Da li je zdravo trčati zimi ?
Zima je nezgodno godišnje doba za sve sportove na otvorenom. Sneg, poledica i niske temperature čine da trening ponekad preraste u mučenje umesto da bude zadovoljstvo. Zimi je lakše razboleti se, okliznuti se i još mnogo štošta, tako da treba više pažnje obratiti na svoje zdravlje.
Kada trenirati
Pošto je zimi dan kraći, a jutra i večeri dosta hladni, pomerite trening u rano popodne dok se napolju još vidi. Ako to nije moguće i morate da trenirate po mraku, birajte dobro osvetljene, ravne staze. Zimi je podloga često klizava, a ako je uz to i neravna, sva je prilika da ćete jednom izvrnuti zglob ili se okliznuti. Ako je vreme napolju loše, izbegavajte da trčite tada. Postoje i drugi načini da ostanete u formi. O tome kasnije …
Odeća
U svakom slučaju treba da se obučete toplije,ali ne previše. Merilo vam je da dok trčite treba da se osećate prijatno, niti da vam je zima, niti vrućina. To obično znači da obučete majicu, rolku, šuškavac ili gornji deo trenerke (poželjno da ima kapuljaču), a dole trenerku, ispod nje vunene fudbalerske duge gaće (ako možete da dođete do njih) i neke deblje kratke čarape. Kapu i rukavice obavezno nosite sa sobom, a kada je dosta hladno ponesite i šal. Ako trčite sasvim lagano možete poneti i jaknu. Uglavnom, sami ocenite koliko treba da se obučete da bi vam bilo prijatno.
Vrsta treninga
Zima nije pogodna za brzinske treninge, tako da svi sportisti koriste zimu za kondicione pripreme, tj. trče dužinske treninge. Ako ste rekreativac 4-5 km dnevno vam je dovoljno.
Ako radite po nekom planu (maraton za 4-8 meseci i sl.) nemojte biti previše fantastični. Ti treninzi ne uzimaju u obzir vremenske uslove a svaki dobar program bi morao i njih da uzme u obzir. Zbog toga, to vi sami morate učiniti. Ako je vreme loše, obično se bira neki drugi sport u zatvorenom i trenira se tako da se iscrpite kao da ste odradili trening iz plana. Ovde treba sam ida procenite koliko je trening naporan.
Drugi sport
Veoma je dobra praksa trenirati dva sporta. Jedan, primarni i drugi koji služi kao dopuna prvom. Ovo praktikuju svi vrhunski sportisti. Razlog je to što ako se duže vremena bavite samo jednim sportom neki delovi tela će postati vrlo razvijeni a oni koji se ne koriste u tom sportu će oslabiti. Telo tada počinje da se deformiše umesto da bude skladno razvijeno.
Najveći broj sportista kao pomoćni sport koriste teretanu jer tamo mogu za izaberu koje delove tela hoće da razviju. Međutim, maratonci pomalo odskaču od ovog plana. Zašto? To je zato što, za maraton ne treba razvijati eksplozivnu snagu već izdržljivost, ili preciznije rečeno repetitivnu snagu (snagu ponavljanja). Svi znate da se maraton ne trči brzo već lagano ali dugo. Zbog toga, maratonci treba da rade vežbe snage u serijama sa većim brojem ponavljanja i sa malim težinama. Sa malim težinama znači do svoje težine. Znači maratoncima za većinu vežbi nisu potrebni tegovi i sprave, mada mogu dobro da posluže. Vežbe prema tome, možete raditi i u svojoj sobi. Radite sve vežbe snage koje znate (zgibove, sklekove, čučnjeve, propadanje i sve njihove varijante). Ako ne znate mnogo vežbi pitajte druge sportiste. Ako možete da dođete do onih sprava za kućno vežbanje kao »Total Gym« i sl. utoliko bolje. Samo da znate da 1-2 treninga sa vežbama snage nedeljno mogu veoma da poboljšaju vašu kondiciju.
Naravno, tu su i drugi sportovi. Plivanje je najkompletniji od svih sportova, stoni tenis, basket, mali fudbal i odbojka su sportovi koje ne treba posebno spominjati. Odlični su za kondiciju a pružaju sve čari timskih sportova. Gimnastika je, takođe, odličan izbor.
Ako se odlučite za vežbe snage evo par napomena: Obavezno se prvo dobro zagrejte a zatim razgibajte i istegnite. U protivnom će vam se desiti da se vrlo brzo povredite. Kao zagrevanje možete da istrčite oko 1.5-2 km ili da počnete da radite vežbe sa malim težinama (od 2-5 kg). Razgibajte sve velike zglobove od glave do pete i istegnite sve veće grupe mišića. Pitajte iskusnije sportiste da vam pokažu vežbe. Posle treninga se obavezno istegnite jer vežbe snage skraćuju mišiće i istrčite sasvim lagano 400-800 m da se mišići opuste.
Eto sad znate dosta toga o treniranju drugog sporta zajedno sa trčanjem. zato izbegavajte da trčite kad vama vreme nije naklonjeno, već trenirajte nešto drugo. To će razbiti i monotoniju svakodnevnog trčanja a od vas učiniti kompletnijeg sportistu. Dajte mašti na volju.
Oporavak
Kada završite trening nikako ne stojte napolju, što pre uđite u toplo. Ako, ipak, morate neko vreme da budete napolju (trenirate podalje od kuće itd.) ili otrčite do kuće ili se presvucite čim završite trening pa tek onda pođite kući. Što se tiče presvlačenja, ne bojte se. Slobodno se presvucite čak iako je napolju ispod nule. Sve dok ste zagrejani ništa vam se ne može desiti. Ovo vam govorim iz višegodišnjeg ličnog iskustva. Posle treninga dobro zaštitite glavu jer će vam kosa biti mokra i lako se može desiti da se ozbiljno razbolite.
Čim uđete u toplo skinite sa sebe sve što je mokro i istuširajte se toplom do vrućom vodom. Posle toga obavezno popijte neku šolju toplog čaja a potom i vitamin C.
Pad imuniteta posle treninga je sasvim normalan zbog toga što je organizam iscrpljen. Zbog toga treba da pijete bar 1.5-2 gr vitamina C svakoga dana, ali ne sa toplim čajem veća samo sa mlakim. To je zato što vitamin C nije otporan na temperaturu. Ako dosta vremena provodite u zadimljenim prostorijama (što je zimi čest slučaj) treba da unesete još oko o.5 gr više, jer duvanski dim uništava vitamin C. Moguće je ćete sat-dva nakon treninga imati povišenu temperaturu. I to je normalno jer je to reakcija na promrzlost i na hladan vetar. Par sati u toplom i temperature će nestati.
Naravno, unosite dosta tečnosti (1.5-2 litra za svaki sat naprezanja). Toliko je tečnosti potrebno da se nadoknadi izgubljena tečnost i da se organizam »ispere« od štetnih materija.
Izbegavajte:
– Trčanje po suviše hladnom vremenu, poledici, kiši, susnežici … sigurno vam može doneti više problema nego koristi. Ako je moguće upražnjavajte neki drugi sport u zatvorenom ili bar vežbe snage u sobi. Samo da znate da je dobra prakse 1-2 puta nedeljno trenirati drugi sport i vežbe snage. Ovo će veoma goditi vašem telu i kondiciji i daće vam malo »lufta« da izbegnete loše vreme.
– Trčanje po neravnoj i klizavoj podlozi je najčešći uzrok izvrtanja skočnog zgloba, povrede Ahilove tetive i padova. Trčanje po slabo osvetljenim stazama, takođe, može ovome da doprinese. Izbegavajte ove stvari.
– Ne dišite na usta ako je ikako moguće. Nos je od prirode dat za ovu namenu i mnogo bolji izbor. Dišite na nos koliko god je to moguće a tek potom koristite i usta.
– Nikako ne stojte mokri napolju. Možete se razboleti ili prehladiti neki mišić ili nerv. Ove prehlade znaju da budu veoma nezgodne ili bolne. Verujte na reč.
– Ako vam se dogodi da izvrnete zglob ili povredite tetive olabavite sa treningom; a ako je potrebno prestanite potpuno da trčite sve dok se povreda ne zaleči. Ove povrede traže vreme da se zaleče a lako se vraćaju. Nevolja je i to što ako se ove povrede ne zaleče dobro, mogu vas mučiti celog života. Kada vam se dogodi ovakva povreda dobro je koristiti i steznike da »fiksirate« zglob. Sportisti to stalno rade kada hoće da spreče da povreda postane ozbiljnija. Možete upražnjavati i neki drugi sport koji ne opterećuje toliko povređeni deo. Naravno, podrazumeva se da prvo treba da odete kod lekara specijaliste (po mogućstvu sportskog doktora) i poslušajte šta će vam on reći.
Inspiracija
Ovo je veoma važna stavka za svakog trkača i sportistu. U odnosu na druga godišnja doba, zima oskudeva u inspiraciji. Priroda nije tako lepa a hladnoća i tmurno nebo sigurno vas neće oraspoložiti. No snežno belilo i ledenice sa krovova, ipak, imaju svoju draž. Mada, ja lično, nikad nisam voleo da trčim po zimi. Uvek sam smatrao da je zimi najbolje kombinovati trčanje sa sportovima u zatvorenom. Oni će vam dati novinu i lakše ćete »prezimiti« zimu.
Plivanje i gimnastika sigurno imaju lepote u sebi. Timski sportovi pogotovo, jer ako nađete dobro društvo za basket, mali fudbal, odbojku i stoni tenis, trening može postati super prilika za druženje tako da naporan trening nećete ni osetiti. Mislim da je zima super prilika da počnete da se bavite sportom kojim ste oduvek želeli. To će biti dobro za vaše telo a još jedna želja vam se može ispuniti. No, pošto se svaki odlazak na bazen plaća, kao i zakup termina u salama, ipak ne zaboravite na trčanje. Ono je, osnova svih sportova a besplatno je. Zimi, zapravo, treba samo pregurati prvih 5-10 minuta treninga dok vam je još hladno. Posle toga se ugrejete i trčanje više nije toliki problem. Možda zimi nije lako trčati, ali pomislite samo kako je trčati leti na 40oC! Nadam se da ćete što lakše pregurati zimu.
Izvor: personalnitrener.com
Šta sve leči peruanska jagoda
Pomalo zaboravljena, a izuzetno korisna, jednogodišnja biljka fizalis (Physalis peruviana) poznata je i kao peruanska jagoda, voće starih Inka. Mada potiče iz Južne Amerike, uspeva i na Balkanu, a u svetu se gaji čak 115 vrsta fizalisa. Srodnik je paradajza, a pošto je plod minijaturan, zovu ga i “paradajzić”. Zbog bobica podseća na divlju, samoniklu trešnju, slatko – kiselog ukusa.
Kao korovska biljka može da se nađe na brdovitim terenima, uz obode šuma i puteva. Kod nas se uglavnom suši i koristi kao ukras u raznim aranžmanima, zbog dekorativnog omotača plodova. Lako se uočava zbog visoke stabljike i karakterističnih, narandžastih plodova, nalik lampionima. Najukusniji su kada potpuno potamne od zrenja, a omotač postane proziran. Osim ploda, biljka je u celosti otrovna i ne koristi se na bilo koji način.
Fizalis cveta od proleća do jeseni. Zavisno od vrste, cvetovi su žuti, beli ili ljubičasti, koji prvo formiraju zelene “lampione”. Tokom zrenja postaju žuti, pa zatim narandžasti. Najukusniji su krajem jeseni, u novembru. Ubrani mogu dugo da stoje.
Ako se gaji u bašti, plodovi su krupniji i poznati kao “meksički paradajz”. Nisu uvek narandžaste boje, već mogu da budu žuti, zeleni, zelenožuti… Biljka je izuzetno otporna, retko je napadaju bolesti i štetočine.
Plod je najlekovitiji kada se jede sirov i potpuno zreo, može da se dodaje u salate. Bogat je kalcijumom, gvožđem, fosforom, vitaminima C, B1, B2, B6, B12, kao i karotinom. Sadrži brojne bioaktivne sastojke, među kojima flavonoide, alkaloide i razne vrste biljnih steroida. Ukus donekle podseća na narandžu, kao i na kajsiju, malinu, jagodu i ananas. Ne jede se u velikoj količini, najviše pet do deset plodova tokom obroka, savetuju narodni lekari.
Snažno podiže imunitet, deluje i kao jak antibiotik, posebno kod bakterija streptokoke i stafilokoke, kao i protiv virusa, malih boginja, čak i HIV-a. Smatra se jednim od najjačih antioksidanasa, efikasan u borbi protiv slobodnih radikala, kancera i leukemije.
Latinoamerikanci ga obilato koriste kao sedativ, kod nervnih bolesti, kao diuretik, protiv groznice i mučnine, ali i za bolesti bubrega i jetre.
U Brazilu koren koriste u lečenju dijabetesa, na Solomonskim ostrvima smatraju da pomaže kod neplodnosti, na Jamajci se koristi protiv prevremenog porođaja. Za plemena Amazonije, peruanska jagoda je lek protiv hepatitisa, povišene temperature, reumatizma, upale srednjeg uva, astme.
Ne preporučuje se osobama koje imaju hemofiliju, srčane bolesti i nizak krvni pritisak.
ČISTAČ BUBREGA Za čišćenje mokraćnih kanala i bubrega, dve nedelje se uzima svakodnevno 20 svežih ili osušenih bobica, pre jela, zaslađenih medom. Za bolje varenje, pije se čaj koji se pravi tako što se 15 minuta u 0,5 l vode, kuva 15 suvih, zdrobljenih bobica. Potom se ostavi da odstoji 30 minuta, procedi i jedna čaša popije pre ručka, a druga pre večere.
Izvor: novosti.rs
Sok od bundeve – lekovitost i recepti
Ova jednogodišnja puzavica potiče iz Amerike. Bundeve su najčešće narandžaste i žute boje. Mogu biti braon, crvene, svetlo zelene, sivkaste i bele boje. Postoji mnogo vrsta, a hokaido tikva je možda i najcenjenija jestiva bundeva. Poslednjih godina sve više se gaji tikva golica i to zbog semena koje je bogato uljem. Sazreva na jesen. Jede se i sirova, ali može i da se peče ili kuva. Mogu da je jedu i deca i stariji ljudi. Zbog fantastičnog sastava, naročito se preporučuje u ishrani trudnica. Bundeva je slatka i veoma prijatnog ukusa. Svi njeni delovi su jestivi. U ishrani se najviše koriste meso bundeve i semenke. Odličan je diuretik, štiti srce, jača imuni sistem, poboljšava cirkulaciju.
Lekovita svojstva
Sok od bundeve kao lek dobar je za zdravlje zbog velikog prisustva esencijalnih nutrijenata. Oni su neophodni za normalno funkcionisanje organizma. Bogat je vitaminima A, B, C i E. Sadrži minerale poput kalijuma, kalcijuma, cinka, fosfora, i drugih. Poseduje i određenu količinu omega-3 masnih kiselina. Nema zasićene masti koje povećavaju holesterol i 100 g ploda bundeve ima samo 26 kalorija.
Sok od bundeve kao lek sadrži moćne antioksidante, koji smanjuju rizik za razvoj srčanih bolesti i moždanog udara. Prisustvo pektina i fitosterola smanjuje rizik od visokog krvnog pritiska. Takođe smanjuje nivo lošeg holesterola. Bundevino ulje koristi se kao lek za prostatu.
Semenke ove biljke sadrže materije koje smanjuju nivo slobodnih radikala u telu i deluju preventivno. Koriste se kao stari narodni lek za uvećanu prostatu, zbog koje mokrenje kod muškaraca može biti vrlo neprijatno. Takođe su dobre za bubrege i jetru. Preporučuju se jedna šaka dnevno.
Sastojci koje sadrži umiruju želudac i olakšavaju stomačne tegobe. Pogotovo je dobar za trudnice koje imaju jutarnje mučnine.
Bundeva omogućava pravilno funkcionisanje mnogih organa. Najviše pomaže onima koji imaju kamen u bubregu ili nekih problema sa bešikom. Čisti telo toksina tako što tera na često mokrenje. Može se reći i da je dobar detoksikator organizma.
Zbog svoje velike nutritivne vrednosti, bundevin sok je dobar za hidrataciju kože. Podmlađuje je i smanjuje bore. Vraća joj vlažnost, sjaj i čini je zdravom i lepom.
Utiče na olakšano varenje hrane. Pomaže i kod problema sa zatvora. Sok od bundeve kao lek sprečava nadimanje i grčeve.
Jedna čaša soka osvežava organizam i utiče na dobar san. Posebno je dobar za ljude koje muči nesanica ili se tokom noći često bude.
Može se zasladiti medom, jer tako snižava telesnu temperaturu.
Naučno je dokazano da bundeva smanjuje nivo glukoze u krvi. Takođe, povećava prirodnu količinu insulina, koju organizam sam proizvodi.
Sok od bundeve kao lek pomaže kod prehlade, virusa, zaraznih bolesti, bakterijskih i gljivičniih infekcija.
Ubrzava oporavak i zarastanje rana nakon povreda i operacija. Takođe, ima umirujuće dejstvo i hladi mesto opekotina i ugriza insekata.
Bundevino ulje sadrži antiosidante koje deluju preventivno. Štiti od slobodnih radikala koji izazivaju bolesti poput raka prostate i debelog creva.
Sok od bundeve recepti
Iako sama bundeva nije svima omiljena poslastica, njen sok jeste. Pije se kao lek i kao osveženje. Pola čaše soka preporučuje se svakodnevno. Sok od bundeve kao lek pije se 10 dana po tri puta dnevno a zatim se napravi pauza.
Sok od sirove bundeve
Potrebni sastojci:
-
jedna bundeva
-
zaslađivač po želji
-
začin po želji
Jednu tikvu isecite na četvrtine i ogulite koru sa svakog dela. Takođe, odvojite sa strane i semenke, jer je bitno da ostane samo mesnati deo.
Isecite je na sitne komadiće da bi se u blenderu lakše i brže izmiksala. Kad bude skroz kašasta, masu presipajte u čašu. Možete je zasladiti medom, šećerom ili nekim drugim zaslađivačem. Isto tako, možete dodati na primer sok od jabuke da poboljšate ukus.
Ukoliko želite da bundevin sok ima malo jači ukus, možete dodati i vrlo malo cimet, đumbir ili neki drugi začin. Po želji stavite i poneku kockicu leda.
Sok od bundeve sa ekstraktom kajsije
Za pripremu ovog sirupa potrebni su sledeći sastojci:
-
jedna bundeva
-
1/2 kg šećera
-
1 limuntus
-
1 ekstrakt kajsije
-
oko 4 litara vode
Bundevu očistiti tako što ćete ukloniti koru i semenka, a zatim skuvati u litri vode. Kada skroz omekša izgnječite je tako da postane kašasta. Ostavite da se ohladi. Možete je staviti i u blender kako bi dobili usitnjenu masu.
Ztim, šećer, limuntus, ekstrakt kajsije i ostatak vode staviti na laganu vatru neka se skuva.
Ohlađenu bundevu stavite na cediljku iznad neke posude i preliti preko nje skuvan sirup. Tako gotov sok presipajte u prethodno sterilisane flaše.
Ovim receptom dobija se oko 3 litara domaćeg soka.
Sok od bundeve i šargarepe recept
Za pripremu je potrebno sledeće:
-
jedna veća šargarepa
-
jedna jabuka
-
oko 300 gr seckane bundeve
-
cimet
-
menta
Očistite bundevu uklonite koru i semenke.Usitnite na komadiće. Jabuku i šargarepu takođe očistite i usitnite.
Sve zajedno stavite u blender sa malo vode i izmiksajte. Zasladite po želji.
Nakon toga prespite u čaše i dodajte cimet. Možete dodatno dekorisati listićem mente.
Sok od bundeve i narandže
Potrebni sastojci za pripremu ovog fantastičnog soka su:
-
jedna bundeva
-
dve narandže
-
litar vode
-
zaslađivač po želji
-
đumbir
