Naslovna Blog Stranica 330

Vladeta Jerotić: Od neprijatelja učimo, a ne od prijatelja!

Mi ne volimo protivnike da slušamo uopšte. A to ste znali odavno: Od neprijatelja učimo, a ne od prijatelja.

Pa ko ti je prijatelj? Prijatelj ti je onaj koji ti kaže, nasamo: “Šta ti je bilo juče da si ono rekao? Šta ti je bilo da si ono uradio?”

Ovaj prijatelj drugi malo razmisli, pa kaže: “U pravu si, dragi moj. Hvala ti beskrajno.” A ako je samo bio lažni prijatelj, reći će: “I ti meni to da kažeš! Ti više nisi od danas moj prijatelj.”

Eto vam test za prijateljstvo. Čujte od prijatelja, ako se usudio da vam kaže. Boji se prijatelj da vam kaže istinu neku u oči. Boji se da će izgubiti prijatelja. Pa onda ćemo od neprijatelja čuti neku istinu o sebi. Naravno, jednim delom, jer i oni preteruju. Razume se.

 

 

 

 

Vladeta Jerotić: Može li se neuroza pre izlečiti verom nego lekovima?

U svojoj knjizi “50 pitanja i 50 odgovora iz hrišćansko – psihoterapeutske prakse” istaknuti srpski neuropsihijatar i psihoterapeut Vladeta Jerotić otkriva nam može li se neuroza pre izlečiti verom nego lekovima i da li je bolje ići dobrom psihijatru ili dobrom duhovniku za rešenje psihičkih problema.

“Da je čovek imao jaču veru, ne bi ni oboleo od neuroze, a kada je već oboleo, neka ojača veru ne bi li ona bila dovoljna u lečenju. Pazite, u lečenju, ne znam da li i u izlečenju.”

Čini se, isprva, da je jednom rečenicom uvaženi akademik dao ceo odgovor na ovu dilemu. No, evo i na šta nam posebno skreće pažnju:

“Neuroza, kao što je poznato, ima bezbroj vrsta – lakše, teže i srednje teške. Skrenuo bih vam pažnju da se neuroze, za razliku od psihoza, prvenstveno leče psihoterapijom, ređe i neuspešnije samo medikamentima, a nekad uspešno kombinujući ovo dvoje. Vera je, međutim, uvek potrebna, i kada se neuroza leči na prvi, drugi ili treći pomenuti način. I nevernik kada poveruje lekaru, psihoterapeutu, nekoj piluli, uspešnije se leči nego kada je reč o čoveku koji u sve i svašta sumnja. Probe sa placebom odn. pseudolekom pokazale su veliku sugestivnu i autosugestivnu moć čoveka, koja ne treba da se shvata pejorativno, već kao izraz urođene čovekove vere.”

 O rešenju psihičkih problema koji nas neminovno opsedaju svakog dana, od najbezazlenije nervoze, napetosti, pa do onih najtežih oblika duševnog i psihičkog poremećaja, Vladeta Jerotić savetuje sledeće:

“Svi naši psihički problemi i duhovni su problemi, oni su to i kada su telesne prirode. Mi smo kao duhovna bića odgovorni za sva zbivanja koja se odigravaju i u našoj duševnoj i u telesnoj sferi. Naši najčešći psihički problemi proishode iz našeg odnosa sa ljudima, najčešće sa onim nama najbližima, u porodici, a onda i na radnom mestu. Naši odnosi sa bliskim ljudima, međutim, zavise u velikoj meri od naših odnosa sa samim sobom. Moja žena, muž, roditelji, deca mogu da me opravdano ili neopravdano ljute, izazivaju u meni agresiju, mogu da me plaše, izazivaju strah, da me učine tužnim izazivajući depresiju… ali sva ova afektivna duševna stanja mogu da me, posle nekog vremena, učine telesno bolesnim. Početak svih duševnih odn. psihičkih problema, u meni je. Kad bismo sami sebi sudili, ne bi nam se sudilo, poručuje nam apostol Pavle u I poslanici Korinćanina, 11, 31.”

 Zato je najvažnije da čovek, ako je u sebi svesno prepoznao da ima psihičke probleme, postavi sebi sledeće pitanje:

 “Da li želim uopšte da prepoznam stvaran uzrok problema ili ne želim, potiskujući ga u nesvesno? I drugo, da odgovori može li ili ne može taj problem da reši sam. Ako zaključi da ne može da ih reši sam sledi treće pitanje: kome da se obrati, duhovniku ili psihijatru?”

Ovde profesor Jerotić navodi logične primere da bi se verujući čovek, hrišćanin, najpre obratio duhovniku, dok bi onaj koji nije vernik najpre otišao psihijatru ili psihoterapeutu. Međutim, za profesora Jerotića, najidealnija je mogućnost posete religioznom psihijatru tj. psihoterapeutu. Ako se, pak, obratite svom duhovniku (kaluđeru, svešteniku) na njemu je da odluči da li će vas zadržati “pod okriljem molitava i saveta” ili će vas dodatno uputiti psihijatru u kog i sam ima poverenja kao duhovnik.

“Dobro je poznato da, sa malim izuzecima, teže duševne bolesti (psihoze) ne mogu da se poprave ili izleče samo molitvama i savetima i najboljih duhovnika, već im je neophodna pomoć, medikamentozna i psihoterapeutska (nekad i bolnička) dobrog psihijatra. U slučajevima hroničnih duševnih bolesti, kada je u pitanju vernik, ne bi trebalo da bude nikakvih kolebanja – ovakvom čoveku neophodna je pomoć i psihijatra i duhovnika.”

Izvor: opanak.net

Vladeta Jerotić: Kako sačuvati dobru memoriju i zdrav um

Vladeta Jerotić se isticao svojim mudrim savetima i posebnim načinom života koji ga je činio vitalnim do samog kraja života. Za mnoge je prava misterija kako je neko u poodmaklim poznim godinama imao tako dobru memoriju i očuvan zdrav um.

U vezi sa tim jednom prilikom profesor Jerotić je ispričao:

Preko 30 godina, svakog drugog dana sebe preslišavam engleski jezik. Prvi je bio francuski, nemački drugi, koga je bilo najviše kada sam bio u Evropi.

Bio sam u Engleskoj nekoliko meseci, nisam naučio Bog zna koliko. Čitam skoro bez rečnika ali nije isto čitati i govoriti. Imam uvek neki novi engleski tekst pred sobom i preslišavam se šta radim.

Ako sam ih zapamtio, onda čitam tekst i nove reči iz teksta beležim u rečnik i preslišavam se opet za dva dana. A ako nisam zapamtio one reči od b, ne učim nove nego i dalje obnavljam stare. Radim preko 30 godina svaki dan na svom rečniku.

Druga stvar je učenje pesmica.

Nalazite nove pesmice, učite ih, preslišavajte se i znaćete 15-20 pesmica jednog dana. Obnavljate svoje pamćenje iznova i osvežavate ga.

Uzmite pesme Branka Radičevića, Jovana Dučića, Milana Rakića ili nekih modernih pesnika. Ne moraju biti dugačke pesme, mogu biti kraće. Učite pesmu napamet. Ne možete da zapamtite? Čitajte je deset puta pa je zapamtite, ne možete da je ne zapamtite.

Zapamtili ste, odlično, prelazite na novu pesmu. Tako se pamćenje održava. Naučnici kažu da imamo deset milijardi neurona u mozgu.

Izvor: Opanak

Vladeta Jerotić : Strah leči vera, sebičnost ljubav, a žalost – nada

Podsetimo se šta je još Vladeta Jerotić rekao o ljubavi, čoveku, strahu, sumnji, životu….

“Voleti drugog čoveka znači i razumeti ga, a svakako i – opraštati mu. Nije, doduše, lako voleti čoveka onakvog kakav jeste, ali samo ako budemo u stanju da ga ne samo prihvatimo već i da ga zavolimo upravo onakvog kakav jeste, podstaći ćemo ga da bude onakav kakav može da bude.”

„Samo dela ljubavi ostaju.”

„Ljubav nosi u sebi, kao jedno od bitnih svojstava – stvaralaštvo.”

„Dobro je rečeno da je probni kamen za svaki pravi posao ili izgovorene reči pitanje: da li su nadahnuti ljubavlju? Kada bi čovek samo jednom mogao da uvidi kako je uzaludan najveći deo njegovog rada kada ga ne pokreće ljubav, bio bi mnogo manje sujetan i neplodan u svojim aktivnostima.”

„Možemo li ceniti i zavoleti bližnjeg, a ne ceniti, niti voleti sebe? Tako nešto jednostavno nije moguće.”

“Nije preterano smatrati da je najveća nesreća za ljude i ovu planetu na kojoj žive- katkad potpuna, katkad delimična nesposobnost jednog velikog broja ljudi da vole. Isto tako ne izgleda mi nimalo preterana misao da se čitavo čovečanstvo i zemlja pod njim održavaju pre svega zahvaljujući onim malobrojnim ljudima koji su u stanju da vole.”

„Sebičan čovek je čovek koji ne voli sebe.”

“Većina ljudi se pokorava zabranama, pre svega onim spoljašnjim, i to samo dok je pod prinudom, i dok se plaši. One unutrašnje zabrane teško ko uspeva da realizuje.”

“Velika je to veština umeti razgovarati sa čovekom.”

„Istinski plod naše duše nije smišljena reč, niti beseda koju smo brižljivo pripremili i doterali. Naš plod je ona reč koja ‘izleti’, koju nekontrolisano izgovorimo, ona koja izvire iz ‘suviška srca’.”

“Moć vladanja nad drugim neodoljiva je slast tamne strane čovekovog bića.”

“Samo je čovek taj koji ne oprašta ni sebi ni drugima, nego traži osvetu, bilo agresijom kažnjavajući druge, često nevine ljude i narode, bilo danas sve češće, kažnjavajući samog sebe, navlačeći na se nesvesno sve moguće psihosomatske bolesti, alkohol i drogu, obolevajući od depresije i dovodeći sebe do samoubistva.”

“Sumnja je plod samo kao prelazna i prolazna faza u razvoju ličnosti, ali često, nažalost, naročito na ovom olujnom i trusnom tlu, na kome se sumnjalo u sve i svakoga, ona ostane trajna i neizmenljiva sumorna boginja – pratilja našeg bića.”

“Sva dostignuća moderne tehnike, kao i moderne medicine, učinila su život, a sigurno i smrt, težim i mučnijim. Samo “volja za smisao” može da nas učini odgovornim i tada tek spremnim da pomognemo i sebi i društvu.”

„Revoltirajte se prvo protiv sebe, pa onda protiv sveta…Prvo revolucija protiv zla u sebi, a potom revolucija protiv zla van sebe…”

“Svaki čovek ima jednu ili više “slepih mrlja” u sebi, i to upravo za one strane svoje ličnosti koje su bitne za ličnost, a koje on upravo ne želi da opazi i prihvati kao deo sebe.”

„Ne gledaj me ko sam bio, već ko sam sad”

“U samoći coveku se otvara put u sopstvenu dubinu, i ako on uspe da siđe u nju bez straha i zaziranja, vratiće se obogaćen na površinu i tek tada, kada je otkrio svoje Ja, imaće otvoren i pravi put prema bližnjem, prema Ti.”

“Otkud čoveku ohola ideja da je on sebi dovoljan?”

„Ko se od vas nije uverio da kada duže vremena pati od straha, obavezno počne da sumnja (u sebe i druge ljude), ili kada smo sebični zar ne postajemo i gnevni! A može li ljudska savest da podnese strah, sebičnost, sumnju i gnev, a da ne postane žalosna?”

„Strah leči vera, sebičnost ljubav, a žalost – nada.”

Pravilna nega kože ruku i noktiju tokom zime

0

Spoljni faktori, kao što su hladnoća, vetar, nagle promene temperature iz hladnog u toplo štetno utiču na kožu. Ruke su, pored lica, najizloženiji deo tela i zato je važno da im pružite adekvatnu negu, posebno na niskim temperaturama, jer ako se ne neguju na pravi način, vremenom postaju suve i ispucale.

Veliki uticaj na isušivanje kože ima i često pranje ruku, pogotovo u vreme kada haraju virusi i kada je učestalo pranje jedan od uslova očuvanja zdravlja. Bez obzira na tip sapuna, svako pranje u određenoj meri skida hidrolipidni film sa kože, čime se smanjuje njena otpornost prema mikroorganizmima. Ni nokti nisu pošteđeni problema. Zbog smanjene konzumacije voća i povrća zimi i manjeg unosa vitamina i minerala, nokti često pucaju i listaju se.

Nekoliko praktičnih saveta za lepe i negovane ruke i nokte zimi:

# Kada izlazite na hladnoću, obavezno navucite rukavice. One štite ruke od vetra i hladnoće i smanjuju isušivanje kože.

# Posle svakog pranja ruku nanesite kremu za ruke bogatu lipidima – obnovićete površinski sloj, nahraniti i omekšati kožu. Da biste maksimalno zaštitili kožu, veoma je važan izbor kreme za ruke. Najbolji efekat daju one napravljene na bazi ši putera, maslinovog, avokadovog ili kokosovog ulja, aloja vere, sa vitaminima… Ukoliko ste ljubitelj zimskih sportova na planini, preporuka je da koristite kreme sa pčelinjim voskom koje su hranljivije i pružaju savršenu zaštitu od hladnoće. Odaberite onu koja stvara zaštitni sloj na koži, ali ne sme biti lepljiva jer tada onemogućuje disanje kože, a time i njeno normalno funkcionisanje. Pazite na sastojke i pokušajte da izaberete kremu koja ne sadrži parabene, mineralna ulja i veštačke boje.

# Jednom nedeljno napravite piling ruku – uklonićete mrtve ćelije kože i učiniti je mekšom, a sastojci kreme će lakše prodreti u kožu. Piling možete kupiti ili napraviti sami. Dobro promešajte malo meda, krupne soli i kokosovog ulja. Nanesite smesu na ruke i utrljavajte je nekoliko minuta. Poželjno je da u ovo doba godine piling radite bar jednom nedeljno.

# Ne bi bilo loše da povremeno nanesete i masku, i to je najbolje posle pilinga. Namažite je na ruke, navucite rukavice ili namotajte oko ruku foliju – pod uticajem toplote koža bolje upija sastojke iz hranljivih preparata. Ostavite masku na rukama da stoji oko 15 minuta, pa je isperite prvo mlakom, pa hladnom vodom.

# Svako veče pre spavanja priuštite rukama kraljevski tretman – u debljem sloju umasirajte kremu za ruke kako biste podstakli cirkulaciju i navucite pamučne rukavice. One će vam zagrejati ruke i krema će se bolje upiti. Oni koji imaju osetljivu kožu mogu za noć da koriste maslinovo ulje. Na ruke pre spavanja nanesite nekoliko kapi maslinovog ulja, koje ste prethodno pomešali s malo limunovog soka. Navucite pamučne rukavice i ostavite da ulje deluje tokom noći.

Da bi vaše ruke ostale glatke i mekane, ključno je da ih pravilno perete, ali i negujete odgovarajućim kremama. Dermatolozi ističu da usvajanjem pravilnih navika kod nege ruku izbegavate ispucalost i crvenilo.

Evo kako da pravilno perete ruke kako biste ih zaštitili tokom hladnih zimskih dana:

# Sapun dobro isperite posle pranja ruku jer on dodatno isušuje kožu.

# Koristite blage sapune kako ne biste uklanjali prirodna ulja sa kože ruku.

# Izbegavajte upotrebu prevruće vode koja dodatno isušuje kožu ruke i izaziva njeno pucanje.

Ishrana za jake nokte

Zimi se, pored korišćenja laka za zaštitu noktiju, preporučuje i češća upotreba učvršćivača za nokte. Najbolje bi, međutim, bilo da pojačate ishranu i unosite što više namirnica bogatih kalcijumom i vitaminom A.

Blagotvorne kupke

Jedna od najboljih opcija kada je nega i zaštita ruku u pitanju jesu kupke od meda i mleka. Ruke možete negovati i kombinacijom maslinovog ulja i meda, a smesi koja je napravljena njihovim kombinovanjem možete dodati i nekoliko kapi ricinusovog ulja.

Izvor: cosmopolitan.rs

Saveti za negu kose tokom zimskih meseci

0

Niske temperature, vetar kao i suv vazduh u zagrejanim prostorima štete vašoj kosi, kojoj je i tokom zime potrebna posebna nega. Donosimo deset saveta pomoću kojih će vaša kosa biti zdrava tokom zimskih meseci.

  1. Nemojte da perete kosu svaki dan

Često šamponiranje odstranjuje prirodna ulja s kože glave i uzrokuje suvoću vlasišta i kose. Za pranje kose zimi koristite blagi šampon sa što više prirodnih sastojaka. Umesto svakodnevnog pranja, koristite šampon za suvo pranje ili dečiji puder koji odstranjuje suvišnu masnoću i osvežava kosu.

  1. Koristite regenerator

U hladnim danima najčešći problem su elektricitet i suva kosa. Suva kosa je sklona pucanju, a da biste sprečili elektricitet obavezno koristite regenerator kod svakog pranja kose. Odaberite regenerator s intenzivnijim delovanjem.

  1. Nikad ne izlazite napolje s mokrom kosom

Mokra kosa je sklona pucanju i lomljenju vlasi. Zimi nikad nemojte da izlazite iz kuće ako niste do kraja osušili kosu. Operite je dan pre i ostavite da se osuši prirodno.

  1. Izbegavajte pranje kose vrućom vodom

Vruća voda oštećuje i isušuje kosu i kožu. Nakon pranja u mlakoj vodi isperite kosu hladnom vodom da biste zadržali vlagu u kosi, a ona će dobiti i poseban sjaj.

  1. Manje koristite fen za kosu

Vrući vazduh fena oštećuje kosu. Tokom zime manje koristite fen, a pre feniranja na kosu nanesite regenerator koji se ne ispire ili sredstvo za zaštitu od topline. Operite kosu dan pre i ostavite kosu da se osuši prirodno.

  1. Zaštitite glavu šalom ili kapom

Kad izlazite na hladnoću, zaštitite kosu laganim šalom ili kapom, ali ne prečvrsto. Osim što je potrebno da redovno koristite regenerator za kosu, da biste sprečili elektricitet, koristite omekšivač za veš kad perete veste, kape i šalove.

  1. Redovno šišanje

Za zimske mesece dobro je pripremiti kosu šišanjem koje će vam pomoći da imate frizuru koja se lako održava. I tokom zime preporučuje se redovno šišanje vrhova.

  1. Perite kosu obrnutim redosledom

Najpre nanesite pola kašičice omiljenog ulja na glavu. Možete koristiti jojobu, maslinovo ili bademovo ulje. Zatim nanesite regenerator i ostavite da deluje nekoliko minuta. Tada operite kosu malom količinom šampona. I na kraju, možete prstima ponovno naneti malo ulja na kosu. Tretman uljem oslobađa prljavštinu koju tada šampon lakše ispere.

  1. Avokado

Avokado sadrži ulja i vitamine i savršen je za negu kose. Izgnječite manji avokado i izmešajte sa kašičicom meda i kašičicom maslinovog ulja. Nanesite na vlažnu kosu i ostavite barem 30 minuta, tada isperite.

  1. Maslinovo ulje

Leti je dobro negovati kosu maslinovim uljem, ali ovaj tretman možete koristiti i tokom hladnih meseci. Najpre operite kosu toplom vodom, tada prstima nanesite maslinovo ulje i ostavite 20 minuta. Isperite hladnom vodom, a ako osećate da je kosa masna, možete je oprati s malo šampona.

Izvor: lepotaizdravlje.rs

Nega tela tokom zime

0

Zima zahteva posebnu pažnju kada je u pitanju vaša koža, odnosno njena nega i zaštita. Koža tokom zimskog perioda često bude suva, sklona flekama i nepravilnostima, tako da joj je potrebna dodatna vlažnost. U nastavku ćemo pisati o nekim od esencijalnih dodataka vašoj ”bjuti” rutini kako biste na pravi način zaštitili svoju kožu tokom zimskih meseci.

ULjA ZA NEGU TELA

Ulja za telo su definitivno preporuka broj jedan je u pitanju nega kože tokom zime, i to ne samo zato što dodatno osvežavaju i hidriraju kožu, već ujedno poboljšavaju i cirkulaciju.

Ukoliko vaša koža izgleda starije zimi, najbolji način da je podmladite jeste da koristite upravo eterična ulja za telo. Koristite ulje neposredno pre nego što odete pod tuš i na taj način ćete sprečiti fleke na vašoj garderobi.

KREMASTI LOSIONI

VAŠI uobičajeni gelovi za tuširanje mogu dodatno isušiti kožu tokom zimskog perioda, tako da su vam potrebni kremasti losioni za telo koji hidriraju i hrane vašu kožu. Redovnim korišćenjem ovih losiona rešavate se nečistoća na vašoj koži i viška masti na istoj.

PILING

TAKOĐE, još jedan efikasan način da kažete zbogom flekama i drugim nepravilnostima na vašoj koži jeste piling. Piling uklanja sve mrtve ćelije i prljavštinu koja se nakupilae i otkriva novu, čistu, svežu i podmlađenu kožu.

Ovaj tretman treba da primenjujete redovno, ali ipak ne svakodnevno, kako ne bi bio kontraproduktivan, već dva do tri puta nedeljno.

PUTER ZA NEGU TELA

KREME za kožu tela koje su na bazi putera, odnosno imaju koncetrovanije i hranljive sastojke u sebi, od kojih je posebno popularan shea, apsolutni su hit tokom zimskih meseci i i te kako su za svaku preporuku.

Svakako, one znatno dublje prodiru u kožu i samim tim je temeljnije hrane, tj. štite od isušivanja i drugih iritacija.

NOĆNI LOSION TRETMAN

NATOPITE kožu u hidrirajući losion za telo tokom noći i probudite se sa super mekanom kao svila kožom, koja je pročišćena i hidrirana tokom noći. Ovakav tretman oporavlja ćelije kože čisteći ih i uklanjajući sve fleke koje su i više nego vidljive na suvoj koži.

KREMA ZA RUKE

VAŠA uobičajena krema za ruke, možda vam neće biti dovoljna u toku zime. izloženost ruku hladnom vremenu i vetru može prouzrokovati da su vam suvlje nego obično. Samim tim, treba da težite da ih dodatno zaštte i pružite im dodatnu hidrataciju.

Nanesite je jednom uveče i nekoliko puta tokom dana kako bi vaše ruke bile mekane, hidrirane i ušuškane.

KREMA ZA STOPALA

KORIŠĆENjE kreme za stopala je neophodno tokom zimskih meseci, kako biste sprečile pojavu gljivica i drugih nelagodnosti sa stopalima. Krema ne samo da naša stopala čini mekšim, već ih i oporavlja nakon dugog iscrpljujućeg dana. Naša stopala ostaju nepravedno zapostavljena tako da neretko koža na stopalima izgleda suvo i umorno.

Preporuka je da koristite specijalnoe hidrirajuće kreme za njihovu svakodnevnu negu.

Izvor:novosti.rs

Kako zaštititi i negovati dečiju kožu zimi

0

Otkako su se stupnjevi u vremenskim prognozama spustili, gotovo svakodnevno možemo pronaći savete za negu kože, kose, noktiju, usana ili ljubimaca u zimskim mesecima. Evo jednog o osetljivoj koži dece. Istraživanja sve više ukazuju na blagodeti hladnog vazduha i trebalo bi ih maksimalno iskoristiti. Stoga vam dajemo nekoliko predloga o tome kako da kožu svog naslednika zaštitite kako bi nesmetano uživali u igri sa njim.

Najizloženiji delovi kože su baš oni koji su na udaru hladnoće – koža lica i ruku. Ostatak tela je najčešće dobro zaštićen. Zato ruke i lice traže posebnu negu tokom zime! Usne su sledeće “kritično mesto”. Pošto su često vlažne, one lako dehidriraju na hladnom vazduhu, pa pucaju i peku.

Rumeni obnrazi vaše bebe su neodoljivi, ali samo ako ne traju dugo. Ukoliko je beba duže na hladnoći, zdrava rumena boja će da izbledi, a koža će brzo da se ošteti. Bebe su naročito osetljive na hladnoću, ali to uglavnom svi znaju, pa se retko dešava da bebina koža ozbiljnije strada tokom zime. Ovo, nažalost, ne važi za one bebe koje su lišene zaštite toplog doma.

Planinsko sunce je veoma opasno za nezaštićenu kožu. Ultraljubičasto zračenje je na planini jače nego na moru, zbog ređeg vazduha, ali i zbog refleksije sunčeve svetlosti na belom snegu. Zato je izuzetno opasna kombinacija hladnog vetra i planinskog sunca, upozoravaju stručnjaci.

Deca sa osetljivom kožom, naročito deca koja imaju atopijsku konstituciju (deca sklona alergiji), često imaju ekcem! Roditelji takve dece znaju da je zima vreme kada se bolest pogoršava. Hladan vazduh je jedan od krivaca, ali nije jedini. Grejanje u zatvorenim prostorijama takođe suši kožu, a i nagle promene toplo – hladno doprinose pogoršanju ekcema.

Kako zaštititi dečiju kožu od hladnoće?

Prvo, decu treba pametno utopliti – rukavice su obavezne, a u slučaju veoma hladnog i vetrovitog vremena, treba zaštititi kožu lica i čela kapom i maskom, koja je gotovo standardni deo skijaške opreme.

Nikada ne dajte deci da izađu na hladnoću neposredno posle pranja ruku ili umivanja, a da se dobro ne obrišu i osuše. Vlažna koža na hladnoći brzo propada.

Deca sa osetljivom kožom moraju da imaju pojačanu negu tokom zimskih meseci. Hidrantne kreme su obavezne pre izlaska napolje. Naravno, posle nanošenja treba ostaviti koži da upije kremu, i to 10 do 15 minuta pre izlaska iz kuće. Čim se dete vrati u kuću, ruke treba da opere, osuši i odmah namaže hidrantnom kremom. Ako primetite značajno pogoršanje ekcema, obratite se lekaru.

Posle večernjeg kupanja, a pre spavanja – treba namazati ruke hidrantnom kremom koja će da pripremi kožu za sledeći hladan, naporan dan za kožu.

Ako se detetu pojave ragade, to jest napukla koža, potrebna je intenzivnija nega. Tada, pored hidrantne kreme, na mesta gde je koža oštećena, treba naneti kremu sa pantenolom, koja ubrzava epitelizaciju (zarastanje).

Usne treba redovno mazati zaštitnom kremom – obavezno pre svakog izlaska iz kuće, ali i posle pranja zuba. Ako dete boravi duže napolju, treba da koristi kreme sa zaštitnim faktorom protiv UV zračenja.

Obavezno je korišćenje krema sa što većim zaštitnim faktorom protiv ultraljubičastog zračenja! Lice, nos i čelo treba bogato namazati pre svakog izlaska, ali i tokom boravka napolju. Kvalitetne kreme za sunčanje sadrže i potrebne komponente koje čuvaju vlažnost, pa je nega i zaštita kože zaista potpuna.

izvor: Novimagazin.rs

Kako zaštititi i negovati usne tokom zime!

0

Usne ne sadrže mnogo melanina, pigmenta koji omogućava da potamnimo i obezbeđuje izvesnu zaštitu od sunca. Stoga nije nikakvo čudo što lako mogu da postanu osušene i ispucale, a ako želite da ih održite privlačnim, posvetite im malo pažnje i pružite im odgovarajuću zaštitu tokom zime

Melemi za negu

Jedan potpuno prirodni melem je pčelinji vosak, a u apotekama možete potražiti neku mast na ovoj bazi. Pre nego što izađete van kuće, uvek prekrijte usne melemom da biste držali štetne supstance dalje od njih.

Neke osobe se zaklinju u kakao puter kao sredstvo za smanjenje ispucalosti usana, ali i ruku. Stavljajte ga četiri ili pet puta na dan, ukoliko su vam usne veoma suve. Priručni lek je i maslinovo ulje, koje može efikasno da omekša i ovlaži ispucale usne.

Domaći balzam

Potrebno vam je: 15 g pčelinjeg voska, 10 ml (dve kašičice) nerafinisanog kokosovog ulja, 3 ml bademovog, jojobinog ili drugog hladno ceđenog ulja, kap eteričnog ulja klinčića i četiri kapi eteričnog ulja pomorandže. Manji lonac otprilike dopola ispunite vodom i stavite na laganu vatru. U vatrostalnu posudu stavite usitnjen pčelinji vosak i bazna ulja, a posudu uronite u vodu u loncu. Zagrevajte na laganoj vatri dok se vosak i kokosovo ulje ne rastope. Sklonite s vatre, pa u mešavinu nakapajte eterična ulja. Promešajte drvenom štapićem i sipajte u kutijice. Ostavite da se ohladi, pa tek onda zatvorite.

Ako imate pri ruci kapsule vitamina E, probušite jednu i stavite na usne. Poslužiće i vazelin, stari efikasni lek za ispucale usne.

Uveče pre spavanja poželjno je namazati usne debljim slojem pantenol masti da bi se održala njihova vlažnost i nežnost.

Ovlažite ih iznutra

Ukoliko su vam usne stalno ispucale, svakodnevno pijte osam čaša vode od 250 ml – i više ako možete. Iako to neće sasvim sprečiti suvoću, sprečiće njeno pogoršanje.

Moć prevencije

* Kada je vazduh u kući veoma suv, sprečite nastajanje ispucalih usana uključivanjem ovlaživača vazduha u spavaćoj sobi, ili stavite na radijator posudu s vodom koju treba menjati svakog dana.  Nekoliko kapljica eteričnog ulja lavande u vodi obezbediće kao bonus i miran san.

* Probajte da jedete više namirnica koje su bogate B vitaminima, kao što su meso, riba, celo zrnevlje, koštunjavo voće i zeleno lisnato povrće. Manjak vitamina B kod nekih osoba doprinosi ispucalosti usana.

* Izbegavajte lizanje usana. Vaša pljuvačka može trenutno da obezbedi sloj vlage, ali brzo isparava, ostavljajući usne suvljim nego ranije. A pljuvačka sadrži enzime za varenje koji isušuju tkivo.

Klonite se melema koji sadrže fenol i kamfor, jer ovi antiseptici mogu veoma da isuše kožu.

A šta kada prokrvare?

Kada krene krv iz usana, to je znak da je vaša nepažnja dostigla vrhunac. Međutim, i to možete rešiti. Očistite ih prvo toplom vodom i čistim peškirićem, pa nanesite hladnu oblogu da biste zaustavili krvarenje. Posle stavite samo malo kokosovog ulja da biste ubrzali zarastanje i zaštitili usne. Ako prokrvare iznova tokom dana, ponovite postupak.

Izvor: informer.rs