NaslovnaHrana kao lekVoćeNajbolje od leta:  Sezonsko voće koje čuva zdravlje  

Najbolje od leta:  Sezonsko voće koje čuva zdravlje  

Visok sadržaj fitonutrijenata u borovnicama, kupinama, jagodama i malinama jača imunitet i pomaže kod problema s kardiovaskularnim sistemom

Iako je većina voća, poput jabuka, banana ili krušaka, dostupna tokom cele godine, leti se preporučuje da jedete sezonsko voće koje se uzgaja na našem podneblju, poput lubenica, bobičastog voća, kajsija i breskvi.

Letnja ishrana bi trebalo da se bazira na dovoljnom unosu vode, voća i povrća. Voće je nutritivno bogato, sadrži razne vitamine, minerale, vlakna i fitonutrijente. Koncipirajte letnju ishranu u pet obroka s većom zastupljenošću voća i povrća i ne zaboravite na vodu. I voće sadrži od 80 do 90 posto vode pa time pomaže u održavanju hidracije organizma. Tako, na primer, lubenica, osim nutrijenata, sadrži čak 92 posto vode, a vlakna u kombinaciji s vodom u lubenici uspešno regulišu probavu i sprečavaju zatvor, dok minerali i voda sprečavaju dehidraciju.

Jedna šolja nasečene lubenice sadrži samo 43 kalorije. Osim toga, bogata je B-vitaminima, magnezijem, fosforom, cinkom, bakrom, selenom, likopenom i betainom. Sadrži najviše likopena, snažnog antioksidansa, od bilo kojeg drugog voća ili povrća.

Pokazalo se da redovni unos lubenice smanjuje rizik od gojaznosti, dijabetesa i srčanih bolesti. Povećava energiju, dok istovremeno reguliše telesnu težinu.

Dinja za nadoknadu tečnosti izgubljene znojenjem. Sadržaj vitamina C i beta-karotena, koji su snažni antioksidansi, održava zdravlje kože i podstiče nastanak preplanulog tena. Pomaže u detoksikaciji i podstiče mršavljenje regulacijom probave. Dve šolje dinje sadrže tek 120 kalorija, a zadovoljavaju potrebu za slatkim.

 I breskva izvrsno zadovoljava potrebe za slatkim, stvara brzi osećaj sitosti, a osigurava čak 11 posto C vitamina. Nektarine su usko povezane s breskvama i dele mnoge njihove prehrambene karakteristike. Bioflavonoidi lutein i beta karoten zajedno s C vitaminom u nektarini čuvaju kožu od štetnih sunčevih zračenja. Kajsije su dobar izvor gvožđa, vitamina C, beta karotena, kalijuma i vlakana pa pomažu kod probavnih smetnji i zatvora.

Visok sadržaj fitonutrijenata u borovnicama, kupinama, jagodama i malinama jača imunitet i pomaže kod problema s kardiovaskularnim sistemom.

Borovnice su možda jedno od najzdravijeg voća koje možete da pojedete. Niskokalorične su, bogate vlaknima i sadrže obilje vitamina i minerala.

Šolja borovnica pruža vam 24 posto preporučenog dnevnog unosa vitamina C i K. Sadrže fitokemikalije, kao što je antocijanin, flavanole, resveratrole i tanine, koji štite od upala, bolesti srca i raka.

Maline su među najboljim izvorima vlakana (oko 32 posto preporučene dnevne količine po šolji). Sadrže visoku koncentraciju vitamina B i C, gvožđa i bakra. Dobar su izvor mangana koji ima snažnu antioksidativnu funkciju da štiti ćelije od slobodnih radikala. Svaka šolja daje 1 posto preporučene dnevne količine tog esencijalnog nutrijenta. Sadrže i visok nivo antocijanina koji brani od neuroloških poremećaja, poput rasta tumora.

Voće koje smanjuje žudnju za slatkim, a čuva zdravlje:

Lubenicom protiv bubrežnih tegoba – Izvrstan je izvor beta karotena, vitamina C, pektina, likopena, kalijuma i gvožđa. Lubenice zbog svog visokog udela vode pomažu kod bubrežnih problema.

  Dinje regulišu krvni pritisak – Sadrže više od 90 posto vode, vitamin C i A te kalijum, mineral koji deluje u regulisanju krvnog pritiska. Vitamina C u 100 g dinje ima 31 posto od preporučenog dnevnog unosa.

  Kajsije pomažu protiv infekcija – Odličan su izvor vitamina A, C, B kompleksa, kalijuma i beta karotena. Pomažu organizmu u obrani od bakterijskih infekcija, štite kožu od štetnih sunčevih zraka…

  Šljive sprečavaju problem zatvora – Bogate su vitaminima A, C i E te mineralima, od kojih je najviše zastupljen kalijum. Šljive se preporučuju zbog problema sa zatvorom zbog visokog sadržaja vlakana.

  Malinama protiv upala i oštećenja – Bogate su snažnim antioksidansima koji deluju protivupalno, sprečavaju delovanje štetnih mikroba i oštećenje ćelija. Niskokalorične su i bogate vlaknima, dobre za probavu.

 za sitost – Jedna breskva sadrži u proseku samo 68 kalorija, a čak 3 g vlakna, koja pridonose zdravlju probavnog sistema. Vlakna pomažu u stvaranju osećaja sitosti.

 masti – Istraživanja su pokazala da štite od bolesti srca i krvnih udova i da imaju protivupalno dejstvo. Takođe, podstiču razgradnju masti u telu i mogu da snize povišeni krvni pritisak.

Smokve za creva – Sadrže vitamine B kompleksa, vitamin E i K, kalijum, kalcijum i magnezijum. Pomažu u kontroli nivoa šećera u krvi, snižavaju nivo holesterola i povoljno deluju na zdravlje debelog creva.

  Kruške pomažu u skidanju kilograma – Visoke količine vlakana, osim što pozitivno deluju na probavni sistem, vrlo su efikasne kod mršavljenja. Sadrže veliku količinu flavonoida i tako čuvaju kardiovaskularni sistem.

 – Sadrži hlorogensku kiselinu koja ima snažan uticaj u borbi protiv karcinoma. Bogate su antioksidansima, zbog čega povoljno deluju na imunološki sistem.

Izvor: 24sata.hr

Poslednji tekstovi