Koliko je BATAT zdraviji u odnosu na običan KROMPIR?!
Iako se smatraju rođacima, oni to baš i nisu. Pogledajte prednosti i mane oba, te kako ih je najbolje pripremati da biste izvukli najveću korist!
Teško je i zamisliti nedeljni ručak bez krompira. Međutim, u poslednje vreme sve se glasnije spominje njegova zdravija alternativa. Ruku na srce i nije mu alternativa, nego tek dalji rođak. Iako se kolokvijalno naziva “slatki krompir”, oni čak ne pripadaju ni istoj botaničkoj porodici.
Krompir je iz porodice Solanaceae, srodnoj paradajzu, paprici i patlidžanu, dok je batat član Convolvulaceae.
Razlike
Običan krompir ima viši glikemijski indeks nego batat, što je važno dijabetičarima. Međutim, treba biti oprezan jer pečeni batat se ne razlikuje puno od pečenog krompira, dok kuvani ima bitno niži glikemijski indeks.
Energetska vrednost batata je za oko polovinu veća od krompira. Gomolji sadrže 70% vode, 18% skroba i 6% šećera. Slatki ukus batata osiguravaju fruktoza, glukoza i saharoza.
Krompir sadrži više minerala, posebno gvožđa, dok batat pobeđuje sa vitaminima, posebno, vitaminom A. Nutritivno, svaki od ovih krompira ima svoje prednosti i nedostatke, pa ih je idealno oba zadržati u ishrani.
Nutritivne vrednosti batata
Batat ima mnogo ugljenohidrata, vitamina i minerala. Izuzetno je bogat vitaminom A, dobar je izvor vlakana, biotina, kalijuma, fosfora te vitamina iz B grupe, C vitamina, beta-karotena kao i bakra. Takođe, sadrži fitosterole, karotene i karotenoide, folnu kiselinu, vitamine D i E te magnezijum i gvožđe.
Sadrži mnogo skroba i vrlo malo masti, te je visoko kvalitetna energetska namirnica koja se preporučuje sportistima, ali i dijabetičarima. Naime, njegovi složeni ugljenohidrati i vlakna omogućavaju postupno oslobađanje šećera i njegovu apsorpciju u krvotoku.
Zdravstvene dobrobiti batata
Batat pozitivno deluje na endokrinološki sistem, na debelo crevo, slezinu, želudac i bubrege. Takođe, može pomoći i kod problema sa kožom.
Neutralizuje štetne slobodne radikale u organizmu i jača imunološki sistem. Ima visok sadržaj kalijuma koji pomaže u kontroli krvnog pritiska, a vitamin B6 pomaže u borbi protiv bolesti srca.
Budući da batat sadrži više beta-karotena od šargarepe, koji je snažan antioksidans, i više C vitamina od paradajza, onkološkim bolesnicima se savetuje da ga često koriste u ishrani.
Izvor: sd.rs
KAKO DA VAM CVEĆE PREŽIVI ZIMU – Pratite ove savete i ovako ih osnažićete (RECEPT)
Svako godišnje doba zahteva da se poštuju određena pravila kada je reč o nezi biljaka, pa je tako neophodno da zimi posebno obratite pažnju na temparaturu prostorije i da se naoružate strpljenjem kako bi vaša kućna džungla bila i više nego spremna do proleća.
Prvenstveno morate da znate da će mnoge biljke preko zime da stagniraju, da gube neke listove ili jednostavno će da klonu, ali to nije razlog za brigu jer je to klasični deo ciklusa.
Odgovarajuća temperatura i vlaga
Idealna temperatura za sobne biljke zimi kreće se oko 15-20 stepeni, a s obzirom na to da je sezona grejanja, često ne možemo da osiguramo tu temperaturu. Veoma je važno da nisu na promaji ili u blizini izvora toplote, jer biljkama to može da našteti. Ako imate centralno grejanje – imate problema i sa suvim vazduhom, u tom slučaju neophodno je da odaberete ovlaživač vazduha, vodu na radijatorima ili tanjirić sa vodom pored biljaka. Osim toga, ne zaboravite da prskate biljake, pogotovo one tropske kojima je potrebna vlaga.
Način zalivanja je važan
Biljke zimi miruju, pa im nije potrebno mnogo zalivanja, ali ipak je važno da supstrat održavate vlažnim i da pazite da ne preterate sa natopljavanjem kako ne bi došlo do truljenja korena. Biljke možete da navodnjavate tako da tanjirić ispod saksije napunite vodom, kada biljka uzme dovoljno vode, ostatak prospite. Za neke biljke zalivanje zimi je najbolje da se preskoči. To su kaktusi i razne vrste sukulenata. Neke biljke poput orhideja možete da uronite u vodu i zatim da ih pustite da se ocede i vratiti u saksiju.
Prihrana biljaka
Mnogi botaničari savetuju da biljke ne prihranjujete zimi, barem ne u onoj meri u kojoj to treba da radite u vreme vegetacije od proleća do jeseni, ali ipak možete da im malo pomognete. Zimi je možda najbolje da se upotrebe prirodna đubriva koja neće da naštete biljkama. Talog od kafe pomešajte sa zemljom i zamenite gornji sloj zemlje u saksiji, tom mešavinom. Malo šećera i kvasca u vodi, biljkama će da pomogne da zadrže zelenilo i smognu snagu da prezime.
Presađivanje nije preporučljivo
Zimi biljke ne bi trebalo da se presađuju, pa zato, ako možete, sačekajte do proleća. Međutim, ako ste baš u akciji spašavanja neke biljke ili ste spasili neku kupovinom u šoping centru, presadite je. Pazite da izaberete prikladan supstrat i odgovarajuću saksiju. Možda će biljka u početku da bude šokirana, pa vam to pokaže odbacivanjem listova ili njihovom žutom bojom, ali ako ste je pravilno smestili vrlo brzo će da se oporavi.
Strpljenje je ključ uspeha
Biljke zimi zahtevaju malo više pažnje od vas nego inače, zato je neophodno da budete strpljivi i da ne odustajte ako uočite znakove odumiranja. Pripazite na trulo lišće koje treba redovno da uklanjate kako bi biljka imala snage za zdrave listove. Ako uočite promene na biljkama koje mogu da ukazuju na bolesti, odmaknite ih od ostalih zdravih biljaka, pokušajte da saznate o kojoj bolesti je reč, pa u skladu sa tim je i lečite.
Svaka biljka je posebna i traži drugačiju negu, ali isto toga uz ove osnovne savete kućna zelena oaza će da bude u punom sjaju. A dom je svakako topliji ako se u njemu nalaze prelepe biljke.
Izvor: kurir.rs
Ako se dete često žali na iscrpljenost ili umor – Verovatno mu nedostaje ovaj vitamin!
Ako se dete često žali na iscrpljenost ili umor, pored nedostatka sna, može biti da mu u organizmu nedostaje i određeni vitamin.
Kako objašnjavaju pedijatri, umor može biti znak nedostatka vitamina B12, koji je detetu prvenstveno potreban za proizvodnju crvenih krvnih zrnaca i DNK.
Pored toga, mnoge studije pokazuju da je ovaj vitamin odgovoran za održavanje zdravlja nervnog sistema. Za razliku od drugih vitamina, B12 nije prisutan u voću i povrću jer ga biljke ne proizvode, piše Index.hr.
Umesto toga, dete ga najčešće može dobiti preko mesa, uglavnom pilećeg ili ćurećeg i mlečnih proizvoda.
Zahvaljujući tome što su ove namirnice lako dostupne, nedostatak vitamina B12 nije uobičajena pojava. Ukoliko se i dogodi, deca se najčešće žale na umor ili iscrpljenost, a javljaju se i bleda koža lica, slabost mišića, problemi sa koncentracijom ili pamćenjem, kao i poremećaji varenja.
Kolač sa suvim voćem – Zdrav i ukusan a brzo se sprema (RECEPT)
Ukusna poslastica za celu porodicu. Kolač koji je oduševio mnoge svojim laganim načinom pripreme, ali prvenstveno time što je zdrav i vrlo ukusan.
Sastojci:
300-400 g mešanog suvog voća i orašastih plodova (na primer, suvo grožđe, suve šljive, suve brusnice, smokve i orasi, bademi)
2 jaja
6 kašika smeđeg šećera
6 kašika brašna
pola kašike praška za pecivo
Priprema:
Iseckajte suve šljive na male komadiće i pomešajte ih zajedno s orasima i bilo kojim drugim sušenim voćem koje ste odabrali.
Umutite jaja i dodajte im sušeno voće. Dodajte šećer, brašno i prašak za pecivo. Dobro sve promešajte.
Premažite pleh maslacem i ulijte u njega smesu. Pecite kolač 45 minuta u zagrejanoj rerni na 180 stepeni.
Izvor: Story
Ako imate problema sa nadimanjem i varenjem ovo je idealan napitak za vas: Dovoljna je jedna čaša (RECEPT)
Ako imate problema sa varenjem hranem i čestim nadimanjem trebalo bi da isprobate ovaj recept. Posebno nakon završetka praznika i perioda konzumiranja teške hrane.
Sastojci:
-
100 gr suvih jabuka
-
100 gr suvog grožđa
-
100 gr suvih kajsija
-
100 gr suvih šljiva
-
1 l vode
-
1 kašika meda
Priprema:
Suvo voće operite, pa ostavite da odstoji u vodi nekoliko minuta. Potom procedite, pa dodajte u šerpu. Nalijte litar vode. Kuvajte na laganijoj temperaturi dok ne proključa. Kada se malo prohladi, pa ostavite da se kuva još 20 minuta pa dodajte med. Sklonite sa šporeta, ostavite da se ohladi, pa procedite. Pije se jedna čaša dnevno.
Ako imate problema sa nadimanjem, ono što prvo treba da uradite jeste da izbacite veštačke zaslađivače i proteinske suplemente. Apsorpcija ovih sastojaka otežano se odvija u tankom crevu, zbog čega dolazi do povećanja broja bakterija. Posledica toga su pojačani gasovi.
Važno je da ograničite količinu proteina koje unosite – poželjno je unositi jedan gram po kilogramu telesne težine na dve nedelje. Ali, ukoliko unosite više proteina, postarajte se da unesete dovoljno vlakana kao protivtežu.
Izvor: novosti.rs
Ovo voća čuva vaš vid: Jedite ga često i nikada nećete nositi naočare!
Istraživanje pokazuje da je konzumiranje grožđa dobro za oči. Tajna je u tome što je značajno pogoršanje vida posledica “oksidativnog stresa” gde su ćelije oštećene jer telo nema dovoljno antioksidanata – kojih grožđe ima dosta.
Tim sa Nacionalnog univerziteta u Singapuru proučavao je 34 odrasle osobe koje su jele jednu i po šolju grožđa dnevno ili placebo tokom 16 nedelja.
Ljudi koji su jeli grožđe pokazali su značajno povećanje indikatora zdravlja očiju optičke gustine makularnog pigmenta, antioksidanata u plazmi i sadržaja fenola u poređenju sa onima na placebu.
Oni koji nisu jeli grožđe primetili su značajno povećanje glikacije – štetnog dela procesa starenja.
Koautor studije, dr Jung Eun Kim, rekao je:
“Naša studija je prva koja pokazuje da konzumacija grožđa ima blagotvoran efekat na zdravlje očiju kod ljudi, što je veoma uzbudljivo, posebno sa rastućom populacijom.
Grožđe je lako dostupno voće za koje su studije pokazale da može imati blagotvorne efekte u normalnim količinama od samo 1½ šolje dnevno.
“Redovno uzimanje grožđa može poboljšati zdravlje očiju kod starijih“, navode oni.
Izvor: klix.ba