Hans Ajzenk: Teorija ličnosti
Engleski psiholog Hans Ajzenk je razvio veoma uticajni model ličnosti, poznat i kao hijerarhiski model ličnosti. Njegova teorija ličnosti, nastala 1947. godine zasniva se na empirijskim, objektivnim istraživanjima na osnovu faktorske analize, eksperimentalnim istraživanjima i analizi fiziološke zasnovanosti psihičkih procesa.
Hans Ajzenk definiše ličnost: “Ličnost je ukupni zbir aktuelnih i potencijalnih načina ponašanja organizma koji su određeni nasleđem i sredinom; ona nastaje i razvija se funkcionalnom interakcijom između četiri glavne oblasti u koje su organizovani svi načini (obrasci) ponašanja: kognitivna oblast (inteligencija), konativna (karakter), afektivna (temperament) i somatska oblast (konstitucija).”
S obzirom na opštost oblika ponašanja Hans Ajzenk smatra da je ličnost strukturirana na četiri hijerarhijska nivoa.
Prvi najniži nivo organizacije ličnosti, predstavljaju specifični, pojedinačni akti ili reakcije koji su različiti u različitim konkretnim situacijama.
Drugi nivo u strukturi ličnosti čine uobičajene reakcije ili postupci, i može se nazvati nivoom navika. One su opšitijeg karaktera od specifičnih akata i pokazuju tendenciju da se češće javljaju iste reakcije u sličnim situacijama.
Treći nivo organizacije ličnosti predstavljaju crte ili osobine ličnosti. Crte su ustaljena organizacija uobičajenih reakcija ili navika koja se relativno dosledno ispoljava u različitim životnim situacijama.
Četvrti, najviši i najopštiji nivo organizacije ličnosti Hans Ajzenk naziva tipovima ličnosti. Tip ličnosti određuje skup međusobno povezanih crta ili osobina ličnosti, koji je trajnog karaktera i dosledno se manifestuje u različitim situacijama.
Na osnovu rezultata faktorskih analiza Hans Ajzenk je identifikovao dimenzije ličnosti. Svaka dimenzija ličnosti spaja nekoliko različitih crta ili osobina, koje mogu da budu razvijene u različitom stepenu. Glavnim dimenzijama ličnosti Ajzenk smatra: neurotizam, emocionalnu stabilnost i introverziju-ekstraverziju.
Prva dimenzija neurotizma, odnosno emocionalne stabilnosti označava obim u kojem je neka osoba u svojim raspoloženjima anksiozna, depresivna, opsesivna i hostilna, ili smirena, vedra i stabilna. Druga dimenzija označava kao ekstravertne one osobe koje su društvene i pune energije, a kao introvertne one koje su povučene i tihe. Većina ljudi je najčešće između ekstrema ovih dimenzija, i skloni su samo u određenoj meri nekim emocionalno nestabilnim reakcijama ili su ambivalentni.
Izvor: artnit.net.
Karl Gustav Jung: Recepti za sreću
Švajcarski psihijatar i osnivač analitičke psihologije Karl Gustav Jung bio je mnogo više od čoveka koji je nam je davao koncepte nesvesnog. Jung je bio specijalista na polju ljudskih emocija, fantazija, potreba i staza koje nas vode do konačne sreće.
“Svi smo mi izvori lebdećeg zla. Ja nisam ono čime me život napravi, već ono što sam želeo da postanem”, rekao je Jung u jednom intervjuu.
Čuveni doktor znao je da su ljudi jednako sposobni za užasne i za sjajne stvari. Verovao je da osoba može da shvati sopstvene nade i snove jedino kroz individualizaciju, a ovaj zanimljiv koncept je usko povezan sa značenjem koje je dr Jung smestio u koncept sreće.
Verovao je da je individualizacija proces koji dovodi do ostvarivanja mentalne slobode. Takva sloboda dozvoljava nam da živimo bez straha ili anksioznosti, i da postanemo holistik koji nema potrebu ništa da krije.
Mnogo je načina da čovek postane srećan. Ali, mnogi od njih vode čoveka u zamku pozitivnosti, koja u suštini pogađa samo “vrh ledenog brega”. Ovakve metode su daleko od realnosti i ne nude vam konkretno rešenje, već životu u iluzijama.
Jung navodi 5 stvari koje čine recept za sreću, ali takođe kaže da ako ih budete opsesivno pratili, na kraju ćete dobiti kontraefekat. Da biste bili srećni, smatra Jung, morate imati jasnu viziju svojih ciljeva, morate da budete fleksibilni, predusretljivi i da verujete svojoj intuiciji.
“Morate da naučite da prepoznate prisustvo sinhronizacije, koja će vaš život ispuniti neočekivanim čudima”, govorio je stručnjak.
Ovo je njegova lista 5 stvari koje čoveka čine srećnim:
-
Jako fizičko i mentalno zdravlje
Jung nije verovao da je glavni cilj psihologije lečenje mentalnih poremećaja, već je na nju gledao kao na instrument samoprepoznavanja, jasnu definiciju sopstvenih ciljeva i znanja. Za njega je isti ključ sreće bio i fizičko zdravlje. Kod njega su ova dva koncepta nerazdvojiva.
-
Zdrave veze
Živeti izolovano od drugih ljudi je pogrešno. Svakome je potrebna pažnja, prijateljstvo, sigurnost i ljubav. Morate sa nekim da komunicirate, delite, širite vidike, brinete o nekome i da neko brine o vama… Bez toga nema sreće.
-
Sposobnost da opažate lepotu umetnosti i prirode
Kreativne osobe stavjaju svoje emocije, kreativnost, ideale, inovacije i veštine u stvari koje nastaju iz njihove mašte, i to je ono što Jung naziva kolektivnim nesvesnim. Morate biti sposobni da cenite sve što vas ushićuje, donosi zadovoljstvo i čini srećnim. Isto važi za sposobnost da cenite prirodu. Svi smo mi deca prirode. Svako stvorenje i mesto na planeti može nam dati važno znanje, samo morate da znate gde da gledate.
-
Verujte u nešto
Prema Karlu Jungu, sreća je nemoguća bez duhovne ispunjenosti. Nije važno da li je u pitanju religija ili filozofija, već to da vera u nešto može da bdue osnova za vaše dobro stanje. Vera daje značenje i produbljuje svako iskustvo, a vaše postojanje ispunjava smislom i svrhom.
-
Zanimljiv posao
Jung je puno pričao o tome kako je u detinjstvu želeo da bude arheolog. Život ga je ipak odveo ka medicini, a zatim se odlučio za psihijatriju. U duši je uvek ostao antrolopolog, pa je uvek “kopao” što dublje po duši čoveka.
Koliko će vam posao biti zanimljiv ne zavisi uvek od vas, ali ako napravite prave odluke u karijeri koji vas vode ka vašim ciljevima, onda će vam pronalaženje posla koji volite biti lako.
Izvor: Stil
Anton Pavlovič Čehov: Osobine po kojima se prepoznaju kulturni ljudi
Ruski pisac Anton Pavlovič Čehov u pismu koje je svojevremeno poslao svom mlađem bratu dao je važne savete u kojima mu je otkrio šta čovek treba da uradi kako bi bio prihvaćen među obrazovanim ljudima. Prvo i osnovno, mora biti kulturan.
– Oni poštuju ljudsku ličnost i zato su uvek ljubazni, pažljivi, učtivi i spremni da čine za druge.
– Saosećajni su prema svima, ne samo prema prosjacima i mačkama. Brinu i o onome što se ne vidi, i spremni su da se žrtvuju kako bi pomogli drugima.
– Poštuju tuđe vlasništvo i zato vraćaju svoje dugove.
– Iskreni su i preziru laž. Ne lažu čak ni kad su sitnice u pitanju. Laž vređa slušaoca i unižava ga u očima govornika. Ne poziraju, ponašaju se isto i na ulici i u svom domu, ne prave se važni pred svojim skromnijim prijateljima. Nisu skloni blebetanju niti opterećuju druge svojim ničim izazvanim ispovestima. Iz poštovanja prema tuđim ušima više ćute nego što pričaju.
– Ne unižavaju sebe kako bi izazvali sažaljenje. Ne igraju na kartu tuđe osetljivosti da bi osvojili pažnju. Ne govore „Mene niko ne razume“ ili „Niko ne mari za mene“, zato što su to jeftini i vulgarni trikovi.
– Ne pate od plitke taštine. Ne mare za lažne vrednosti, poznanstva sa poznatim ličnostima ili za to da sami budu poznati. Ako su učinili nešto značajno, ne prave od toga najvažniju stvar na svetu, i ne hvale se time da imaju pristup tamo gde ga drugi nemaju. Zaista talentovani ljudi se uvek klone svetine i reklamiranja.
– Ako imaju neki dar, poštuju ga. Zarad njega žrtvuju odmor, romanse, provod, sujetu. Ponosni su na svoj dar, ali su mu i veoma posvećeni.
– Imaju razvijen osjećaj za lepo, estetsko. Ne idu na spavanje u odeći, održavaju čistoću životnog prostora. Veoma vode računa da kontrolišu svoje nagone i da u suprotnom polu ne vide samo seksualni objekat. Teže originalnosti, otmenosti, čovečnosti, dive se majčinskim osećajima. Ne opijaju se već piju alkohol samo u posebnim prilikama, jer smatraju da nisu svinje. Drže se načela ‘mens sana in corpore sano’ – u zdravom telu zdrav duh.
Tako izgledaju kulturni ljudi. Da bi čovek bio kulturan nije dovoljno da čita popularne romane i posećuje pozorište.
On mora neprestano, danonoćno da radi na sebi, da čita, uči, trudi se… i da odmah odbaci sujetu, jer se svaki izgubljeni sat računa“, završava svoje pismo Čehov.
Ivor: Srbijadanas
Kako funkcioniše teorija socijalnog učenja Alberta Bandura
Učenje je izuzetno složen proces na koji utiču različiti faktori. Pošto je većina roditelja verovatno vrlo svesna, posmatranje može igrati ključnu ulogu u određivanju kako i šta djeca uče. Kao što kažu, deca su u velikoj mjeri poput sunđera, usijavajući svoja iskustva svakog dana.
Zato što je učenje tako složeno, postoje mnoge različite psihološke teorije koje objašnjavaju kako i zašto ljudi uče.
Psiholog po imenu Albert Bandura predložio je teoriju socijalnog učenja koja sugeriše da posmatranje, imitacija i modeliranje igraju primarnu ulogu u ovom procesu. Bandurova teorija kombinuje elemente iz bihejvioralnih teorija , što ukazuje na to da se sva ponašanja nauče kroz uslove i kognitivne teorije, koje uzimaju u obzir psihološke utjecaje kao što su pažnja i memorija .
Kako funkcioniše Teorija socijalnog učenja?
U prvoj polovini 20. veka školska psihologija u ponašanju postala je dominantna sila. Bioničari su predložili da je svako učenje rezultat direktnog iskustva sa okolinom kroz procese udruživanja i ojačanja. Iako je Banduraova teorija takođe ukorenjena u mnogim osnovnim pojmovima teorije tradicionalnog učenja, on je verovao da direktna ojačanja ne mogu da objasne sve vrste učenja.
Na primer, deca i odrasli često pokazuju učenje za stvari sa kojima nemaju direktno iskustvo.
Čak i da nikada u životu nikada niste zamenili bejzbol palicu, verovatno biste znali šta da radite ako vam je neko predao leptir i rekao vam da pokušate da pogodite bejzbol. To je zato što ste videli druge da izvrše ovu akciju bilo lično ili na televiziji.
Dok su teorije ponašanja u ponašanju pokazale da je sve učenje rezultat udruženja nastalih uslovima, ojačanjima i kaznom, Banduraova teorija socijalnog učenja predložila je da se učenje može dogoditi jednostavno posmatrajući postupke drugih.
Njegova teorija je dodala socijalni element, tvrdeći da ljudi mogu naučiti nove informacije i ponašanja posmatrajući druge ljude. Poznato kao posmatračko učenje , ovaj tip učenja može se koristiti za objašnjenje širokog spektra ponašanja, uključujući i one koje se često ne mogu objasniti drugim teorijama učenja.
3 Stvari koje treba znati o teoriji socijalnog učenja
U srcu teorije socijalnog učenja postoje tri ključna koncepta. Prvo je ideja da ljudi mogu naučiti kroz posmatranje. Sledeća je ideja da su unutrašnja mentalna stanja suštinski deo ovog procesa. Konačno, ova teorija prepoznaje da samo zato što je nešto naučeno, to ne znači da će to rezultirati promjenom ponašanja.
“Učenje bi bilo izuzetno težak, a da ne govorimo o opasnim, ako bi se ljudi oslonili isključivo na efekte sopstvenih akcija kako bi im obavijestili šta da rade”, objasnio je Bandura u knjizi Teorija o socijalnom učenju iz 1977. godine. “Srećom, većina ljudskog ponašanja se posmatra posmatrano kroz modeliranje: od posmatranja drugih, jedan oblikuje ideju o tome kako se ponašaju nova ponašanja, au kasnijim prilikama ove kodirane informacije služe kao vodič za akciju.”
Hajde da istražimo svaki od ovih koncepata u većoj meri.
-
Ljudi mogu naučiti kroz posmatranje.
U jednom od najpoznatijih eksperimenata u istoriji psihologije, Bandura je pokazala da djeca uče i imitiraju ponašanje koje su zapazili u drugim ljudima. Deca u Bandurinim studijama posmatrala su odrasle osobe koje su delovale nasilno prema Bobo lutkici.
Kada su deci kasnije imali dozvolu da igraju u sobi sa Bobo lutkom, počeli su da imitiraju agresivne akcije koje su prethodno posmatrali.
Bandura je identifikovao tri osnovna modela posmatranja učenja:
-
Živi model, koji uključuje stvarnu osobu koja demonstrira ili ponaša ponašanjem.
-
Verbalni nastavni model, koji uključuje opise i objašnjenja ponašanja.
-
Simbolički model koji uključuje stvarne ili izmišljene likove koji prikazuju ponašanja u knjigama, filmovima, televizijskim programima ili onlajn medijima.
Kao što vidite, posmatračko učenje ne zahteva nužno gledanje druge osobe u aktivnosti. Usmena verbalna uputstva, kao što je slušanje podkasta, mogu dovesti do učenja. Takođe možemo naučiti čitanjem, slušanjem ili gledanjem akcija likova u knjigama i filmovima.
Kao što možete zamisliti, upravo ova vrsta opservacionog učenja postaje gromobran za kontroverzu jer roditelji i psiholozi raspravljaju o uticaju koji mediji pop-kulture imaju na decu. Mnogi brinu da deca mogu da nauče loše ponašanje kao što su agresija od nasilnih video igrica, filmova, televizijskih programa i video snimaka na mreži.
-
Mentalna stanja su važna za učenje.
Samo posmatranje nečijih postupaka nije uvek dovoljno da dovede do učenja. Vaša mentalna situacija i motivacija igraju važnu ulogu u određivanju da li se ponašanje ponavlja ili ne.
Dok teorije ponašanja u ponašanju sugerišu da je to spoljno ojačanje koje je stvorilo učenje, Bandura je shvatio da pojačanje uvek ne dolazi iz vanjskih izvora.
Bandura je naglasio da spoljno, ekološko ojačanje nije bio jedini faktor koji utiče na učenje i ponašanje. Opisao je inherentno ojačanje kao oblik unutrašnje nagrade, kao što su ponos, zadovoljstvo i osećaj postignuća. Ovaj naglasak na unutrašnjim mislima i saznanjima pomaže u povezivanju teorija učenja sa kognitivnim razvojnim teorijama. Iako mnogi udžbenici postavljaju teoriju socijalnog učenja sa teorijama ponašanja, Bandura sam opisuje svoj pristup kao “socijalnu kognitivnu teoriju”.
-
Učenje ne mora nužno dovesti do promjene ponašanja.
Pa kako da utvrdimo kada je nešto naučeno? U mnogim slučajevima, učenje se može videti odmah kada se prikazuje novo ponašanje. Kada naučite djetetu da vozi bicikl, možete brzo da utvrdite da li je do učenja došlo djetetom da vozi njegov ili njen bicikl bez pomoći.
Ali ponekad smo u stanju da naučimo stvari iako to učenje možda nije odmah očigledno. Dok su bihejveristi verovali da učenje dovodi do trajne promjene ponašanja, posmatranje učenja pokazuje da ljudi mogu naučiti nove informacije bez demonstriranja novih ponašanja.
Kako se dogodilo opservaciono učenje?
Važno je napomenuti i da se ne posmatraju sva posmatrana ponašanja. Zašto ne? Faktori koji uključuju i model i učenik mogu imati ulogu u tome da li je društveno učenje uspješno. Moraju se pratiti i određeni zahtjevi i koraci.
Sledeći koraci su uključeni u proces posmatranja i modeliranja:
-
Pažnja: Da biste naučili, potrebno je obratiti pažnju . Bilo šta što oduzima vašu pažnju imaće negativan uticaj na posmatračko učenje. Ako je model zanimljiv ili postoji novi aspekt situacije, mnogo je verovatnije da posvetite svoju punu pažnju učenju.
-
Retencija: Sposobnost čuvanja informacija je takođe važan dio procesa učenja. Na zadržavanje može uticati brojni faktori, ali sposobnost da se kasnije izvuče informacije i djeluju na njega, od vitalnog je značaja za posmatranje učenja.
-
Reprodukcija: Kada ste obraćali pažnju na model i zadržali informacije, vrijeme je da zapravo obavite ponašanje koje ste primetili. Dalje prakse naučenog ponašanja dovode do poboljšanja i veštačkog napretka.
-
Motivacija: Konačno, kako bi posmatranje učenja bilo uspješno, moraš biti motivisan da imitira ponašanje koje je modelirano. Jačanje i kažnjavanje igraju važnu ulogu u motivaciji. Dok doživljavaju ove motivatore mogu biti visoko efikasni, tako da mogu posmatrati i druge koji doživljavaju neku vrstu pojačanja ili kažnjavanja. Na primjer, ako vidite drugog učenika nagrađenog dodatnim kreditom za vrijeme na vrijeme, možda ćete početi da se pojavljujete nekoliko minuta ranije svaki dan.
Nekoliko aplikacija za teoriju socijalnog učenja
Teorija društvenog učenja može imati brojne aplikacije iz stvarnog sveta. Na primjer, to se može koristiti kako bi istraživačima pomoglo da shvate kako se agresija i nasilje prenose kroz posmatračko učenje. Proučavajući medijsko nasilje, istraživači mogu bolje razumjeti faktore koji mogu dovesti djecu da djeluju na agresivne akcije koje vide na televiziji i filmovima.
Međutim, socijalno učenje može se koristiti i za učenje ljudi pozitivnim ponašanjem. Istraživači mogu da koriste teoriju socijalnog učenja da istraže i razumeju načine na koje se pozitivni modeli mogu koristiti za podsticanje poželjnih ponašanja i za olakšavanje društvenih promena.
Reč od
Pored uticaja na druge psihologe, Banduraova teorija socijalnog učenja imala je značajne implikacije u oblasti obrazovanja. Danas, i nastavnici i roditelji prepoznaju koliko je važno modelirati odgovarajuće ponašanje. Druge strategije učionice, kao što su podsticanje djece i izgradnja samo-efikasnosti , također su ukorijenjene u teoriji socijalnog učenja.
Kako je Bandura primećivao, život bi bio neverovatno težak i čak opasan ako biste morali naučiti sve što znate iz ličnog iskustva. Toliko od vašeg života je ukorenjeno u vašim društvenim iskustvima, tako da nije iznenađenje da posmatranje drugih igra takvu vitalnu ulogu u tome kako ste stekli nova znanja i vještine. Ako bolje razumete kako teorija socijalnog učenja funkcioniše, možete dobiti veću zahvalnost za moćnu ulogu koju posmatranje može da igra u oblikovanju stvari koje znamo i stvari koje radimo.
Izvor: reoveme.com
Antoan de Sent Egziperi: Spasio sam život zahvalјujući osmehu (poučna priča)
Bio sam siguran da će me ubiti. Postao sam užasno nervozan i zabrinut. Preturao sam po džepovima da vidim nije li je možda neka cigareta ipak ostala posle pretresa. Pronašao sam jednu.
Ruke su mi se toliko tresle da sam jedva uspeo da je stavim u usta. Medjutim, nisam imao šibice – oduzeli su mi ih.
„Pogledao sam mog tamničara kroz rešetke. Nije me gledao u oči. Konačno, niko ne gleda u oči neku stvar ili mrtvo telo. Dozvao sam ga i upitao: „Imate li šibicu molim vas?“ Pogledao me je, nestao mi sa vidika i vratio se da mi upali cigaretu.
„Kada se približio i zapalio šibicu, slučajno su nam se susreli pogledi. U tom trenutku sam se nasmešio. Ne znam zašto sam to uradio. Možda od nervoze, a možda zbog toga što kada se nekome jako približite, teško da možete da odolite da se ne nasmešite. U svakom slučaju, smešio sam se. U tom momentu, iako je to neverovatno, izmeću naša dva srca, izmeću dve lјudske duše sevnula je varnica. Znam da on to nije želeo, ali moj osmeh preskočio je šipke i izazvao osmeh i na njegovim usnama. Zapalio mi je cigaretu, ali se nije odmakao. Ostao je blizu mene, gledao me direktno u oči i nastavio da se smeši.
„I dalјe sam mu se smešio, sada svestan da je on čovek, a ne samo tamničar. I on je mene video u drugačijem svetlu. „Imate li decu?“ – pitao je.
„Imam, evo pokazaću vam ih.“ Izvadio sam novčanik i nervozno po njemu tražio slike svoje porodice. On je takođe izvadio slike svoje dece i počeo da priča o svojim planovima i nadama u vezi sa njima. Oči su mi bile pune suza. Rekao sam da više nikada neću videti svoju decu, da nikada neću imati prilike da ih vidim kako rastu. I njemu su zasuzile oči.
„Iznenada je, bez reči, otvorio ćeliju i izveo me. Izveo me je iz zatvora, a, isto tako bez reči, sporednim putem, i iz grada. Tamo, na kraju grada, ostavio me je. Ćutke se okrenuo i pošao nazad ka gradu.
„Spasio sam život zahvalјujući osmehu.“
Čaša puna zdravlja: 54 recepta za oporavak tela I duše
Ako proučite sastav raznih čudotvornih eliksira, naići ćete na poznate sastojke: brokule, paradajz, grejp, luk … Međutim ako sami pripremate sokove od voća i povrća, iz njih ćete dobiti više korisnih materija, a i proći ćete jeftinije. Iako je za pripremu sokova od povrća korisno da nabavite kvalitetan sokovnik, u nuždi povrće možete naseckati, samleti u mikseru i procediti kroz gazu.
Čak i obična limunada olakšaće vam borbu protiv gripe i prehlade, a sokovi od narandže i grejpa vrlo su korisni i laki za pripremu. Sok od nara se preporučuje za sprečavanje debljanja, srčanog i moždanog udara kao i poboljšanja seksualnog života. Takođe se može pripremiti tako da ga prepolovite i iscedite kao narandžu. Za pripremu ukusnih sokova od povrća potrebno je malo više truda i eksperimentisanja.
Ipak, vrlo jednostavan napitak za detoksikaciju, odnosno čišćenje organizma od prazničnog preterivanja u masnoj i slatkoj hrani možete da ga pripremite tako da pomešate 750 ml soka od krastavaca i 250 ml limunova soka. Sokove od povrća možete da mešati s jogurtom, a svaki sok možete da pretvorite u supernapitak ako mu dodate kašičicu ulja od semenki lana bogatog omega-3 masnim kiselinama.
-
Sokovima protiv mamurluka
Ako želite da ublažite mamurluk, čim se probudite, popijte veliku čašu soka od grožđa, narandže ili paradajza. Voćni sok sadrži jednostavan šećer, fruktozu, koji ubrzava metabolizam alkohola i tako pomaže da brže “dođete k sebi”.
-
Mešavina protiv prehlade
Osim limunade s medom, protiv prehlade probajte mešavinu od 4 paradajza, pola krastavca, pola zelene paprike, pola glavice luka i 2 stabljike celera.
-
Crveni grejp ‘skida’ holesterol
Crveni grejp izuzetno je učinkovit u snižavanju nivoa “lošeg” holesterola i triglicerida. Ipak, grejp se ne bi trebao kombinovati s nekim lekovima – proverite s doktorom.
-
Limunada za mršavljenje
Za detoksikacijsku limunadu iscedite limun u 300 ml vode, dodajte malo cimeta, malo ljute papričice i kašičicu meda.
-
Celer
Još su ga stari Rimljani koristili za jačanje muške potencije. Posebno se preporučuje ljudima koji jedu mnogo slatke i hrane, kao i pušačima.
-
Borovnica
Izuzetno je bogata antioksidansima koji štite od bolesti. Jača vid i posebno se preporučuje ljudima koji loše vide u mraku.
-
Jabuka
Sok od jabuke odličan je za probavu i bolju koncentraciju i pamćenje. Najučinkovitiji je sveže pripremljen.
-
Cvekla
Sok od cvekle odličan je za stvaranje krvnih zrnaca i čišćenje jetre. Već pola sata nakon pijenja soka od cvekle povišeni pritisak će se sniziti.
-
Paradajz
Sadrži antioksidans likopen koji usporava starenje, štiti od ultraljubičastog zračenja i preventivno deluje protiv raka.
-
Pšenična trava
Mlada pšenica (koja ne sme da bude hemijski tretirana) odlična je za čišćenje i jačanje organizma.
-
Voće i povrće na eks
Za optimalno zdravlje svakog dana trebalo bi da pojedete ili popijete pet porcija voća i povrća, preporučuju nutricionisti. Pri tome je dobro da birate što raznovrsnije namirnice. Ipak, kod lečenja ili ublažavanja određenih bolesti neke vrste voća su učinkovitije od drugih. Tako je brusnica nezamenjiva u sprečavanju upala mokraćnih puteva, a sok od kupusa u narodnoj medicini smatra se učinkovitim lekom protiv upale creva.
Sokovi od povrća ublažavaju želučanu kiselinu, snadbevaju telo potrebnim mineralima, a za bolji ukus možete im dodati malo soli ili bibera. Najbolje je da ih pijete na prazan želudac ili 20-ak minuta pre jela. Ako niste navikli na sokove, za početak će vam biti dovoljna čaša na dan. Najbolje je početi s najumerenijima kao što su sok od jabuke ili šargarepe, a nakon nekoliko dana možete početi da pripremate intenzivnije kombinacije i da pijete više sokova. Uglavnom se smatra da su dve-četiri čaše soka prikladan dodatak prehrani, a sve više od toga je previše, osim u posebnim dijetama za mršavljenje.
-
Astma
Za olakšavanje simptoma astme svaki dan pojedite glavicu luka i sveži sok pripremljen od grejpa i jabuke. Takođe, pomaže sok od 3 šargarepe i 7 listova spanaća ili od 6 listova salate i stabljike celera.
-
Bronhitis
Za podsticanje iskašljavanja u sokovniku pripremite sok od 3 ljute rotkvice, 2 limuna, 2 luka, bele repe i 350 ml vode. Iako ovaj sok nije ugodnog okusa, njegova ljutina olakšava razređivanje sluzi u plućima i iskašljavanje. Boravite na svežem vazduhu.
-
Slabokrvnost
Dobro je da pijete sokove bogate gvožđem. Pomešajte ciklu i četiri šargarepe. Pomaže i sok od kupine.
-
Nesanica
U sokovniku pripremite sok od 100 g zelene salate i 100 grama oguljene cvekle. Napitak popijte pre spavanja i lakše ćete zaspati.
-
Čir na želucu
Protiv čira na želucu dobri su sokovi koji sadrže vitamine B i C te beta-karoten. U sokovniku pripremite sok od pola paradajza, 2 stabljike celera i 1/4 glavice kupusa.
-
Dijabetes
Osim propisane terapije, preporučljivi su i sokovi koji imaju nizak nivo ugljenohidrata. Napravite sok od šargarepe, jabuke, 4 lista salate, 3/4 šoljiče zelenih mahuna i 4 prokule.
-
Glavobolja
Povećanim unosom voća i povrća može da se spreči većina glavobolja. Probajte sok od 4 šargarepe i 2 stabljike celera ili 3 šargarepe, cvekle i krastavca.
-
Gripa
Osim limunade s medom, lečenje gripe možete da ubrzate sirupom ili čajem od bazge i sokom od komada celera, 2 šargarepe, jabuke i narandže.
-
Jetra
Jetri opterećenoj alkoholom i masnom hranom pomaže sok od 2 šargarepe, cvekle i krastavca. Probajte i sok od 2 šargarepe, pola jabuke i komada celera. Možete dodati i malo pivskog kvasca.
-
Kiselina u želucu
Napravite sok od 2-3 šargarepe, pola krastavca i pola cvekle (po mogućnosti s listovima). Sokovi od lisnatog povrća ublažavaju kiselinu u želucu.
-
Holesterol
Protiv holesterola u sokovniku pripremite sok od pet šargarepa, pola jabuke, komada đumbira (oko 1 cm) i malo peršuna.
-
Laringitis
Osim ispiranja grla mešavinom limuna i tople vode, preporučuje se sok od 2 šargarepe i 2 koluta ananasa. Možete dodati i malo đumbira.
-
Migrena
Ishrana bogata voćem i povrćem može da ublaži napade migrene. Probajte sok pripremljen od 2 stabljike celera i šargarepe.
-
Mišićni grčevi
U sokovniku iscedite 4 šargarepe, 4 stabljike celera, malo spanaća i peršuna. Na sprečavanje grčeva deluju minerali u ovom soku.
-
Nizak pritisak
Osim prestankom pušenja i pijenja alkohola, pritisak može da se poprave i sokovi. Protiv niskog pritiska probajte sok od 3 šargarepe i 6 listova spanaća.
-
Povišeni pritisak
Svakog dana trebalo bi da pojedete glavicu luka i da popijete sok napravljen od 3 šargarepe, cvekle, krastavca i 3 narandže.
-
Zatvor
Velike količine vlakana najbolja su pomoć protiv zatvora. Dobićete ih ako pripremite sok od 3 jabuke i kruške.
-
Afrodizijak
U sokovniku pripremite sok od 3 paradajza srednje veličine, 2 šargarepe i 2 stabljike celera. Poslužite dobro rashlađeno.
-
Superbrokula
U sokovniku pripremite sok od 3 cveta brokule, 4 šargarepe i pola jabuke. Poslužite odmah.
-
Zimski koktel
U sokovnik najpre stavite 2 glavice luka, a potom 6 šargarepa, 2 kriške belog celera i šaku peršuna.
-
Antistres
Izmiksajte 2 lista kupusa, šaku peršuna, list celera, šargarepu, pola crvene paprike, paradajz i cvet brokule.
-
Fina mandarina
Iscedite 3 mandarine, narandžu i pola limuna. Po želji razredite vodom i zasladite.
-
Šumska mešavina
U sokovniku iscedite sok od 2 jabuke i šake šumskog voća (može i zamrznutog). Dodajte malo limunove kore.
-
Tekuća salata
Dobro operite i u sokovniku izmiksajte 3 lista salate, 3 šargarepe, 2 stabljike celera i pola jabuke. Popijte 20 minuta pre jela.
-
Vrtni koktel
U sokovniku pripremite sok od glavice luka, 3 grančice brokule, 2 lista kelja i 5 šargarepa. Prema ukusu začinite kajenskim biberom, solju, sirćetom i maslinovim uljem.
-
Detoks-koktel
Priredite sok od 2-3 šargarepe, pola krastavca i pola cvekle. Ovaj je sok izvrstan za ljude koji jedu previše mesa i masne hrane.
-
Multivitamin
Napravite sok od 2 šargarepe, 2 šake sojinih pahuljica, korena celera, pola cvekle, šake peršuna, šake spanaća ili kupusa, 1 kruške ili jabuke te 2,5 cm ribanog đumbira.
-
Tropski koktel
Mikserom ili u sokovniku pripremite sok od pola manga, kivija i 2 male kruške.
-
Zdravi šampanjac
U mikseru pomešajte 2 velike stabljike celera s naseckanim listovima, narezanu jabuku i 150 ml mineralne vode.
-
Ludi ananas
U mikseru izmešajte narezani ananas, naribani komad đumbira od 2,5 cm i 175 ml vode.
-
Karipski koktel
Iscedite narandžu i pomešajte sa sokom od 3 koluta ananasa koji ste pripremili u sokovniku.
-
Koktel od limuna
Skuvajte zeleni čaj s dodatkom muškatnog oraščića i vanile. Dobro ohladite pa dodajte i sok jednog limuna.
-
Koktel od banane
Izmiksajte zrelu bananu sa sokom narandže i pola limete i dodajte 80 ml negazirane vode. Ovaj sok uspešno utoljuje glad.
-
Seksi koktel
U sokovniku pripremite sok od jabuke, narandže, limuna, breskve i 3 kriške ananasa. Dobro ohladite i ukrasite s nekoliko bobica ribizle.
-
Voćni šampanjac
Iscedite sok od narandže i limete. Po želji dodajte malo soka od breskve i razredite mineralnom vodom.
-
Klasični napitak
U sokovniku priredite sok od 2-3 narandže i jabuke. Poslužite odmah ili stavite u frižider.
-
Energetsko piće
U sokovniku pripremite sok od 6 šargarepa, pola cvekle i šake peršuna. Ovo je idealan napitak za dane s pojačanom aktivnošću.
-
Vitaminko
Zgužvajte 2 lista salate, 4 lista kupusa i izmiksajte ih u sokovniku s 5 naseckanih šargarepa i 3 cveta brokule.
-
Pikantni avokado
U mikseru izmiksajte zreli avokado, 150 ml soka od paradajza, 60 ml soka od limete, mali narezani zeleni čili i sitno seckanu glavicu luka.
-
Popajev napitak
Kratko izmiksajte punu šaku mladog spanaća, 2 oguljene narandže, naseckanu jabuku i 125 ml vode.
-
Dobro jutro
Napravite sok od crvenog grejpa i 2 jabuke. Ovaj sok dobro je da popijete ujutro pre doručka.
-
Ukusni koktel
U sokovniku izmiksajte 100 g belog grožđa, pola oguljenog limuna i 2 kriške ananasa. Ukrasite bobicama grožđa.
-
Voćna bomba
U sokovniku izmiksajte 300 g crnog grožđa, 2 male banane i 3 narandže. Po želji ukrasite listićima metvice i limetom.
Izvor : lepotaizdravlje.rs
Da li postoji zavisnost od selfija i socijalnih mreza?
Mlad organizam koji je jos u razvoju posebno je vulnerabilan na senzacije koje prima iz spoljne sredine. Znamo da se mozak coveka potpuno formira tek nakon dvadesete godine zivota, sto u stvari znaci da su kod mladih ljudi, tinejdzera i adolescenata pravilno rasudjivanje, procene i odluke u odnosu na situacije u kojima se nadju u okruzenju cesto nezrele i impulsivne. Tinejdzeri i adolescenti se najcesce identifikuju sa svojim idolima, oponasaju ih po izgledu i ponasanju, sto je potpuno normalno u ovom razvojnom periodu. Nove tehnologije donose nove nacine komunikacije preko socijalnih mreza ili elektronskih medija. Oni cesto stavljaju u prvi plan spoljasnji, fizicki izgled, kao i njegov uticaj na uspeh jedinke u drustvu. Zato nije neuobicajeno i neocekivano da mladi ljudi upravo to prihvataju kao najvaznije kvalitete jedne osobe. Tako se danas susrecemo sa pojavom u drustvu gde mladi pribegavaju isticanju svog fizickog izgleda kroz upadljiv stil odevanja, nacin sminkanja ili cak preduzimaju razne, relativno dostupne, korektivne hirurske intervencije. Socijalne mreze poput Instagram-a, Twitter-a, Facebook-a i sl. omogucavaju lak protok informacija i fotografija i na taj nacin popularizuju i omasovljavaju selfije kao najlaksi i najbrzi nacin da mlada osoba dobije povratnu informaciju o svojoj prihvacenosti ili privlacnosti. Za mnoge mlade ovakva “potvrda sopstvene vrednosti” postaje preterano znacajna, narocito za one koji je ne dobijaju na druge nacine, u direktnom kontaktu ili u komunikaciji sa drugim osobama, pre svega sa svojim vrsnjacima. Inertnost drustva da odgovori na potrebe mladih u ovom osetljivom periodu njihovih zivota, kao i kriza institucija, pre svega skole i porodice, inverzija sistema vrednosti, znacajno doprinose velikom uticaju drustvenih mreza i propagiranju virtuelne komunikacije i realnosti. Svaka socijalna pojava sa sobom nosi i prostor za ispoljavanje patoloskog ponasanja koje bi mozda u nekim drugim uslovima i drustvenim okolnostima bilo manje primeceno, pa tako i preterana opsednutost sopstvenim izgledom, potreba da se “ogledamo” u drugima i merimo koliko smo im znacajni kroz broj lajkova ili followera. U Specijalnoj bolnici za lecenje bolesti zavisnosti povremeno se susrecemo sa problemima preteranog koriscenja Interneta, igranja video igara i sl. Uglavnom se za pomoc javljaju zabrinuti roditelji koji ponekad dodju sami, a nekada sa svojim tinejdzerima cije ponasanje ih brine. Nasa je uloga da procenimo da li je problem te mlade osobe prolaznog karaktera i u okviru normalnog procesa odrastanja i sazrevanja ili se radi o patoloskom poremecaju ponasanja koji zahteva strucnu intervenciju, kao i da istu pruzimo ili da porodicu usmerimo ka drugoj instituciji ili mestu gde se moze dobiti adekvatna pomoc.
Koji god da je problem u pitanju osobe koje se obrate za pomoc nasem Savetovalistu dobice savet i nase strucno misljenje. Dr Nikic Milica Spec.psihijatrije Rukovodilac Centra za nehemijske zavisnosti sa Dnevnom bolnicom za zavisnike od droga Specijalna bolnica za lecenje bolesti zavisnosti- Beograd
Rotkvice kao lek kod bronhitisa, kašlja, infekcija, srčanih oboljena, nekih vrsta tumora, vitiliga, ekcema, osipa…
Rotkvica poreklo vodi iz Južne Azije a svoj naziv je dobila zahvaljujući njenom crvenom korenu. Za njegovu boju zaslužen je pigment antocijan. Naime, na sanskritu reč rudhira znači obojiti crvenim, a bukvalni prevod njenog latinskog naziva je kultivisani kupus. Čak i pre 3000 godina znalo se za njen pozitivni uticaj na organizam. Zbog minimalnog broja kalorija faraoni u Egiptu su je koristili za dijete, a zbog velikog broja vitamina radnike na piramidama su isplaćivali u rotkvicama. Rotkivca se danas najviše uzgaja u dolinama reke Loare u Francuskoj. Tamo je dostpuna tokom čitave godine.
Uzgajanje i čuvanje rotkvica:
Na mediteranskim područjima sejanje možete započeti već u februaru, dok u području gde vlada kontinentalna klima setva ide nešto kasnije. Podjednako možete uzgajati na otvorenom prostoru i u plastenicima. Zemlja treba da bude humusna, lagana, dobre strukture, obrađena 15-20 cm u dubinu. Razmak između redova treba da bude 15 cm. Seje se 1-1,5 cm od površine, oko 350 semenki na 1m2 što daje oko 200 rotkvica. Zemljište posle setve povaljati. Bitno je napomenuti da se herbicidi morate upotrebiti isključivo pre setve, zbog kratke vegetacije. U najbolju zaštitu spadaju preventivne mere, odnosno dobro izbiranje zemljišta koje treba da bude čisto od korova. Vlaga zemljišta ne sme da padne ispod 60%, a u toku sušnih letnjih dana potrebno je orošavati svaki dan. Najbolje raste pri temperaturi od 17 ºC, dok je minimalna temperatura rasta 5 ºC.
Kada kupujete rotkvice, obratite pažnju na njenu čvrstinu, izrazito zelene listove i sitne korenčiće na krajevima. Što je rotkvica crvenija, to ima više antocijana pa i više antioksidantnog dejstva. Listove treba odseći, jer oni smanjuju količinu lekovitih sajstojaka. Najbolje ih je čuvati u frižideru, 3-5 dana.
Nutritivni sastav:
Predstavlja značajan izvor bakra, kalijuma, kalcijuma, fosfora, mangana, bakra i vitamina C, K i B6. U 100 g rotkivce se nalazi samo 16 kalorija zbog toga što 95% čini voda.
Pola šoljice narezanih rotkvica (oko 12 rotkvica srednje veličine) sadrži;
-
20 mg fosfora
-
31 % dnevne doze vitamina C
-
25 mg kalcijuma
-
34 mg gvožđa
-
folnu kiselinu, vlakna
Lekovita svojstva rotkvica:
Rotkvica predstavlja ključni deo mnogo narodnih lekova.
Antioksidantno dejstvo rotkvice imaju zahvaljujući crvenom pigmentu antocijanu, i on utiče na smanjenje srčanih oboljena i nekih vrsta tumora.
Antibakterijsko dejstvo pokazuju time što pomažu izlučivanju sluzi iz disajnih organa, pa se koristi kod bronhitisa, kašlja i infekcija.
Olakšava probavu tako što podstiče lučenje želudačnog i crevnog soka, pa se preporučuje osobama koje pate od opstipacije (zatvora). Olakšava i izlučivanje žuči, što pomaže varenju, pogotovo masne hrane.
Protiv žutice mogu se koristiti i listovi. Deluje tako što normalizuje proizvodnju bilirubina.
Diuretsko dejstvo rotkvica pokazuje time što ubrzava izlučivanje viška vode u organizmu, zatim ublažava bol kod mokrenja i podstiče rad bubrega.
Kožna oboljenja kao što su vitiligo, ekcemi i osipi mogu se uspešno lečiti pravljenjem paste. Kao maska može da posluži za hidrataciju lica i otklanjanje nečistoća.
-
Pasta od rotkvice: 35-50 g semenki rotkvice sameljite sa 2 supene kašike soka đumbira u blenderu. Ovu pastu nanesite na obolelo mesto 2 puta dnevno. Ova pasta, kod redovne primene, obnavlja melanin, a to znači da će vaša koža poprimiti svoju normalnu boju. Za najbolji rezultat, koristite ovu pastu tekom najmanje šest meseci, uvek sveže pripremljenu.
-
Maska: Napravite ponovo pastu od rotkvica, ovaj put sa malo vode, nanesite je na lice i ostavite da deluje 20 minuta. Operite i prosušite peškirom. Uz ove tretmane svaki dan pijte sok od rotkvica, mrkve i jabuka.
-
Sirup za iskašljavanje napravite tako što 900 g rotkvice pomešate se 250 g meda i sokom od dva limuna, ostavite 24h u staklenoj posudi na hladnom mestu. Posle toga procediti i piti tri puta na dan, jednu kašiku pre jela.
-
Sokom od rotkvica možete se boriti i protiv peruti. Jedite rotkvice češće i utrljajte sok na teme, umotajte peškirom, pa operite temeljno nakon sat vremena.
Rotkvice za uživanje
Osim kao lek, rotkvice se koriste kao dekoracija i u pripremi mnogih jela. Ukus im je osvežavajuć i pomalo ljutkast.
Dobar aperitiv predstavljaju rotkvice presečene na pola, izdubljene i napunjene prelivom po želji. Preporuka je da to bude mekani sir pomešan sa perčunovim lišćem, krastavcima itd.
Cele rotkvice možemo poslužiti uz mnoga teška i mesna jela, kao osveženje.
Mogu se koristiti kao dodaci mnogim složenim salatama i supama. Ispržite rotkvicu sa malo luka i dobićete izvrstan dodatak testeninama.
Ideje za hladna predjela:
-
Servirajte omekšali puter u jednu posudu, malo soli u drugu i rotkvice u treću. Dopustite gostima sami da umaču rotkvice u puter i so. Puter smanjuje njihov ljutkast ukus.
-
Tost premažite sa malo putera, posolite i dodajte kriške rotkvice i krišku tvrdo kuvanog jajeta.
-
Za malo egzotičniji ukus, premažite parče hleba senfom, dodajte kriške avokada i narendanu rotkvicu.
Veliki je broj vrsta sendviča koje možete napraviti uz ovo povrće. Piletina, govedina, tanko seckana, senf, majonez, sir… Mogučnosti su nebrojane, potrebno vam je samo malo mašte!
Ideje za salate
-
Rotkvica i kukuruz? Idealan spoj! Skuvajte kukuruz, pomešajte sa rotkvicom, dodajte malo limunovog soka i maslinovog ulja.
-
Napraviti preliv od senfa, sirceta i sećera. Preliti preko izmešanih rotkcia, kupusa, grožđica i belog luka.
-
Salatu možete napraviti i tako što pola kilograma tanko naseckanih rotkvica i 200 g kolutića krastavca prelijete sa limunovim sokom, a zatim pomešate sa 400 ml pavlake. Uz salatu se mogu poslužiti i komadići integralnog hleba ili tosta.
-
Pravu prolećnu salatu možete napraviti tako što očistite jednu vezicu rotkvica, isecite na tanke kolutiće, a u međuvremenu skuvati 4 jaja. Dok se jaja hlade, 5 paradajza i 1 glavicu crnog luka sitno iseckajte, pa pomešajte sa rotkvicama. Kao preliv koristiti umućen jogurt od 250 g sa 2 kašike jabukovog sirćeta, soli, biberom i po želji ½ kačičice karija u prahu. Preko salate iseći jaja na kriške i poređati. Po želji se može ukrasiti bosiljkom ili peršunovim listom.
Ideja za čorbe:
Za čorbice pogodan je i list rotkvice.
-
Na ulju propržite mladi luk, zatim dodajte 2 šargarepe izrendane malo krupnije i šapmpinjne isečene na listiće. Za neko vreme, šampinjoni će pustiti vodu. Tada dodajte šolju pirinča i još malo propržite, zatim dodajte malo mlevenog bibera i dodajte još vode. Kada provri, dodajte iseckane listove rotkvice (oko 5-6 listova) i kuvajte dok piririnač ne omekša. Na kraju začinite sa začinom C, poklopite i ostaviti da odstoji par minuta.
-
Glavicu crnog luka očistite, sitno iseckajte i ispržite. Krompir (4-5 komada) oljuštite i na sitne kockise isecite i dodajte glavicu luka. Zatim dodajte sitno iseckano lišće rotkvice i uz mešanje pržite još 1-2 min. Zatim zalitjte bujonom, smanjite temperaturu i kuvajte oko 20 minuta. Kuvano povrće izmiksati i procediti kroz cediljku. Dobijenu tečnost zzagrevajte do tačke ključanja, dodajte pomešanu pavlaku (250g), so, biber i uz mešanje kuvajte 2-3 min. Rotkvice oprati, iseći na tanke listiće i pomešati s kuvanom čorbom. Pri serviranju čorbe dodati peršun.