Zimnica od povrća po receptu naših baka
Paprika je jedno od najpopularnijih povrća u svetu. Postoji mnogo vrsta a najpopularnija je podela na ljute i slatke. Ovo povrće zauzima počasno mesto u pravljenju zimnice. Svako domaćinstvo čuva neki specijalitet od paprike a mi ćemo vam pokazati razne recepte pomoću kojih ćete ove jeseni obogatiti zimnicu novim I očaravajućim ukusima.
Barena paprika za zimnicu
Postoji mnogo načina spremanja barene paprike i nijedan recept nije pogrešan ali evo jednog kojeg mi preporučujemo za barenu papriku. Treba vam: 7 kg paprike, 4 glavice belog luka i 3 veze peršuna. Za smesu za barenje vam je potrebno: 3 l vode, 1 l sirćeta, 250 gr šećera, 250 gr soli, 1/2l ulja i kesica bibera. Paprike prvo očistiti od semena i drške pa dobro ocediti od vode, pa potom iseckati peršun i luk. Smesu za barenje staviti da provri pa dodavati paprike ali ne smeju postati previše mekane. Onda barene paprike ređati u tegli i dodavati iseckani peršun i luk. Tegle dobro zatvoriti i ostaviti da se ohladi.
Paprike iz rerne za zimnicu
Paprike iz rerne se za čas posla spremaju a smatraju se delikatesom. Evo jednog recepta koji morate da probate. Količinu sastojaka možete da odredite sami. Paprike očistite od semenki i poređajte u prethodno zagrejanu rernu na 220 stepeni. Ostavite oko 10 minuta i znaćete da su gotove ako su mekane na dodir. Dok su paprike u rerni seckajte beli luk, peršun i celer. Paprike stavite u teglu pa pospite iseckanim lukom, celerom i peršunom. Pritisnite ih odozgo i držite na tamnom mestu.
Kisela paprika u tegli
Kisela paprika u tegli je idealna zimnica bez konzervansa, a evo na koji način se sprema. Za pripremu je neophodno: 1 l sirćeta, 3 l vode, 150 gr soli i 80 gr šećera. Dobro očistiti paprike pa ih oprati, prosušiti i izbockati čačkalicom. U posudi prokuvati vodu, sirće, šećer, so i ostaviti da se prohladi. U tegli naslagati paprike pa dodati vodu pripremljenu. Potom staviti u šerpu i pasterizovati 20 minuta na 80 stepeni. Ukoliko želite da paprike budu manje kisele dodajte više šećera.
Somborka za zimnicu
Ovaj recept je za ljubitelje ljutog. Biće vam potrebno: 4 kg paprike somborke, 200 ml ulja, 200 gr soli, 200 ml alkoholnog sirćeta, 200 gr šećera, pola kesice konzervansa, pola kesice vinobrana i biber po ukusu. Dok paprike čistite ostale sastojke pomešati u šerpu i ostaviti da proključa. Dodati paprike i smanjiti vatru. Svaku papriku treba bariti po minut pa ih vaditi i slagati u tegle. Između njih sipati biber pa kad se sve paprike naređaju dodati vodu u kojoj su se kuvale.
Pasterizovana paprika
Ovaj jednostavan recept se može ujedno primeniti i na kornišone i zeleni paradajz. Za ovaj recept će vam biti potrebni sledeći sastojci: 5 kg paprika, 2 šoljice soli, 5 šoljica sirćeta, 5 šoljica šečera, 5 šoljics ulja, 3 glavice belog luka i 1 veza peršuna. Paprike oprati i očistiti i napuniti ih sa pomešanim šećerom, uljem, solju i sirćetom. Ostatak smese preliti preko paprika i ostaviti 12 sati da odstoje. Nakon toga poređati paprike u teglu i dodati iseckani luk i peršun. Tegle zatim poređati na krpu u posudi preko koje treba 2 prsta vode dodati. Kuvati 30 minuta pa ostaviti sa strane da se ohladi.
Tumbana paprika
Za ovaj izuzetni recept vam je neophodno sledeće: 10 kg paprike, 500 gr sirćeta, 400 gr šećera, 400 gr soli, 5 l vode, 1 vinobran i 1 konzervans. Paprike dobro očistiti dok se u posudi kuva voda, sirće, so, šećer, vinobran i konzervans. Paprike preliti prokuvanom smesom i ostaviti 24h da odstoji uz povremeno tumbanje(prevrtanje) paprika na 4/5 sati. Na dno tegle staviti malo šećera, soli i konzervansa pa slagati papriku i isti proces ponoviti odozgo.
Rezana paprika
Evo jednog odličnog recepta za rezane paprike. Samu količinu sastojaka sami odredite. Paprike je potrebno očistitipa iseći na rezance i blanširati par minuta. Kada se ohlade poređati ih u teglu. Potom preliti paprike sa smesom sačinjenom od sirćeta, soli i vode pa potresti teglu. Onda tegle staviti u posudu, preliti toplom vodom i grejati oko 35 minuta.
Paprike punjene sirom
Prepoznatljivi miris paprike koji svi volimo nas podseća na detinjstvo. Punjene paprike sa sirom su mnogima favorit zboj jednostavnog, a ukusnog recepta. Količinu sami birate a evo načina na koji se sprema: Paprike dobro oprati i očistiti pa ostaviti da se ocede. U posudi surutku prokuvati i posoliti pa ostaviti da se ohladi. Sir izngječiti pa njime napuniti očišćene paprike. Potom paprike poređati u tegle i preliti surutkom. Tegle čuvati na tammom i hladnom mestu.
Feferoni za zimnicu
Feferone su pikantne papričice pa ukoliko volite ljuto ovaj recept morate da isprobate. Sastojci koji su neophodni su: 500 gr feferona, 500 ml vode, 500 ml sirćeta, 2 kašike soli i 4 kašike šećera. Feferone dobro oprati pa očistiti i probušiti kako bi mogla tečnost da uđe. Šećer, so i vodu staviti u posudu da provri onda dodati feferonei kuvati oko 2 minuta. U teglu ih ređajte i dobro nabijte jednu uz drugu pa ih prelijte tečnošću u kojim su se kuvale. Hermetički ih zatvorite i čuvajte na suvom mestu.
Zimnica od paradajza
Osim paprike i paradajz je jako popularno povrće od kojeg se pravi zimnica. Postoje mnogi načini pravljenja zimnica od paradajza i mi ćemo vam pokazati najpopularnije i najukusnije metode.
Paradajz sos zimnica
Za pelat odnosno sos od paradajza će vam biti potrebno: 5 kg paradjza, 8 kašika soka od limuna i 2 velike crvene paprike. Veliku šerpu napuniti vodom i staviti na ringlu da proključa. Paradajz oprati i očistiti od jezgra pa ga ubaciti u proključalu vodu na 2 minuta. Potom ga ubaciti u ledenu vodu, na ovaj način će se lakše oljuštiti. Papriku iseckati pa na foliji ispeći. U šerpu ubaciti oljušteni paradajz i pečenu papriku pa to oko 45 minuta kuvati uz često mešanje. U tegle sipati po 2 kašike limunovog soka pa dodati kuvani paradajz.
Zeleni paradajz zimnica
Ako ste ljubitelj zelenog paradajza za zimnicu evo jednog ukusnog recepta. Neophodno je: 5kg zelenog paradajza, 1 čaša sirćeta, ½ čaša soli, 1 čaša šećera, 2,5 l vode, 1 vinobran i biber. Paradajz oprati pa ostaviti 15 minuta da se osuši na sobnoj temperaturi. U posudu sipati vodu, šećer, so i kuvati između 3 i 5 minuta dok se ne rastvore sastojci. Onda skloniti sa vatre i dodati vinobran i sirće. Paradajz naređati u teglu i preliti smesom pa prekriti krpom da se ohladi.
Mleveni paradajz za zimnicu bez kuvanja
Evo jednog lakog i brzog recepta za mleveni paradajz bez kuvanja. Trebaće vam: 5 kg pardajza, 3 kašike soli, 1 veza peršuna i 2 kašike šećera. Pradajz oljuštiti i iseckati pa dodati so, šećer i peršun. Sameljite paradajz u mašinu za mlevenje pa onda izlite smesu u teglu. U već zagrejanoj rerni na 150 stepeni ostaviti tegle na 30 minuta. Onda smanjiti temperaturu na 100 stepeni i ostaviti još 90 minuta da odstoji. Isljučiti rernu i ostaviti tegle da prenoće kako bi se ohladile.
Šarena salata recept
Za pripremu šarene salate za zimnicu će vam biti potrebno sledeće: 9 kg povrća po izboru, 2 l vode, 1 l sirćeta, 150 gr šećera, 200 gr soli, 1 vinobran i 1 kesica bibera. Povrće lepo iseckati pa staviti u posudu. U drugu posudu pomešati vodu, so, sirće, šećer, biber i vinobran i mešati dok se ne otopi. Povrće preliti smesom pa poklopiti poklopcem i ostaviti da odstoji 24 sata.
Ruska salata zimnica
Ova ruska salata zimska se pomalo razlikuje od klasične ali je svakako preukusna. Potrebno je: 1kg kiselih krastavčića, 1 kg paprika, 1 kg šargarepe, 1 kg zelenog kupusa, 750 ml sirćeta, 500 ml ulja, 250 ml vode, 250 gr šećera I 150 gr soli. U šerpu staviti iseckano povrće dok u drugoj treba prokuvati ostatak sastojaka. Preliti povrće I ostaviti 15 minuta da odstoji. Potom napuniti tegle I čuvati ih na tamnom mestu.
Lovačka salata zimnica
Ova salata je odličan prilog uz meso. Za spremanje je potrebno: 3 kg paradajza, 3 kg paprika, 1 šolja ulja, 1 šolja sirćeta, ½ šolja šećera, 3 glavice belog luka, 3 lovorova lista, 1 kesica konzervansa I 3kašike soli. Pradajz oljuštitii samleti pa upržiti da nestane sok I dodati iseckanu papriku. Nakon 2 sata dodati ostale sastojke I pržiti još 15 minuta. Kada se ohladi staviti u teglu. Ukoliko volite ljuto možete dodati I ljutu papričicu.
Mešana salata za zimnicu
Ova zimnica predstavlja kombinaciju raznog povrća a možete I vi neko sami dodati. Za ovaj recept biće vam neophodno: 3 kg paprika, 3 kg krastavca, 3 kg šargarepe, 3 kg kupusa, 1 vinobran, 1 konzervans, 200gr šećera, 250 gr soli, I 1 l sirćeta. Povrće dobro oprati potom iseckati. U jednoj posudi izmešati povrće I ostatak sastojaka. Ostaviti preko noći da odstoji pa staviti u tegle I pritisnuti povrće kako bi tečnost uvek bila iznad povrća.
Salata od šargarepe za zimnicu
Za pripremu ove salate od šargarepe trebaće vam: 3 kg šargarepe, 2 glavice belog luka, 2 veze peršuna, 50 gr soli, 100 ml sirćeta, 50 ml ulja I jedan konzervans. Možete dodati I ljutu papričicu ukoliko želite. Povrće iseći na kolutiće a peršun sitno iseckati. Dodati ostale sastojke I ostaviti pola sata da pusti vodu. Povrće potom staviti u teglu I hermetički zatvoriti.
Krastavci za zimnicu
Krastavci u tegli su veoma popularna zimnica a evo jednog recepta da isprobate. Sastojci potrebni: 7 kg krastavca, 300 gr šećera, 300 gr soli, 1 kesica vinobrana I 5 l vode. Krastavce oprati I složiti u tegle. Moraju biti dobro nabijeni potom dodati vodu, so, šećer I vinobran. Tegle zatim poređati u rerun pa je uključiti na 100 stepeni I ostaviti tegle oko 90 minuta.
Cvekla zimnica recept
Cvekla je veoma zdravo povrće koje se koristi u medicini I kulinarstvu. Evo jednog recepta koji morate da isprobate ove jeseni: 5 kg cvekle, 2 l vode, 60 gr soli, 80 gr šećera I 500 ml sirćeta. Cveklu oprati pa očistiti I staviti u lonac. Dodati vodu I ostaviti da se kuva 2 sata. Nakon toga ohlađenu cveklu iseći na kolutove I poređati u tegle. U drugu posudu kuvati so, šećer, sirće I vodu oko 10 minuta pa skloniti sa strane I dodati konzervans. Ohlađenu tečnost dodati u tegle I čuvati ih na tamnom mestu.
Karfiol zimnica
Ovo je recept za kiseli karfiol koji će se savršeno uklopiti kao prilog za razna jela. Potrebno je: 5kg karfiola, 5 l vode, 400 gr šećera, 200 gr soli, 125 ml esencije I 1 kesica vinobrana. Karfiol oprati I na cvetiće iskidati pa ostaviti sa strane da se osuši. U vodu dodati so I šečer pa izmešati I dodati esenciju I vinobran. Kada se naređa karfiol u tegle dodati tečnost I dobro zatvoriti tegle.
Bakina kuhinja zimnica
Nijedan recept za zimnicu ne može nadmašiti bakin. Predstavljamo vam recept za cepkanu papriku na bakin način. Neophodno je: 5 kg paprika, 5 kašika sirćeta, 1 kašika soli, 100 ml ulja, celerov list I 1 glavica belog luka. Prvo paprika očistiti pa ispeći. Potom je iscepkati ostaviti u rešetku 1 sat da se ocedi. U šerpi sipati ulje pa kad se ugreje dodati paprika I so. Oko sat vremena neka se prži pa dodati ostale sastojke. U tegle pakovati pa te tegle satviti u rerun na 90 stepeni oko 90 minuta. Ostaviti da prenoći.
Autor teksta: MajkaPriroda.com
Starinski recepti za kompot i turšiju od grožđa!
Ako želite da sačuvate ovo preukusno voće za zimu ovo je pravi recept za vas.
Ukoliko još niste probali, evo recepta.
Potrebno je:
5 kg grožđa
3,5 kilograma šećera
4 litra vode
2 konzervansa
Priprema:
Grožđe očistiti od peteljki i dobro isprati. Tegle takođe oprati, pa napuniti grožđem. U dubljoj šerpi sjediniti vodu i šećer, pa skuvati dok se šećer ne otopi, a voda ne proključa.
U kuvani sirup umešati konzervans i ostaviti da se ohladi. Sirupom zaliti grožđe, pa tegle zatvoriti celofanom.
Dno veće šerpe prekriti kuhinjskim krpama, poređati ispunjene tegle i odgore prekriti krpama. Do polovine šerpe sipati vodu i kuvati na umerenoj tempreraturi dok se celofan ne podigne. Kad se celofan podigne, tegle izvaditi iz šerpe, utopliti ih i ostaviti da se ohlade. Kompot se može praviti i od crnog grožđa ili mešavine crnog i belog grožđa.
Groždje u turšiji
Stari recept za ljubitelje groždja i vina. Groždje i ljuta paprika se lepo slažu u tegli i na nepcu.
Potrebno je:
-
2 kg grožđa
-
2-3 feferone po teglici
-
2 l vode
-
4 kašike soli
-
6 kašika šećera
-
1/2 l alkoholnog sirćeta
-
pola kesice konzervansa
-
pola kesice vinobrana
Priprema:
Grožđe oprati, očistiti i neoštećena zrna poredjati u tegle.
Između zrna staviti i ljute papričice, po ukusu, pa pritisnuti rešetkastim plastičnim držačima.
U vodu (iz česme, hladnu, nekuvanu) dodati so, šećer, sirće, vinobran i konzervans, pa dobro izmešati.
Ako se konzervans ne rastopi odmah, hoće kasnije.
Spremljenom smešom preliti zrna grožđa i feferone, da budu sasvim prekriveni tečnošću.
Tegle dobro zatvoriti i ostaviti sa ostalom zimnicom.
Izvor: stvarukusa.rs/ zakuvavanje.com
Popara: Sirotinjski doručak koji jedemo od rodjenja (recept)
Popara je pomalo zaboravljen srpski specijalitet, pripremljen od starog hleba uz dodatak, sira i kajmaka.
Ovo jelo nalazimo i u grčkoj tradicionalnoj kuhinji pod istim nazivom- Παπάρα.
Pripremaju je i Bugari i zovu je popara samo što postoje neke varijacije u načinu pripreme, ponekad je spremaju od svežeg hleba.
Turci imaju svoj nacionalni specijalitet tirit.
Priprema se slično od sledećih sastojaka:
bajat hleb, iseckan na kockice, izmrvljeni beli sir, iseckani mladi crni luk i peršun se izmešaju i masa se prelije i prelije vrućom vodom i bistrom supom.
Međutim, ovo jelo nije mnogo poznato niti popularno u savremenoj turskoj kuhinji. Razlog verovatno leži u tome što to nije njihovo jelo nego je preuzeto iz Srbije, odnosno od srpskog življa, koje je iseljavano u Tursku.
Engleska
Nismo mi jedini štedljiv narod i drugi su imali ostatke hleba – bread leftovers i domaćice su smišljale kako da ih iskoriste, pa su spravljale razna jela sa raspoloživim namirnicama i prema svom ukusu.
Razlika u odnosu na našu poparu je u tome što je to u današnje vreme uglavnom slatkiš, dodaju se jaja i vanila, između ostalih satojaka a jelo se peče u rerni.
Prvi recepti slanog pudinga od hleba potiču iz 13 veka.
Napomena – ne mešati engleski puding sa poslasticom koju mi zovemo puding.
Italija
Strata je italijanska varijanta ovog jela od starog hleba. Obično se jede za doručak i naravno izuzetno je ukusna. Sem starog hleba, dodaje se maslinovo ulje, beli i crni luk, pradajz ili pelat, sirevi razni, pančeta, biber, mleko…
Ovako se pravi POPARA!
Ukoliko u kući imate samo stari hleb, što je kod mene često, gladni ste i voleli biste pojesti nešto toplo, predlažem da napravite poparu.
Ispratite naredne korake i naučite kako da napravite obrok koji će mrzeti svi vaši ukućani, deca posebno, ako ga često spremate.
Sastojci:
-
300 g starog hleba
-
0.6 l vode
-
2 kašičice soli
-
100 g domaće svinjske masti
-
2 kašike kajmaka
-
200 g sira
Priprema: Hleb iseći na ne previše sitne komade. U šerpu usuti vodu i staviti na vatru. Kad proključa posoliti, dodati isečen hleb, potopiti i ostaviti da vri 2 minuta (voditi računa da se hleb ne prekuva). Rešetkastom kašikom izvaditu hleb i staviti u vatrostalnu posudu (ili pekač). Preko hleba rasporediti kajmak i sir. Mast zagrejati i preliti preko sira, treba da bude dobro zagrejana da se, kad se preliva preko sira, čuje kako “cvrči”.
Poparu jedem vec 60 godina, a mrzim je 59 godina i 364 dana.
Izvor: ordinacija.tv ; amarilisonline.com
Kompot od krušaka – Zdrava poslastica koja podseća na detinjstvo
Iskoristite sezonu krušaka i probudite čula starih vremena i napravite ukusan kompot od krušaka.
Sastojci:
-
2 kg krušaka
-
300 g šećera
-
1.5 l vode
-
2 kesice vanilin šećera
-
sok od limuna
Priprema:
Operite i oljuštite kruške, isecite ih na četvrtine i očistite od koštica. Zatim skuvajte sirup od vode, šećera, soka od limuna i vanilin šećera. Kada tečnost prokuva dodajte kruške. Kuvajte sve oko 10 minuta. Kruške zatim prebacite u tegle. Ova količina bi trebala biti dovoljna za 6 tegli. Nakon što se sirup ohladi, dodajte ga i zatvorite tegle.
Kako bi duže stajale – važna je pasterizacija. Stavite tegle u šerpu, a u šerpu sipajte vodu. Ubacite u rernu na 10-15 minuta na oko 80 stepeni. Nakon toga pustite da se ohlade.
Izvor: stvarukusa.mondo.rs
Hit u svetu- SLAMARICA za jačanje imuniteta, oslobađanje bolova…
Da li se još ko seća njenog veličanstva – Slamarice. Vekovima ona je služila kao podloga za spavanje. Pomalo podseća na dušek,ali za razliku od njega ispunjena je slamom. Vekovima koristila ga je sirotinja.
Pravila se od grubog tkanog platna pravljenog od konoplje. Veličina po dužini i širini je bila malo veća nego krevet. Kroz otvore gurala se slama i tako ispunjavala.
Domaćice su ujutro gurale ruku i mešale slamu pokušavajući da je rastresu. Naime, noću bi tu nastalo ulegnuće ti otvori su služili da se svako jutro provuku ruke i rastrese slama koja se nalazila u njoj.
Slama za slamaricu se spremala na poseban način. Slama se istrese, uvek po lepom i sunčanom danu, na jednu gomilu. Onda se poprska vodom i sa grabljama razvuče ne bi li se na suncu osušila i ozračila. I to tako nekoliko puta tokom dana. Grabljama se slama dobro rastrese i iz nje izbaci ono što ne valja. Najviše prašina.
Onda se u platno – slamaricu ugura ta slama i stavi u krevet.
E, to je poseban miris, kako na suncu osušene slame tako i toga platna.
Da li ste čuli za terapiju slamom?
Verovatno ste do sada imali priliku čuti za terapije smirujućim zvucima gonga ili kiše, no čini se da u svetu wellness-a ne fali noviteta. Naime, nedavno je osmišljen tretman namenjen unapređenju zdravstvenog stanja, ali i da pruži osećaj mira za kojim moderan čovek sve više čezne.
Terapija slamom je najnoviji ritual koji se primenjuje u svetski afirmisanim wellness centrima, a koji itekako dobro utiče na naše zdravlje.
O čemu se zapravo radi?
Reč je o modrernoj primjeni drevne tradicije, stare više od 200 godina, a koju je primijenjivalo stanovništvo. Naime, ljudi koji su praktikovali spavanje na slami, tvrde kako su uočili razne benefite: njihovo telo je bilo oslobođeno od bolova koje su osećali, a njihov nivo energije je bio znatno uvećan nakon noći provedene na dušeku od slame.
Prije nego što se zapitate gdje možete pronaći slamu na kojoj možete isprobati vaš san ili razmišljate o potrazi za farmom koja će vas ugostiti – odmah ćemo vas razuveriti i reći da to nije potrebno.
Da li ste znali da sve više domaćih spa centara nudi usluge inspirisane upravo ovim ritualom? Tretmani su prilagođeni savremenim potrebama ljudi, a uključuju fermentisanu alpsku slamu u kombinaciji sa lekovitim biljem poput arnike i majčine dušice, a koje obiluju esencijalnim uljima.
Kao glavni benefiti navode se jačanje imunog sistema, oslobađanje bola u mišićima i podsticanje cirkulacije.
Da li biste probali ovu neobičnu terapiju?
ŽIVOTNA ISPOVEST DR NESTOROVIĆA: Po CIČA ZIMI SAM IŠAO U SAKOU na fakultet
Dr Branimir Nestorović je otvorio dušu u emisiji “Govornica” RTV Marš, gde je pričao o svom privatnom životu. Govorio je o porodici, bogatstvu i siromaštvu…
Majka je imala urođenu srčanu manu, od toga je umrla
– Moja majka je imala urođenu srčanu manu, od koje je kasnije i umrla… Kada je rodila mog starijeg brata, sledeći put su joj rekli da ne može u Obrenovcu da se porodi… I onda sam se ja rodio u Beogradu u Višegradskoj.
Moja baba koja je bila spiritus movens naše porodice je došla iz Like sa zavežljajem na leđima. I pošto je bila veoma sposobna uspela je da za 30 godina napravi imperiju.
I danas se u Obrenovcu to zove Lekino sokače. Tu su moji imali vunovlačaru, krojačku radionicu, prodavnicu, 40 šegrta, kuće. Bili su jako bogata porodica. Moja baba je živela skromno do kraja života iako su imali pare. Onda je došao Drugi svetski rat posle koga im je sve oduzeto.
Moja porodica je bila na ozbiljnom nišanu za istrebljenje. Moj ujak pokojni je bio već viđen za Sremski front. E moja baba je namestila da moja majka upozna mog oca. Moj otac je bio šef Saveza komunista za valjevski srez. U to vreme je Obrenovac pripadao Valjevu. On je bio veliki partijac.
Kada je on upoznao moju majku i kada se zaljubio u nju otklonjena je bila opasnost za eksterminaciju. Godinu dana je partijski aktiv odlučivao da li on može da se oženi sa njom ili ne. I kad se oženio sa njom morao je da abdicira sa mesta funckionera. Ali baba je spasla porodicu.
Posle rata smo postali siromašni
Porodica je posle rata postala siromašna. Bilo je da se jede i obuče. U to vreme niko nije imao Bog zna šta, pa ni mi. Ali sve što je baka stvorila je nacionalizovalo. Ostala je kuća gde sam ja sad koju je kupio moj deda za rezervnu varijantu.
Ja sam prilično rascepljena ličnost. Moja majka je bila građanska opcija a otac je bio do kraja komunista. Pravi iskreni komunista. Umirao je u bolnici i kaže mi – Idi plati članarinu, nisam je platio za dva meseca, buniće se ovi. Staljina je obožavao ali nije smeo da priča o tome.
Baba je mrzela Tita. Kad je on umro baba je rekla – Sad sam izvršila svoj životni zadatak da nadživim onog skota. Ona je umrla sa 89 godina. Nije bila bolesna, jednostavno je odlučila da umre. Legla je u krevet i rekla – Dosta. I nije više htela da jede… Imala je 30 kilograma kada je umrla. Tad sam video da čovek može da umre zato što je odlučio da umre.
Otac mi je umro u strašnim mukama, od tada se borim, najviše zbog žena koje ista stvar jako uništava
– Otac je bio strastveni pušač, pušio je tri pakle dnevno. Dobio je rak usne duplje i umro je u velikim mukama. I od tad ja vodim tu kampanju protiv duvana, ali ide slabo… Znate kad pričamo o drogama, najstrašnija droga je duvan. To je najstrašniji otrov koji postoji. Njegova zavisnost je na nivou kokaina. Duvan, a o tome se malo priča, oštećuje kod žene jajne ćelije i to su promene koje se prenose na sledeće generacije. Ako je baba bila strastan pušač, unuka će imati sve bolesti koje imaju pušači iako nikad nije pušila – rekao je dr Nestorović.
– Kada je moj otac umro mi smo ostali bez prihoda. Desilo se nešto u penzionom fondu, oni su zagubili neke papire. On je imao 44 godine radnog staža kada je umro. Bio je trgovac i imao je baš težak život. Rano je počeo da radi, sa svega 14 godina.
I kad je on umro majka i ja smo 7 meseci bili bez novca.
Snalazili smo se, pozajmljivali…
Nisam imao kaput, morao sam da izmislim izgovor zašto dolazim u sakou na fakultet po ciča zimi
Meni je to tada to izgledalo kao smak sveta ali sada kad gledam, i to je imalo neku pozitivnu stranu. Nisam imao kaput pa sam samo u sakou po zimi dolazio na fakultet. E kako je na Medicinskom fakultetu bilo studenata sa parama oni mi kažu:
– Pa gde ti je sako?
– Ma, pravi šmekeri idu samo u skaou, odgovorim im tada.
Onda shvatite da možete da se oslonite samo na sebe i par najodanijih prijatelja. Bila je to prilično dobra lekcija u mom životu.
Radio sam dve tri godine kao građevinski radnik. Radio sam uglavnom na mešalici. Najbolji posao je bio kada smo se ja i moj kum ubacili jedne godine da pomažemo u kampanji prskanja gubara. Mi smo razmućivali one otrove. Bila je jako dobra plata.
Mislim da sam tad upoznao Srbiju i kako žive obični ljudi. Srbi su solidaran narod ali nas otuđuju – završio je…
Nikola Tesla: Sve ove godine koje sam proveo služeći ljudskoj vrsti nisu mi donele ništa drugo sem uvrede i poniženja
Za izumiteljski dar koji je posedovao, Nikola Tesla se u knjizi „Moji izumi“ zahvalio majci. U svom poslednjem pismu majci napisao je: „Voleo bih da sam sada pored tebe majko, da ti donesem čašu vode. Sve ove godine koje sam proveo služeći ljudskoj vrsti nisu mi donele ništa drugo sem uvrede i poniženja“.
Georgina Đuka Tesla, majka velikog naučnika, imala je, govorio je njen sin, toliko spretne ruke da je ono što očima vidi, rukama mogla da stvori. Bila je čuvena u celoj okolini zbog svojih ručnih radova. Iako nije znala da čita zanimala se za poeziju i znala je napamet mnoge srpske narodne pesme i mnoge odlomke iz Njegoševog Gorskog vijenca.
Govorilo se da je prava Samarićanka, jer je uvek imala potrebu da pomaže bolesnim i nemoćnim. Morala je preuzeti brigu o staranju šestoro braće i sestara, jer joj je mati umrla vrlo rano. Kada je imala 16 godina, državom je harala nepoznata bolest, a ona je sama brinula o bolesnoj petočlanoj porodici u susedstvu.
Postala je supruga sveštenika Milutina Tesle, sa kojim je u Smiljanu dobila dva sina i tri ćerke. Ona je uspela da ubedi supruga da je za njihovo dete bolje da studira tehniku, umesto Bogoslovije, prenosi na svojoj Fejsbuk stranici „Radioaktivni komarac“.
