
Mlad organizam koji je jos u razvoju posebno je vulnerabilan na senzacije koje prima iz spoljne sredine. Znamo da se mozak coveka potpuno formira tek nakon dvadesete godine zivota, sto u stvari znaci da su kod mladih ljudi, tinejdzera i adolescenata pravilno rasudjivanje, procene i odluke u odnosu na situacije u kojima se nadju u okruzenju cesto nezrele i impulsivne. Tinejdzeri i adolescenti se najcesce identifikuju sa svojim idolima, oponasaju ih po izgledu i ponasanju, sto je potpuno normalno u ovom razvojnom periodu. Nove tehnologije donose nove nacine komunikacije preko socijalnih mreza ili elektronskih medija. Oni cesto stavljaju u prvi plan spoljasnji, fizicki izgled, kao i njegov uticaj na uspeh jedinke u drustvu. Zato nije neuobicajeno i neocekivano da mladi ljudi upravo to prihvataju kao najvaznije kvalitete jedne osobe. Tako se danas susrecemo sa pojavom u drustvu gde mladi pribegavaju isticanju svog fizickog izgleda kroz upadljiv stil odevanja, nacin sminkanja ili cak preduzimaju razne, relativno dostupne, korektivne hirurske intervencije. Socijalne mreze poput Instagram-a, Twitter-a, Facebook-a i sl. omogucavaju lak protok informacija i fotografija i na taj nacin popularizuju i omasovljavaju selfije kao najlaksi i najbrzi nacin da mlada osoba dobije povratnu informaciju o svojoj prihvacenosti ili privlacnosti. Za mnoge mlade ovakva “potvrda sopstvene vrednosti” postaje preterano znacajna, narocito za one koji je ne dobijaju na druge nacine, u direktnom kontaktu ili u komunikaciji sa drugim osobama, pre svega sa svojim vrsnjacima. Inertnost drustva da odgovori na potrebe mladih u ovom osetljivom periodu njihovih zivota, kao i kriza institucija, pre svega skole i porodice, inverzija sistema vrednosti, znacajno doprinose velikom uticaju drustvenih mreza i propagiranju virtuelne komunikacije i realnosti. Svaka socijalna pojava sa sobom nosi i prostor za ispoljavanje patoloskog ponasanja koje bi mozda u nekim drugim uslovima i drustvenim okolnostima bilo manje primeceno, pa tako i preterana opsednutost sopstvenim izgledom, potreba da se “ogledamo” u drugima i merimo koliko smo im znacajni kroz broj lajkova ili followera. U Specijalnoj bolnici za lecenje bolesti zavisnosti povremeno se susrecemo sa problemima preteranog koriscenja Interneta, igranja video igara i sl. Uglavnom se za pomoc javljaju zabrinuti roditelji koji ponekad dodju sami, a nekada sa svojim tinejdzerima cije ponasanje ih brine. Nasa je uloga da procenimo da li je problem te mlade osobe prolaznog karaktera i u okviru normalnog procesa odrastanja i sazrevanja ili se radi o patoloskom poremecaju ponasanja koji zahteva strucnu intervenciju, kao i da istu pruzimo ili da porodicu usmerimo ka drugoj instituciji ili mestu gde se moze dobiti adekvatna pomoc.
Koji god da je problem u pitanju osobe koje se obrate za pomoc nasem Savetovalistu dobice savet i nase strucno misljenje. Dr Nikic Milica Spec.psihijatrije Rukovodilac Centra za nehemijske zavisnosti sa Dnevnom bolnicom za zavisnike od droga Specijalna bolnica za lecenje bolesti zavisnosti- Beograd
B-Smart media servis. posvećuje veliku važnost zaštiti ličnih podataka naših korisnika. Politika zaštite privatnosti obuhvata korišćenje kolačića (COOKIES), korišćenje ličnih podataka dobijenih kroz kontakt formu ili newsletter. Za potpuni tekst Politike privatnosti posetite Pročitaj više. Klikom na dugme prihvati, postajete saglasni sa našom politikom korišćenja ličnih podataka.
Prihvati Privacy & Cookies Policy