Naslovna Blog Stranica 58

BOL NESTAJE KAO RUKOM ODNEŠEN: Goveđi želatin za zglobove, hrskavicu, ligament, kosti … (RECEPT)

0

Loše držanje je glavni uzrok bolova u leđima, nogama i zglobovima, a vrlo efikasan lek koji će vas potpuno osloboditi ovih tegoba jeste goveđi želatin, jedan od sastojaka i dodataka jelima koji se najviše pominje u receptima za pripremu kolača naših baka, a koji vam sigurno stoji na polici u kuhinji ili špajzu.

Iako se nekada nije znalo koja su lekovita svojstva goveđeg želatina, danas je dobro poznato da on blagotvorno utiče na naše zglobove, hrskavicu, ligamente, vezivno tkivo, čini ih jačim i otpornijim na povrede.

Osim što preventuje osteoporozu i osteoartritis, želatin jača i srčani mišić, reguliše metabolizam, poboljšava pamćenje, čini kožu zdravijom i elastičnijom, jača strukturu kose.

Ukoliko imate problema sa kostima i zglobovima, evo recepta za napitak koji će vam odagnati bol.

Priprema je vrlo jednostavna: pomešajte kesicu želatina (goveđeg porekla 5 g) sa četvrtinom šoljice hladne vode. Preporučuje se da je pripremite uveče, pre odlaska u krevet.

Ostavite želatin da odstoji do ujutru dok se ne pretvori u mlečnu supstancu – potom ga dodajte u čaj, mleko ili sok i popijte ujutru na prazan želudac.

Na tretmnu bi trebalo da budete mesec dana, a zatim treba da napravite pauzu od šest meseci. Nakon toga možete da ponovite postupak, iako verovatno za tim neće biti potrebe. Da bol iz vrata, leđa, nogu i zglobova jenjava, primetićete već nakon sedam dana.

Izvor.: espreso.co.rs

Ako su vam slomili srce, vjerujte da će vam Bog poslati nekog boljeg

Znam kako se osjećaš. Znam razarajuće emocije koje vas muče. Vidim simptome slomljenog srca po tebi. Vidim ožiljke vašeg srca izvana. Vidim pustoš i bol u vašem pogledu . Mogu vidjeti posljedice beskrajnih noći u plaču. Vidim gubitak boje i vitalnosti u vašem licu. Mogu vidjeti gubitak težine od previše stresa da jedete. Osjećate apatiju prema stvarima koje su vam jednom davale radost.

Slušaj me kad kažem da ovo nije kraj. Ovo nije definitivan kraj, već prilika za nešto bolje i novo koje će ući u vaš život. Slušaj me kad kažem da ovo nije očajna tragedija iako vjerujete da jest. Za svaki gubitak, postoji pobjeda i za svaku tragediju, postoji uskrsnuće – to je temeljni ciklus života. A ako moje riječi ne uspiju promijeniti vaš um, slušajte jedan glas koji nadgleda sve nas.

Ako je vaše srce slomljeno, pouzdajte se u Boga. Vjerujte da Bog ima razlog za ovu trenutnu situaciju na vašem putu.

Vjerujte da Bog ima veći plan za ovu muku. Vjerujte da Bog treba da doživite tu bol da biste mogli izgraditi snagu i otpornost. Vjerujte da vas Bog priprema za ono što slijedi.

Ako je vaše srce slomljeno, vjerujte da će vam Bog naći nekoga bolje, netko dostojan duše kao što je vaša. Povjerite se u Boga, jer niste sami. Bog nadgleda vas i vjeruje da će isporučiti bolju ljubav koja mijenja srca umjesto da ih lomi.

Izvor: novipocetak

 

 

  BLITVA – Sprečava rak, jača kosti, čuva srce, stabilizuje nivo šećera u krvi… (RECEPTI)

Blitva je niskokalorično povrće sa visokim sadržajem magnezijuma, gvožđa, kalijuma i vitamina A, C i K, a ovo tamnozeleno lišće inače spada u red vrlo hranljivih sastojaka u ljudskoj ishrani i mnogostruko prija našem zdravlju. Osim što čuva zdravlje srca, blitva se brine o nivou šećera u krvi, čuva kosti…

 Iako se kelj često smatra kraljem zeleniša, blitva ima podjednako impresivan niz nutritivnih dobrobiti. Pripada porodici Cheno­po­di­oideae, u koju spadaju repa i spanać. Uzgaja se širom sveta, a poreklom je sa Mediterana i cenjena je zbog svoje sposobnosti da raste na siromašnim zemljištima jer ne traži mnogo vode i svetlosti.

Postoje mnoge vrste blitve, od kojih neke imaju šarene stabljike i žilice poput dragulja, što ovo povrće čini posebno prijatnim za oko. Štaviše, njeno lišće i stabljika pružaju obilje vitamina, minerala i moćnih biljnih jedinjenja.

Mala porcija barene blitve pokriva našu dnevnu potrebu za vitaminima A i K i gotovo ispunjava dnevni unos vitamina C. Štaviše, blitva je dobar izvor kalcijuma, magnezijuma, bakra, cinka, natrijuma, fosfora i vitamina E. Ova zelena hrana nije prepuna samo hranljivih sastojaka, već je i izuzetno kalorična, što je čini pogodnom za mršavljenje.

Blitva je takođe bogata antioksidantima, borcima protiv slobodnih radikala u našem telu, uključujući beta karoten i flavonoide, što pomaže protiv bolesti srca i raka pluća. Mnogi antioksidanti u blitvi uključuju polifenole, vitamin C, vitamin E i karotenoidne biljne pigmente, kao što je beta karoten. Ove hranljive materije pomažu u zaštiti ćelija od oštećenja slobodnim radikalima. Ishrana sa visokim sadržajem antioksidanata u blitvi može smanjiti naše šanse za razvoj određenih hroničnih bolesti. Na primer, u pregledu osamnaest studija, ljudi sa najvećim unosom beta karotena imali su znatno manji rizik od razvoja raka pluća od onih sa najmanjim unosom.

Blitva sadrži nekoliko flavonoidnih antioksidanata, uključujući kvercetin, kempferol, rutin i viteksin. Kempferol je moćno antiinflamatorno jedinjenje koje može delovati antikancerogeno. Istraživanja pokazuju da vitekin, još jedan flavonoid koji se nalazi u blitvi, pomaže u borbi protiv srčanih bolesti snižavanjem krvnog pritiska, smanjenjem upale i sprečavanjem zgrušavanja krvi.

Blitva je bogata vlaknima, važnim hranljivim sastojcima koji mogu pomoći u održavanju težine, smanjiti rizik od određenih vrsta karcinoma i unaprediti zdravlje srca. Vlakna su nezamenljivi hranljivi sastojci koji imaju mnoge važne funkcije u našem telu. Na primer, blitva hra­ni korisne crevne bakterije, podstiče redovno pražnjenje creva, pomaže u održavanju zdravog nivoa holesterola i usporava varenje, stabilizujući nivo šećera u krvi. Samo jedna šolja (175 g) kuvane blitve daje oko četiri grama vlakana, što je petnaest odsto dnevnih potreba organizma. Ishrana bogata vlaknima pruža brojne zdravstvene prednosti, jer ljudi koji se na taj način hrane imaju niže stope raka debelog creva, raka želuca i bolesti srca, kao i znatno nižu telesnu težinu od onih koji konzumiraju hranu siromašnu vlaknima.

Blitva je bogata vlaknima i antiok­sida­n­tima, što može da poboljša kontrolu šećera u krvi i smanji rizik od dijabetesa. Prepuna je hranljivih sastojaka koji mogu da smanje šećer u krvi, a vlakna blitve pomažu u odr­ža­vanju zdravih nivoa glukoze u krvi. Hra­na bogata vlaknima usporava probavu, što smanjuje brzinu apsorpcije šećera u krvotoku, sprečavajući povišen šećer u krvi i stabilizujući nivo glukoze. Vlakna takođe pomažu u smanjenju in­sulinske rezistencije, stanja u kojem ćelije prestaju da reaguju na insulin, a insulinska rezistencija povezana je sa većim rizikom od dijabetesa, bolesti srca i gojaznosti. Konzumacija povrća bogatog vlaknima, poput blitve, može da poboljša simptome kod dijabetesa i rezistencije na insulin i smanjuje šansu da se ove bolesti uopšte pojave.

4 recepta za jela od blitve:

  1. Omelt sa blitvom

Potrebno: 2 veze blitve, 4 jaja, 2 kašike pavlake, 2 kašike mleka, malo soli i malo masti.

Priprema: Na zagrejanoj masnoći kratko propržiti sitno isečenu blitvu (koristite i peteljke) pa je preliti sa umućenim jajima, pavlakom i mlekom. Služiti doplo uz dvopek i čaj.

  1. Pirinač sa blitvom

Potrebno: 1 veza mladog luka (ili 2 glavice crnog luka); 4 veze blitve; 1 šargarepa (izrendana); malo ulja; malo soli; 1 šolja opranog pirinča (zdravija varijanta je proso, uzima se isti omjer); 400 ml vode; vegeta.

Priprema: U dublju šerpu zagrejati malo ulja pa propržiti luk i narendanu šargarepu. Kada luk postane staklenast dodati blitvu pa posoliti i ostaviti da se lagano skrčka. Zatim dodati opran pirinač i sve promeštati. Dodati vodu i pustiti da sve provri. Skloniti sa ringle. Poklopljen pirinač sa blitvom još par puta promešati kako bi se pirinač ravnomerno skuvao.

  1. Sarmice od blitve

Potrebno: 20 većih listova blitve; 300 g mlevenog mesa; 1 glavica crnog luka; 1 šargarepa; 2 šake pirinča, so, biber i aleva paprika; paradajz sos.

Priprema: U tiganju prodinstati luk, šargarepu i meso. Zatim dodati pirinač i začine pa sve skloniti sa ringle. Zatim kroz slanu i ključalu vodu “provucite” list po list predhodno oprane blitve (ne treba da se kuva), a zatim u listove zavijajte sarmice.

Zatim sarme poređajte u šerpu, nalijte paradajz sos pa sve lagano stavite da se krčka. Poslužite uz kiselo mleko.

  1. Projice od blitve

Potrebno: 200 ml jogurta; 3 veze blitve sitno iseckane: malo soli; 100 sitnog sira; 100 ml ulja; 300 g projanog brašna i 1 prašak za pecivo.

Priprema: Sve izmešajte u jednu plastičnu činiju pa sipajte u kalupe za pečenje. Pecite na 200 stepeni oko 20ak minuta.

Ne zaborative da se blitva i kuvan krompir idealno slažu kao prilog uz ribu. Vodite računa da što više jedete ovo divno povrće.

Izvor: magicnobilje.com

INDIJSKA SMOKVA – Pomaže kod dijabetesa, jača imunitet, podstiče probavu… (RECEPT)

0

Indijska smokva (lat. Opuntia ficus-indica) je biljka koja naraste do 3 metra, a osim žutih cvetova, ima i bele, žute i ljubičasto crvene plodove. Po grmu ovaj kaktus proizvodi oko 6 kilograma ploda. Ime je dobila iz pogrešnog ubeđenja Evropljana da su otkrivši američki kontinent došli u Indiju.

Ona je, pak, autohtona vrsta iz Meksika. Iako se kao kultivisana biljka gaji od davnih dana; bila je popularna u Centralnoj i Južnoj Americi još u predkolumbovsko doba, ona veoma lako uspeva i kao divlja.

Rasprostire se u toplim i suvim tropskim i suptropskim krajevima. Osim u postojbini (Meksiko) ima je u celoj Latinskoj Americi, Severnoj Africi i Mediteranu, Maloj Aziji i Bliskom istoku, delovima Australije i na krajnjem jugu SAD. Može da uspeva i u kontinentalnoj i umerenoj klimi ali u saksijama i zaštićena tokom zime, s tim da retko daje plodove.

Indijska smokva – razmnožavanje

Indijska smokva se može razmnožavati generativno (semenjem) i vegetativno (reznicama listova).

Ako želite da uzgajate indijsku smokvu pomoću semena, potrebno je dve ili tri semenke položiti na zemlju i lagano ih pritisnuti. Teglicu držite na toplom mestu, ali u hladu. Zalivajte kada zemlja postane suva na dodir. Ova metoda traje duže, a mogu da prođu tri, četiri godine pre pojave cvetova i plodova.

Za vegetativno razmnožavanje potreban je jedan zdravi mesnati komad kaktusa (reznicu lista). Položite odrezani komad na zemlju i pustite da stoji u hladu jednu do dve nedelje. Kada rana na kaktusu zaraste, zakopajte donji deo kaktusa tako da stoji uspravno i smestite ga na sunce.

Bogat vitaminom C, plod ovog kaktusa pomaže jačanju imuniteta i poticanju probave, a može se konzumirati na razne načine. Evo kako očistiti plod indijske smokve kao i koja lekovita svojstva poseduje.

Indijska smokva – lekovitost

Sto grama ploda indijske smokve sadrži 41 kaloriju, 0,5 grama ukupnih masti, 5 miligrama natrijuma, 9,6 ugljenih hidrata, a od toga 3.6 grama dijetalnih vlakana, 0,7 grama proteina, 25 mikrograma beta karotena, šest mikrograma folne kiseline, 220 miligrama kalijuma, 85 miligrama magnezijuma, 23 odsto od preporučenog dnevnog unosa vitamina C, šest odsto od preporučenog dnevnog unosa kalcijuma, jedan odsto od preporučenog dnevnog unosa vitamina A, dva odsto od preporučenog dnevnog unosa gvožđa.

Indijska smokva veoma je zdrava, jer sadrži antivirusna, protivupalna i antikoagulaciona svojstva. Bogata je vlaknima, antioksidansima i linolenskom kiselinom, a sadrži i minerale kao što su kalcijum, kalijum, magnezijum i fosfor. Sadrži dijetalna vlakna, koja podstiču rad crevnih mišića i tako poboljšavaju probavu.

Sok od indijske smokve ima jak antioksidacijski učinak na organizam i to posebno zbog pigmenata betanina i indikaksantina, ističu meksički naučnici u radu objavljenom 2013. godine u časopisu Nutrients.

Neka preliminarna istraživanja pokazuju da konzumacija indijske smokve može da snizi koncentraciju šećera u krvi kod dijabetesa tipa 2, a protivupalna svojstva ploda ovog kaktusa mogu da deluju povoljno na olakšavanje mamurluka.

Od semenki indijske smokve se pravi skupoceno ulje, koje se koristi u kozmetičke svrhe.

Indijska smokva – kako očistiti?

Ako plod koji kupite još uviek ima bodljike, koristite rukavice prilikom čišćenja. Pre čišćenja preporučuje se da natopite plod u hladnoj vodi. Odrežite gornji i donji deo ploda oštrim nožem. Zarežite vertikalno po sredini, a zatim ogulite preostalu koru.

Indijska smokva – gdje kupiti?

Kada kupujete plod indijske smokve, obratite pažnju na boju. Boja bi trebalo biti ravnomerna i intenzivna ljubičasta ili narančasta. Bilo bi poželjno i da je voće maleno i glatko, bez bodlji. Plod možete kupiti u nekim većim trgovinama, a ponekad ga možete pronaći i na pijacama.

Kako jesti indijsku smokvu?

Plod indijske smokve možete jesti sirov kao i sve drugo voće nakon što ga očistite, ali morate pričekati da sazre. Najčešće mu je potrebno oko jedan dana nakon kupovine da sazre, a trebao bi biti mekan na dodir kada bude spreman za konzumaciju. ukus je sladak, ponekad kiseo te sličan lubenici ili kiviju.

Od ploda indijske smokve mogu se praviti ukusne marmelade ili slatkiši, a koristi se i za pripremu alkoholnih pića, sokova i sirupa. Američki domorodci koristili su ga za pripremu crvenog alkoholnog pića naziva „colonche“.

Da biste dobili sok indijske smokve potrebno je izblendati plodove, a potom dobijenu tekućinu procediti. Za svrhe suplementiranja plod indijske smokve se može konzumirati u obliku kapsule ili ulja. Biljno ulje se dobija od semenki.

Indijska smokva – nuspojave

Postoje određene nuspojave koje se mogu pojaviti usled konzumiranja indijske smokve ili suplemenata izrađenih od nje. To su:mučnina, povećana količina stolice, blagi proliv, nadutost, bol u trbuhu. Iz tog razloga jedite manje količine ovog voća za početak ili se savetujte s lekarom pre početka uzimanja suplemenata.

Indijsku smokvu ne bi smele konzumirati trudnice i dojilje zbog nedostatka podataka o njenom delovanju. Takođe, zbog razrjeđivanja krvi, indijsku smokvu ne bi smeli uzimati pacijenti barem dva dana pre operacije.

Indijska smokva – recept za sirup

Sastojci:

25 očišćenih plodova indijske smokve;

25 supenih kašika šećera;

25 supenih kašika meda;

2,5 paketića vanilinog šećera;

tri limuna;

malo vode.

Priprema:

Skuvajte očišćene indijske smokve u malo vrele vode, pa dodajte šećer, med i limunov sok.

Kada se sok zgusne, procedite ga kroz sito ili gazu.

Ohlađeni sirup prelijte u sterilizovane staklene flaše i stavite u frižider.

Ogorčena mama poručila: Roditelji, prestanite da od dečijih rođendana pravite fešte!

Proslave prvog rođendana ‘na veliko’ postale su trend u celoj zemlji, a većina roditelja više vodi računa o gostima i samoj organizaciji nego o željama svojih mališana. Evo šta im je jedna mama poručila…

Rođenje deteta je jedno od najvažnijih događaja u životu svake žene, tako i u mom.

Prošlo je skoro godinu dana od kako je naša mezimica došla na svet, a prvi rođendan je sve bliže. I njemu bih se posebno radovala da me svi okolo ne pitaju: “A u kom restoranu ćete da proslavite 1. rođendan?” Restoran?!

Molim, jesam li to dobro čula?!

Nekada se znalo zašto se ide u restoran ili pod šator – za ispraćaj i svadbu. Danas, pored sve popularnijih 18-ih rođendana, koji su po mom mišljenju, prave svadbe bez mlade/mladoženje, ali obavezno sa dečkom/devojkom koji prate u koraku slavljenika, pravi cirkusi prave se i od prvih rođendana. Pa da li je ovaj narod potpuno izgubio pamet ili smo kolektivno osvojili neke ogromne pare na lutriji?! Možda nisam u toku?!

Ne znam ni sama na koliko prvih rođendana sam bila do sada, i svi su bili u istom fazonu. Mnogobrojni gosti, od kojih najmanje ima dece, muzika koja trešti na sav glas i izbezumljena lica slavljenika kojima nije jasno zašto ih majka drma u naručju, zašto ih svi ljube i žele da se slikaju sa njima?

Proslave ‘na veliko’ su postale trend u celoj zemlji, a većina roditelja više vodi računa o gostima i samoj organizaciji nego o željama svojih mališana. Tako se, bar u Beogradu, a verujem i u ostatku Srbije, restorani, igraonice i sale rezervišu i nekoliko meseci unapred! Kod nas važi nepisano pravilo da se za proslave i slavlja uvek nađe vremena i novca, bez obzira na trenutnu materijalnu situaciju. Ljudima je taj događaj veoma važan i žele da ga proslave sa bliskim ljudima.

U redu, razumem da je to važan dan, ali zbog čega mora da se pravi fešta? Zar vaše dete nije najvažnije tog dana? Zar ne bi trebalo da mu tog dana posvetite pažnju i potrudite se da bude nasmejano, okruženo samo ljudima koje poznaje, a najviše decom? Roditelji su svesni da se njihovi mališani neće sećati da su ugasili prvu svećicu, ali zašto onda trošiti nekoliko stotina, pa i hiljada evra na haos da bi se sve na kraju završilo zabavom za odrasle, koji su dobili još jednu šansu da besplatno loču?

Šta se desilo sa intimnom zabavom, u krugu porodice i najbližih prijatelja, uz tortu i igranje sa najmlađima? Zbog toga smo suprug i ja rešili da ignorišemo bizarna pitanja i da 1. rođendan naše devojčice proslavimo u stanu sa nekolicinom ljudi, ali na način koji odgovara potrebama našeg deteta.

To sam rekla i onima koji su me poslednjih nekoliko nedelja ispitivali o proslavi, pošto su je oni planirali mesecima unazad! Mi ćemo sve organizovati za nekoliko dana, jer šta je bitnije od toga nego da našu devojčicu tog dana vidimo nasmejanom? Ništa… Nadam se da ima još roditelja koji dele moje mišljenje…

Izvor: Dnevno

KROMPIR PAPRIKAŠ – Da li je zdrav za jelo i kako da ga pripremite?

0

Kuvana jela, poput paprikaša, sadrže puno vode koja povoljno utiče na rad probave, preporučuje se i osobama koje se nalaze na dijeti.

Paprikaš je zasitno niskokalorično jelo, koje ne opterećuje organe za varenje, i zato vam savetujemo da ga uvrstite u svoju ishranu.

Najjednostavniji recept za KROMPIR PAPRIKAŠ

Potrebno je:

  • 1 veća glavica luka

  • 2 šargarepe

  • 4 krompira

  • 1 paradajz

  • 1 kašika ajvara

  • 1 zelena paprika (može iz zamrzivača)

  • ulje

  • peršunov list

Priprema:

Na ulju propržiti sitno seckan crni luk i papriku i šargarepu da se dinsta. Dodati 1 kašiku ajvara, malo ml. paprike i krompir na kocke. Naliti vode malo više pa kuvati 30 minuta da uvrti.

Dodati soli po želji bibera i pršunov list.

Po želji može se dodati na kraju i 3-4 čena belog luka.

Marija Montesori – Ovako se ubrzava UČENJE!

Multisenzorno učenje je opisala još pre 100 godina Marija Montesori kada je otkrila da deca uče da pišu bolje ako prvo prstom prate slova. Dve studije pokazuju da ovaj princip učenja funkcioniše čak i sa apstraktnim sadržajem: uspeh učenja se može poboljšati ovom metodom i u matematici. Razlog za to bi mogao da leži duboko u našoj evoluciji, kako objašnjavaju istraživači.

Neuronaučnici su dugo pretpostavljali da mi ljudi bolje učimo kada je uključeno više čula. Na primer, slike mogu uticatina to da se reči bolje memorišu, a gestovi takođe podržavaju skladištenje novih informacija. Montesori pedagogija takođe koristi varijantu ovog učenja uz podršku pokretima: deca intenzivno koriste prste, na primer tako što bi prevlačili prstima preko velikih slova ili brojeve i tako pamte njihov oblik, piše portal www.scinexx.de.

Praćenje prstima na časovima matematike

Tim predvođen Polom Ginsom sa Univerziteta u Sidneju detaljnije je istražio zašto ova haptička tehnologija učenja pomaže i da li funkcioniše i sa apstraktnijim sadržajem učenja. U prvom istraživanju, 93 učenika 4. i 5. razreda naučilo je da računaju uglove u trouglovima na časovima matematike. Neka deca su zamoljena da prstom iscrtaju različite uglove u trouglu dok su slušala objašnjenja i dobijala zadatke.

Druga grupa dece je takođe uradila ovo, a zatim je zamoljena da ponovo vizualizuje praćenje zatvorenih očiju. Treća grupa je služila kao kontrolnaa i učila je klasično – bez uključivanja ruku ili prstiju. Nakon faze vežbanja, sva školska deca su testirana na uspeh u učenju korišćenjem standardizovanih zadataka. Nastavnici i istraživači su primetili da deca brzo napreduju dok uče.

Ispostavilo se da su školarci kojima je bilo dozvoljeno da koriste prste brže učili i bolje radili na testu. Niz eksperimenata sa starijim tinejdžerima od kojih je zatraženo da nauče specifičan metod množenja u svojim glavama dao je slične rezultate. Takođe je pomoglo ako im je bilo dozvoljeno da zapamte pojedinačne korake pomeranjem prsta oko relevantnih parova brojeva.

Dalje analize su pokazale da je kognitivno opterećenje tokom učenja uz haptičku podršku i naknadnog testa bilo niže nego u kontrolnoj grupi. Mozak očigledno mora da koristi manje mentalnih resursa kada su informacije koje primaju oči podržane čulom dodira i pokreta. „Postoji nekoliko razloga zašto bi ovo praćenje prstiju moglo podržati učenje“, objašnjava Gins. Jedan od razloga može biti taj što prst bolje fokusira našu pažnju na materijal za učenje. „Mi ljudi smo možda biološki povezani na takav način da obraćamo više pažnje na ono što je u oblasti oko naših ruku“, kaže istraživač.

Naučnici pretpostavljaju da bi upiranje prstom moglo dati materijalu za učenje veći prioritet u neuronskoj obradi. To potkrepljuju teorije prema kojima lakše i prioritetnije učimo evolutivno važne veštine kao što su govor, prepoznavanje predmeta ili lica. Kulturni sadržaji, s druge strane, koji uključuju i školsko znanje, zahtevaju više mentalnih resursa.

Izvor: .novosti.rs

Vladeta Jerotić: Ja sam bio nemirno dete i nikad nisam bio odličan đak

Saveti našeg akademika dr Vladete Jerotića i dan danas izazivaju veliku pažnju, pa ih roditelji sa posebnim interesovanjem čitaju i primenjuju:

“Verujem da sasvim malo dete vidi nešto više i dalje od odraslog čoveka. Ne čini li se nekad da ono i ne gleda crte našeg lica, kao što će to kasnije kao odraslo gledati, već da gleda i vidi nešto u nama što je iza lica.

Zabrana, čuvena zabrana. U porodici, kad bi detetu otac ili majka rekli “nemoj to raditi” ili “nemoj to jesti” ili “ja moram sad da izađem a imaš u sobi puno igračaka ali pazi ova igračka može da ti donese neku nevolju” ili “imaš puno voća raznovrsnog, ali nemoj baš ovo voće biće ti loše”, e baš to kad kaže “ne” onda će to dete najčešće da uradi. Imamo, nosimo stalnu potrebu da se zabrana krši. Ali ako je otac ili majka to rekao u punoj ljubavi – ostajem pri tome, to nije veliki broj jer treba biti onda pun ljubavi – ako je tako rekao “nemoj to da radiš” u ljubavi, bez trunke neke želje da ga posluša po svaku cenu, neće uraditi dete ništa loše.

Ako je dete nemirno, pusti ga, često je to inteligentno i bistro biće. A roditelji, u neznanju, za mirno i poslušno dete kažu “moje dobro dete”, a ono u stvari uplašeno, nesigurno. Naravno, rodi se i poneko dobro dete koje je jednostavno takvo, iako je snalažljivo i pametno. Greška je velika što ono nemirno dete tuku, a ono je najčešće inteligentno dete. I baš ta inteligencija mu ne da da se pomiri lako sa svim što mu se kaže.

Ja sam bio nemirno dete i nikad nisam bio odličan đak. U gimnaziji sam bio vrlodobar, dobar, imao sam petice iz veronauke i istorije. Iz matematike i fizike sam imao trojku.

Moj drug, koji je danas poznati književnik i prevodilac je u gimnaziji pustio goluba iz poslednje klupe, na času higijene. Umalo ga nisu izbacili iz škole. Dobio je ukor razrednog starešine, ukor direktora i ukor nastavničkog saveta pred izbacivanje iz škole. To su mali nestašluci koji često odaju inteligentnu decu.

Danas, za mnogo veće „nestašluke” i ozbiljne prekršaje koji sa inteligencijom nemaju nikakve veze, kazne su mnogo blaže. Dete se rađa vrlo složeno. Da ne plašim mlade, ali, fetus sve pamti. Jako je važno da majka dete nosi radosno. Pazite, nije isto radosno i veselo. Treba da nosi, koliko god može, sa radošću. Naravno i otac je jako važan. Treba oboje podjednako da žele dete. I nije bitno samo kako se majka u trudnoći hrani, vrlo je važno i kako se oseća jer ona svoja osećanja prenosi fetusu.

Znate kako, kad je majka ljuta dete se sklanja na kraj posteljice, a kad je srećna dete se penje prema srcu. Snimali to naučnici. Dete do kraja treće godine je upijajući um, kao sunđer je. Koliko bi samo trebalo da se otac i majka tada vole najviše! I da tako bude pet godina, pa posle neka bude malo i prepirki, ali prvih tri do pet godina, i zbog deteta i zbog sebe, da dete vidi, upije ljubav oca i majke. Ostaće skript, pa će tražiti u svome braku da ponove ono što su doživeli prvih tri do pet godina, i dobro i loše,” prenosi Zelena učionica.

Izvor: Zelena učionica

Luka – Poreklo i značenje imena

Iako se sve veći broj roditelja odlučuje da svojoj deci daje sasvim neobična lična imena na rođenju, pa tako nije retkost da se novorođene devojčice zovu Mimoza, Kiša, Larisa, Pelagija ili Doroteja, Daša, Tajna, Šećerka; dok su pak za dečake „rezervisana“ po pravilu imena kao Ronaldo, Elvis, Rikardo, Leo, Rivaldo, Indigo, Maslačak, Vodan ili pak Trifun, stara kratka i tradicionalna vlastita imena na svu sreću su se još uvek „zadržala“ na vodećim mestima, pa se tako i ime Luka u Srbiji nalazilo na prvom mestu u 2013. godini, a i danas se odlično „kotira“ i to među prvih 5 – 10 najčešćih muških vlastitih imena.

Poreklo muškog ličnog imena Luka

Ime Luka poreklom je iz zemlje Grčke, ali smatra se da je originalno postojalo najpre ili u grčkom ili latinskom jeziku, a odatle se prenelo u hrišćansku religiju i najpoznatiji je svakako Sveti apostol Luka, jedan od ukupno dvanaest apostola, koji je tvorac trećeg jevanđelja „po Luki“, a koji se i spominje u „Svetom pismu“ i u „Novom zavetu“.

Sveti apostol Luka je prema hrišćanskom verovanju bio lekar i iscelitelj po profesiji, pomagao je svim bolesnim i nemoćnim ljudima, ali u isto vreme propovedao hrišćansku veru sa apostolom Pavlom.

Prema predanjima, apostol Luka je pogubljen u svojoj 84-toj godini života, od strane bezbožnika ili takozvanih „idolopoklonika“ u gradu Teba, tako što su ga obesili o granu maslinovog drveta.

Veruje sa da ime Luka, odnosno neke njegove varijacije, imaju i veze sa ljudima koji žive u mestu ili pokrajini Lucania u Italiji, i koji se zovu Lukanci.

Neki autori smatraju da lično ime Luka može da potiče i od imenice „luka“ koja označava pristanište za brodove.

Značenja vlastitog muškog imena Luka

U osnovi lične imenice Luka, nalazi se grčki koren „luks“ što znači svetlost, sjaj, blistavost, dan, „ono što je svetleće i što obasjava“.

Smatra se takođe, da značenje imena Luka ima veze sa pomenutim Svecem Lukom Jevanđelistom, i da su sva muška deca rođena pod ovim ličnim imenom, predodređena da budu „nosioci svetlosti“ i da pomažu drugima, kao i da se bave svakojakim humanim poslovima ili da budu naklonjeni pravdi, miroljubivosti i poštenju.

Najpoznatije „izvedenice“ od vlastite imenice Luka

Veliki broj drugih ličnih tj vlastitih imena je izveden od osnovnog imena Luka, a najpoznatija su – Luk; Lukaš; Lucijan; Lukimir; Lukas; Lukijan; Lucijus;

Takođe, neka strana ili ovdašnja prezimena, u svojoj osnovi imaju koren reči „luk“ koji isto potiče od imena Luka, a najčešće su u pitanju – Lukić; Lučić; Luković; Lukijanić; Lukojle; Lukas (Lucas).

Zastupljenost muškog imena Luka u zemljama regiona

U Srbiji je najčešće muško ime Nikola, dok se vlastito ime Luka nalazi na petom mestu kada su muška novorođenčad u pitanju;

U Bosni i Hercegovini, ime Luka se nalazi na drugom mestu, a najčešće ime koje novorođeni dečaci u ovoj zemlji dobijaju na rođenju je Amar;

U Hrvatskoj je muško vlastito ime Luka, najčešće ime koje se daje tek rođenim dečacima i nalazi se na prvom mestu već duži niz godina;

U Crnoj Gori, lično muško ima Luka se nalazi među prvih deset vlastitih imena, a na „vodećem mestu“ u ovoj zemlji su imena Marko i Nikola.

Poznati muškarci sa ličnim imenom Luka

Luka Jevanđelista – jedan od dvanaest Hristovih apostola; iscelitelj; svetac;

Luka (Lukijan) Mušicki – srpski vladika i pesnik;

Luka Lazarević – srpski vojvoda i ratnik; sveštenik; učesnik Prvog srpskog ustanka;

Luka Kranah Stariji – nemački slikar i grafičar;

Luka Kranah Mlađi – sin pomenutog Luke Kranaha  Starijeg; takođe nemački slikar; crtač i umetnik;

Luka Mitrović – sportista; košarkaš;

Luka Šulić – muzičar; čelista; Svira violončelo u poznatoj muzičkoj grupi „2 Cellos“ sa svojim kolegom Stjepanom Hauserom;

Luka Jović – srpski fudbaler;

Luka Babić – hrvatski košarkaš;

Luka Jeladski Prepodobni – hrišćanski svetitelj;

Luka Toni – bivši svetski poznati italijanski fudbaler;

Luka dela Robia – najpoznatiji renesansni vajar koji ima veliki broj dela u Firenci u kojoj je i rođen;

Luka Šekara – srpski lingvista; književnik; profesor književnosti;

Luka Cmiljanić – srpski glumac;

Luka Čilić – pisac i kritičar;

Luka Štajger – nemački košarkaš;

Luka Canata – profesionalni italijanski igrač hokeja na ledu;

Luka Frigo – italijanski profesionalni hokejaš na ledu;

Luka Tombekana Monodža – ministar trgovine u Južnom Sudanu;

Luka Sučić – kapetan vojni; predvodnik bune kod Bunjevaca koja je bila vođena protiv Turaka; učesnik bitke kod Sente;

Luka Sinjoreli – renesansni italijanski slikar;

Luka Puj – profesionalni francuski igrač tenisa;

Luka Popović – srpski glumac; reditelj; pevač i muzičar;

Luka Raco – srpski glumac;

Luka Krstić – srpski književnik i kritičar;

Luka Petrović – srpski političar;

Luka Parmitano – italijanski astronaut; član agencije „ESA“;

Luka Radonjić – crnogorski političar i sveštenik;

Luka Romanjoli – italijanski političar;

Luka Askani – profesionalni italijanski biciklista;

Luka Ćelović – srpski trgovac; mecena; dobrotvor;

Luka Adžić – srpski fudbaler; sin srpske fudbalske legende Ivana Adžića;

Luka Drča – srpski košarkaš;

Luka Milivojević – srpski fudbaler;

Luka Ilić – srpski fudbaler;

Luka Mrkšić – političar; učesnik NOB-a;

Luka Modrić – hrvatski fudbaler i reprezentativac;

Luka Milunović – srpski fudbaler;

Luka Gračnar – profesionalni slovenački igrač hokeja na ledu;

Luka Vukalović – vođa ustanka u Hercegovini;

Luka Bogdanović – srpski košarkaš;

Luka Bebić – nekadašnji hrvatski političar i visoki funkcioner;

Luka Baletić – četnički vojvoda i komandant u Drugom svetskom ratu;

Luka Brane Kovačević – zapadnoevropski episkop Srpske pravoslavne crkve;

Luka Žorić – hrvatski košarkaš;

Luka Doto – italijanski plivač; disciplina „sprintersko plivanje“;

Luka Vučinić – narodni heroj Jugoslavije; učesnik NOB-a;

Luka Delić – jugoslovenski pozorišni i filmski glumac;

Luka Vetori – italijanski odbojkaš;

Luka Bader – italijanski vozač Formule 1;

Luka Grbović – vojvoda u Drugom srpskom ustanku;

Luka Milovanov Georgijević – srpski književnik i filolog;

Luka Notaras – vizantijski veliki duks i diplomata;