Naslovna Blog Stranica 241

Dr Nestorović: Zdravlje dolazi iz tanjira

0

Navike u ishrani koje je dete steklo kod kuće do polaska u školu su najvažnije. Roditelj može da utiče na izbor školske užine kada je dete nosi od kuće, ali teško da može da utiče na izbor ručka u školi.

U zaključcima Svetske zdravstvene organizacije naglašeno je da se navike u ishrani stiču u kući, napominje profesor dr Branimir Nestorović.

„Prošle godine su izdate smernice za prevenciju gojaznosti kod dece i u tački tri, posebno se naglašava da je jedan od uzroka gojaznosti nedostatak obroka spremljenih kod kuće. Današnjim tempom života dolazi do toga da zaposlene majke ne stižu da kuvaju i deca se hrane po pekarama, uglavnom. Znači, loša ishrana ili, još gore, brza hrana“, navodi profesor Nestorović.

Takvim načinom ishrane, dodaje profesor, unose se masne kiseline koje su loše po zdravlje i koje predisponiraju za nastanak gojaznosti. Zatim, unosi se puno šećera, a voća i provrća praktično nema.

Danas medicina zna da je gojaznost bolest koja nastaje u detinjstvu i da u kasnijoj životnoj dobi gojazno dete ima male šanse da smanji težinu, posebno kada se ima u vidu potpuno odsustvo fizičke aktivnosti.

Profesor Nestorović, takođe, već više godina apeluje da se domaćinstvo, vrati u škole kao predmet, jer bi i to omogućilo da se deca osposobe i nauče na zdraviju ishranu. Pored toga, moglo bi se razmisliti i o vraćanju školskih kuhinja koje bi imale balansiranu ishranu.

Uprkos mnogim nutricionističkim „modama“, kako ih naziva profesor Nestorović, medicina smatra da nam je neophodna balansirana ishrana. Profesor naglašava da doručak treba da bude jak, proteinski i da bi trebalo da bude sačinjen od tvrdo kuvanog jajeta, sira, integralnog hleba ili običnog i obavezno, uz to, neki paradaiz ili neko povrće.

Povrće je izuzetno važno, naglašava porfesor, to je najkvalitetnija hrana na svetu koju imamo, ali moramo da uzimamo i druge namirnice.

„Sada smo saznali iz ove histerije koja se zvala snižavanje holesterola sve negativne efekte koji su jezivi i mnogo gori od posledica do kojih dovodi povišeni holesterol. Holesterol je važan za sve. Od njega nastaju polni hormoni, vitamin De, on je deo ćelijske membrane. Pedeset odsto težine mozga je mast, prema tome kada izostavite holesterol, napravili ste ozbiljne probleme, zato je taj jutarnji obrok u školi jako značajan“..

Ukoliko dete pojede proteinski obrok sa cerealijama ono će uspeti da izdrži bez jela do dolaska kući. Kod kuće bi onda trebalo da ga sačeka pristojan i izbalansiran obrok. Dete mora da jede belančevine zato što raste, mora da unosi masti, ali mora da unosi i kalorije, što su uglavnom ugljeni hidrati, napominje profesor Nestorović.

Ugljeni hidrati za doručak

„Ukoliko dete doručkuje pekarske proizvode onda se oko 11 sati događa taj fenomen da njima padne šećer u krvi, zato što se ugljeni hidrati po svojoj prirodi brzo metabolišu, potroše se, i posle toga deca su strahovito gladna, a tu glad zadovoljavaju na najgori mogući način – šećerom“, objašnjava profesor Nestorović.

Ko može da vari alge?

„Alge su nutritivno gotovo potpuno besmislene jer sem nešto malo joda i magnezijuma koje sadrže u sebi, alge generalno, su nesvarljive za nas. Međutim, Japanci da ih vare jer su njihove bakterije razvile enzime kojima mogu da ih prerade, što dokazuje da moramo unositi hranu na koju je naš organizam navikao“.

Primarno, svi ljudi su bili netolerantni na laktozu jer se nije mleko koristilo za ishranu. Onda su postepeno pijući mleko došlo do toga da sada polovina populacije može da pije mleko. Uspeli smo da indukujemo toleranciju na tu namirnicu.

„To je najbolji dokaz šta hrana oko nas čini nama. Pored toga i naša crevna flora, koevoluira s nama, prilagođava se onome što mi uzimamo. Zato je veom važno koristiti hranu koja raste oko nas, posebno što smo mi još uvek u prednosti jer nam je dostupna organski uzgajana hrana“, zaključuje profesor Branimir Nestorović.

Izvor: rts.rs

Dr NESTOROVIĆ: 14 zlatnih pravila – kako da izbegnete PREJEDANJE!

0

Izolacija na mnoge ljude deluje da se svesno i nesvesno prejedaju. Ovih dana nema osobe da sebe nije uhvatila kako razmišlja o tome šta bi opet jela, iako je obilno ručala…

Doktor Branimir Nestorović na svom blogu krajem prošle godine, tačnije uoči novogodišnjih i božićnih praznika, kada se najčešće suočavamo sa brojnim iskušenjima kada je ishrana u pitanju, dao je savete kako najlakše izbeći prejedanje.

Većinom ovih pravila možemo se poslužiti i tokom trenutne situacije, kada zbog ograničenog kretanja i vremena koje provodimo kod kuće, većina nas poseže za hranom mnogo češće nego inače, zbog čega je kod mnogih moguće povećanje telesne težine.

– Današnji ljudi su opsednuti ishranom i dijetama. Nezavisno od izgleda i težine, priča o zdravoj ishrani je skoro isto toliko česta, kao priča o vremenu ili saobraćaju. Većina ljudi balansira između dijete i ozbiljnih grešaka, koje nastupaju usled razmišljanja o hrani tokom dijete. Većina dijeta ne uzima u obzir psihološke faktore ljudi. Osnovno pravilo dobre ishrane je “jedite samo kada ste gladni, a prestanite kada ste siti”.

Uzimanje većih količina hrane ima svoju fiziološku osnovu. Kada jedemo u želucu se oslobađa dopamine (takozvani hormone sreće), koji se vagusnim nervom prenosi u mozak. Otuda jedemo ne samo kada smo gladni, već i kada smo depresivni, umorni, nesrećni. Jedemo hranu koja izaziva naviku (puno šećera, kremastu, laku za nošenje). I uvek imamo izgovor, “ovo je samo danas”. A ponavljanje stvara naviku, a navika se teško otklanja.

Kada imate neodoljivu želju za nekim slatkišem, istina je da ćete ga sve više želeti što ga češće uzimate. Loša navuka se ne može suzbiti tako što je ponavljate.

Pokušajte da suzbijete želju za jelom tako što ćete izaći u šetnju (pas je odličan izgovor da izađete napolje). Posle izvesnog vremena, želja za grickalicama i slatkišima će proći.

Vreme praznika je stvoreno za prejedanje. Ne izlazimo danima napolje, a u kući se nalazi ogromna količina hrane koju smo nagomilali (da ne bismo morali da izlazimo napolje). Verovatno je to ostatak vremena kada hrane nije bilo dovoljno.

Evo nekoliko saveta kada da izbegnete da se prejedete kada sednete za sto:

  1. Popite neki pelinkovac ili aperitiv. Iako se zovu apertitivi, oni smanjuju apetit. Razlog je evolucioni, naš mozak gorke materije svrstava u potencijalne otrove, pa smanjuje unos potrebu za hranom.

  2. Smanjite stimulus koji vam odvlače pažnju. Pokazano je da ljudi koji jedu uz TV ili igrice, unose do 40% više hrane nego ako sede za stolom dok jedu.

  3. Jedite sporo i žvaćite hranu. Mozak registruje kao da ste pojeli više, ako jedete sporo. U jednom ispitivanju iz 2015. Pokazano je da su osobe koje su sporo i pojele 400 ml supe, bile znatno više site i kasnije ponovo gladne, od onih koji su jeli brzo. Pokušajte da između dva zalogaja spustite pribor za jelo i načinite par dubokih udaha.

  4. Nemojte na sto iznositi veliki broj jela, već samo jedno po jedno. Pokazano je da ljudi pojedu znatno više čokoladica, ako su one različitih boja i ukusa. Ukoliko se jede jelo po jelo, pojede se manje nego ako su sva jela na stolu.

  5. Služite jela u malim tanjirima, kako to rade u restoranima.

  6. Uklonite izvore iskušenja. Teško je odupreti se da ne “uzmete malo”, ako je firžider pun lepih stvari. Ne kupujte gomilu grickalica ili slatkiša, jer ćete se teško odupreti da ih ne uzmete kada ih vidite.

  7. Uzimajte namirnice koje sadrže vlakna (povrće, zrnasta hrana, integralne cerealije), jer ne duže daju osećaj sitosti. Jedno istraživanje iz 2015 je pokazalo da osobe koje su jele ovsenu kašu za doručak, imaju osećaj sitosti duže od onih koje su jele kornfleks.

  8. Jedite hranu bogatu proteinima, posebno za doručak (jogurt, jaja, orašaste plodove, semenke itd). Ovo suzbija lučenje grelina, hormona gladi. U studiji iz 2012. Na 193 osobe sa sedanternim načinom života, proteinski doručak je biolje suzbijao lučenje grelina od dijete bez ugljenih hidrata. U sličnoj studiji iz 2014 na 20 mladih žena, uzimanje jogurta je smanjivalo apetit tokom dana.

  9. Pokušajte da jedete u određenim, pravilnim intervalima. Preskakanje obroka, iz želje da se omrša, nije dobro. Preskakanje doručka je posebno štetno. Dobar doručak smanjuje prekomerni unos hrane tokom dana. Većina istraživanja govore da je bolje imati tri snadradna obroka dnevno, nego više manjih tokom dana.

  10. Pokušajte da smanjite nivo stresa. Stres je jedan od glavnih uzroka prejedanja, samim tim nastanka gojaznosti. Stres dovodi do povećavanja energetske potrošnje tela, a samim tim se odmah pokreće mehanizam gladi. Perzistentni stress dovodi do nastanka perzistentne gladi. Zato nijedna dijeta neće imati efekata ako nemate fizičku aktivnost ili relaksaciju.

  11. Na Zapadu je popularno da zapisujete sve što pojedete tokom dana, Rezultati će vas siugurn iznenaditi, “pa samo sam uzeo nekoliko bombona (u stvarnosti pet, plus gazirani napitak – sve skupa koliko dobar ručak).

  12. 1 Ograničite količinu alkohola koju pijete uz jelo. Ne znamo mehanizam kojim alkohol stimuliše apetit, ali je pokaza no da etanol u alkoholnim napizima na nervne ćelije ima isti efekat kao gladovanje. Alkohol takođe nosi puno kalorija.

  13. Pijte dovoljno vode. Istraživanje iz 2016 je pokazalo da postoji direktna veza između količine vode koju pijemo i gojaznosti. Jedno od objašnjenja je da jedemo kada smo u stvaru žedni (brkamo glad sa žeđi).

  14. Pokušajte da jedete sa osobama koje ne jedu previše i imaju slične navike u ishrani kao vi. Ovo je sličan efekat, kao kada izbegavate dok pokuavate da ostavite duvan, ljude koji puše. Jedite sa osobama koje su vam drage.

Izvor: glossy.espreso.co.rs

Biljka PLUĆNJAK: Za lečenje pluća i respiratornih tegoba (recepti)

0

Biljka plućnjak raste u listopadnim i bukovim mešovitim šumama od nizija do planina. Široko je rasprostanjena u Evropi. Ovo je zeljasta višegodišnja biljka koja pripada porodici Boraginaceae (boražinovki) i može narasti do 30 cm u visinu. Čitava biljka je prekrivena dlačicama, a listovi su prekriveni belim mrljama. Cvetovi mogu biti raznih bolja: od roze, preko ljubičaste, pa sve do plave i crvenkaste (boja potiče od antocijanina). Plućnjak cveta od marta do maja, a seme zri od maja do juna.

Kao što i sam naziv ove biljke kaže – plućnjak se koristi za lečenje tegoba pluća i drugih respiratornih tegoba.

Kao lekoviti deo biljke koristi se nadzemni deo biljke (pretežno listovi)

Plućnjak kao lek:

Plućnjak se pre svega koristi za lečenje tegoba pluća i drugih respiratornih tegoba.

Sadrži sluzi i to ga čini korisnim u lečenju hroničnog bronhitisa, prehlade, uplae grla i kijavice – podstiče iskašljavanje. Može se koristiti čak i za lečenje velikog kašlja, ali i protiv asmatičnog napada.

Listovi se mogu koristiti za spoljašnju upotrebu za zaustavljanje krvarenja. Listovi se beru u proleće i suše se za kasniju upotrebu.

Plućnjak kao lek se koristi i za sledeće tegobe:

– Protiv dijareje

– Protiv groznice

– Protiv hemoroida

– Kod promuklosti

– Podstiče izbacivanje viška vode iz organizma i izaziva znojenje

– Kod očnih bolesti

– Protiv akni i bubuljica, kao i kod drugih kožnih bolesti i rana

– Usled nedostatka vitamina C, plućnjak snabdeva organizam ovim vitaminom

Čaj od plućnjaka kako se priprema?

Plućnjak odlično lekovito dejstvo ima kada se koristi u kombinaciji sa drugim lekovitim biljkama. U zavisnosti od oboljenja, plućnjak se kombinuje sa raznim biljem.

Ukoliko patite od bronhitisa i astme, za dobar čaj Vam je potrebno:

  • 50 grama listova plućnjaka

  • 30 grama iglica bora

  • 30 grama kamilice

  • 20 grama listova timijana

  • 2 kašike meda

Pomešajte lekovito osušeno bilje, a potom kašiku bilja ubacite u ključalu vodu. Nakon što voda proključa, ubacite 2 kašike meda u čaj, a potom ostavite 2 sata poklopljenu posudu. Nakon toga, procedite čaj i pijte 3 puta dnevno, ali budite obazrivi na iglice bora – zbog toga je potrebno da čaj, pre nego progutate, ostavite malo u ustima – tako će se disajni ptevi još brže otvoriti. Ovaj čaj je dobar i za inhalaciju – držite glavu nad loncem sa čajem oko 15 minuta kako bi pročistili nos i disajne puteve!

Ukoliko imate probleme sa bubrezima ili imate krv u mokraći, čaj od plućnjaka je idealan izbor za Vas!

Za pripremu ovog čaja, potrebno Vam je:

  • 50 grama listova plućnjaka

  • 30 grama suvih listova breze

  • 30 grama osušene kore vrbe

  • 30 grama preslice

  • 50 grama koprive

  • 30 grama listova maslačka

Nakon što ste suvo bilje utucali i pomešali, sipajte 1 kašiku u vodu koja je na ringli, ani ne ključa, već je topla. Ostavite na ringli još par minuta a potom procedite čaj i pijte 3 puta dnevno, pre svakog obroka. Preporučujemo Vam da čaj ne konuzmirate pred spavanje kako biste izbegli noćne odlaske u toalet i umokravanje.

Ukoliko imate puno šlajma, čaj od plućnjaka Vam može pomoći da se lakše iskašljete. Potrebno Vam je:

  • 50 grama listova plućnjaka

  • 25 grama belog sleza

  • 25 grama crnog sleza

  • 20 grama morača

Nakon što ste bilje izmešali, 1 supenu kašiku sipajte u 2  decilitara vode koja ključa, a potom ostavite da odstoji oko pola sata. Nakon što čaj od plućnjaka procedite, pijte ga nakon svakog obroka.

Lekovita biljka plućnjak odlično ide i u kombinaciji sa bokvicom – pomešajte 20 grama nane, 20 grama bokvice, 20 grama crnog sleza i podbela, a potom 3 kašike prelijte sa 7 decilitara vode koja ključa a onda ostavite da odstoji. Nakon toga čaj procedite i konzumirajte 3 puta dnevno.

Vino i pivo od plućnjaka

Verovali ili ne, plućnjak možete kombinovati i sa vinom. Vino odlično stimuliše rad disajnih organa, a svakako će imati blagotvornije dejstvo u kombinaciji sa zdravom biljkom kao što je plućnjak. Za pripremu vina od plućnjaka, potrebno Vam je:

  • 50 grama listova plućnjaka

  • 2 litra belog vina

  • 1 kilogram meda

  • 20 grama osušenog korena sladića

Pomešajte plućnjak i koren sladića, a potom ubacite u šerpu sa vinom, kada se vino ugreje, dodajte 1 kilogram meda, a potom kuvajte još oko 5 minuta. Šerpu odložite sa strane i poklopite, potom procedite i pijte pre svakog obroka. Kako biste izbegli glavobolju od vina, pre spavanja, popijte 2 čaše vode, kako bi se vino razblažilo – vino je već prilikom konzumiranja ispoljilo svoje blagotvorno dejstvo na disajne puteve.

Ukoliko iz bilo kog razloga ne možete da pijete vino, umesto vina možete koristiti mleko.

Plućnjak pomešan sa pivom pomaže osobama koje pate od promuklosti. Posebno je dobar za zdrave osobe koje nisu na terapiji, kako pivo ne bi uticalo na smanjenej efektivnosti samih lekova. U četvrtinu litara piva dodajte 2 kafene kašičice plućnjaka, a potom nekoliko minuta lagano zagrevajte, ali ne dozvolite da pivo proključa! Sklonite sa ringle, procedite a potom konzumirajte. Savetujemo Vam da pivo konzumirate nakon obroka, kako hranom ne bi iritirali grlo.

Izvor:  prirodnoizdravo.com

Prof. dr Branimir Nestorović: Mačka i BEBA – Da li je moguće?

0

Uz pripreme pre dolaska deteta na svet, pravilno upoznavanje mačke i bebe i postavljanje granica, kao i uz održavanje higijene u domu, suživot mačke i novorođenčeta je apsolutno ostvarljiv.

Nemali je broj budućih majki koje, pod pritiskom okoline ili iz sopstvenog ubeđenja, smatraju da po dolasku bebe na svet njihov dotadašnji voljeni mezimac, mačka, mora da napusti dom. Da je ovo sve samo ne retkost, nekoliko puta su nam u razgovoru potvrdili i članovi organizacija za zaštitu životinja u našoj zemlji, kao i rukovodioci i vlasnici azila za nezbrinute životinje. Zato smo odlučili da za vas saznamo da li je ovo samo još jedna u nizu predrasuda, posledica neznanja, ili pak ima neke istine u ovakvom stavu.

Pripreme

Da li je suživot mačke i bebe u domu moguć i bezbedan, pitali smo profesora doktora Branimira Nestorovića, pedijatra, alergologa.

– Pripreme za suživot mačke i deteta trebalo bi da počnu pre rođenja bebe. Prvo, trudnica bi trebalo da svojoj mački ograniči izlazak napolje. Mačke se jedenjem malih životinja mogu zaraziti toksoplazmozom, koja može dovesti do pobačaja, ali i problema u razvoju deteta (oštećenje mozga). Takođe, u tom periodu izbegavajte da mačku hranite nekuvanim mesom i sakupljajte feces mačke odmah pošto maca napusti kutiju s posipom, ne ostavljajte ga duže – savetuje naš sagovornik.

Ljubomora

Kako kaže dr Nestorović, nije redak slučaj ni da pojedine mačke budu veoma ljubomorne na dete, ili da im smeta rutina postupaka oko njega.

– Mačke se mogu navići na prisustvo bebe tako što ćete im puštati zvukove gugutanja mališana. Može se povremeno mazati neki predmet kremom za negu dece, da se naviknu na novi miris u stanu. Odmah bi trebalo odrediti do koje granice se maca može približiti detetu. Ovo se može postići oblaganjem bebinog kreveta selotejpom (mačke ne vole glatke površine i posle nekoliko dana ili nedelja neće više pokušavati da se penju na krevetac). Ovo se mora uraditi zbog činjenice da mačke vole da se smeste oko bebine glave, pa mogu pri tome da joj ometaju disanje. Postepeno odmičite posudu s peskom od prostorije gde će boraviti dete, da se mačka navikne na novu rutinu. Kada majka dođe iz porodilišta, nije loše da najpre ostane sama nekoliko minuta s mačkom, da se ponovo povežu. Potom se može uvesti beba i ostali članovi porodice. Ostavite neki deo odeće deteta u blizini mačke, da ga može ispitati, da se familijarizuje s njim. Uvek zatvarajte vrata sobe u kojoj dete spava, jer se dešava da mačke ponekad namerno mokre po krevecu, kada su stresirane. Kada beba zaspi, posvetite se svojoj mački, da shvati da joj beba nije konkurencija – naglašava dr Nestorović.

Dlake

Još jedna od čestih predrasuda je da kada ljudi (ili deca) progutaju životinjsku dlaku, ona u stomaku nastavlja da raste. Da bismo konačno ustanovili ima li istine u ovim tvrdnjama, zamolili smo dr Nestorovića da nam objasni i da li dlake mačaka (i pasa) predstavljaju opasnost za novorođenče i decu uopšte.

– Same dlake nisu opasnost za dete, ali je alergija na dlaku mačke veoma neugodna komplikacija prisustva mačke u stanu. U Sjedinjenim Američkim Država, poslednjih godina, učestalost alergije na mačje dlake uvećala se gotovo pet puta (kod nas taj trend nije tako izražen). Procenat alergije na dlake životinja je na Zapadu oko deset odsto ukupnog broja onih koji pate od alergija. Rezultati studija su ipak dosta konfuzni. Neke studije pokazuju da prisustvo pasa ili mačaka u stanu smanjuje učestalost alergijskih reakcija kod dece (pretpostavka je da se to događa jer ljubimci povećavaju broj dobrih bakterija u našim crevima, a to je jedan od faktora dobrog zdravlja). Moguće je da se ovaj efekat javlja još u toku trudnoće, jer trudnice koje imaju ljubimce imaju bolju crevnu floru. Postoje dokazi da deca koja se po rođenju dovedu u stan u kojem već postoji mačka ređe imaju alergiju na dlake mačke od druge dece. Ukoliko se kasnije tokom života mačka donese u stan, rizik od nastanka alergije je znatno veći. Ipak, 2018. godine je objavljena studija iz Kine po kojoj prisustvo ljubimaca tokom prvih meseci života povećava rizik od nastanka astme do osme godine.

Alergije

Ipak, naš sagovornik kaže da ne bi trebalo preventivno uklanjati mačku iz stana kada se dete rodi.

– Trebalo bi se truditi da se mačka redovno četka, a stan usisava i pere deterdžentima koji razgrađuju alergene mačke. Ako se alergija javi, potrebno je konsultovati se sa alergeologom i uraditi ispitivanje specifičnih antitela na dlake mačke. Uklanjanje mačke je veliki emotivni stres (radi se o članu porodice), pa bi trebalo dobro proceniti korisne i štetne efekte.

Najbolji prijatelji

Dr Nestorović savetuje novopečenim roditeljima, ukoliko baš ništa ne pomaže, i mačka je potpuno van sebe zbog dolaske bebe, mačku mogu na određeni period smestiti kod prijatelja.

– Povremeno je donosite kod bebe, ponekad će odsustvo konkurencije da učini čudo. Takođe, veća deca vole životinje, između njih se brzo uspostavlja veza, pa će postati najbolji prijatelji.

Koristi od prisustva mačke uz dete su velike. Jedna velika analiza iz 2017. godine je pokazala da sve do perioda adolescencije postoje pozitivni emotivni, ali i kognitivni efekti. U kasnijem životu, deca koja su imala ljubimce su znatno ređe patila od anksioznosti ili depresije. Životinje povećavaju samopouzdanje, a najbolji su lek protiv usamljenosti. Deca koja imaju ljubimce su bolje socijalizovana, lakše uspostavljaju međuljudske odnose, bolje grade društvene veze. Mnoge studije pokazuju da su deca koja poseduju ljubimce empatičnija, lakše se vezuju za druge ljude. Ona su srećnija, imaju znatno bolji kvalitet života. Nepobitno je pokazano da imaju bolje kognitivne funkcije, bolji su đaci od dece bez ljubimaca.

Žene i mačke

Dr Branimir Nestorović istakao je i da, iako držanje ljubimaca ima neke svoje uopštene karakteristike, posedovanje mačke ipak ima neke specifičnosti.

– U jednom ispitivanju iz Mađarske, pokazano je da žene smatraju mačke komunikativnijim i empatičnijim životinjama od drugih ljubimaca. Takođe, žene višeg obrazovnog statusa su preferirale mačke. Komunikacija govorom pojačava emotivnu vezu sa mačkom, a većina ljudi smatra da razume govor mačke kada s njom komunicira – kaže naš sagovornik.

Izvor: petmagazine.rs

BIOGRAFIJA – Đorđe Balašević: „Neko od gore to vidi sve“

0

Đorđe Balašević je bio srpski pevač, tekstopisac, pesnik, glumac i reditelj. Rođen je 11. maja 1953. godine u Novom Sadu. Preminuo je 19. februara 2021. godine u rodnom gradu.

Njegovi roditelji su se zvali Jovan Balašević i Veronika Elvira Matilda Dolenc, a imao je i pet godina stariju sestru Jasnu koja je preminula.

Uprkos svim uspesima koje je postigao, otac i majka su se protivili njegovoj odluci da bude muzičar i smatrali su da bi trebao da se bavi geografijom za šta se i školovao. Nisu prisustvovali nijednom njegovom koncertu, a uvek im je čuvao dva prazna mesta.

Prezime Balašević je nastalo tako što mu je svaka generacija dodavala po neko slovo. Deda Đorđe, po kome je pevač dobio ime, se prezivao Balaš i bio je pravoslavac koji se plašio da ih ne pomađare. Zato je otišao u opštinu i platio da se prezimenu doda nastavak -ić.

Odrastao je u Novom Sadu, u kući u Ulici Jovana Cvijića koja se pominje u njegovoj pesmi „Neki novi klinci“. Tu je i živeo sa suprugom Oliverom sa kojom ima troje dece: Jovanu, Jelenu i Aleksu.

Uz sestru je rano naučio da čita i bio je čudo od deteta. U osnovnoj školi je počeo da piše pesme i sanjao je da postane fudbaler. Bio je mirno dete i odličan đak što se u gimnaziji promenilo.

Otac Jovan je dobio posao u inostranstvu, a majka je bila popustljiva zbog čega se iz škole ispisaio u trećoj godini. Iz srpskog i društvenih nauka je ređao petice, dok iz matematike, fizike i hemije nije mogao da dobije prelaznu ocenu.

Maturirao je kao vanredni učenik i upisao je studije geografije na Prirodno-matematičkom fakultetu. Indeks mu je bio pun desetki, ali nije diplomirao jer je počeo da se bavi muzikom.

Sa 18 godina je prvi put svirao gitaru i pisao je tekstove koje je verovao da neće nigde objaviti.

Prvu pesmu je posvetio muvi kad je bio prehlađen jer ga je nervirala njena pojava. Nakon toga je prepevao mnoge strane hitove za emisiju „Muzički klub“.

Iako nije pohađao muzičku školu, bio je veoma muzikalan i imao je inspiraciju da piše tekstove. 1977. godine je sa drugovima iz gimnazije osnovao akustičarsku grupu Žetva sa kojom je snimio pesmu „U razdeljak te ljubim“ u izdanju RTV Ljubljana. Iako je nije voleo, nakon njenog izvođenja na radiju, otvorila su mu se mnoga vrata. Singl je prodat u 180.000 kopija što je bio prvi veliki pevačev uspeh.

  1. godine je sa Vericom Todorović oformio novu grupu Rani mraz kojoj je dao ime iz inata vodeći se sibirskom poslovicom „Ako se nadaš dobroj žetvi, čuvaj se ranog mraza“. Pošto u grupi niko nije znao dobro da svira, mislili su da će biti reč o sezonskoj zabavi, ali nakon nastupa na festivalu u Opatiji sa pesmom „Prva ljubav“, priča je postala ozbiljna. Usledili su festival u Zagrebu gde su se predstavili sa pesmom „Marina“ i festival u Subotici gde su izveli numeru „Računajte na nas“ koja se smatrala himnom generacije.

Grupa je imala veliki broj članova, a neki od njih su bili Bora Đorđević i Bilja Krstić. Bora je otišao posle samo dva meseca, a ubrzo za njim i Verica Todorović.

Tokom ove godine su objavili nekoliko singlova koje je publika odlično prihvatila: „Kristifore, crni sine“, „Ljubio sam snašu na salašu“ i „Oprosti mi, Katrin“.

  1. godine je sa Biljom Krstić snimio album „Mojoj majci umesto maturske slike u izlogu“ u izdanju PGP RTB-a. Pored uvoda i odjave, na njemu su se našle pesme: „Sve je dobro kad se dobro svrši“, „Drago mi je zbog mog starog“, „Jedan Saša iz voza“, „Uticaj rođaka na moj životni put“, „Mnogo mi znači to“, „Neki novi klinci“, „Stara pesma“, „Moj frend ima Rock and Roll Band“, „Brakolomac“, „Prodaje se prijatelj“. Aranžmane i produkciju su poverili bivšim članovima grupe Korni.

Na festivalu u Splitu su izveli numeru „Panonski mornar“ za koju su osvojili prvu nagradu. Izašao je i singl „Prvi januar“. Grupa je rasprodala osam koncerata u Domu Sindikata čime su potvrdili svoju popularnost.

Osim toga, Đorđe se pojavio u serijama „Poletarac“ i „Kost od mamuta“. Na njihovim koncertima je gostovao i pesnik Mika Antić. Napisao je pesmu „Zbog tebe“ i poklonio je Zdravku Čoliću.

  1. godine Đorđe je služio vojsku u Zagrebu i Požarevcu gde je snimio humorističku seriju „Vojnici“. Bio je kompozitor i tumačio je ulogu Stojšin-Lale. U emisiji „Bilo pa prošlo“ je bio muzičar.

Sa grupom Rani mraz je snimio poslednji album „Odlazi cirkus“, takođe za PGP RTB, na kome se izdvojio veliki broj hitova. Osim naslovne pesme, na albumu se našlo još 9 numera: „Priča o Vasi Ladačkom“, „Još jedna gorka pesma“, „Nisam bio ja za nju“, „Menuet“, „Život je more“, „Pa dobro, gde si ti“, „Mirka“, „O, kako tužnih ljubavi ima“, „Ostaje mi to što se volimo“. 1981. godine je snimio singl „Tri put sam video Tita“.

  1. godine je započeo solo karijeru i na festivalu u Opatiji je promovisao pesmu „Pesma o jednom petlu“. Nastavio je saradnju sa PGP RTB-om i na njegovom prvom samostalnom albumu „Pub“ su se našle sledeće numere: „Ilona“, „Ratnik paorskog srca“, „Za sve je kriv Toma Sojer“, „Za treću smenu“, „Lepa protina kći“, „Pesma o jednom petlu“, „Boža zvani Pub“, „Predlog“, „Na pola puta“.

Tumačio je ulogu berberina Šace u seriji Pop Ćira i pop Spira, a devojku koju je oženio, Jucu, glumila je njegova supruga Olivera Balašević.

  1. godine je snimio svoj drugi album „Celovečernji the Kid“ koji je dobio naziv po istoimenoj numeri koja je inspirisana meksičkim folklorom. Ostalih devet pesama su: „Vi ste jedan obični miš“, „Crni labud“, „Blues mutne vode“, „Svirajte mi jesen stiže, dunjo moja“, „Don Francisko Long Play“, „Medena vremena“, „Lunjo“, „Nikad kao Bane“, „Neko od gore to vidi sve“.

Krajem iste godine je napravio prvi koncert u Sava Centru što će postati njegova tradicija dugi niz godina.

  1. godine u saradnji sa TV Novi Sad je snimio film „Celovečernji kid“ u kome tumači ulogu Mileta, emisiju „Ulični pevači“, kao i nastavak serije „Vojnici“.

  2. godine je objavio treći solo album „003“ na kome se nalaze pesme: „Noć kad sam preplivao Dunav“, „Baby blue“, „Morao sam da se odselim“, „Bela lađa“, „Al’ se nekad dobro jelo“, „Slovenska“, „Mani me se, lepa Nasto“, „Put u sredošte zemlje“, „Olivera“, „Badnje veče“.

  3. godine počinje najplodniji period Balaševićevog stvaralaštva. Napravio je grupu koja će mu u budućnosti biti studijska i koncertna potpora.

U izdanju Jugotona je izašao album „Bezdan“ na kome su svih devet numera postale hitovi: „Sve je otišlo u Honduras“, „Virovitica“, „Ne volim januar“, „Nema više benda kao Neoplanti“, „Stari orkestar“, „Bezdan“, „Narodnjaci“, Slow motion“, „Ne lomite mi bagrenje“.

  1. godine je objavio album „U tvojim molitvama“ na kome se nalaze snimci sa uspešnih koncerata u Novom Sadu, Beogradu, Zagrebu i Sarajevu. Jedinu novu pesmu, „Samo da rata ne bude“, je snimio sa decom iz sirotišta „Sonja Marinković“ i iz osnovne škole „Đ. Natošević“. Takođe je otpevao singl „Poluuspavanka“.

  2. godine za Jugoton izdaje album „Panta rei“ na kome se nalaze numere: „Soliter“, „Neki se rode kraj vide“, „Oni“, „Šansona“, „Nemam ništa s’ tim“, „Starim“, „Čekajući Montenegro Express“, „Jednom“, „Requiem“. Album je naišao na loše kritike koje nemaju veze sa kvalitetom pesama, već sa činjenicom da je u njima analizirao političko-nacionalno stanje u tadašnjoj Jugoslaviji, kao i svoje viđenje maršala Tita.

  3. godine je uradio album „Tri posleratna druga“ sa pesmama: „Sugar rap“, „Još jedna pesma o maloj garavoj“, „Devojka sa čardaš nogama“, „Ćaletova pesma“, „D-moll“, „Kad odem”, „Saputnik“, „Remorker“, „O Bože“.

Počeo je da piše istoimeni roman koji je objavio dve godine kasnije.

Snimio je emisiju „Specijalna redakcija“ u kojoj je bio Sava Ladački.

  1. godine je započeo saradnju sa Diskotonom i snimio je jedan od svojih najuspešnijih albuma „Marim ja“ u kome ispoljava tugu zbog stanja u državi. Na njemu se nalaze numere: „Čovek za koga se udala Buba Erdeljan“, „Divlji badem“, „Citron pesma“, „Marim ja“, „Nevernik“, „Ringišpil“, „Slabo divanim madžarski“, „Ole-Lole“, „Kako su zli dečaci razbucali godišnjicu braka kod mog druga Jevrema“.

U Radio TV- Reviji je imao svoju kolumnu u kojoj je otvoreno kritikovao vlast i celokupnu situaciju. Povukao se iz javnosti izbegavajući mobilizaciju. Vojne vlasti su želele da ga pošalju na front zbog čega nije održao tradicionalni koncert u Sava Centru 1992. godine.

Pošto se smatralo da je odbio da ide u rat, njegove pesme su zabranjene na državnom radiju i televiziji. Pesmu „Sloboda ne“ je objavljena na disku „Nas slušaju svi, mi ne slušamo nikoga“

  1. godine je za produkcijsku kuću Ufa medija objavio album „Jedan od onih života“ sa pesmama: „Ja luzer“, „The Last Marsh“, „Krivi smo mi“ (Putuj Evropo), „Posvađana pesma“ (Izvini), „Dan posle ponedeljka“, „Provincijalka“, „Portret mog života“, „Stari laloški vals“, „Čovek sa mesecom u očima“.

U svojim tekstovima kritikuje ratne tragedije, a na koncertima iznosi opozicione stavove zbog čega je imao velike probleme.

Kada je Srbija bila pod sankcijama, uzeo je slovensko državljanstvo i protivio se politici koju je vodio Slobodan Milošević. Bio je ambasador dobre volje Visokog komesarijata UN za izbeglice.

  1. godine je sa gudačima Svetog Đorđa uradio album „Na posletku“ koji se sastoji od numera: „Na posletku“, „Sin jedinac“, „Regruteska“, „Drvena pesma“, „Namćor“, „Dođoška“, „Miholjsko leto“, „Poslednja nevesta“, „Uspavanka za dečaka“. Od instrumenata su koristili: fagot, obou, violinu, trubu, itd. Album je izašao u izdanju Ufa Medija.

  2. godine je napisao roman „Jedan od onih života“ na osnovu istoimenog albuma.

  3. godine, posle duže pauze, je za Hard Rock Shop snimio album „Devedesete“ koji je posvetio izgubljenom vremenu, generacijama i svemu što je smatrao lošim u prethodnih deset godina. Na njemu su se našle pesme: „Devedesete“, „Živeti slobodno“, „Balkanski tango“, „Plava balada“, „Stih na asfaltu“, „Legend’a o Gedi Gluperdi“, „Sevdalinka“, „Kao talas“, „Nedostaje mi naša ljubav“, „Naopaka bajka“, „Dok gori nebo nad Novim Sadom“, „Mrtvi…“, „Je*ite se devedesete“.

Aktivno je učestvovao u promenama koje su se dogodili 5. oktobra iste godine.

  1. godine se vratio prvobitnom motivu svojih pesama, ljubavi, koje jako malo ima na prethodnom albumu. Naziv albuma je „Dnevnik starog momka“ koji se sastoji od 12 pesama, tj. 12 ženskih imena, čija početna slova poručuju „Olja je najbolja“. Te pesme su: „Otilia“, „Ljerka“, „Ankica“, „Jaroslava“, „Eleonora“, „Nevena“, „Anita“, „Julia“, „Branislava“, „Ognjena“, „Ljudmila“, „Anđela“.

Ovaj i sledeći album je izdao za Hi-Fi centar.

Napisao je knjigu „Dodir svile“.

  1. godine je u saradnji sa grupom Apsolutno romantično uradio album koji se zove kao i njegova bivša grupa „Rani mraz“. Na njemu su pesme: „Priča o Vasi Ladačkom“, „Aco braco“, „Ćivutski vrt“, „Kere varošanke“, „Lađarska serenata“, „Bože, Bože“, „Galicia“, „Tvoj neko“, „Maliganska“, „Ja vas kanda znam“, „Pred zadnji sneg“, „Kao rani mraz“.

Uradio je novu verziju balade „Priča o Vasi Ladačkom“ za potrebe filma „Kao rani mraz“ koji je snimio sa svojom porodicom. Hteli su da on bude na temu pesme o Vasi Ladačkom za koji je Đorđe uradio muziku i scenario, Jovana je tumačila ulogu Male Vidre, Olivera je bila producent i Baronica Belesin, Jelena je bila reditelj i konsultant na scenariju, a Aleksa je dobio ulogu Ace.

Pored porodice Balašević, u filmu su se pojavili glumci Mira Banjac, Rade Šerbedžija, Vojin Ćetković, Nikola Đuričko, i ostali.

U mnogim trenucima su želeli da odustanu od filma jer su ih mnogi sabotirali praveći problem što je Đorđe dodelio uloge svim članovima svoje porodice. Oni su se odrekli honorara da bi uštedeli, ali su sve saradnike pošteno isplatili.

Za njega to nije bilo ništa novo jer su mu i neke ploče nailazile na negativne komentare.

Film je premijerno prikazan 19. aprila 2010. godine u Novom Sadu.

Iako se posle pada Miloševićevog režima povukao iz politike, 2008. godine je podržao Borisa Tadića na izborima za predsednika Srbije.

  1. godine je održao koncert na Kalemegdanu koji je posetio veliki broj ljudi. Tada je vodio jednu epizodu emisije „Veče sa Ivanom Ivanovićem“ gde je, po ko zna koji put, njegova duhovitost došla do izražaja.

Za svoj rad je dobio brojne nagrade, a neke od njih su: Nagrada punoletstva, Oktobarska nagrada Novog Sada, Estradna nagrada Jugoslavije, nagrada za literarni doprinos u području estrade na Domanovićevim danima satire, nagrada Todor Manojlović za poseban umetnički senzibilitet, itd.

Smatra da je njegov život dobio suštinu i formu tek kada je upoznao svoju suprugu Oliveru.

Ona je došla iz Zrenjanina sa stipendijom jer je bila istaknuti sportista, olimpijski kandidat i reprezentativka u gimnastici. Bila je veoma siromašna i živela je sa majkom u teškim uslovima.

Za razliku od nje, Đorđe je bio razmaženo dete kome su roditelji bili u inostranstvu, a njega su sa 18 godina pustili da živi sam i da vozi kola.

Kad su se upoznali, odmah su se posvađali oko životnih principa.

Osvojila ga je kada mu je tražila da joj pričuva šnale pošto je išla da se kupa izvodeći salto koji je svim muškarcima na plaži oduzimao dah.

Kada je otišao na letovanje u Umag, shvatio je da mu nedostaje i pozvao ju je sa recepcije hotela i pitao da se uda za njega. Nije stigla ni da odgovori, a on je seo u golf i vozio do Zrenjanina.

  1. godine su se venčali, ali nisu pravili veliku svadbu jer je pevačeva majka preminula godinu dana ranije.

Sve stvari koje imaju stekli su zajedno što im daje posebnu vrednost. Nameštaj su kupili od novca koji im je doneo album „Pub“.

Ćerku Jovanu je prvi put video kada je imala mesec dana jer je bio u vojsci i nije smeo da prelazi granicu, a Olivera se porodila u Budimpešti jer je u Novom Sadu vladala epidemija meningitisa.

Imao je ogromnu tremu kada je čekao da se rode Jelena i Aleksa, ali svoju decu smatra najlepšim stvarima koje su mu se u životu desile.

Za velike praznike, letnje i zimske odmore nije nastupao jer je želeo da provodi vreme sa njima.

Mediji su ga više puta razvodili na šta on kaže da njegov razvod traje duže od mnogih brakova. Spekulisalo se da ga Olivera napušta zbog vlasnika „Komune“, Makse Ćatovića, što je ona oštro demantovala.

  1. godine Đorđe je postao deda po prvi put jer mu je ćerka Jovana rodila unuku Simonu. Dve godine kasnije, glumica je ponovo rodila ćerku.

Domaći mediji su 19. februara 2021. godine objavili vest da je Đorđe Balašević preminuo od posledica zaraze novim virusom korona u Infektivnoj klinici Kliničkog centra Vojvodine.

izvor:: biografija.org

Dr Marvin Herndon: „BOMBARDOVANJE” otrovnom prašinom nije nečija uobrazilja!

Dr Marvin Herndon sa Univerziteta u San Dijegu opisuje posledice zaprašivanja Zemljine atmosfere i poguban uticaj geoinženjeringa na čovečanstvo i živi svet. Sve je dodatno eskaliralo 20. januara 2013, kada je Barak Husein Obama položio zakletvu za drugi mandat – tvrdi naučnik

Mnogi protivnike kemtrejlsa smatraju paranoičnim, jer, navodno – tako nešto uopšte ne postoji. Iako je jasno da nebo nije kao što je nekad bilo, iako je „hemijske paučine” sve više, iako avioni ostavljaju tragove kakve nikada nisu ostavljali…

Ali – izgleda da se nešto, ipak, pomera. I akademska javnost počela je polako da priznaje da „bombardovanje” otrovnom prašinom nije nečija uobrazilja. Sve se dešava pod okriljem geoinženjeringa – menjanja globalne klime – kao odgovora na klimatske promene.

Sumpor, aluminijum, silicijum…

Novinar portala „Colective evolution” Ardžan Valija podseća da dokazi postoje. „Recimo, SPICE je britanski istraživački projekat koji finansira vlada, a na kojem sarađuju univerziteti Oksford, Kembridž, Edinburg i Bristol, radi dubljeg ispitivanja ideje „Solar Radiation Managementa” (SRM)”. „Solar radiation management” projekti su vrsta klimatskog inženjeringa koji nastoji da reflektuje Sunčevu svetlost i time redukuje globalno zagrevanje. „Neke od čestica – kandidata za prskanje u vazduh koje je predložio SPICE su: sumpor /sumporna kiselina /sumpor-dioksid; titanijum; silicijum-karbid; kalcijum-karbonat; aluminijum; silicijum; cink-oksid” (a sve se to lepo da videti i proveriti na zvaničnoj stranici SPICE, i očigledno je da niko to i ne krije.

Dodatni udarac onima koji pobijaju postojanje kemtrejlsa zadao je dr Marvin Herndon sa Univerziteta u San Dijegu. Ovaj nuklearni hemičar, geohemičar i kosmohemičar – najpoznatiji po svom zaključku da je unutrašnje jezgro Zemlje izgrađeno od nikl-silicida, a ne od delimično kristalizovanog nikl-gvožđa, objavio je revolucionarni članak u recenziranom časopisu „Current Science”, pod nazivom „Aluminijumsko trovanje čovečanstva i Zemljine biote tajnom geoinženjerskom aktivnošću: posledice za Indiju” (Aluminum poisoning of humanity and Earth’s biota by clandestine geoengineering activity: implications for India).

Dr Herndon u apstraktu navodi da će ovaj rad pomoći da se razume povezanost visoke mobilnosti aluminijuma sa ljudskim zdravljem u aluvijalnoj ravni Ganga. „Opisujem dokaz potajne geoinženjerske aktivnosti do koje je došlo u najmanje poslednjih 15 godina i koja je eskalirala u poslednje dve godine. Geoinženjerska aktivnost putem mlaznih aviona sa tankerima širi neprirodnu, toksičnu supstancu u Zemljinu atmosferu, koja sa kišnicom oslobađa visokomobilni aluminijum. Dalje, iznosim dokaze da je toksična supstanca pepeo nastao sagorevanjem uglja. Potajno posipanje pepelom, što rezultira oslobađanjem visokomobilnog aluminijuma, jeste, tvrdim, osnovni uzrok rasprostranjenja i izraženog povećanja neuroloških bolesti, kao i trenutno rasprostranjenog i rastućeg onesposobljavanja Zemljine biote (prim. autora: živog sveta).”

U članku se nastavlja diskusija i navode publikacije u kojima je navedeno detektovanje teških metala poput aluminijuma, barijuma, stroncijuma i dr, u kišnici, pepelu, itd. Na primer, u periodu od jula 2011. do novembra 2012, sakupljena su 73 uzoraka kišnice koji su analizirani na aluminijum i barijum: 71 je uzet sa različitih lokacija u Nemačkoj, jedan u Francuskoj, jedan u Austriji. Aluminijum je detektovan u 77 posto uzoraka kišnice, gde je takođe bilo veoma visoke koncentracije barijuma i stroncijuma. Navodi se da koncentracije metala nisu rezultat prirodnih fenomena (poput vulkanskih erupcija) i da se ove toksične supstance ne mogu pronaći u prirodnom okruženju, pa stoga živi svet i nije razvio prirodni imunitet na njih, a „neurološka oboljenja pokazuju eksplozivni profil rasta, uključujući autizam, Alchajmerovu bolest, Parkinsonovu bolest, ADHD (poremećaj pažnje) i druge, kao i različito uništavanje biljnog i životinjskog sveta”. „Tvrdim da je uzrok ovoga visokomobilni aluminijum iz geoinženjeringom raspršene prašine”…

Zločin protiv čovečanstva

„Nakon što je američki predsednik Barak Husein Obama položio zakletvu za drugi mandat, 20. januara 2013, geoinženjerske aktivnosti su eskalirale žestoko, postajući gotovo svakodnevna pojava u mnogim delovima Amerike” – piše Herndon. Za dokazivanje tvrdnje može se jednostavno proveriti da li je bilo „pika” u učestalosti navedenih neuroloških oboljenja posle 20. januara 2013. godine: to bi bio „dokaz, iako užasan dokaz zločina protiv čovečnosti i Zemljine biote – veličine i težine kakvu nikada ranije nisu iskusili”.

Ovo nije jedina publikacija koja dolazi iz akademskog sveta u vezi sa fenomenom geoinženjeringa. Pre nekoliko meseci dr Rouz Kerns, sa Univerziteta Lids u Engleskoj, objavila je članak u recenziranom „Geofizičkom žurnalu” (Geophysical Journal), pod nazivom „Klima sumnje: ’kemtrejls‘ priča o zaveri i internacionalna politika geoinženjeringa” (Climates of suspicion: ‘chemtrail’ conspiracy narratives and the international politics of geoengineering)”. Ona se bavi pitanjem da li klimatska modifikacija o kojoj raspravljaju i građani sveta – može imati razorne ekološke i zdravstvene posledice:

„Razumevanje nastanka politike geoinženjeringa i uzimanje za ozbiljno tvrdnji o važnosti učešća javnosti zahteva razumevanje čitavog diskurzivnog pejzaža oko ideja globalne klimatske kontrole – uključujući marginalne ideje, kao što su one kojih se drže ‚kemtrejls‘ aktivisti. Ignorisanje ili odbacivanje ovih diskursa kao patoloških ili paranoidnih jeste ignorisanje koje potencijalno otkriva uvide o nastajanju politike geoinženjeringa“. Ove analize ukazuju na brojne načine na koje kemtrejls priče mogu sadržavati važne uvide i implikacije za nastanak politike geoinženjeringa, a koje ne mogu biti odbačene kao „paranoidne“ ili „patološke“. Iako dr Rouz nije zagovornik „kemjtrejls zavere“, dobar je signal što uopšte govori o mogućnosti njihovog postojanja.

Novinar Ardžan Valija objašnjava da je razlika između akademskog i „građanskog” pristupa geoinženjeringu u tome što „akademci” smatraju da se još uvek radi – samo o planu, dok borci protiv kemtrejlsa veruju da je sistem već operativan. „Istina je da postoji ogromna količina informacija koja ukazuje da su ovi programi zaista operativni. Bez obzira da li je njihov cilj da promene klimu u borbi protiv efekata globalnog zagrevanja, ili se radi o nekoj vrsti agende – to još nije jasno” – navodi Valija, koji citira i deo dokumenta iz Arhiva Kongresa SAD iz 1978. godine (dokument se može i videti „onlajn”): „Pored specifičnih istraživačkih programa koje podržavaju federalne agencije, postoje druge funkcije povezane sa modifikacijom vremena koje se vrše na nekoliko mesta u izvršnoj vlasti. Različiti savetodavni paneli i komiteti i njihovo osoblje – osnovani sa ciljem da sprovedu dubinske studije i pripreme izveštaje, da bi pružili savete ili preporuke ili da koordiniraju programa modifikacije vremena – smešteni su i podržani u okviru izvršnih odeljenja, agencija i kancelarija” – piše u dokumentu.

Dakle – šta je u tu još ostalo nejasno? Kongres priznaje da je geoinženjering počeo da planira još pre četiri decenije, a naučnici već istražuju posledice „zaprašivanja” i svoje zaključke objavljuju u recenziranim časopisima…

Izvor: treceoko.rs

Upotreba ASPIRINA je OPASNA za ove osobe

0

Starije zdrave osobe ne bi trebalo da uzimaju aspirin svakodnevno, pokazuje studija urađena u Americi i u Australiji.

Koristi upotrebe aspirina dokazane su u slučajevima nakon infarkta ili moždanog udara.

Ali studija je pokazala da ih nema ukoliko ga uzimaju zdrave osobe starije od 70 godina, te da tablete čak povećavaju rizik od potencijalno fatalnih unutrašnjih krvarenja.

Stručnjaci su opisali rezultate kao veoma važne i upozorili na upotrebu aspirina u samolečenju.

Aspirin se prepisuje nakon srčanog infarkta ili srčanog udara jer lek razređuje krv i smanjuje šanse od ponovnog napada.

Neke potpuno zdrave osobe takođe ne bi trebalo da uzimaju aspirin kako bi smanjile rizik od obolevanja, a postoje i istraživanja o tome da li lek može da se koristiti za smanjivanje rizika od raka.

Međutim, većina istraživanja o koristima aspirina sprovedena je nad osobama srednjih godina i postoji dokazi o povećanju opasnosti kako ljudi stare.

„Nema koristi”

Istraživanje je sprovedeno nad 19.114 zdravih sedamdesetogodišnjaka u Sjedinjenim Državama i Australiji. Niko od njih nije imao srčanih problema.

Polovina je pet godina koristila dnevnu slabiju dozu aspirina.

Tri izveštaja su objavljena u naučnom medicinskom časopisu i pokazuju da tablete nisu smanjile rizik od dobijanja srčanih oboljenja, kao i da nema koristi od upotrebe.

Čak su i povećale broj stomačnih krvarenja.

„To znači da milioni zdravih starijih ljudi širom sveta koji uzimaju malu dozu aspirina bez medicinskog razloga to zapravo rade bespotrebno, jer studija nije pokazala nikakvu opštu korist za smanjenja rizika od krvarenja”, kaže profesor Džon Meknil sa Monaš Univerziteta.

„Ovi nalazi će pomoći lekarima oko prepisivanja leka zdravim pacijentima.”

Studija je takođe otkrila porast smrtnih slučajeva od karcinoma, iako istraživači smatraju da je za to potrebno dodatno istraživanje.

Profesor Piter Rotvel sa Oksforda, vodeći stručnjak za ovaj lek, rekao je da su zaključci konačni.

„Nema koristi od uzimanja aspirina kod zdravih osoba, starijih od 70 godina”, rekao je on.

„Ne preporučuje se ni samolečenje aspirinom, bez konsultacije sa lekarom i medicinskih razloga.”

Nalazi se ne odnose na ljude koji uzimaju aspirin zbog srčanog udara ili moždanog udara – oni bi trebalo da nastave da slušaju savete lekara.

I onima koji već neko vreme uzimaju manje doze aspirina se savetuje da ne prestanu sa korišćenjem preko noći, jer i to može izazvati probleme. Umesto toga, trebalo bi da razgovaraju o svemu sa lekarom, kaže Rotvel.

Izvor: bbc.com

Odobrena TABLETA za lečenje KORONE – Uzima se u roku od pet dana od prvih simptoma

0

Velika Britanija postala je prva zemlja na svetu koja je odobrila tabletu za lečenje korona virusa.

Tableta molnupiravir davaće se dva puta dnevno pacijentima iz ranjivih grupa koji su se nedavno razboleli.

Tokom kliničkih ispitivanja, tableta koja je prvobitno razvijana za borbu protiv gripa, prepolovila je rizik od hospitalizacije pacijenata zaraženih Kovidom-19.

Sajid Džavid, britanski ministar zdravlja, rekao je da bi ovaj lek mogao da predstavlja prekretnicu u pandemiji za ljude sa oslabljenim imunitetom.

„Danas je istorijski dan za našu zemlju, jer je Britanija prva u svetu odobrila antivirusni lek protiv kovida koji može da se uzima kod kuće”, kazao je Džavid.

Prvi oralni lek

Molnupiravir, koji proizvodi američke kompanije Merk, Šarp i Dom (MSD) i Ridžbek Bioterapeutiks, prvi je antivirusni lek za kovid koji se uzima kao pilula, a ne injekcijom ili intravenozno.

Velika Britanija je već naručila količinu potrebnu za lečenje 480.000 ljudi, a prve isporuke očekuju se u novembru.

Plan je da ga dobiju i vakcinisani i nevakcinisani pacijanti u okviru nacionalne studije koja se sprovodi da bi se dobilo više podataka o efikasnosti pre odluke o naručivanju novih kontingenata.

Lek je najefikasniji kada se da u roku od pet dana od pojavljivanja simptoma.

Nije u potpunosti jasno kako će se Nacionalna zdravstvena služba (NHS) tako brzo da distribuira lek.

Veruje se da će određena količina leka biti ponuđena domovima za stare, dok bi deo kontingenta izabrani lekari mogli da prepišu starijim i ranjivim pacijentima koji su pozitivni na korona virus.

Novi lek gađa enzime koje virus koristi da bi se kopirao i ubacuje greške u njegov genetski kod.

To bi trebalo da spreči virus da se razmnožava, održavajući ga na niskom nivou u organizmu i smanjujući rizik od razvoja težeg oblika bolesti.

Kompanija Merk je saopštila da bi ovaj pristup trebalo da dovede do toga da ček bude podjednako efikasan i protiv novih sojeva virusa koji će se razvijati u budućnosti.

Britanska agencija za lekove i medicinska sredstva (MHRA) saopštila je da je odobrila tabletu za upotrebu kod ljudi koji imaju blagi ili umereni oblik korona virusa i bar jedan dodatni faktor rizika za dobijanje težeg kovida, poput gojaznosti, starosti, dijabetese ili srčanih bolesti.

Džun Rejn, izvršna direktorka MHRA, opisala ga je kao „još jedan terapeutski sloj u našem oklopu za borbu protiv Kovida-19.”

„To je prva odobrena antiviralna tableta protiv korona virusa koja se uzima oralno, a ne intravenozno”, kazala je ona.

„Ovo je važno jer znači da možeda se uzima i van bolnice pre nego što korona virus uznapreduje do ozbiljnije faze.”

Profesor Džonatan Van Ta, vodeći britanski zdravstveni stručnjak, upozorio je da su „pred nama teški meseci pandemije”.

On je kazao da iako deluje da se broj slučajeva kod zaraze stabilizovao, sve više ljudi umire i da postoje naznake da virus prodire među starije stanovnike.

Klinička ispitivanja

Ranija klinička ispitivanja molnupiravira na 775 pacijenata koji su nedavno oboleli od Kovida pokazala su:

  • Hospitalizovano je 7,3 odsto onih koji su dobili lek

  • u poređenju sa 14,1% pacijenata koji su dobili placebo ili lažnu pilulu

  • nije bilo smrtnih slučajeva u grupi koja je primala molnupiravir, ali je osam pacijenata kojima je dat placebo u ispitivanju kasnije umrlo od Kovida

Rezultati su objavljeni u saopštenju za javnost i još uvek nisu recenzirani.

Međutim, podaci pokazuju da je molnupiravir potrebno uzimati ubrzo nakon što se simptomi razviju da bi imao efekta.

Ranija studija na pacijentima koji su već bili hospitalizovani sa teškim kovidom obustavljena je posle razočaravajućih rezultata.

U dokumentu o odobrenju, Agencija za lekove i medicinska sredstva preporučuje da se lek koristi „što je pre moguće” posle pozitivnog testa na Kovid i u roku od pet dana od prvih simptoma.

„Ako se ovakvi rezultati ponove u populaciji Velike Britanije, onda bi se broj slučajeva koji zahtevaju bolnički prijem mogao prepoloviti, dok bi broj smrtnih slučajeva bio znatno smanjen.

„Verovatno će biti ograničen za upotrebu kod onih sa najvećim rizikom od komplikacija bolesti – na primer starije osobe sa srčanim, plućnim ili bubrežnim oboljenjima, dijabetesom ili rakom”, rekla je profesorka Peni Vord sa Kraljevskog koledža u Londonu, koja nije učestvovala u studiji.

Vlada Velike Britanije nije otkrila koliko vredi njen početni ugovor za 480.000 tabli molnupiravira.

Američke vlasti su nedavno unapred poručile 1,7 miliona tabli po ceni od oko 1,2 milijarde dolara, ili 700 dolara (oko 600 eura) po pacijentu.

Druge zemlje, uključujući Australiju, Singapur i Južnu Koreju, takođe su sklopile kupoprodajne ugovore.

Merk (Merck) je prva kompanija koja je prijavila rezultate ispitivanja pilule za lečenje Kovida, ali i druge kompanije rade na sličnim tretmanima.

Njegov američki rival Fajzer započeo je ispitivanje dve različite antivirusne tablete, dok švajcarska kompanija Roše (Roche) radi na sličnom leku.

Izvor: .bbc.com

IVERMEKTIN: „ ČUDOTVORNI“ lek protiv KORONE

Ivermektin se naziva „čudotvornim” lekom protiv korona virusa, koji zagovaraju protivnici vakcine, a preporučuju zdravstvene vlasti u nekim zemljama.

Ali BBC je otkrio da postoje ozbiljne greške u velikom broju ključnih studija na koje se oslanjaju zagovornici ovog leka.

Već više godina, ivermektin je ključni anti-parazitski lek koji se koristi za lečenje ljudi i životinja.

Ali tokom pandemije, neki zagovornici leka počeli su glasno da ga propagiraju za nešto drugo – borbu protiv Kovida-19 i sprečavanje smrti.

Zdravstvene vlasti u Sjedinjenim Američkim Državama, Velikoj Britaniji i Evropskoj uniji otkrile su da nema dovoljno dokaza za upotrebu ovog leka protiv kovida, ali hiljade pristalica, od kojih su mnogi antivakcinaški aktivisti, nastavili su energično da zagovaraju njegovu upotrebu.

Članovi grupa na društvenim mrežama razmenjuju savete o tome kako nabaviti lek, preporučujući čak i verziju koja se koristi za životinje.

Pomama za ivermektinom – zasnovana na snazi verovanja u istraživanja – navela je veliki broj ljudi širom sveta da ga uzimaju.

Zagovarači ovog leka ukazuju na veliki broj naučnih studija i često tvrde da se ti dokazi ignorišu ili zataškavaju.

Ali analiza koju je sprovela grupa nezavisnih naučnika dovela je do ozbiljne sumnje u taj korpus istraživanja.

BBC izveštava da više od trećine od 26 velikih ispitivanja ovog leka za upotrebu protiv kovida sadrži ozbiljne greške ili znakove potencijalne nameštanja.

Nijedno od preostalih ispitivanja ne sadrži ubedljive dokaze o efikasnosti ivermektina.

Doktor Kajl Šeldrik, član grupe koja je istraživala ove studije, izjavio je da nisu pronašli „nijedno kliničko ispitivanje” koje tvrdi da ivermektin sprečava smrt od kovida a da ono nije sadržalo „ili očigledne znakove fabrikacije ili toliko krupne greške da se dovodi u pitanje čitava studija”.

U krupne probleme spadaju:

  • Podaci o istim pacijentima korišćeni su u više navrata da bi predstavili neke navodno druge ljude

  • Dokazi da izbor pacijenata za grupe za testiranje nije bio nasumičan

  • Brojevi se ne javljaju u prirodnom nizu

  • Netačno su izračunati procenti

  • Lokalne zdravstvene vlasti ne znaju da su vršene te studije

Svi naučnici u ovoj grupi – doktor Gideon Mejerovic-Kac, doktor Džejms Heders, doktor Nik Braun i doktor Šeldrik – imaju iskustva u razotkrivanju nepouzdanih naučnih podataka.

Oni tokom pandemije sarađuju na daljinu na nezvaničnoj i dobrovoljnoj bazi.

Oformili su grupu koja se pobliže bavi studijama o ivermektinu pošto je student biomedicine Džek Lorens zapazio probleme u uticajnoj studiji iz Egipta.

Između ostalog, studija je obuhvatala pacijente za koje se ispostavilo da su umrli pre nego što je uopšte počelo ispitivanje.

Ova studija je u međuvremenu povučena iz časopisa koji ju je objavio.

Grupa nezavisnih naučnika proučila je bukvalno svako „randomizovano kontrolisano ispitivanje” (RCT) o ivermektinu i Kovidu – što su u teoriji dokazi najvišeg kvaliteta.

Među njima su i sve ključne studije na koje se redovno pozivaju zagovarači ovog leka.

Za RCT-ove se nasumično biraju ljudi koji dobijaju ili lek koji se ispituje ili placebo – lažni lek bez aktivnih svojstava.

Tim je proučio i šest posebno uticajnih opservacionih ispitivanja.

Ovaj tip ispitivanja istražuje šta se dešava sa ljudima koji i inače uzimaju lek, tako da može da bude pristrasan zbog vrsta pacijenata koji se odlučuju za ovaj način lečenja.

Od ukupno 26 proučenih studija, pet je sadržalo podatke koji su verovatno lažirani – na primer, pojavljivale su se bukvalno nemoguće brojke ili nizovi identičnih pacijenata koji su samo kopirani.

U narednih pet nađeni su krupni znakovi da nešto nije u redu.

Brojke nisu davale pravilan zbir, procenti su bili pogrešno izračunati ili lokalne zdravstvene vlasti nisu ni znale da su studije uopšte sprovedene.

Uz sva ova problematična ispitivanja, 14 autora studija na molbu nije ponovo poslalo njihove podatke.

Nezavisni naučnici su to označili kao verovatni pokazatelj prevare.

Uzorak ispitivanja koje je proučila ova nezavisna grupa sadržao je i neke studije visokog kvaliteta iz svih krajeva sveta.

Ali najveći problemi javljali su se isključivo u studijama koje su iznosile krupne tvrdnje u vezi sa ivermektinom.

Štaviše, što je jača bila tvrdnja što se tiče spasenih života ili sprečenih zaražavanja, veće su bile neregularnosti koje su sugerisale da bi studija mogla da bude lažirana ili nevažeća, otkrili su istraživači.

Iako je izuzetno teško isključiti faktor ljudske greške iz ovih ispitivanja, doktor Šeldrik, istraživač sa Univerziteta Novog Južnog Velsa u Sidneju, smatra da je vrlo verovatno da su makar neka od njih svesno izmanipulisana.

Ispostavilo se da skorašnja studija u Libanu ima čitave blokove detalja o 11 pacijenata koju su uporno kopirani i prebacivani na druga mesta – sugerišući da mnogi od navodnih pacijenata iz ispitivanja zapravo ne postoje.

Autori studije rekli su za BBC da je „originalni set podataka prepravljen, sabotiran ili pogrešno ubačen u konačni fajl” i da su oni povukli studiju iz naučnog časopisa koji ju je objavio.

Druga studija iz Irana naizgled je pokazivala da ivermektin sprečava smrt ljudi od korona virusa.

Ali naučnici koji su je istražili naišli su na probleme.

Zabeleške o tome koliko gvožđa sadrži krv pacijenata sadržali su brojke u nizu do kog je malo verovatno došlo prirodnim putem.

A ispostavilo se i da su pacijenti koji su dobili placebo imali mnogo niži stepen kiseonika u krvi pre nego što je započeto ispitivanje od onih koji su dobili ivermektin.

Oni su, dakle, već bili bolesniji i statistički skloniji umiranju.

Ali ovaj obrazac ponavljao se u širokom dijapazonu drugih merenja.

Ljudi sa „lošim” merama završavali bi u grupi sa placebom, oni sa „dobrim” merama u grupi sa ivermektinom.

Verovatnoća da se ovo desi nasumično prilikom svih tih ispitivanja beskrajno je mala, rekao je doktor Šeldrik.

Doktor Morteza Niai, koji je predvodio studiju u Iranu, branio je ove rezultate i metodologiju, i nije sa složio sa problemima na koje mu je ukazano.

Dodao je da je „veoma normalno videti takvu randomizaciju” kad se uzima u obzir mnogo drugih faktora.

Ali ispitivanja iz Libana i Irana izostavljana su iz studije koju je sproveo Kohrejn – grupa međunarodnih eksperata koji proučavaju naučne dokaze – zato što su bile „veoma loše izvedene studije”.

Celokupni prikaz zaključio je da nema dokaza o koristi od ivermektina kad je u pitanju kovid.

Najveća i najkvalitetnija do sada objavljena studija o ivermektinu je ispitivanje Tugeder sa Univerziteta Makmasters iz Kanade.

Ona je pokazala da ne postoji nikakva korist od ovog leka u borbi protiv kovida.

Ivermektin se generalno smatra bezbednim lekom, iako je bilo nekih izveštaja o nuspojavama.

Pozivi povodom sumnji u trovanje ivermektinom u SAD postali su u velikoj meri učestaliji, ali u veoma maloj osnovnoj bazi slučajeva (skok sa 435 na 1.143 ove godine), a većina tih slučajeva nije bila ozbiljna.

Pacijenti su povraćali, imali dijareju, halucinacije, zbunjenost, pospanost i grčenje mišića.

Ali može da nastane posredna šteta od ulivanja lažnog osećaja sigurnosti ljudima, naročito ako odaberu ivermektin umesto da traže bolničko lečenje ili da se najpre vakcinišu.

Doktorka Patriša Garsija, stručnjakinja za javno zdravlje u Peruu, kaže da je u jednom trenutku procenila da je 14 od svakih 15 pacijenata koje je viđala u bolnici uzimalo ivermektin i kad bi stizali u bolnicu već bi bili „jako, jako bolesni”.

Velike Fejsbuk grupe koje zagovaraju ivermektin pretvorile su se u forume za pronalaženje saveta gde ljudi da ga kupe, kao što su preparati namenjeni životinjama.

Neke grupe redovno sadrže objave o teorijama zavere o zataškavanju ivermektina, kao i zastupanje antivakcinaških stavova ili nagovaranje pacijenata da napuste bolnicu ako ne dobiju ovaj lek.

Ove grupe često navode na prelazak u marginalnije zajednice na enkriptovanoj aplikaciji Telegram.

Neki korisnici tih kanala koordinisali su uznemiravanje lekara koji ne prepišu ivermektin i usmeravali zlostavljanje prema naučnicima.

Profesor Endrju Hil, sa Univerziteta u Liverpulu, napisao je uticajan pozitivan prikaz ivermektina, isprva govoreći da svet treba da se „pripremi, nabavi zalihe i bude spreman da odobri ovaj lek”.

On sada tvrdi da studije nisu prošle test – ali pošto je promenio stav, na osnovu novih dokaza koji su se pojavili, bio je izložen brutalnom zlostavljanju.

Jedan mali broj kvalifikovanih doktora izvršio je ogroman uticaj u raspravi o ivermektinu.

Stavovi istaknutog zagovornika leka, doktora Pjera Korija, nisu se promenili uprkos ogromnim pitanjima koja su se javila u vezi sa tim ispitivanjima.

On je kritikovao „površna tumačenja podataka iz ispitivanja”.

Doktorka Tes Lauri – doktorka medicine specijalizovana za trudnoće i porođaje – osnovala je Britansku grupu za razvoj preporuke ivermektina (Bird).

Ona je tražila da se zaustavi program vakcinacije i iznosila nepotkrepljene tvrdnje sugerišući da je vakcina protiv kovida dovela do velikog broja smrti, na osnovu često pogrešnog tumačenja podataka o bezbednosti.

Upitana tokom onlajn panela koji dokazi bi je ubedili da ivermektin ne funkcioniše, ona je odgovorila:

„Ivermektin funkcioniše. Ništa me neće ubediti u suprotno.”

Ona je za BBC rekla: „Jedini problem sa bazom dokaza su nemilosrdni napori da se oni potkopaju.”

Ljude širom sveta na korišćenje ivermektina ispočetka nije navelo protivljenje vakcinama, već njihov nedostatak.

Lek je u različitim fazama bio odobren, preporučen ili prepisan za Kovid u Indiji, Južnoj Africi, Peruu i većem delu ostatka Latinske Amerike, baš kao i u Slovačkoj.

Zdravstvene vlasti u Peruu i Indiji u međuvremenu su prestale da preporučuju ivermektin u smernicama za lečenje.

U februaru je Merk – jedna od kompanija koja proizvodi ovaj lek – saopštila da „nema naučnih osnova za njegovo potencijalno terapeutsko dejstvo protiv Kovida-19″.

U Južnoj Africi, ovaj lek je postao bojno polje – lekari ukazuju na nedostatak dokaza, ali mnogi pacijenti ipak očajnički žele da dođu do leka, jer je vakcinacija sporadična i problematična.

Jedna lekarka opšte prakse opisala je rođaku, medicinsku sestru, koja nije otišla na zakazanu vakcinaciju protiv korona virusa na koju je imala pravo i potom se zarazila virusom.

„Kad joj se stanje pogoršalo, umesto da ode na redovan pregled i dobije pravilnu terapiju, sama se lečila ivermektinom”, rekla je ona.

„Umesto da se konsultuje sa lekarom, nastavila je da uzima ivermektin i nabavila je kućni kiseonik.

„Kad sam čula koliko joj je niska njena saturacija kiseonikom (66 odsto), preklinjala sam njenu ćerku da je odvede na hitan prijem.”

„Isprva su oklevali, ali sam ih na kraju ubedila da ipak odu. Preminula je posle nekoliko sati.”

Izvor: bbc.com