Naslovna Blog Stranica 294

Da li su pčelari imuni na COVID-19- Pčelinji otrov sprečava korona virus?

0

Nekoliko lekara istraživača iz Kine pokušalo je da odgovori na pitanje iz naslova, te da ispita potencijalnu preventivnu i terapijsku primenu pčelinjeg otrova kod infekcija izazvanih novim korona virusom.

Naime, ovi lekari su sa nama podelili jedno otkriće. U Hubei provinciji, epicentru COVID-19 u Kini, lokalno udruženje pčelara sprovelo je specifično istraživanje među pčelarima. Od 23. februara do 8. marta anketirano je ukupno 5115 pčelara, uključujući 723 u Vuhanu, gradu koji je bio epicentar epidemije u provinciji Hubei. Nijedan anketirani pčelar nije razvio simptome povezane sa COVID-19, niti je bilo ko od njih imao neki zdravstveni problem u tom periodu. Nakon toga, anketirano je petoro apiterapeuta u Vuhanu, i praćen je 121 pacijent njihove Klinike za apiterapiju u Vuhanu. Ovi pacijenti su bili na apitoksinoterapiji (terapija pčelinjim otrovom – ubodi pčela) od oktobra 2019. godine do decembra 2019. godine, ali i sami apiterapeuti su na sebi primenjivali istu terapiju, jer im je to godinama sastavni deo sopstvene zdravstvene nege.

Bez ikakve zaštitne opreme, dvoje od petoro apiterapeuta bilo je izloženo sumnjivim slučajevima COVID-19, a drugi su bili izloženi potvrđenim slučajevima COVID-19 (u kontaktu sa obolelim pacijentima), i niko od njih na kraju nije bio zaražen niti je pokazao simptome bolesti. Nijedan od 121 pacijenta nije bio zaražen virusom, a troje od njih su imali bliski i neposredni kontakt sa članovima najbliže porodice kojima je potvrđena infekcija novim korona virusom.

Moglo bi se se pretpostaviti da su pčelari manje izloženi novom korona virusu, jer mnogi žive u manje naseljenim ruralnim područjima, ali pet pomenutih apiterapeuta i njihovi pacijenti žive u Vuhanu, gusto naseljenom gradu sa više miliona stanovnika.

Kao što je poznato, ubod pčele može izazvati alergijske reakcije, čak i one ozbiljne koje mogu dovesti do smrtnog ishoda zbog prekomernog odgovora imunološkog sistema čoveka. Pčelinji otrov može uticati na taj isti imunološki sistem čoveka na više načina između ostalog i tako što pojačava diferencijaciju regulatornih T ćelija, koje igraju važnu ulogu u kontroli infekcije.

U nedostatku vakcine protiv novog korona virusa, pčelinji otrov bi mogao da pruži nadu da će se čovečanstvo uspešno izboriti sa novom bolešću nazvanom COVID-19.

 Priredio: Milan S. Matejić

ordinacija.tv   Izvor: spos.info

Banane – zbog čega bi trebalo da ih jedete: Astma, rak, srce, dijabetes…

0

Neki od vodećih svetskih stručnjaka veruju da je banana prvo voće koje je niklo na našoj planeti, a  Den Kepel, autor knjige „Banana: Sudbina voćke koja je promenila svet“, smatra da je banana – a ne jabuka – bila zabranjeno voće koje je Eva ponudila Adamu. Danas, one se uzgajaju u najmanje 107 zemalja, četvrta su biljka na svetu koja se koristi za ishranu (nakon pšenice, pirinča i kukuruza), a statistika je pokazala da se u Americi pojede više banana nego jabuka i pomorandži zajedno.

Ove voćke su izrazito bogate hranljivim materijama. Jedna banana srednje veličine (oko 125 grama) sadrži 110 kalorija, 30 grama ugljenih hidrata i 1 gram proteina, dok ove voćke nemaju nimalo masti, holesterola i natrijuma. Takođe, sadrže i veliki broj vitamina i minerala.

Što se tiče koristi po zdravlje, naučno je utvrđeno da konzumiranje banana smanjuje rizik za nastanak astme i kancera, kao i da one snižavaju krvni pritisak i poboljšavaju zdravlje srca.

Razlozi zbog čega bi trebalo da jedete banane:

Astma. Rezultati istraživanja koje je sproveo Imperijalni koledž u Londonu pokazali su da svakodnevno konzumiranje banana smanjuje rizik za nastanak astme kod dece za čak 34 procenta.

Rak. Redovan unos hranljivih materija koje se mogu pronaću banani u prve dve godine života smanjuju verovatnoću za nastanak leukemije. Naime, one sadrže vitamin C, koji je poznat borac protiv slobodnih radikala koji izazivaju rak. Takođe, one, zahvaljujući biljnim vlaknima, sprečavaju i nastanak kolorektalnog raka.

Srce. Biljna vlakna, kalijum, vitamin C i vitamin B6 udruženo blagotvorno deluju na rad i zdravlje srca, čime se smanjuje verovatnoća za šlog i gubitak mišićne mase, a banane će pomoći i u očuvanju gustine kostiju i smanjenju formacije kamenja u bubregu.

Dijabetes. Brojna istraživanja pokazala su da oboleli od dijabetesa tipa 1 koji konzumiraju hranu bogatu biljnim vlaknima imaju niske nivoe glukoze u krvi, zbog čega im stručnjaci preporučuju redovno konzumiranje banana.

Depresija. Prema rezultatima nedavnog istraživanja, banana se može koristiti kao lek. Za ovo je zaslužan protein triptofan, koji telo pretvara u serotonin poznatiji kao hormon sreće i zadovoljstva.

Anemija. Banane obiluju gvožđem i utiču na stvaranje hemoglobina u krvi.

Krvni pritisak. Ovo južno voće izvrsno je jer sadrži dosta kalijuma koji je važan za regulisanje krvnog pritiska. Ukoliko je redovno konzumirate, umanjujete šanse za moždani udar.

Mozak. Banane utiču na rad mozga, a jedno istraživanje pokazalo je da učenici, koji ujutru pojedu jednu bananu, imaju bolju koncentraciju tokom dana.

Konstipacija. Bogate su vlaknima i pomažu da brzo prevaziđete problem zatvora, bez upotrebe laksativa.

Jutarnje mučnine. Ukoliko užinate ovo slasno voće, umanjićete jutarnje mučnine.

Ujed komaraca. Kako biste smirili otok od ujeda komarca, na iritirano mesto utrljajte unutrašnju koru od banane.

Nervi. Banane obiluju vitaminom B koji smiruje nervni sistem. Ukoliko radite stresan posao, pojedete ovo voće za užinu.

Creva. Zbog svog mekog sastava, banana se koristi i kao dijetalna hrana protiv crevnih bolesti.

Reguliše temperaturu. U poređenju sa jabukama, banane sadrže četiri puta više proteina, dva puta više ugljenih hidrata, tri puta više fosfora, pet puta više vitamina A i gvožđa.

Zelene banane

Zelene banane sadrže biljna vlakna koja se ne vare u tankom crevu, već se tu polako apsorbuju, dok ih bakterije u debelom crevu ne fermentišu, što organizmu pruža energiju.

Kako objašnjavaju stručnjaci, skrob koji se može naći u bananama ne povećava nivo šećera u krvi, zbog čega one lakše zasite telo, što nije slučaj s ostalim ugljenim hidratima. Uz to, nezrele banane se preporučuju kao odličan saveznik u gubljenju kilograma jer stimulišu mršavljenje, zahvaljujući pojačanom lučenju glukagona, hormona koji ubrzava metabolizam.

Takođe, ove ukusne namirnice smanjuju rizik za nastanak raka debelog creva, jer pospešuju razvoj zdravih bakterija u njemu!

Zelena banana sadrži oko 12,5 grama otpornog skroba, za razliku od zrelih, žutih banana, koje sadrže oko 4,7 grama, a eksperti savetuju da se dnevno unese oko 20 grama ovog skroba.

Što su manje zrele, banane sadrže više biljnih vlakana i pogodnija su namirnica ukoliko želite da hranite zdravo, preporučuju stručnjaci.

Ipak, i pri konzumaciji banana treba biti umeren. Naime, beta blokatori, klasa lekova koji se koriste za različite indikacije, najčešće se prepisuje za srčana oboljenja, mogu izazvati povećanje nivoa kalijuma u krvi, zbog čega banane treba konzumirati umereno ukoliko pijete ove medikamente. Takođe, previše kalijuma može naškoditi onima čiji bubrezi ne funkcionišu kako bi trebalo – odnosno ne oslobađaju adekvatno krv kalijuma i može, štaviše, imati fatalne posledice.

ordinacija.tv   Foto: shutterstock Izvor: yumama.com

Čaj od pšenice: Lek za bol u zglobovima, reumu, artritis

0

 Čaj od pšenice: Lek za bol u zglobovima, reumu, artritis (recept)

Oni koji vode brigu o svom zdravlju povremeno će sebi napraviti čaj od pšenice koji je izuzetno delotvoran u lečenju artritisa.

Pored toga, on leči i reumu, pa možete da zaboravite na bolove u kostima i zglobovima izazvane ovim stanjima, a mnogi ljudi tvrde da čaj od pšenice može da pomogne i u lečenju nekih vrsta raka.

Čaj od pšenice je bogat vitaminima B-kompleksa, a leči viruse. Pržena zrna pšenice odlična su za čišćenje celog tela.

Satojci:

500 g pšenice

2 dl meda

800 ml vode

Priprema:

Pšenicu dobro oprati u vodi, pa prosušiti na papirnoj podlozi (salveti). Pšenicu isperite, pa stavite na suv tiganj, a prilikom pečenja neprestano mešajte koristeći drvenu kašiku.

Pecite dok zrna ne počnu da pucketaju.

Stavite prepečena zrna pšenice u čajnik i prelijte kipućom vodom. Nastavite da kuvate još oko 25 minuta na laganoj vatri, pa skinite sa šporeta i poklopite.

Ostavite da odstoji pet minuta pa dodajte med. Nakon toga, čaj je spreman za upotrebu.

ordinacija.tv   Izvor: dnevno.hr

Mišjakinja jača imuni sistem, ublažava bolove u zglobovima, pomaže kod ekcema i dermatitisa (RECEPTI)

0

Mišjakinja je jednogodišnja zeljasta biljka koja samoniklo raste po vrtovima, poljima, vinogradima, uz zidove, puteve, potoke i obode šuma, na vlažnom i hranjivom tlu. Narodni nazivi za ovu biljku su: crijevac, crevac, črevec, ptičja trava, mišje uho. Ima okruglu, mekanu, najčešće poleglu i razgranatu stabljiku, dugu do 50 cm, koja često prekriva veće površine. Na mestima gde dodiruje zemlju razvijaju se dodatni korenčići. Biljka cveta od proleća do jeseni, pa čak i zimi ako je zima blaga. Jedan od narodnih naziva za ovu biljku je ptičja trava. Beru se mladi i sočni nadzemni delovi bez korena i donjih čvrstih delova stabljike. Mišjakinja se vekovima koristi u tradicionalnim medicinama kao lek za razne vrste bolesti – od obične prehlade do gojaznosti, a ima malo negativnih dejstava.

Lekovitost mišjakinje

Zastupljeni minerali u mišjakinji su gvožđe, kalijum, kalcijum i cink. U biljci se nalaze i saponini,  avonoidi (rutin), glikozidi (kumarin), oksalna i salicilna kiselina, sluzi i nešto eteričnog ulja. Saponini omekšavaju i razređuju sluz pa se mišjakinja koristi kod prehlade, kašlja, bronhitisa i drugih tegoba disajnih organa, a zahvaljujući rutinu koji poboljšava cirkulaciju i jača krvne sudove i narodni je lek protiv hemeroida.

Ustanovljeno je da mišjakinja pomaže kod umora i jača imuni sistem. Podstiče probavu, koristi se kod bolesti bubrega i bešike, te za ublažavanje bolova u zglobovima i reumatskih tegoba. Kao oblog ublažava svrab kože, pomaže kod ekcema, dermatitisa, lišajeva, potkožnih čireva i sporog zarastanja rana.

Recepti sa mišjakinjom

Čaj od mišjakinje

Čaj od mišjakinje se koristi u mnogobrojne svrhe: Poboljšavanje opšteg zdravlja i olakšavanje upala, kod problema sa stomakom, za astmu, zatvor, ima jaka antivirusna svojstva, odlično deluje protiv hepatitisa B, za lečenje dermatitisa i različitih kožnih problema, ,kao oblog za kožne probleme poput čireva, za ispiranje očiju kod oslabljenog vida i kao oblog kod upale očiju i čmička.

Recept
Dve supene kašike suve, usitnjene mišjakinje preliti s 2,5 dl vrele vode, poklopiti i procediti nakon 10 minuta. Kod bolesti disajnih organa čaj zasladiti sa malo meda. Nezaslađen čaj koristiti i kao oblog.

Mast od mišjakinje za kožne bolesti i bolne zglobove

50 g masti rastopiti na laganoj vatri i dodati 2 kašičice sitno iseckane sveže mišjakinje. Lagano zagrevati 20-30 minuta, skloniti sa vatre i ostaviti da osdstoji preko noći. Sledećeg dana zagrejati i procediti u staklenu činiju. Ohlađeno zatvoriti i čuvati u frižideru. Koristiti kod kožnih bolesti i bolnih zglobova.

Mišjakinja u kuhinji

Može se jesti sirova ili kratko termički obrađena. Sirovi listovi imaju ukus poput mladog kukuruza pa se pripremaju kao salata ili koriste kao dodatak u drugim salatama. Mišjakinja se dodaje svežem siru, pireu, umacima ili se priprema kao supa, varivo…

Sveži sir sa mišjakinjom:

Jednu šoljicu sitno naseckane mišjakinje izmešati sa 250 g svežeg sira, 1 dl kisele pavlake i jednom kašičicom limunovog soka. Začiniti solju i biberom po ukusu. Servirati uz tvrdo kuvana jaja.

Umak od mišjakinje

Sastojci:

  • 600 g listova mišjakinje

  • 60 g maslaca

  • 2-3 kašike brašna

  • 1 češanj belog luka

  • pola litra mleka

  • muškatni oraščić

  • so i biber

Priprema:

Listove prokuvati nekoliko minuta u provreloj vodi i ocediti. Na otopljeni maslac dodati brašno, lagano ga požutiti i dodati izgnječen beli luk. prespite hladnim mlekom i uz stalno mešanje kuvati pet minuta. Dodati kuvane listove mišjakinje, narendati malo muškatnog oraščića, posoliti i pobiberiti.

Zbog saponina i glikozida koji u većoj količini nadražuju sluznicu želuca i creva, osobe osetljivog želuca i sa bolesnim bubrezima mogu koristiti mišjakinju samo u malim količinama ili pomešanu s drugim biljem.

Pege: Kako sprečiti da se pojave – Recepti narodne medicine

0

Za masnu kožu sa proširenim porama, koja je sklona pojavi bubuljica, za sprečavanje pojave pega preporučuje se trljanje lica čajem žalfije (jedna kašika biljke na čašu vrele vode).

Pre primene slanih kupki preporučljivo je umivanje jakim pravim čajem.

Maska od slatkovodnog sunđera. Jako otklanja perut, proširuje krvne sudove, uklanja pege i pigmentne mrlje, primenjuje se iza uklanjanje mitesera i modrica. Ne koristi se za vrlo suvu, tanku kožu, koja se lako iritira, kod postojanja kod žena i malog rasta dlaka na licu, a takođe i kod upalnih procesa. Za pripremanje maske prah od slatkovodnog sunđera razmešati u rastvoru vodonik peroksida ili u vreloj vodi do stvaranja kaše, i za 2-3 minuta kada masa počne da se peni, tamponom od vate utrljati u kožu lica kružnim pokretima (staviti na ruke gumene rukavice). Masku ne stavljati na očne kapke. Maska se drži na licu 15-20 minuta, do sušenja. Maska se skida vrućomvodom, zatim toplom vodom, posle čega se lice trlja suvim ubrusom i puderiše talkom. Primeniti 10-15 maski sa prekidima 3-4 između svake maske (po drugom izvoru masku od slatkovodnog sunđera treba primenjivati jednom u 10 dana).

Maske za izbeljivanje treba raditi uveče jer se posle njih ne preporučuje sunčeva svetlost. Nezavisno od karakteristika kože svakodnevno primenjivati zaštitne kreme.

Treba napomenuti da je pege i pigmentne mrlje lakše sprečiti nego izlečiti. Zbog toga je kožu potrebno zaštititi od dejstva sunčevih zraka, počevši od prvih aktivnih sunčevih dana (kraj marta – početak aprila).

Svakodnevno trljati lice sokom od limuna (kod suve kože po pola sa vodom). Može se dodavati nekoliko kapi soka od limuna u kreme za izbeljivanje, koje se nanose na lice.

Svakodnevno se umivati kiselim mlekom nezavisno od tipa kože. Ako se pojavi osećaj pečenja, naneti hranljivu ili hidratantnu kremu.

Počevši od februara uvoditi u ishranu proizvode bogate vitaminom C (kiseli kupus, jabuke, limun, crnu ribizlu, čaj šipurka itd.). Vitamin C deluje izbeljujuće kod pega, pigmentnih mrlja i opšte pigmentacije. U tim slučajevima treba ga uzimati po 1 g dnevni u trajanju od 20-30 dana (obična dnevna potreba čoveka je 50-75 mg).

Izvor: ordinacija.tv; herbalia.org

Kod ispucanih, bolnih pukotina na petama i žuljeva narodni lekovi su rešenje- Recepti naših baka

0

Kod ogrubelih i ispucanih peta potrebno je svakodnevno uveče raditi sapun- slane kupke, a kada koža nabrekne ogrubele delove sastrugati kamenom za pete, a sitne pukotine obraditi sokom od hajdučke trave. Posle toga treba utrljati tinkturu od cvetova kantariona u suncokretovom ulju (cvet – 2 dela, ulje – 4 dela, ostaviti da stoji 3 nedelje).

Krompir. Kod dubokih pukotina na stopalima, držati ih pre spavanja u toplom rastvoru skroba (2 kašike na 1 l vode). Pre kupke istrljati stopala kolonjskom vodom. Posle kupke kožu obrisati i naneti na pukotine 2% mast salicilne kiseline.

Kod ogrubele kože, bolnih pukotina na petama i žuljeva preporučuju se kupke od ljusaka krompira i lanenog semena. U 1/2 čaše dobro opranih ljusaka od krompira dodati 1/2 čaše lanenog semena, preliti sa pola litre vode i kuvati dok se ne dobije gusta kaša. U tu kašu staviti noge na 15-20 minuta, zatim ih isprati toplom vodom, osušiti, a pukotine i ogrebotine namazati 2% tinkturom joda. Na kraju tretmana namazati kremom.

Kopriva. Ako se pojave pukotine na koži nogu koristiti kupku od smese 2 kašike isitnjenih listova koprive i 1 kašike nevena na 1 l vode. Noge držati u kupki 10-15 minuta. Noge obrisati, namazati hranljivom kremom i uraditi laganu masažu.

Neven. Kod ispucane kože na petama preporučuju se kupke od čaja nevena. Jednu kašiku cveta preliti sa 1 l vrele vode. Noge držati u kupki 15-20 minuta. Može se koristiti i kod znojenja nogu.

Kamilica. Kod orožnjavanja kože i stvaranja dubokih pukotina, preko noći se rade vruće kupke od čaja kamilice (1 kašika suve kamilice na 0,5-1 l vrele vode, kuvati 10 minuta). Koristi se proceđeni i ne mnogo ohlađen čaj. Posle tretmana napraviti povez na nozi (prethodno namazati kremom za omekšavanje).

Paradajz. Ako je koža na petama ogrubela stavljaju se oblozi od svežeg paradajza.

Jabuka. Narezati jabuku na komadiće, skuvati u malo mleka tako da se stvori kaša. Staviti debeo sloj na ispucale pete. Prekriti ubrusom ili povezati gazom. Držati pola sata.

Med. Zagrejati kožu na petama i staviti med. Odozgo staviti list kupusa i pričvrstiti ga zavojem. Tretman ponoviti nekoliko puta.

Crni luk. Posle vruće kupke u koju je stavljeno 2 kašike sode, staviti na pete oblog od crnog luka. Izgnječiti crni luk, zaviti ga na petu i držati preko noći. Ujutru luk sprati, pete detaljno očistiti kamenom za pete i namazati masnom kremom. Tretman ponoviti 2-3 puta.

Kupus. Umesto crnog luka mogu se koristiti izgnječeni listovi kupusa.

Guščije salo. Ako je uzrok nastanka pukotina povećana suvoća kože zbog nedostatka vitamina A, treba koristiti masne kreme sa vitaminom A i mazati pete guščijim salom.

Izvor: ordinacija.tv; herbalia.org

Narodni lekovi za ispucale usne i groznicu na njima

0

Lepota usana u mnogome zavisi od njihovog izraza. Na primer, jaku stisnute usne stare lice i daju mu strogost. Spušteni uglovi usta čine lice zabrinutim i nezadovoljnim, govori o zatvorenom karakteru. Grimase kvare čak i najlepše usne. Zbog toga, ako želite da izgledate dobro, nikada jako ne stiskajte usne tako da bi one bile mekane, nežne, lagano sastavljene, sa prirodnim uglovima.

Ispucale usne treba dobro mazati 3-4 puta na dan svežim maslacem ili topljenim lojem domaće kokoške.

Vrlo lepo omekšavajuće dejstvo na presušene usne ima maska napravljena od jedne kašikice sitnog sira pomešanog sa 1 kašikicom soka od šargarepe.

Samleti u prah 5 g osušenog korena srčenjaka i skuvati u 200 g maslaca. Koristi se za ispucale usne.

Noću se usne mogu mazati medom, sokom od krastavca ili šargarepe.

Sveže narendana kaša od jabuka pomešana sa maslacem pomaže da se izleče ogrebotine i pukotine na usnama i bradavicama.

Ako je koža usana počela da se peruta i njoj se pojavile crvene mrlje, preporučuje se da se usne protrljaju čajem od lanenog semena (2 kašike semena preliti čašom vode i kuvati dok se ne dobije kaša).

Uzeti latice sa jednog cveta ruže, izgnječiti i pomešati sa 1 kašikom svinjske masti. Krema se upotrebljava za omekšavanje ispucale i isušene kože usana i ruku.

Ako su usne često suve, prestanite na vreme da koristite ruž u boji i koristite preko dana ruž bez boje ili neku masnu kremu, a uveče ih mažite cinkovom mašću, koja je pomešana sa isto tolikom količinom masti od nevena.

Groznica na usnama

Groznica na usnama se leči tako što se na usne prisloni krpa koja je bila smočena u vreloj vodi (tako se isto leči i groznica u ustima – ispiraju se usta veoma vrućom vodom).

Mast od kantariona. Uzeti 1 deo cvetova kantariona, staviti u 2 dela nekog biljnog ulja (suncokretovog, lanenog, maslinovog, breskvinog), ostaviti da stoji, procediti, izgnječiti. Dobijeno ulje se primenjuje i za lečenje opekotina.

Kod prvih simptoma groznice na usnama, uzeti štapićem sa vatom malo smole iz uha 8cerumen), i detaljno utrljati na bolono mesto. Posle 2-3 tretmana bolest će proći.

Izvor: ordinacija.tv; herbalia.org

Šta beo jezik govori o vašem zdravlju- Kako se leči narodnom medicinom?

0

Evo nekih činjenica o ljudskom jeziku, uključujući neke od njegovih osnovnih funkcija. Prosečan jezik je dugačak oko 10.5 cm. Sastoji se od dva dela: prednjeg (anteriornog) i zadnjeg (posteriornog). Prednji deo jezika je uglavnom vidljiv i čini oko dve trećine kompletne dužine jezika. Zadnji deo jezika se nalazi blizu grla i čini jednu trećinu njegove ukupne dužine.

Jezik nam pomaže u varenju i čišćenju usta. Jezik inicira varenje prenošenjem hrane tokom mastikacije (proces žvakanja) i kasnije tokom gutanja. Pričvršćen je za dno ustiju vezom koja je poznata pod imenom frenulum. Vrh jezika, poznat kao apeks nije direktno vezan za dno usta, pa mu to omogućava da dođe do gornjih delova usta kako bi čistio usta i kako bismo bili u stanju da govorimo.

Smatra se da čovek ima od 3.000 do 10.000 tačaka za čulo ukusa. Sve one su smeštene na jeziku.

Jezik igra ključnu ulogu kada je čulo ukusa u pitanju, a našim čulom ukusa upravlja jezik preko tačaka na gornjoj površini. Ove tačke sadrže receptore za ukus, koji registruju različite ukuse i arome u hrani koju jedemo.

Jezik prepoznaje pet osnovnih tipova ukusa

Pet kategorija čine našu percepciju ukusa: slatko, kiselo, gorko, slano i ljuto. Pljuvačka je potrebna da bi navlažila hranu pre nego što receptori na jeziku prepoznaju ukuse.

Bakterije na jeziku mogu da izazovu loš zadah. Mnogo ljudi pati od hroničnog lošeg zadaha ili halitoze. Ona se razvija od bakterija koje se gomilaju na jeziku.

Naš jezik ima osam mišića. Četiri unutrašnja mišića nisu povezana sa bilo kojim kostima i oni omogućavaju jeziku da menja oblik. Međutim, četiri spoljašnja mišića su povezana sa kosti i dozvoljavaju jeziku da menja poziciju. Zajedno ovi mišići dozvoljavaju jeziku da se kreće u različitim pravcima, što olakšava govor.

Jezik pomaže da se izgovori više od 90 reči u minuti

Ljudi se oslanjaju na ekstremnu agilnost i fleksibilnost jezika u svom govoru. On radi u konjukciji sa usnama i zubima kako bi pretvarao zvuke koji dopiru od glasnih žica u slogove i reči.

Vrh jezika je veoma osetljiv

Ova osobina omogućava da jezik izvodi dve funkcije: prvo, da odredi mehaničke karakteristike hrane. Na primer, to je razlog zašto riblju kost osećamo kao mnogo veću nego što ona to zapravo jeste. Drugo, nakon što progutamo zalogaj hrane, naš jezik traži po čitavim ustima ostatke sažvakanih komada.

Jezik ima odbrambene ćelije

Naš jezik ima odbrambene ćelije koje uključuju lingvalnu tonzilu. Smeštena na zadnjem delu usta u bazi jezika, ona je deo limfnog tonzilarnog prstena. Palatalne tonzile i adenoidi sudeluju sa lingvalnom tonzilom kako bi branile organizam od bakterija koje ulaze kroz usta.

Na jeziku se mogu nagomilati bakterije

Kada razmišlja o svom oralnom zdravlju, većina ljudi se fokusira na četkanje zuba, čišćenje zuba koncem i ispiranje usta vodicama za ispiranje. Ali, na mnogo načina, zdravlje vašeg jezika je podjednako važno kao i zdravlje vaših zuba. Jezik koji ne zadržava bakterije je ključan za sprečavanje ozbiljnih stanja kao što su bolesti desni i zuba, kao i lakših bolesti poput lošeg zadaha.

Iako mali po veličini, ljudski jezik je od velike važnosti. Igra ključnu ulogu u osećaju ukusa, u prehrani, varenju i govoru.

Da li ste ikada primetili bele naslage na vašem jeziku? Iako je neprijatno razmišljati o tome, trebalo bi da znate da bukvalno svaki čovek ima bakterije na svom jeziku. Neke od njih su više štetne nego druge u određenim situacijama, ali većina njih nastaju zbog loše oralne higijene. Od lošeg zadaha do mnogo ozbiljnijih zdravstvenih problema, postoji više razloga zašto je odgovarajuća oralna higijena veoma važna.

Kako izgleda zdrav jezik?

Dobar indikator zdravog jezika je ravnomerna ružičasta boja jezika bez tamnijih crvenih, žutih ili belih diskoloracija. Ali, ako pronađete beli sloj koji prekriva deo jezika ili ceo jezik, onda je to obično privremeno i ne mora da bude alarmantno. Taj sloj je mešavina bakterija, mrtvih ćelija i ostataka hrane.

Redovna oralna higijena koja podrazumeva pranje zuba i povremeno čišćenje jezika uz pomoć specijalnog pomagala, može pomoći da rešite problem.

Neke bakterije su normalne

U svakom trenutku, mi imamo oko 20 miliona bakterija u našim ustima. One se sastoje od oko 1000 poznatih vrsta i smatra se da nijedna od njih ne izaziva loš zadah ili neki drugi zdravstveni problem.

Zapravo, određena mešavina bakterija na jeziku i u ustima stvara zdravu sredinu i okruženje. Uglavnom se na našem jeziku i u ustima nalaze gram-pozitivne i gram-negativne bakterije. Gram-pozitivne bakterije se nalaze u plaku, dok se gram-negativne nalaze u jamama na jeziku.

Određene loše bakterije mogu da stvore loš zadah

Neke bakterije mogu da imaju negativan efekat na naše oralno zdravlje. Postoji četiri vrste bakterija koje proizvode halitozu ili loš zadah. One su poznate kao gram-negativne anaerobne bakterije koje stvaraju jedinjenje koje se pretvara u sumporni bioprodukt – jedan od vodećih uzroka lošeg zadaha

. Ove bakterije mogu da žive bilo gde u našim ustima, na našem jeziku i u plaku. Pranje zuba i jezika dva puta dnevno, može poprilično pomoći da se smanji ovaj efekat.

Žut jezik – simptomi i uzroci

Iz bezbroj razloga, ljudski organizam je zaista izvanredan. Kada nešto nije u redu, telo šalje signale kako bismo znali da nešto nije kako valja.

Pošto je zdrav jezik ružičaste boje, znamo da pojava neke druge boje na njemu treba da bude alarm da u našem organizmu nešto nije kako treba. U većini slučajeva, žut jezik nije razlog za veliku zabrinutost i obično je rezultat loše oralne higijene jer se ostaci hrane i bakterije sakupljaju na papilama jezika. Ako papile postanu uvećane, bakterije koje se nalaze u ustima mogu da stvore obojene pigmente.

Uzroci za pojavu žutog jezika mogu da budu raznovrsni. Mogući uzroci su:

  • suva usta/disanje na usta – suva usta se mogu pojaviti kada postoji neadekvatna porizvodnja pljuvačke u ustima koja bi eliminisala bakterije; disanje na usta dok spavate može takođe da dodvede do suvoće;

  • geografski jezik – on se pojavljuje kada na jeziku nedostaju papile;

  • bizmut – svaki lek koji sadrži bizmut može da promeni boju jezika.

Žut sloj na jeziku može biti indikator žutice ili previše bilirubina u organizmu.

Šta je beli jezik?

Beli sloj na jeziku može ponekad biti šokirajući. Beli zubi su prihvatljivi, ali šta ćemo sa žutim slojem ili belim jezikom? To može biti pravo iznenađenje. Možda ste primetili nekada ovu situaciju i kod sebe – mlečni beli film prekriva sredinu i zadnji deo jezika!

Verovatno se tada uspaničite i pokaušavate da otkrijete odakle se ovaj problem pojavio. Naročito ako vam se to do sada niakda nije desilo.

Međutim, kada vam je jezik svetlo crven ili ružičast i ima bledo beli film na površini, najverovatnije je da nemate zašto da se plašite. Beli sloj na jeziku je uglavnom privremen i bezopasan.

U isto vreme, može se dogoditi da postoji neki unutrašnji problem u organizmu koji treba istražiti, naročito kada imate debeo sloj belog filma na jeziku. Problem može da varira od obične infekcije, pa sve do mnogo ozbiljnijih stvari, kao što je recimo kancer.

Šta znači kada imate beli jezik?

Naš jezik je prekriven papilama i one nam pomažu da razlikujemo ukuse. Ako imamo bele naslage na čitavom jeziku to je verovatno zbog upaljenih papila izazvanih nagomilavanjem bakterija, debrisa, gljivica i mrtvih ćelija.

Generalno, ovaj problem nije rezultat bolesti, već je izazvan suvoćom usta, dehidratacijom, prekomernim konzumiranjem alkohola, pušenjem i lošom oralnom higijenom. Najčešće je uzrok ovome bakterijska infekcija. Na primer, to može biti kandida, gljivica koja uzrokuje oralnu kandidijazu.

U slučajevima infekcija kao što je na primer šarlah možete imati beo jezik prekriven crvenim tačkicama. Ponekad, beo jezik i crveno grlo mogu biti posledica upaljenog grla. Druge moguće infekcije uključuju hronični autoimuni poremećaj kao što je oralni Lichen planus ili bakterijska infekcija kao što je sifilis ili parodontoza.

Beo jezik može takođe biti znak prekanceroznog stanja poznatog pod imenom leukoplakija, geografski jezik i HIV.

Šta debele naslage na jeziku otkrivaju o vašem digestivnom zdravlju?

Debela bela naslaga na vašem jeziku takođe otkriva dosta o digestivnom zdravlju jedne osobe. Ona indicira oštećen imuni sistem, naročito ako imamo u vidu da je 70 do 80 % imunog sistema locirano u digestivnom sistemu.

Debele bele naslage na zadnjem delu jezika ili u sredini mogu indicirati prepopterećen sistem za varenje. U ovoj fazi, postoji i prekomeran rast bakterija ili gljivica u digestivnom sistemu. Boja naslaga će zavisiti od osobe do osobe i može biti bela ili žuta.

Prema tradicionalnoj kineskoj medicini, jezik je važan dijagnostički alat za procenu meridijana i unutrašnjih organa tela uključujući i digestivni sistem.

Ako jezika izgleda kao beli debeo sloj pudera to je znak spoljašnjeg patogenskog pregrevanja. Ako je jezik toliko beo da podseća na sneg, to može upućivati na bolest jetre. Kada je zadnji deo jezika obložen belim naslagama to može upućivati na loše varenje, prekomerni stres, disbalans u crevnoj flori i nutritivnu deficijenciju.

Uzroci belog jezika

Dehidracija ili suva usta: suva usta se još zovu kserostomija. Blaga dehidracija usta može izazvati da jezik pobeli. Pljuvačka deluje kao agens koji razlaže bakterije na jeziku; suv jezik ili dehidrirana usta, sakupljaće ostatke hrane i ako nema dovoljno pljuvačke da se ona ispere, jezik može da pobeli.

Oralna kandidijaza: debela i bela naslaga na jeziku može da upućuje na prisustvo kandide; kao rezultat, pojavljuju se kraste u obliku belog sira na jeziku.

Loša oralna higijena: oralna higijena je veoma važna; kada osoba ne pere zube i ne četka svoj jezik svakodnevno, može se stvoriti bela naslaga.

Reakcija na određene lekove: lekovi koji utiču na stvaranje belih naslaga na jeziku uključuju antibiotike ili steroide koji se koriste za lečenje astme ili sinusitisa.

Simptomi belog jezika i belih naslaga na jeziku

Pored debele bele naslage na jeziku, drugi simptomi mogu biti takođe prisutni, naročito kada su varenje i kandida u korenu problema. Često, bela naslaga na jeziku i loš zadah dolaze zajedno ili možete imati metalni ukus u ustima. Evo još nekih simptoma:

  • želja za šećerom, hranom koja je bogata ugljenim hidratima;

  • hronični umor i gubitak energije;

  • nadimanje i gasovi;

  • izmenjene navike u crevnom pražnjenju i sindrom iritabilnih creva, uključujući konstipaciju, dijareju, abdominalni bol i kolitis;

  • depresija, konfuzija, loše pamćenje;

  • bol u mišićima, slabost ili paraliza;

  • smanjen libido ili impotencija;

  • druga stanja povezana sa belim jezikom uključuju psorijazu, ekcem i osetljivost na hemikalije, hranu i druge alergene.

Kako smanjiti bele naslage na jeziku prirodnim putem?

Jedan od vodećih uzročnika belog jezika i naslaga na njemu jeste kandida. Zbog toga je važno fokusirati se na stvaranje balansa u digestivnom sistemu. Srećom, postoje mnogi prirodni načini da se uklone bele naslage na jeziku i da se poboljša varenje u isto vreme.

Suplementacija belim lukom

Beli luk demonstrira moćnu antigljivičnu aktivnost. Istraživanja pokazuju da beli luk može inhibirati Candida albicans gljivicu. Aktivni sastijak u belom luku se zove alicin. Preporučena doza ekstrakta belog luka je 500 do 1000 miligrama dva puta dnevno kako biste se borili protiv gljivične infekcije i kako biste pojačali imunitet.

Oralna higijena

Ispravna oralna higijena je veoma važna, naročito kada imate oralnu kandidijazu ili beli jezik. Perite vaše zube i desni minimum dva puta dnevno, naročito posle obroka. Koristiti metalni ili bakarni čistač jezika nakon pranja zuba kako biste si pomogli da uklonite bele naslage sa jezika. Koristite i prorodne antibakterijske rastvore za ispiranje usta. Takođe, menjajte vašu četkicu za zube svakog meseca kako biste izbegli ponovnu infekciju.

Probiotici

Crevna flora igra glavni deo uloge u varenju, a disbalans dobrih bakterija može da dovede do kandide, oralne kandidijaze i belih naslaga na jeziku. Visokokvalitetna probiotička suplementacija može da pomogne u balansiranju bakterija u organizmu i može lečiti i sprečiti sve probleme vezane za kandidu. Preporučljivo je uzimati probiotik dva puta dnevno i to onaj sa 10 milijardi aktivnih organizama.

Biljni lekovi za lečenje belih naslaga na jeziku

  • kardamom;

  • korijander;

  • turmerik;

  • đumbir;

  • Ehinacea;

  • origano ulje.

Izvor: ordinacija.tv; zdraviljudi.com

Čizkejk sa malinama – zalogaji koji se pamte (RECEPT)

Osvežavajuća  kremasta torta sa malinama koja garantuje uživanje za sva čula

Sastojci:

Kora:

300 g mlevene plazme

5 supenih kašika mleka (ako želite mekšu koru stavite malo više)

150 g putera

Beli fil :

300 gr mascarpone sira

8 kašika šećera u prahu

1 kesica  želatina

1/4 l slatke pavlake

1 vanilin šećer

Fil od voća:

500 g malina

8 kašika šećera

1 kesica želatina

2 dl vode

Priprema:

Umešati smesu za koru i dobro je izgnječiti rukama. Staviti u kalup prečnika 26 cm, dobro je pritisnuti i ostaviti u frižider da se stegne 20-30 min. Za beli fil prvo se umuti mascarpone sir sa šećerom. Doda se zatim želatin pripremljen po uputstvu sa kesice ali da bude topao. Posebno umutiti 1/4 l slatke pavlake i spojiti sa prethodnom smesom. Smesu hladiti u frižideru oko 20-tak minuta i izliti je  na koru. Za završni fil u šerpicu staviti šećer, voće i vodu. Prokuvati 4-5 min. Zatim ga skinuti sa vatre. U medjuvremenu dok voće kuvate pripremite želatin po uputstvu pa ga dodajte u voće. Hladite ga na sobnoj temperaturi, pa ga odložite u frižider i tek kada se dobro ohladi preliti preko belog fila. Voće će biti retko, ali će se ubrzo stegnuti zbog želatina.