Naslovna Blog Stranica 311

Pistaći: Za imunitet, srce, nervni sistem, oči, kožu, štite od raka

0

Ovaj orašasti plod, koji je nepravedno zanemaren, zapravo je prava riznica zdravlja. Iako u 100g ove namirnice leži čak 540 kalorija, pistaći su odličan izbor za zdravu i dobru liniju, ali i za mnogo više od toga. Pistaći u ljusci uvek su bolji izbor od onih već oguljenih jer će vaš mozak imati više vremena da shvati da ste siti, a na osnovu količine oljuštenih plodova bićete svesniji koliko ste zapravo pojeli.

Pistaći za zdravlje

Za imunitet

Zdrav imunološki sistem zahteva adekvatnu dozu vitamina B6, kojih, kako smo već naveli, u pistaćima ima mnogo. Vitamin B6 (piridoksin) je jedan od 8 B vitamina koji telu pomažu pretvoriti hranu u energiju. Deficit vitamina B6 je rijedak i očituje se kao slabost mišića, nervoza, iritabilnost, depresija, slaba koncentracija i gubitak kratkoročnog pamćenja. Pistaći su također odličan izvor vlakana, a u samo 100 grama nalazi se 10.3 grama dijetalnih vlakana koji su presudni u ubrzavanju metabolizma i koji sprečavaju rak creva.

Za srce

Dokazano je da ovi orašasti plodovi smanjuju nivo lošeg holesterola, a povisuju nivo dobrog, i to samo nakon kratkog perioda umerene konzumacije. Pun je antioksidanata, kao što su vitamini A i E, koji se bore protiv upala, štite krvne sudove i smanjuju rizik od srčanih bolesti. Čak i samo malo njih povećaće nivo luteina, moćnog antioksidanta, koji štiti od lošeg holesterola i tako štiti zdravlje najbitnijeg organa u telu – srca!

Reguliše šećer u krvi

Jedući pistaće smanjujete šanse za nastanak dijabetesa tipa 2. U jednoj šolji pistaća leži čak 60% preporučene dnevne doze fosfora. Osim što ovaj mineral razbija proteine u amino kiseline, fosfor pospešuje i toleranciju na glukozu.

Za krv

Pistaći su odličan izvor vitamina B. Ovaj vitamin esencijalan je za proizvodnju hemoglobina, proteina koji je odgovoran za prevoz oksigena kroz krvotok do ćelija, ali koji također povećava nivo oksigena kojeg prenosi.

Dobar za nervni sistem

Vitamin B6 koji se nalazi u ovim orasima ima jako pozitivan učinak na naš nervni sistem. Poznate kao vitamin nerava, Vitamin B6 omogućava stvaranje nekoliko neurotransmitera, prenosnika poruka u nervnom sistemu. Takođe je potreban za usvajanje vitamina B12, kao i za stvaranje crvenih krvnih zrnaca.

Za oči

Pistaći sadrže dva karotenoida koje teško možemo naći u ostalim orasima. Radi se o luteinu i zeaksantinu, antioksidantima zaštitnicima očiju i vida, koji smanjuju rizik od degeneracije oka i sprečava razvoj očne mrene.

Za kožu

Pistaći su dobar izvor vitamina E, moćnog antioksidanta koji štiti kožu od štetnih UV zračenja, esencijalnog za zdravlje membrana ćelija i često preporučenog za zdravu i lepu kožu. Pistaći su rekorderi među orašastim plodovima prema sadržanoj velikoj količini antioksidansa koji su ključni za obnovu ćelija tela i zbog kojih su prozvani prirodnim botoksom. Pet do deset pistaća dnevno preporučuje se u borbi protiv bora.

Štiti od raka

E vitamin štiti od određenih oblika raka, a pistaći obiluju gama- tokoferolom (oblikom vitamina E) koji može smanjiti rizik od razvijanja raka pluća za čak 30 posto. 68 grama pistacija dnevno izvrsna je preventiva zloćudnoj bolesti. A s obzirom na to da su odličan izvor vlakana, presudni su u ubrzavanju metabolizma i tako smanjuju šanse za nastanak raka debelog creva.

ordinacija.tv

Kupina – Protiv anemije, štiti jetru, reguliše krvni pritisak, jača imunitet (recepti)

0

Divlje kupine (Rubus fruticosus) sazrevaju na dugim trnovitim granama, a grmovi ove biljke rastu pored puteva i potoka, na neobrađenom zemljištu i, najčešće, kao živa ograda na osvetljenim mestima pored šuma. Ukusne bobice divlje kupine, pre svega su bogat izvor vitamina C, a sadrže i bioflavonoide, gvožđe, kalcijum, natrijum, etarsko ulje, tanine, pektin, šećere, vitamine B grupe, biljna vlakna, kao i jabučnu i vinsku kiselinu.

Kada je o lekovitosti reč, moćan su antioksidans, smanjuju stvaranje lošeg (LDL) holesterola, jačaju imunitet, krepe organizam, pomažu očuvanju kolagena i blago pročišćavaju creva. Pošto sadrži betaine, sok presnih divljih kupina podstiče pravilan rad ćelija jetre i štiti je, dok istovremeno, povoljno deluje na žučnu kesu i čisti žučne puteve. Kupinovo vino, bogato je vitaminima i drugim mineralima i ima veliku hranljivu vrednost. Odavno je cenjen i dokazan lek u borbi protiv malokrvnosti. Stručnjaci preporučuju da se za poboljšanje krvne slike mesec dana pije decilitar kupinovog vina dnevno, pola sata pre jela. Osim gvožđa, ono sadrži i mnogo vitamina C i B, folnu kiselinu i pektin, pa poboljšava cirkulaciju, ubrzava rad creva, reguliše krvni pritisak, jača imunitet i otpornost organizma, pojačava apetit i pospešuje metabolizam.

Lekovite osobine, takođe, ima i koren kupine izvađen u jesen. Biraju se delovi koji su dublje u zemlji, dobro se operu i odmah upotrebljavaju za pripremanje lekovitih preparata. Travari nikako ne preporučuju da se izvađeno korenje suši i čuva, jer gubi lekovitost. I ono, takođe, deluje protiv anemije i na površinsko skupljanje tkiva pa se koristi za lečenje zapaljenja kože i sluzokože. Zato se u narodnoj medicini, čajevi i preparati korena kupine upotrebljavaju u slučaju upale krajnika, za grgljanje i ispiranje. Osim toga, koren kupine skuvan u vinskom sirćetu leči upalu desni i stari je narodni lek protiv parodontoze. Žene odavnina ovaj koren koriste i protiv neurednih menstruacija.

Sok od kupina – lekovita dejstva

Kupine, sa svojom duboko ljubičastom do plavo-crnom bojom, su slatka poslastica tokom kasnog proleća i leta. One su bogate velikim brojem hranljivih materija i možete ih jesti sveže ili da ih koristite kako bi napravili džem, žele, sok ili slatki sos. Pijenje sveže napravljenog soka od kupina je jedan od načina da se iskuse lekovita svojstva kupine u tečnom obliku. Potrebno je 3 šolje svežih kupina da se napravi porcija od 1 šolje svežeg soka od kupina.

Shodno tome, lekovita svojstva soka od kupina su zaista brojna.

Sadržaj kalijuma

Porcija od 1 šolje soka od kupina sadrži čak 700 miligrama kalijuma. To je 15% od preporučenog dijetetskog unosa kalijuma za odrasle muškarce i žene, a 13.7 odsto preporučenog dnevnog unosa za trudnice i dojilje.

Kalijum je elektrolit koji održava kiselo-baznu ravnotežu vašeg tela, i reguliše električnu aktivnost vašeg srca. Kalijum vam je neophodan za izgradnju mišića i proteina i da se održi opšti zdrav rast.

Bogat folatima

Porcija od 1 šolje soka od kupina sadrži 108 mikrograma folata, što obezbeđuje 27% preporučenog dnevnog unosa folata za odrasle muškarce i žene, a više od 21% preporučenog dnevnog unosa za trudnice i dojilje. Folati su B vitamin, a ponekad se naziva i vitamin B9.

Oni pružaju podršku vašem imunom sistemu, pomažu vašem telu da toleriše stres i pomažu u razgradnji ugljenih hidrata za energiju. Folati su takođe od suštinskog značaja za funkcionisanje mozga, održavanje mentalnog i emocionalnog zdravlja, i pomažu vašem telu da proizvede DNK. Folati su naročito važni tokom perioda ubrzanog razvoja, kao što je tokom trudnoće.

Dobar izvor vitamina C

Porcija od 1 šolje soka od kupina sadrži više od 90 miligrama vitamina C. Ovo pruža više od 100% preporučenog dnevnog unosa vitamina C za odrasle muškarce i žene, uključujući trudnice i 75% za dojilje.

Vitamin C pomaže u proizvodnji kolagena, koji čuva vašu kožu, krvne sudove, hrskavicu, tetive i ligamente zdravim. Vitamin C je takođe antioksidans koji može da blokira neka od oštećenja usled dejstva slobodnih radikala, koji se proizvode kako vaše telo razlaže hranu.

Bogat antioksidantima

Lekovita svojstva soka od kupina najviše potiču, zapravo, od njegovog sadržaja antioksidanata. Kupine sadrže velike količine antocijana, prirodnog antioksidansa. Ovi antocijani su ono što daje kupini njenu duboku, tamnu boju, a možete ih naći u crvenom i plavom voću, uključujući jagode, borovnice i nar.

U stvari, brojne studije sprovedene na životinjama i ljudskim ćelijama su otkrile da antocijanini mogu da budu korisni u prevenciji bolesti srca, ublažavanja simptoma dijabetesa, i da poseduju anti-inflamatorna i anti-kancerogena svojstva.

Sok od kupina recept

Sok od kupina se može pripremati na razne načine: bez kuvanja, kuvanjem, sa šećerom, bez šećera, sa konzervansom, bez konzervansa.

U nastavku vam navodimo neke najbolje recepte za sok od kupina.

Sok od kupina bez kuvanja

Sastojci:

– 1.5 kg svežih kupina

– 1 l vode

– 1 kg kristal šećera

– 1 kesica limuntusa

Priprema:

Kupine dobro operite i ocedite, te ih stavite u odgovarajuću posudu i pospite limuntusom, i neka odstoje 24 časa. Sutradan procedite sok i dodajte šećer, te opet stavite da odstoji 24 časa, uz povremeno mešanje smese. Nakon toga samo prespite dobijeni sok od kupina bez kuvanja u čiste, staklene boce.

Sok od kupina bez konzervansa

Sastojci:

– 5 kg svežih kupina
– oko 2 kg šećera
– 2 kesice limuntusa

Priprema:

Sveže kupine propisno operite i ocedite, te ih stavite u odgovarajuću posudu za kuvanje i neka se kuvaju na slaboj temperaturi oko 10-ak minuta. Zatim izgnječite skuvane kupine, i možete da procedite dobijenu smesu kroz cediljku. Nakon toga opet vratite ovu smesu na šporet i ovog puta dodajte šećer.

Neka se kuva na slaboj temperaturi sve dok se šećer ne rastopi, uz neprekidno mešanje. Čim se šećer adekvatno sjedini sa smesom, samo ubacite limuntus i dobro promešajte. Zatim prespite sok od kupina bez konzervansa u čiste, staklene boce i zatvorite.

Sok od kupina bez šećera

Sastojci:

– 5 kg svežih kupina
– morska so po potrebi

Priprema:

Sok od kupina se može pripremiti i bez šećera, što je veoma bitno za one koji bi hteli da naprave nešto zdraviji sok i koji ne vole previše sladak sok. Ovaj sok od kupina bi najbolje bilo pripremati u sokovniku na pari. Pripremite sveže kupine, propisno ih operite i ocedite, te ih stavite u cediljku od sokovnika i pospite sa prstohvatom morske soli.

Dovedite vodu do ključanja, i zatim samo prespite dobijeni sirup od kupina u čiste, staklene flaše. Zatvorite flaše sa sokom od kupina i zamotajte ih u krpe, radi što dužeg očuvanja toplote. Sok od kupina bez šećera, pripremljen na ovakav način, jeste veoma zdrav.

Kupinovo vino

– 5 kg kupina

– 1,5 kg šećera

Očišćene kupine stavite u veću, dublju posudu, dobro izgnječite, dodajte šećer, promešajte, prekrijte gazom i stavite na hladno i tamno mesto. Zbog vrenja koje sledi preporučljivo je da smese ima samo do tri četvrtine dubine posude. Posle sedam do 10 dana, šupljom kašikom, odstranite kom sa površine, vino procedite kroz gazu i vratite u posudu. Potom, posle sedam dana pažljivo procedite vino kroz gusto platno ili trostruku gazu, pretočite u litarske staklene flaše i povežite gazom (nikako ne stavljajte čep da boca ne bi pukla). Vino čuvajte na hladnom mestu, posle 30 dana zatvoriti pampurima i uzimajte po potrebi.

 

Slatko od kupina

Sastojci:

  • 1 kg kupina

  • 1 kg šećera

  • 2 kesice vanil šećera

  • 3-4 grančice nane

  • 3 dl vode

Priprema

Šećer sipamo u šerpu stavimo vanilin šećer i prelijemo vodom da ogrezne. Sirup kuvamo na srednjoj temperaturi oko 15 minuta da postane sirup. Oprane i očisćene kupine smestimo u sirup i na laganoj vatri kuvamo do željene gustine. Povremeno skidamo penu koja se stvara prilikom kuvanja. Kada dobijemo željenu gustinu, proveravamo vadeći kašiku slatka na tanjirić da se ohladi da bi videli realnu gustinu. Sklonimo sa vatre i u slatko uronimo nanu. Šerpu uvijemo u mokru krpu i ostavimo da se ohladi. Sipamo u sterilisane tegle i odložimo na tamno mesto do služenja.

Za uredan ciklus

– 3 šake iseckanog korena kupine

– litar crvenog vina

Koren dodajte u vino i kuvajte na tihoj vatri dok ne uvri polovina vina. Ohlađeno procedite, tečnost naspite u staklene flaše i popijte tri puta dnevno po čašicu.

Protiv malokrvnosti

– 5 korenova kupine

– 5 l vode

– kilogram meda

Korenje prelijte vodom, zagrevajte na tihoj vatri, kad proključa kuvajte 15 minuta i sklonite s vatre. Posle pola sata procedite, dodajte med, promešajte, stavite u flaše ili tegle i uzimajte više puta dnevno po tri-četiri kašike.

 

Kolač od kupina

Sastojci:

  • 4 jajeta

  • 12 kašika šećera

  • 12 kašika brašna

  • 12 kašika mleka

  • 12 kašika ulja

  • 1 kesica praška za pecivo

  • 300 g kupina

Priprema

Ulupati čvrst sneg od belanaca, dodati šećer i nastaviti sa mućenjem, dok smesa ne bude dovoljno čvrsta, da ne spade sa žice. Dodati žumanca, ulje, mleko, brašno i prašak za pecivo. Sipati smesu u pleh koji je pouljen i posut brašnom. Preko smese rasporediti kupine. Peći oko 20 minuta na 200 C.

 

Sladoled od kupina

Sastojci:

  • 6 jaja

  • 250 g šlaga

  • 10 kašika šećera

  • 180 ml kisele pavlake

  • 250 g kupina

Priprema

Odvojiti belanca od žumanceta, i belanca dobro umutiti dok ne postane čvrsta pena pa dodati šećer i žumanca. U drugoj posudi umutiti šlag po uputstvu sa kesice i u njega dodati pavlaku, pa postepeno dodavati prethodno umućenu smesu. Mutiti dok se sve ne sjedinji. U blender staviti kupine i usitniti ih. Dodati ih u sladoled i lagano izmešati. Sladoled sipati u posudice i staviti u zamrzivač da se zaledi.

ordinacija.tv

Izvor: novosti.rs;prirodanadar.rs

Badem i bademovo ulje kao lek za: Kosu, kancer, srce, nervni sistem, dijabetes, kosti, potenciju (recepti)

Badem  (Prunus amygdalus) je koštunjavo voće, stablo raste i do deset metara, cveta u proleće, a plodovi se beru u jesen. Najstarije vrste badema potiču iz Kine, odakle su putevima svile prenete u Grčku, severnu Afriku, Tursku i Srednji istok. U Španiju i Portugaliju bademe su doneli arapski trgovci, gde se do današnjeg dana spremaju tradicionalne nacionalne kulinarske đakonije, dok su Francuzi još u 14. i 15. veku bademovo mleko koristili za pripremu finih deserta. A zahvaljujući misionarima, drvo badema u 18. veku stiže i na tlo Severne Amerike.

Badem predstavlja deo tradicije mnogih kultura sveta. Stari Rimljani su na dar prijateljima donosili ušećerene bademe, a na venčanjima na mladu i mladoženju su bacali bademe kao simbol plodnosti. Ovaj običaj kasnije se preneo na celu Evropu, u kojoj je badem simbolizovao ne samo plodnost, nego i ljubav, dobro zdravlje i sreću. Šveđani ga i danas koriste za Božić. Jedan badem sakriju u puding od pirinča, verujući da će onaj ko ga pronađe imati sreću tokom cele naredne godine.

Badem možete pronaći u dve varijante: slatka (Prunus amygdalis dulcis) – badem koji najčešće konzumiramo – i gorki badem (Prunus amygdalis amara) koji zbog svoje gorčine nije baš jestiv ali je dobar izvor vitamina B17. Dobra osobina badema uopšte je ta što sadrži solidne količine vitamina, minerala, vlakana i aminokiselina pa samim tim ima velike benefite po naše zdravlje.

Sastav badema

Bademi su sjajan izvor minerala i vitamina. U 100 grama badema nalazimo:

oko 20g ugljenih hidrata od čega polovinu čine dijetalna vlakna, što je oko polovine potrebnih vlakana dnevno. Dijetalna vlakna nedostaju većini ljudi koji se hrane klasičnom zapadnjačkom prehranom. Vrlo su važna za dobro varenje pa služe kao hrana dobrim bakterijama – probioticima – u našem sistemu za varenje. 21 gram belančevina, što je 42% od dnevne preporučene količine za odraslu osobu. Bademi su bogati zdravim mastima pa tako 100 grama badema sadrži 49 grama masti, od kojih su 31 gram mononezasićene masne kiseline, a 12 grama polinezasićene masne kiseline. 140% preporučene dnevne količine mangana, 75% magnezijuma, 60% bakra, 50% fosfora, 130% vitamina E, 51% riboflavina (B2)

Lekovita svojstva badema za:

Srce :  Monozasićene masti su jedne od najzdravijih masti za funkcionisanje ljudskog organizma. Upravo su monozasićene masti, proteini i kalijum koje bademi sadrže razlog zašto se oni preporučuju u slučaju srčanih tegoba, a i uopšte za jačanje i dobar rad srca. Vitamin E iz badema je antioksidant i smanjuje rizik od srčanih oboljenja. Magnezijum iz badema povoljno utiče na smanjenje rizika od infarkta. Bademi pomažu smanjenje nivoa C reaktivnog proteina (C reaktivni protein ili CRP je proteinu koji se proizvodi u jetri. Njegova koncentracija u venskoj krvi se koristi kao značajan biohemijski parametar za mnoga stanja.) čiji visok nivo uzrokuje zapaljenja koje vode ka oštećenju arterija. Bademi su dobar izvor folne kiseline tako da pomažu smanjenje nivoa homocistina, koji deluje na začepljenje arterija.

infarkt : U bademu, kao i kod maslinovog ulja, preovladavaju mononezasićene masne kiseline. Sa gledišta tipa ulja badem može poslužiti kao zamena maslnovom ulju a opštepoznata činjenica je da su ove kiseline korisne u prevenciji srčanih udara. Po rečima stručnjaka rizik od srčanog udara se smanjuje skoro za polovinu. Prema tome ukoliko imate problema na srčanoj liniji, upotrebom badema možete sebe poštedeti velikih problema u tom delu. Badem na duže staze uspešno koriguje problem sa hipertenzijom (povećanim krvnim pritiskom). Za pomoć vašem karidio sistemu biće dovoljno samo da zamenite zasićene životinjske masti masnoćom badema i time automatski smanjite rizik od srčanog udara i visokog pritiska. Badem će vam takođe pomoći da smanjite vrednosti svog lošeg holesterola LDL.

Mozak i funkcije nervnog sistema :  Bademi su izvor mnogih sastojaka koji su potrebni za pravilan razvoj i rad mozga i nervnog sistema. Preporučuje se deci u razvoju – mnoge majke daju svojoj deci bademovu ujutro, umesto obične vode (dovoljno je potopiti nekoliko badema u vodu, sa ili bez ljuske, preko noći).

Dijabetes : Današnji tip ishrane vodi pretilosti i konstantnom riziku od pojave šećerne bolesti. Ali, ako u svoju ishranu ubacimo badem (50-100 gr. dnevno) to može dovesti do obaranja glikemijskog indeksa obroka i samim tim smanjenje šećera u krvi. Pravilna ravnoteža šećera omogućiće popravak opšteg zdravstvenog stanja organizma i izbeći rizike koje taj šećer nosi. Ukoliko želite da pojačate zdravstveni efekat badema biće korisno da ih potopite u vodi nekoliko sati pre konzumacije što će dovesti do aktivacije enzima u bademu a on samim tim postati lakše svarljiv.

Jačanje zuba i kosti: Prirodni fosfor koji bademi sadrže pomaže jačanje kostiju i zuba.

Kancer: Gorki badem sadrži vitamin B17 koji trenutno važi za jednog od udarnih vitamina u borbi sa kancerom. Takođe, njegovo dejstvo na organizam je alkalno tako da smanjuje PH kiselost koja je preuslov za razvoj tumorskih oboljenja. Sadrži visak nivo proteina što je vrlo korisno u borbi sa gubitkom telesne mase kod malignih bolesti. Današnji nezdrav način života stvara u organizmu slobodne radikale. Oni su u zadnje vreme prepoznati kao uzročnici sve više bolesti pa i onih najtežih – malignih. Da biste smanjili količinu slobodnih radikala i štetu koju oni nanose biće vam potrebni antioksidansi. Vitamin E je jedan od antioksidansa koji će vam u tome pomoći a badem sadrži velike količine tog vitamina.

Trudnice: S obzirom da sadrži folnu kiselinu badem se preporučuje trudnicama.

Nega kože: Primena badema u kozmetici je vrlo široka i poznata od davnina. Bademovo ulje neguje nežnu kožu beba, hrani i hidrira stariju kožu. Ostatak od samlevenih badema koji ostaje pri pravljenju bademovog mleka koristi se za pravljenje maski i pilinga za lice. Naučno je dokazano da ulje slatkog badema može oporaviti kožu od oštećenja izazvanih UV radijacijom i usporiti nastajanje vidljivih znakova starenja. Zahvaljujući jakom antioksidanu, vitaminu E i vitaminu A, ulje ovog ploda ima neverovatnu snagu hidriranja i nege. Takođe je odlično za negu ispucalih peta. Najbolje je da pozamašnu količinu utrljate u pete, sačekate da ga koža upije, a zatim obujete čarape i tako prespavate. Za dodatnu negu u kućnoj radinosti možete napraviti masku za lice od bademovog ulja, cvetne vodice smilja, meda i bele kaolinske gline. Zahvaljujući antioksidantnim i antiinflamatornim svojstvima bademovo ulje je odlično rešenje i ako imate tamne kolutove oko očiju, bilo da je njihov uzrok nedostatak sna, stres ili alergija. Za postizanje najboljih rezultata, pred spavanje nežno umasirajte nekoliko kapi ulja u predeo oko očiju i prespavajte tako. Ne zaboravite da je potrebno vreme od najmanje nekoliko nedelja da biste videli rezultate, ali uspeh je zagarantovan.

Smanjenje težine: Prirodno bademovo mleko pomaže smanjenje telesne težine tako što monozasićene masti iz badema pružaju osećaj sitosti i sprečavaju prejedanje.

Potenciju: Badem se tradicionalno smatra afrodizijakom za muškarce. Bogat je aminokiselinom argininom koja ima važnu ulogu kod vazodilatacije (širenje krvnih sudova) i postizanja erekcije. Redovan unos badema bitan je i za broj spermatozoida i njihovu pokretljivost.

Konstipaciju (zatvor): Bademi su bogati dijetetskim vlaknima i kao i druge namirnice bogate vlaknima pomaže u sprečavanju konstipacije. Svakako obratite pažnju na to da popijete dovoljno vode nakon što jedete bademe.

Energiju: Bademi sadrže mangan, bakar i riboflavin pomažu u stvaranju energije.

Alchajmer: Studije pokazuju da redovna konzumiranje badema deluje kao prevencija Alchajmerove bolesti.

Bademovo ulje za rast kose

Pitate se zašto je baš bademovo ulje odličan izbor za rast kose? Bademovo ulje je odličan izvor vitamina E i sadrži malu količinu vitamina K.

Vitamin E je odličan izvor antioksidanata rastvorljivih u mastima. Ovi antioksidanti imaju tendenciju da se nakupljaju u ćelijskim membranama vašeg tela, štiteći vaše ćelije od oksidativnog oštećenja.

Zbog svoje velike koncentracije vitamina E koji je prirodni antioksidant, a kada se antioksidanti suprotstave stresu iz okoline vaše kose, vaša kosa izgleda mlađe i zdravije.

Bademovo ulje za kosu koristi se za kako samo za vlasište tako i za negu vaše kose. Prirodno, žlezde na vlasištu proizvode ulje koje pruža zaštitu svakom pramenu kose.

Međutim, ukoliko često koristite jake, hemijske šampone i proizvode za oblikovanje, gubite prirodna ulja sa vlasišta, a vaša kosa postaje gruba i lomljiva. Dobra vest je da možemo obnoviti prirodno ulje primenom bademovog ulja na našu kosu i ukoliko ga redovno koristimo, kosa će brže rasti i biti sjajna i duga.

Kako primeniti bademovo ulje za rast kose?

Iako postoje korisni efekti povezani sa oralnom konzumacijom bademovog ulja, najefikasniji način za tretiranje gubitka kose sa bademovim uljem jeste putem nanošenje ulja direktno na vlasište.

Ovo možete uraditi na različite načine, ali za mnoge je dodavanje bademovog ulja šamponu najlakši način.

Napravite sami šampon sa bademovim uljem!

Potrebno vam je:

  • Pola šolje tečnog sapuna kastilije

  • Pola šolje vode

  • 1 kašikica maslinovog ulja

  • 3 kašikice bademovog ulja

  • ⅓ šolje gela aloe vere

  • 10 kapi eteričnog ulja po izboru

Iskombinujte sve sastojke i obratite pažnju da se dobro promešaju. Zatim, mešavinu nanesite na kosu i šamponirajte kao što to obično radite. Masirajte vlasište ovim šamponom sve dok cela kosa ne bude prekrivena penom.

Ostavite da odstoji do 3 minuta, a zatim temeljno isperite kosu mlakom vodom. Ova jedinstvena kombinacija sastojaka doprinosi rastu i snazi vaše kose, a ujedno i štiti kosu od oštećenja koje može dovesti do lomljive ili suve kose.

Tečni sapun od kastilije deluje kao blago sredstvo za čišćenje, ostavljajući vašu kosu bez toksina,  štetnih efekata proizvoda za kosu i nakupljanja DHT-a.

Aloe vera balansira nivo pH vrednosti vaše kože, podstičući zdrav rast kose. Maslinovo ulje, glavni ovlaživač u ovom receptu, hidrira kosu i prodire duboko u vlas, ostavljajući vas sa snažnim, zdravim vlasima.

Naravno, bademovo ulje za kosu doprinosi hidratantnim efektima ovog šampona, kao i borbi protiv bilo kakvih mikrobioloških stanja (kao što su gljivice ili bakterije) na vlasištu.

Poslednje, ali ne i najmanje važno, pokazalo se da masaža vlasišta eteričnim uljima podstiče cirkulaciju vlasišta, isporučujući esencijalne hranjive sastojke, podstičući rast kose.

Bademovo ulje za suvu kosu

Ako imate problem sa suvom i oštećenom kosom onda je bademovo ulje pravi izbor za vas. Zbog velike koncentracije nezasićenih masti i ostalih hranljivih sastojaka, bademovo ulje je na prvom mestu u borbi protiv suve i beživotne kose.

Primenom bademovog ulja na vašu kosu, ona će biti hidrirana, nahranjena i očišćena. Ukoliko imate suvu kosu najbolje je da primenite bademovo ulje tako što ćete pomešati jednake količine bademovog i maslinovog ulja, a potom mešavinu nežno umasirati u svoje vlasište.

Nakon što ste umasirali ulje, kosu očešljajte čeljem sa širokim zubima kako bi rasporedili ulje od korena do vrhova kose.

Ovaj tretman je zaista čudotvoran i daće vašoj kosi apsolutno sve što joj je potrebno. Nakon primene sačekajte par minuta, a potom kosu operite blagim šamponom bez sulfata.

Redovnom primenom ovog tretmana vaša kosa će biti mekša, zdravija i hidrirana, pa možete slobodno reći zbogom suvoj i oštećenoj kosi.

Bademovo ulje za kosu upotreba

Bademovo ulje za kosu ima zaista široku primenu kada je nega kose u pitanju. Mi ćemo vam samo ukratko objasniti za šta sve i kako možete upotrebiti bademovo ulje za kosu.

Bademovo ulje u borbi protiv peruti

Bademovo ulje uklanja mrtve ćelije i pospešuje rast i oporavak starih ćelija.vDa biste se uspešno oslobodili peruti, pomešajte kašičicu amle u prahu sa malo bademovog ulja i ostavite na kosi sat vremena. Ovo će obezbediti kraj peruti i suvoj kosi.

Bademovo ulje smiruje infekcije vlasišta

Zbog toga što su naša kosa i vlasište izloženi mnogobrojnim zagađivačima i iritacijama tokom celog dana, teško je izbeći infekcije vlasišta. Iritacija i svrab, kao i upala su uobičajena iskustva sa infekcijom vlasišta.

Nekoliko kapi ovog čudotvornog ulja će zauvek umiriti i izlečiti ovaj dosadni problem!

Samo ga nežno utrljajte u vlasište, ostavite par minuta, a zatim operite svoju kosu, rezultate ćete jako brzo primetiti.

Bademovo ulje za mekšu kosu

Da biste iskusili svilenkasto meku kosu, morate napraviti gustu pastu od vode i praha kane. Držite ovu smesu u frižideru preko noći. Ujutru, dodajte 2 jaja i 2 kašike bademovog ulja i ostavite da odstoji 15 minuta.

Morate naneti smesu po celoj kosi i vlasištu i ostaviti da se u potpunosti osuši. Nakon toga operite kosu i ostavite da se osuši prirodno. Vaša kosa nikada nije bila mekša nego nakon ovog tretmana.

Bademovo ulje za zdravije vlasište

Snažniji koren znači zdravija kosa. Sve što treba da uradite je da masirate odgovarajuću količinu bademovog ulja u vlasište 15 minuta.

Nastavite svoje poslove dok se ulje duboko utapa u vašu kožu i proizvodi magiju. Nakon nekog vremena isperite blagim šamponom bez sulfata.

Bademovo ulje kao balzam za kosu bez ispiranja

Bademovo ulje je odlična zamena za serum protiv naelektrisane kose. Nežno umasirajte nekoliko kapi bademovog ulja u suvu kosu i potpuno je kontrolišite!

Bademovo ulje maska za kosu

Uskoro počinje leto i naša kosa će biti izložena mnogim faktorima koji će je staviti na opak test. Naime, hlor, slana voda i štetni zraci Sunca mogu dovesti do isušivanja i oštećenja vaše kose. Kako bi vaša kosa i nakon leta bila zdrava i sjajna moraćete da je zaštitite od spoljašnjih uticaja vremena i okolnosti. Najbolji način jesu svakako maske za kosu, a maske od bademovog ulja su izuzetno hranljive i zdrave.

Maska od bademovog ulja će hidrirati i ojačati vašu kosu kako bi ona bila spremna da se suoči sa svim letnjim izazovima.

Mi smo pronašli nekoliko maski za kosu sa bademovim uljem i prenosimo vam ih u celosti.

Maska od bademovog ulja i lavande

Pomešajte u maloj činiji ⅛ šolje bademovog ulja, sa 2 kapi eteričnog ulja lavande i 2 kapi eteričnog ulja peperminta. Nanesite masku na suvu kosu, prođite češljem kroz nju kako bi je ravnomerno rasporedili. Ostavite da odstoji 30 minuta. Nakon toga, kosu dobro operite blagim šamponom bez silikona i isperite.

Pepermint i lavanda mogu da pomognu i sa suvom i masnom kosom / vlasištem i podstiču rast kose. Ovo je brz i jednostavan način da dobijete svilenkastu, sjajnu kosu koja divno miriše.

Maska za kosu sa bademovim i kokosovim uljem

Još jedna savršena kombinacija za vašu kosu! Kokosovo i bademovo ulje, ne samo da će hidrirati i nahraniti vašu kosu, već će pozitivno uticati i na zdravlje vašeg vlasišta.

Bademovo ulje za kosu možete koristiti i kao sastojak hranljive maske za kosu. Pomešajte  kokosovo ulje sa uljem od slatkog badema u razmeri 2:1 i kremastim, prirodnim sredstvom za kondicioniranje, kao što je avokado. Nanesite ovu snažnu masku za kosu na čistu, suvu kosu i ostavite je da odreaguje do 40 minuta.

Bademovo ulje za kosu primena!

Ukoliko želite da zaista u potpunosti iskoristite sve blagodeti bademovog ulja za vašu kosu, važno je da znate i kako da ga pravilno primenite. Mi smo za vas pripremili nekoliko saveta i trikova koji će vam pomoći da od bademovog ulja dobijete samo najbolje za svoju kosu.

Isperite kosu i očešljajte je

Bademovo ulje se najlakše apsorbuje u mokroj kosi. Isperite kosu toplom vodom kako biste omekšali i ublažili čvoriće vaše kose. Upotrebite češalj za četkanje pre nanošenja tretmana za pripremu ulja od badema.

Utrljajte ulje u vlasište

Stavite malu količinu bademovog ulja na dlan i nanesite ga na vlasište oko korena kose. Prstima lagano počnite masirati na prednjoj strani glave, masirajte nazad do temena glave, a zatim masirajte potiljak, idući prema cvetu kose. Ovo će vam pomoći da stimulišete rast nove kose, oporavite vaše korene i zaštitite kosu.

Zagrejte bademovo ulje

Stavite malu posudu sa bademovim uljem u mikrotalasnu i zagrejte je u koracima od po 10 sekundi dok ne bude toplo, ali ne prevruće. Želite da bude toplo na dodir, tako da toplota otvori spoljašnje kutikule vaše kose. To će olakšati prodiranje vlage u vaše vlasi.

Pokrijte kosu

Stavite kapu za tuširanje i pustite da se ulje apsorbuje u vaše vlasište i kosu oko sat vremena. Ako imate naročito suvu kosu, razmislite o tome da je ostavite i preko noći.

Šamponirajte kosu nakon tretmana

Obavezno, nakon tretmana sa bademovim uljem kosu dobro operite blagim šamponom bez sulfata. U suprotnom vaša kosa može izgledati masno i prljavo.

Ukoliko jedete nekoliko badema svaki dan, kao dodatak salati, nekom mesu ili same kao vrstu grickalica, sasvim sigurno pomažete zdravlju svoje kose.

Nemojte stavljati previše ulja na svoju kosu. Ukoliko preterate moraćete više da šamponirate svoju kosu što može dovesti do uklanjanja i prirodnih ulja vlasišta što nikako nije dobro.

Sada kada ste se upoznali sa svim blagodetima i korisnim sastojcima bademovog ulja, ostaje vam samo da ga primenite i vratite vašoj kosi zdravlje i lepotu. Nemojte se ustručavati, slobodno eksperimentišite i pronađite način na koji će vašoj kosi dati maksimum.

Pazite samo da ne preterate sa količinom bademovog ulja koje nanosite na kosu, jer niko ne želi masan i aljkav rezultat.

Kome se badem nepreporučuje

Kao i sve namirnice i bademi imaju svoje mane kao namirnica i njihovo dejstvo zavisi i od svih ostalih namirnica koje unosite. Bademi sadrže oksalate,ljudi koji imaju problema sa bubrezima i žuči treba da izbegavaju bademe.

Kupovina badema

Prilikom kupovine treba obratiti pažnju na izgled badema. Iako ih nije teško naći, najduži rok trajanja imaju bademi sa ljuskom, jer sprečavaju negativan uticaj toplote, vlage i vazduha. Ukoliko su bademi u rinfuzi, potrebno je obratiti pažnju na njihovu boju koja treba da bude jednolična, a na dodir ne smeju biti savitljivi. Sveži bademi imaju sladunjav miris, a ukoliko je on oštar i gorak, znači da su užegli. Da bademi ne bi užegli, moraju da se čuvaju u hermetički zatvorenim posudama na tamnom, hladnom i suvom mestu. Ako se drže u frižideru svežina će se održati više meseci, a u zamrzivaču i do godinu dana.

RECEPTI

Bademovo mleka

Sastojci :

1 čaša sirovog badema

3 čaše vode

Priprema:

Potopiti badem u vodu preko noći. Ujutro vodu prosuti. U posudu sa bademom sipati čistu (poželjno flaširanu ili filtriranu) vodu, 3-4 čaše. Posle mešati u blenderu (2-3 minuta). Mleko procediti kroz cediljku i sipati u staklenu ambalažu. Rok trajanja u frižideru 2-3 dana. Času mleka možete zasladiti sa malo meda ili dodati cimeta, kakaoa ili vanile.

 

Badem kolač

Sastojci :

Kora:

  • 4 belanca

  • prstohvat soli

  • 150 gr. šećera

  • 250 gr. mlevenih badema

Fil:

  • 400 ml mleka

  • 100 g šećera

  • 1 kašičica ekstrata vanile

  • 4 žumanca

  • 4 kašike gustina

  • 250 g margarina

Priprema

Kora: Belanca umutiti u čvrst sneg sa soli uz postepeno dodavanje šećera. Na kraju lagano varjačom umešati bademe. Smesu uliti u obložen pleh i peći u zagrejanoj rerni 25-30 minuta na 180 stepeni. Pečenu koru ostaviti da se ohladi zatim je preseći na pola po dužini. Fil: Umutiti žumanca sa šećerom i gustinom, dodati malo mleka od ukupne količine pa sve lagano umutiti da nema grudvica. Ostatak mleka staviti da provri. U provrelo dodati umućenu smesu i kuvati na laganoj vatri dok se ne zgusne. Ostaviti da se ohladi. Margarin umutiti penasto pa ga sjediniti sa ohladjenim filom, dodati ekstrat vanile i sve dobro umutiti. Sa pola fila premazati jednu koru, staviti drugu koru zatim ceo kolač premazati drugom polovinom fila. Kolač ukrasiti po želji (mlevenim bademima ili odvojiti malo fila pa pomoću šprica dekorisati kolač).

 

Badem čokoladne kuglice

Sastojci:

  • 100 g čokolade

  • 40 blanširanih celih badema

  • 20 blanširanih samlevenih badema

Priprema

Čokoladu otopite na pari i sačekajte da se malo ohladi. Mlevene bademe istresti na tacnu. Uzeti po jedan badem i umočiti u čokoladu, zatim uvaljati u mlevene bademe. Sačekati da se čokolada stegne.

 

Badem oblanda

Sastojci:

  • 10 kašika vode

  • 200 g margarina

  • 100 g mlevenog badema

  • 100 g posnog mlevenog keksa

  • 100 g mlevenih oraha

  • 200 g šećera

  • 2 kašike kakaoa

  • 1 manja oblanda

Priprema

Šerćer prokuvati sa vodom. Dodati orahe, keks, badem (koji ste predhodno obarili i oljuštili pa samleli) i margarin. Podeliti smesu na dva dela. U jedan deo dodati kakao. Na list oblande staviti svetli deo, pa novi list oblande, pa tamni deo pa list oblande. Po želji može neka glazura.

 

Badem kocke

Sastojci:

I kora:

  • 150 g putera

  • 150 g šećera

  • 150 g mlevenog badema

  • 80 g brašna

  • 4 belanceta

II kora:

  • 4 žumanceta

  • 5 kašika šećera

Premaz:

  • 10 kašika pekmez od kajsija

  • 100 g mlevenog badema

Priprema

Penasto umutiti puter i 150 g šećera. Dodati 150 g mlevenog badema i 80 g brašna. Na kraju lagano umešati sneg od 4 belanceta. Sipati u podmazan pleh. Penasto umutiti 5 kašika šećera sa 4 žumanceta. Premazati preko prvog testa i staviti u rernu da se peče. Pečeno testo premazati pekmezom od kajsije dok je još vruće, a zatim posuti sa 100 g mlevenog badema.

Izvor:novosti.rs; sveokosi.com; recepti.com

Špargla- Štiti od raka, za jačanje kostiju, protiv kamena u bubregu, za postizanje orgazma (recepti)

0

Špargla kao lek nam je obično dostupna u zelenoj, beloj ili ljubičastoj boji. Lekoviti su joj i koren i izdanci. Pravilnom pripremom ovog povrća, obezbedićete unos vitalnih hranljivih materija u svoj organizam.

Špargla diuretik (špargla protiv kamena u bubregu; špargla za giht)

Poznato je da je špargla diuretik, što znači da podstiče izlučivanje tečnosti iz tela, a to deluje povoljno kod tretmana mnogih zdravstvenih problema – kao što su kamen u bubregu i giht. Ovo povrće je bogat izvor amino-kiseline asparagin, koja pomaže da se stvori potreba za mokrenjem. To pomaže da se oslobodite viška tečnosti i isperete višak soli iz organizma. Ovo može biti veoma korisno u slučajevima edema, visokog krvnog pritiska ili bolestima povezanim sa srcem.

Napomena: Međutim, špargla sadrži purine. Purini se razlažu u organizmu i stvaraju mokraćnu kiselinu koja može da se akumulira kao rezultat visokog sadržaja purina u telu. Ovo nije povoljno za osobe koje pate od komplikacija povezanih sa mokraćnom kiselinom, poput gihta ili kamena u bubregu. Stoga se ipak preporučuje da se izbegne ili ograniči unos hrane bogate purinima, kao što su špargle, za pacijente sa takvim bolestima.

Špargla dijetetik

Špargla ima velike količine folne kiseline, kao i većina drugog zelenog povrća. Ona deluje zajedno sa vitaminom B12 u borbi protiv opadanja kognitivnih funkcija. Studije su definitivno dokazale da odrasli sa optimalnim nivoima folne kiseline i vitamina B12 imaju bolju mentalnu snagu. Stoga, špargla u obliku praha je važan izvor esencijalnih vitamina.

Sveža špargla kao lek je najbogatiji izvor antioksidanasa poput karotena, luteina, zeaksantina i kriptoksantina. Ovo je korisno da se unište slobodni radikali iz tela, što zauzvrat štiti od raka, neuro-degenerativnih oboljenja i virusnih infekcija. Špargla kao lek sadrži moćne antioksidante poput karotenoida, vitamina C, vitamina E i mangana.

Špargla za čišćenje i mršavljenje

100 g sveže špargle sadrži samo 20 kalorija. Svako koplje špargle sadrži samo 4 kalorije. Spada u negativno-kalorijsko povrće, jer uzima više kalorija prilikom varenja nego što se njenim konzumiranjem unese. Ona takođe ima vrlo malo masti.

Zahvaljujući tome što deluje kao prirodni diuretik, špargla podstiče čišćenje i detoksikaciju organizma. Uključite ih u svoj doručak, ručak ili večeru – kako biste dobili brojne pogodnosti i istovremeno gubili svoju telesnu težinu – jer špargla za čišćenje i mršavljenje daje odlične rezultate!

Ako patite od gojaznosti ili visokog holesterola, redovno konzumiranje špargli može pomoći u smanjenju nivoa holesterola. Stoga, ona je savršeno povrće za mršavljenje, budući da ne opterećuje organizam dodatnim kalorijama i mastima.

Špargla protiv nadutosti

Špargla sadrži amino-kiselinu asparagin koja može da tretira zadržavanje vode povezano sa PMS-om. Tako da, špargla kao lek protiv nadutosti odlično deluje i koristi se da dobijete ravan stomak!

Špargla afrodizijak

Špargla je psiho-fiziološki afrodizijak zbog svog izrazitog oblika. Ona takođe sadrži mnoge hranljive sastojke potrebne za zdravu proizvodnju hormona.

Pored toga što je špargla afrodizijak, ona povećava libido. Folna kiselina u špargli izaziva proizvodnju histamina. Nedostatak histamina može uzrokovati nemogućnost da se postigne orgazam kod muškaraca i žena. Špargla je dobar izvor folata, koji pokazuju pozitivne rezultate za povećanje libida.

Špargla za jačanje kostiju

Špargla je najbogatiji izvor vitamina K. Pet koplja špargli vam mogu dati 35% preporučenog dnevnog unosa za ovaj važan vitamin. Vitamin K pomaže u zgrušavanju krvi i poboljšava zdravlje kostiju. Takođe pomaže u regulisanju koštane mineralizacije i održava gustinu kostiju. Stoga, špargla kao lek za jačanje kostiju daje impresivne rezultate.

Špargla i rak

Asparagus racemosus ili divlja špargla, sadrži razne fitonutrijente poznate kao saponine. Studije su pokazale da saponini dobijeni iz divlje špargle poseduju anti-kancerogena i anti-inflamatorna svojstva.

Uz hemoprotektivnu efikasnost, špargle takođe pomažu u podizanju nivoa glutationa, antioksidanta i detoksikacijskog jedinjenja. Takođe pomažu u prevenciji mnogih bolesti kao što su HIV, AIDS, cistična fibroza, Alchajmerova bolest, anemija, rak, dijabetes i razni srčani poremećaji.

Špargla i dijabetes

Anti-inflamatorni hranljivi sastojci prisutni u špargli pomažu u smanjenju rizika od hroničnih zdravstvenih tegoba, uključujući i dijabetes tipa 2. Ovaj koristan efekat se takođe pripisuje prisustvu minerala hroma, koja igra vitalnu ulogu u regulaciji nivoa šećera u krvi u telu.

Studije sprovedene u tom pogledu su pokazale značajne rezultate i pokazale su da špargla kao lek pomaže u regulaciji nivoa šećera u krvi, poboljšava lučenje insulina, a pruža i anti-dijabetični efekat.

Špargla u menopauzi

Špargla kao lek proizvodi estrogen i leči simptome menopauze. Takođe daje estrogen ženama čiji su jajnici ili materica uklonjeni.

Recepti

Pre nego što navedemo neke recepte sa šparglom, najpre da odgovorimo na sledeća veoma važna pitanja:

  1. Kako se čisti špargla?

  2. Kako se sprema špargla i kakav ukus ima?

Špargla je jedno od najtraženijeg povrća u toku prolećne sezone.

Sveža koplja špargle imaju prednost u kuvanju. Pripremite ih i operite u hladnoj vodi sa blagim pilingom (čišćenje četkicom za povrće).

Nežna i kao olovka tanka koplja špargle mogu da se kuvaju direktno. U slučaju debljih stabljika, međutim, može biti potreban piling pre nego što se koristi u receptima.

Špargle imaju specifičan ukus. Bele špargle su omiljenije, jer imaju nešto blaži ukus. Bele špargle možete da ljuštite nožem za krompir, i to tako što ćete početi od mesta malo ispod vrha biljke, a pri dnu odsecite drvenasti kraj. Zelene špargle treba da se ljušte samo u donjem delu drške.

U principu, koplja špargle zahtevaju samo kratko kuvanje. U nekim domaćinstvima, koriste se posebni lonci za kuvanje špargle, gde su njene stabljike uronjene u ključalu vodu, dok se vršni izdanci kuvaju na pari.

Koplja špargle se u ishrani koriste sirova, kuvana na pari, dinstana, pržena ili pomešana sa povrćem, pasuljem, mesom živine ili morskim plodovima.

Špargla na pari se služi sa holandskim sosom od citrusa, rastopljenim maslacem, parmezanom ili pecorino sirom u prelepim receptima u francuskom stilu.

Grilovana špargla sa mladim lukom premazana makadamia uljem je odličan aperitiv.

Doziranje:

Za jednu osobu po jednom obroku je potrebno do 500 g špargli, ali ukoliko ih koristite kao prilog uz meso, onda do 250 g špargli.

Špargla na pari

Izdanke (koplja) špargle najpre operite u hladnoj vodi. Zatim oljuštite špargle, počevši od belog dela ispod ljubičastog (ili zelenog vrha) pa na dole, a deblje oljuštite u debljem delu izdanka. Očišćene izdanke (koplja) špargle vežite belim pamučnim koncem u snopiće.

Kuvanje u vodi: poslažite snopiće špargle u lonac, tako da vrhovi budu okrenuti na gore i prelijte ih posoljenom ključalom vodi sa dodatkom šećera, samo do glavica. Špargla treba da se kuva od 15-20 minuta, tako da joj se glavice kuvaju samo na pari.

Špargla na pari: postavite sito u veći lonac, sipajte slano-slatku vodu (tako da skoro dopre do donje ivice), zatim stavite povezane špargle, poklopite i kuvajte u pari. Nakon kuvanja ocedite špargle, odvežite ih i uvijte u platnenu salvetu kako da se uklonila sva suvišna voda i pustite da se ohlade.

Špargla u rerni (pečene špargle)

Sastojci:

– 1 veza mladih špargli

– maslinovo ulje

– krupna morska so

– biber

Priprema:

Uklonite drvenaste delove šparglama, na taj način što ćete ih blago saviti, pa će one same pući tamo gde bi trebalo, te odbacite drvene štapove, a vrhove špargli poređajte na pleh obložen pek-papirom. Prelijte sa malo maslinovog ulja, začinite solju i biberom i pecite u rerni zagrejanoj na 200 °C oko 10 minuta.

Špargla na roštilju (grilovana špargla)

Sastojci:

– 300 g špargli

– so i biber po ukusu

– malo maslinovog ulja

Priprema:

Operite špargle i skinite im koren (u jednoj ruci držite zeleni deo, a u drugoj koren i savijte tako da špargla pukne, a špargla će pući baš tamo gde treba). Koren odbacite, a ostatak stavite sa strane. Stavite vodu da se kuva sa kašičicom soli, dok ne provri, pa onda dodajte špargle i kuvajte 4-5 minuta, dok ne omekšaju, te ih procedite i stavite na tanjir.

Prelijte ih sa malo maslinovog ulja i začinite biberom. Zatim stavite špargle na roštilj i pecite ukupno 6-7 minuta sa okretanjem (tanje sklonite ranije, a deblje ostavite minut-dva duže da se peče na roštilju). Grilovana špargla, odličan prilog uz meso i ribu, je gotova!

ordinacija.tv

Izvor: prirodanadar.rs

Pšenica,klice i sok- Lek za srce, želudac, nervni sistem, umor, kožne bolesti…(recepti)

Ima li biljke koja je važnija i poznatija na svetu? I poetska i strateška i bukvalno svakodnevna i višestruko simbolična, pšenica je svima poznata. Pominje se u Starom i Novom zavetu, pominje se u svim zdravicama, za nju je vezano bezbroj običaja i priča. I, zaista, ona bi se mogla nazvati idealnom, kompletnom hrapom, jer je neobično bogata. Sadrži neophodne vitamine, minerale, hormone, lipoide, skrob i šećer. Njena najveća vrednost je kada se uzima u obliku klica, koje moraju da budu apsolutno sveže, a koje možemo i sami da pripremimo.

Dobro je jesti crni, integralni hleb, koji se pravi od celog zrna pšenice, a može se sprovesti i takozvana pšenična kura, koja uspeva da izbaci otrove iz organizma, a time i mnogobrojne bolesti koje su posledica gomilanja tih otrova.

Svakodnevnu ishranu, naročito u zimskim mesecima, obogatite žitom sa šlagom, medom i slično. Da biste skuvali žito, nije neophodno da ga satima držite na vatri. Evo jednog ekonomičnos načina da ga spremite. Količinu koju ste odredili za jedno kuvanje najpre operite u nekoliko voda, a zatim sipajte u posudu sa dosta vode i pustite da ključa 15 minuta. Zatim ga poklopite, sklonite sa vatre i odmah umotajte u perje ili vuneni prekrivač (kao što se radi sa kuvanim Paradajzom i sl.) i ostavite ga da stoji nekoliko sati ili preko noći. Zrna će se raspući i upiće svu vodu, i biće spremna da ih dalje pripremate, na način koji ste odabrali. Uz malo mašte, to mogu biti razna jela, kojima ćete, malo po malo, dodavati povrće, sok od paradajza, sveže seckan luk, začine… Bilo da ostanete na klasičnom žitu sa šlagom ili orasima, ili da eksperimentišete sa slanim varijantama, znajte da ste u jelovnik uneli pravu riznicu zdravlja, koja bolesne oporavlja, a zdravima čuva ono što je najdragocenije.

Pšenične klice

Jeste li znali da se pšenične klice u ishrani koriste još od pamtiveka. Ipak, kod nas su postale popularne tek u poslednjih nekoliko decenija. Otprilike, kada je zaživela makrobiotska, a naročito ih je popularisala sve traženija hrono ishrana. Naime, ona ih je ponovo vratila u naše jelovnike.

Da li znate uopšte koliko su proklijala semena pšenice zdrava i zbog čega je to tako?

Recimo samo ovo. Konzumiranjem dve kašike ove zdrave hrane Vi svom telu obezbedite 10 posto folata i 15 procenata dnevnih potreba za vitaminom E. Pšenične klice zdravlje čine mnogo boljim, prvenstveno zbog toga što otklanjaju otrove iz našeg tela. Stabilizuju metabolizam, smanjuju umor i depresiju. Čuvaju naše srce i ceo kardiovaskularni sistem.

U daljem tekstu saznajte kako sve možete koristiti klice pšenice u ishrani. Jako ukusno se daju kombinovati sa ostalom hranom, kao npr u čorbama, omletima, sa jogurtom ili voćem. Donosimo Vam nekoliko recepata kojima lako možete obogatiti svoj uobičajeni jelovnik.

Šta sve sadrže klice pšenice?

Pšenične klice su sasvim jednostavno objašnjeno semena pšenice koja su počela klijati. Spoljašnja ljuska semenki je veoma bogata vlaknima, koja su važna za varenje. A ujedno su i prevencija za teške bolesti digestivnog sistema, poput raka debelog creva. Vlaknima se izbacuju nataloženi otrovi iz tela.

Ove žitarice pružaju našem organizmu razne hranljive nutrijente, kao što su biljni proteini i zdrave masti. Zatim tu su i esencijalne aminokiseline, ugljeni hidrati, beta karoten i kalijum karbonat. Oktakosanol koji one sadrže ublažava hronični umor. Dok organski fosfati imaju pozitivan uticaj na poboljšanje varenja i pomažu kod slabosti mišića.

U količini od 100g pšenične klice sadrže 287 kalorija, što je nešto više nego recimo pšenično belo brašno (269 kCal). Od toga najviše čine proteini 27g, zatim ugljeni hidrati 20g i masti 11g.

Pored toga su bogate vitaminima. Obiluju vitaminom B1 (tiamin) koji je veoma važan za regeneraciju nervnog sistema. Tu su i B2, B6, B9 (folna kiselina), vitamin C. Nikako ne smemo izostaviti vitamin E koji je pogodan za kožu i ima antioksidativni efekat.

Od minerala u pšeničnim klicama najviše ima magnezijuma, cinka, fosfora, kalijuma, gvožđa i kalcijuma. Sadrže dosta selena u sebi, koji je jako važan za krvne sudove i srce. Ali prisutni su i retki minerali poput litijuma i hroma, koji svoj pozitivan  uticaj iskazuju na naš nervni sistem. Pored toga i štite od stresa.

Na isti način se mogu i druge žitarice isklijavati, te koristiti kao zdrava hrana bogata hranljivim supstancama. Na primer zrna lana, sočiva. ječma, heljde, kukuruza, bundeve, koriste se i sojine klice.

Takođe i semena mahunarki se mogu isklijavati. U tom slučaju njih trebate odvajati od opne, jer se one jako teško vare.

Kako ih uzgajati u kućnim uslovima?

Sigurno ste se zapitali kako napraviti klice od pšenice u kućnoj varijanti?

Nije teško, naime uzgoj klica kod kuće je sasvim jednostavan. Potrebna Vam je posuda za klijanje klica u čiju svrhu može poslužiti staklena tegla. Treba Vam gaza, gumica za teglu i naravno zrna pšenice. Vodite računa da je pšenica koju koristite iz organskog uzgoja.

Objasnićemo postupak kako uzgojiti klice za jelo.

  1. Najpre zrna pšenice properite i ostavite potopljene pola dana u mlakoj vodi. I to tako dok vode ne bude tri puta više nego pšenice. Stavite sloj gaze na otvor tegle i zavežite gumicom. Najpraktičnije je ostaviti preko noći, te ujutru nakon 12h ocedite zrna, vrlo jednostavno kroz gazu koja je već na vrhu tegle.

  2. Potrebno je povremeno (1-2 puta na dan, najbolje ujutru i uveče) ispirati pšenične klice hladnom vodom. To je važno kako bi se saprale gljivice, te ne bi ubuđala pšenica. Tako činite sve dok proklijalo seme pšenice ne naraste do 1,5 cm visine. Tada ih je najbolje upotrebljavati jer su najbogatije vitaminima, enzimima i proteinima. Da bi izrasle do te veličine, klicama u proseku treba oko tri do četiri dana.

  3. Važno je da klice budu vlažne, ali ne previše kako se ne bi ubuđale. Držite ih u svetloj prostoriji kako bi otpočeo proces njihovog rasta. Za njih je optimalna temperatura pri kojoj klijaju 20 stepeni Celzijusa. Pre nego li ih uvrstite u ishranu na par sati ih stavite na sunce. Zbog toga da bi se pokrenuo proces stvaranja biljnih pigmenata, što će ih dodatno učiniti hranljivim.

  4. Nekoliko dana ih možete skladištiti u frižideru, zatvorene u staklenoj tegli. Pri tom, kako se ne bi lepile svaki dan ih isperite hladnom vodom. Zrna koja proklijaju je najbolje pojesti taj dan ili najkasnije sutradan. Vremenom gube lekovitu moć i hemijski sastav.

Zdravstvene dobrobiti pšeničnih klica su brojne

Pšenične klice kao lek imaju višestruki značaj. Jedna od dobrobiti po naše zdravlje je to što čuvaju kardiovaskularni sistem. Smanjuju rizik za nastanak bolesti srca i krvnih sudova. Efikasno utiču i na smanjenje holesterola u krvi.

Ako ih uključite u svoju ishranu obogatićete krv kiseonikom, jer potpomažu očuvanju molekula hemoglobina. A generalno podižu imunitet čitavog organizma. Naročito se preporučuju ženama koje su u menopauzi, jer pomažu da održe kosti zdravim kao i srce.

Sušene pšenične klice lekovitost iskazuju naročito na naš digestivni trakt. Veliki udeo biljnih vlakana je odgovoran za pozitivan uticaj na naše organe za varenje. Podstiču normalan rad creva i pospešuju varenje, a pored toga utiču na balans crevne mikroflore.

Njihovim konzumiranjem poboljšavate metabolizam, te su pšenične klice za mršavljenje veoma pogodna namirnica. Zasićuju, bogate su hranljivim supstancama, a još i pomažu u regulaciji telesne težine. Savršeno zdravo rešenje za održavanje idealne fizičke forme.

Za one koji imaju problema sa nedostatkom kalcijuma u telu je ovo savršena hrana, zbog velikog sadržaja ovog minerala. Lekovita svojstva iskazuju i kod osoba koje pate od depresivnih stanja, ili su izloženi konstantnom umoru i stresu. Pružaju organizmu raznolike hranljive sastojke, pa se takođe preporučuju sportistima, trudnicama, ali i deci.

Pozitivan uticaj njihovom konzumacijom ispoljavaju na vid, zube, kožu, nokte i kosu.

Pored toga, hladnim ceđenjem pšeničnih klica dobija se etarsko ulje. Ono je izuzetno bogato nezasićenim masnim kiselinama (60odsto) i pokazalo se vrlo dobrim za negu kože. Naravno zbog vitamina E koji je antioksidans, umanjuje nastanak bora, dobro je za opekotine, ožiljke, ekcem i psorijazu.

Napomena: Kako bi ste osetili blagotvorni efekat na svoje zdravlje, trebate ih redovno koristiti u ishrani najmanje tri nedelje. Poželjno je na svaka tri meseca odraditi “terapiju” i to prilikom smene godišnjih doba. Važno je znati da ih treba dobro sažvakati kako bi se mogle svariti.

Napravite savršen doručak sa pšeničnim klicama

Pšenične klice za doručak su idealan obrok. Daju našem telu mnogo energije, što je naročito važno tokom prepodneva. Donosimo nekoliko predloga za jela sa klicama. Sigurni smo da će Vam se svideti neki od sledećih recepata.

Kajgana

Za nju je potrebno:

6 jaja,

5-6 pečurki,

glavica crnog luka,

2-3 šake pšeničnih klica,

maslinovo ulje.

biber, so,

može kurkuma ili kari ako volite pikantne ukuse.

Priprema:

Očistite luk, iseckate ga i dinstate na maslinovom ulju. Onda dodate iseckane pečurke i dalje dinstate. Kada budu izdinstano dodajete proklijala semena i začine, te dobro izmešate i zalijete jajima. Pecite na manjoj vatri i mešajte polako. Kroz koji minut je gotov jako zdrav i hranljiv doručak! Prijatno.

Salata sa pšeničnim klicama

Trebaće Vam:

200g boranije,

200g zelene salate,

4 kašike pšeničnih klica,

2 mlada crna luka,

dva čena belog luka.

4 kašike susama,

3 kašike maslinovog ulja,

tri kašike sirćeta

i so.

Kako se pravi salata:

Boraniju trebate najpre skuvati u zasoljenoj vodi, pa ocediti i sačekati da se ohlade. Zelenu salatu dobro oprati i iseći na trakice. Pšenične klice takođe operite i ocedite. Beli i crni luk očistite i isecite na sitno. Susam prvo propržite u praznoj tavi bez dodavanja ulja, samo malo posolite.

Pomešajte zelenu salatu, boraniju i crni luk, pa dodajte proklijala semena. U činijicu odvojeno prvo pomešati sirće, ulje i beli luk pa preliti salatu. Zatim posuti prženim susamom i lagano pomešati.

Možda će vam  se više dopasti kombinacija salate sa jabukama.

Potrebne su:

jedna veća ili dve manje zelene salate,

crvena paprika,

šolja pšeničnih klica,

jedna kisela jabuka.

I još so, maslinovo ulje, jabukovo sirće.

Priprema:

Zelenu salatu operite i iskidajte na komadiće. Papriku i jabuku iseckati na kockice, a pšenične klice saprati i ocediti. Sve sastojke pomešajte, pa začinite po svom ukusu.

Recepti za poslastice sa klicama

Kuglice sa klicama:

250g keksa,

100g šećera,

50g čokolade,

50g margarina,

3 kašike pšeničnih klica,

1dl mleka.

Kesica vanilin šećera,

kašika kakao-a,

2 kašičice ekstrata ruma.

I još klica u koje će se uvaljati kuglice.

Postupak:

Prokuvajte mleko, dodajte u njega istopljeni margarin i čokoladu, šećer i vanilin šećer, pa mešajte dok se ne rastope. Potom ubacite kakao i izdrobljeni keks, pomešajte i ostavite nek se smesa hladi. Dodajte proklijala semena i rum. Kada se potpuno ohladi, stavite u frižider na pola sata. Posle toga pravite kuglice od ove smese i uvaljate ih u pšenične klice. Servirajte u ukrasnim papirnim korpicama.

Keksi sa pšeničnim klicama

1 jaje,

50g šećera,

75g meda,

izrendana limunova kora,

prstohvat soli,

70g pšeničnih klica,

120g margarina,

300g brašna,

kašičica praška za pecivo.

Izrada:

Razmutite jaje, ubacite šećer, so, med, limunovu koru. U posudu gde ćete zamesiti testo stavite brašno, umrvite margarine, dodate prašak za pecivo i proklijala semena. Zatim sve zajedno sjedinite u testo. Odložite u frižider na 20 minuta. Posle toga pospeti malo brašna na dasci za mešenjei razvalajte testo. Modlom izdvajate komadiće i ređate u tepsiju sa pekpapirom. Peku se oko 15-ak minuta na 180 stepeni.

Pogačice sa klicama

Za njih Vam treba:

250g brašna,

250g pšeničnih klica,

250ml mleka,

svež kvasac (40g),

kašičica šećera,

2 kašičice soli.

Recept:

U posudu u kojoj ćete mesiti testo stavite brašno, so i klice. Posedno ugrejte mleko, stavite šećer iumrvite kvasac. Onda sačekate da kvasac počne rasti, pa dodate u posudu sa brašnom. Umesite testo, ako je pregusto dodajte po potrebi mlake vode. Kada završite sa mešanjem, ostavite testo nek odstoji 10-ak minute. Zatim mokrim rukama napravite male pogačice koje možete posuti klicama. Naređajte u tepsiju, peku se 15-ak minuta na 200 stepeni. Kada porumene pečene su.

Pšenične klice pružaju izobilje hranljivih materija, te mogu poslužiti kao zamena za povrće. Sjajna stvar je što ne uzrokuju alergijske reakcije te ih trudnice bez brige takođe mogu koristiti u svojoj ishrani. Nikakvi nusefekti nisu poznati njihovom upotrebom, pa ih možete davati i deci za doručak. Na dnevnom nivou je preporučljivo pojesti do 4 kašike ove zdrave namirnice.

Teška su hrana za naš stomak, zato je idealno jesti ih upravo za doručak. Oni koji pate od bolesti nekog organa probavnog sistema neka budu oprezni. Najbolje je da se konsultuju sa svojim lekarom pre uključivanja pšeničnih klica u ishranu.

Gde kupiti klice?

Proklijala pšenica u svežem obliku je često teško dostupna. Pronaćiete je recimo u prodavnicama makrobiotičke hrane, gde je ujedno i poprilično skupa.

U prodavnicama zdrave hrane su dostupne sušene pšenične klice, upotreba im je zapravo potpuno ista kao i svežih. Za njih trebate izdvojiti oko 200-250 rsd po kilogramu. Naravno možete kupiti i seme pšenice koje ćete samo isklijavati, za njega trebate izdvojiti 50-ak dinara. Postoje i u obliku praha od kog uzmete kašičicu, pa razmutite u vodi, soku, mleku i slično, te popijete.

Zašto treba jesti proklijala semena pšenice

Pšenične klice pored toga što su veoma hranljive, pokazale su brojne pozitivne uticaje na zdravlje. Zato učinite nešto dobro za sebe I uvrstite ovu superhranu u svoj jelovnik. Sigurni smo da vam ne mogu naškoditi. Sami ćete vremenom proceniti koliko su one doprinele Vašem zdravijem životu.

Sok od pšenične trave kao lek

Jeste li znali da i u sred zime možete napraviti pravu energetsku bombu? Da, u pitanju je sok od pšenične trave, poznat i kao „zeleno zlato“, prava je blagodet za ljudski organizam.

Stoga ako ste već posejali pšenicu za Božić, nemojte je bacati. Ovaj napitak jača imunitet, izbacuje toksine iz organizma, reguliše varenje, smiruje upale, te pomaže u prevenciji i lečenju raznih upala upala.

Sok od zelenog žita je odlična prevencija kod malignih oboljenja, dijabetesa, steriliteta. Takođe, poboljšava krvnu sliku i usporava starenje.

Pšenična trava može biti jedna od najboljih „superhrana“ za čišćenje limfne tečnosti. Dakle, ako patite od limfnog zagušenja, zeleni sok od žita je prava stvar za vas. Pomaže pri stanjima kao što su upala grla ili natečeni limfni čvorovi.

Svakodnevno ispijanje soka od pšenice može biti odlično rešenje za vas! Pripremili smo vam korisne savete i još bolje recepte u nastavku ovog teksta.

Pšenična trava uzgoj kod kuće

Najčešće se pšenična trava uzgaja pomoću mineralnih hraniva, u vodi, bez zemlje. Dosta ju je lako gajiti i kod kuće u uređaju za klijanje, rekli bismo čak da je ovaj način krajnje jednostavan. Evo kako možete je možete vrlo lako gajiti kod kuće.

Pšenica se poseje sa malo zemlje u posudu. Stavlja se tanki sloj zrna koji je potrebno dan ranije poslagati na vlažan papir da se pojave pšenicne klice. Ovo vam je slično kao kad stavljate pšenicu pred božićne i novogodišnje praznike, potpuno ista metoda.

Pšenicna trava se mora redovno zalivati a najpogodnija za rezanje je oko 9  do 10 dana posle sejanja. Bere se dakle u vrlo ranim fazama listanja, kada je njen sadržaj najvišeg kvaliteta.

Na ovaj način dobićete zdrav i pre svega jeftin proizvod od kojeg ćete praviti domaći sok od pšenične trave. Veoma je cenjen među fitoterapeutima, a može da stane rame uz rame sa puno skupljim preparatima.

Sok od zelenog žita lekovita svojstva

Benefiti za zdravlje pšenične trave su višestruki jer ovaj zeleni sok od žita donosi brojne zdravstvene koristi. Potencijalno deluje kao čistač organizma, zbog visokog sadržaja hlorofila.

Hlorofil daje pšeničnoj travi zeleni pigment i može poboljšati cirkulaciju.To znači da pšenična trava pomaže optimalno funkcionisanje organizma tokom infekcija:

Ukoliko svakodnevno konzumirate sok od zelenog žita znajte da ćete pomoći vašem organizmu kod sledećih stanja:

  • Infekcije usta i ždrela. Ako imate česte gnojne angine možete pokušati sa ispiranjem grla i grgljanjem uz sok od pšenicne trave. Ovu metodu mogu primenjivati i deca, ali tek nakon konsultacija sa pedijatrom.

  • Oticanje limfnih  žlezda. One se mogu napipati na vratu, preponama i pazuhu zbog nakupljanja bakterija u limfnim čvorovima. Ispijanje zelenog soka doprineće njihovom povlačenju.

Primena soka od zelenog žita

Osim za čišćenje krvi i limfe, domaći sok od pšenične trave pomaže i kod:

  • Stomačnih tegoba, pospešuje bolju peristaltiku creva, ubrzava metabolizam i reguliše varenje.

  • Jača kosti i zglobove, naročito pogoduje osobama koje su pod povećanim rizikom od osteoporoze.

  • Čuva srce i jača krvne sudove, doprinosi boljoj cirkulaciji.

  • Uklanja hronični umor i malaksalost, vraća telu preko potrebnu vitalnost.

  • Pomaže bolji rad pluća.

  • Alkaliizuje organizam – smanjuje kiselost.

  • Stabilizuje povišen krvni pritisak.

  • Reguliše rad štitne žlezde.

  • Deluje pozitivno kod bračnog steriliteta, obiluje preko potrebnim vitaminima E i C.

  • Drži šećer pod kontrolom i preporučuje se dijabetičarima da svakodnevno piju sok od pšenične trave.

Manje je poznato da se zeleni sok od žita koristi i za klistiranje debelog creva. Ovom metodom uklanjaju se sve nečistoće sa zidova creva i sprečava se taloženje štetnih naslaga. Iskustva su veoma dobra čak i u slučajevima najtežih bolesti poput karcinoma.

Ovaj blagotvorni napitak pomoći će i onima koji žele da odlože pojavu sedih vlasi. Naime, sok od pšenične trave usporava starenje i pravi je elikisir mladosti.

Kako se pravi sok od pšenične trave

Za izradu ovog soka biće vam potrebno oko kilograma pšenice. Nju najpre trebate posejati kod vaše kuće.

  1. Posejte pšenicu u plitke posude ili saksije i ostavite je pored prozora kako bi imala dovoljno svetlosti.

  2. Ne zaboravite – redovno je zalivajte.

  3. Kada pšenična trava dostigne visinu od desetak centimetara, odsecite je makazama i iscedite u sokovniku.

  4. Sok od zelenog žita pomešajte sa sokom od limuna i sipajte u kesu ili posudu za led.

  5. Obavezno je držite u zamrzivaču.

Doziranje tokom dana

Svako jutro, pola sata pre doručka, rastvorite jednu kockicu u čaši tople vode i popijte. Ovaj napitak će vam dati energiju za ceo dan, zaštitiće vas od svih mogućih infekcija i bolesti.

Iako su danas sve traženije „supernamirnice“ poput alge spiruline, mlada zelena pšenica imaće gotovo isti učinak. Potpuno vraća organizam u balans, a cena im se ne može ni porediti.

Najbolji sokovnik za pšeničnu travu – koji odabrati?

Pšenična trava isceđena u kvalitetnom sokovniku daje pravo bogatstvo hranljivih materija. U njenom sastavu nalazi se hlorofil, kompletan spektar belančevina, mnogi vitamini, između ostalih Vitamin A,C i E. Upravo zbog toga je vrlo važan i odabir pravog aparata, jer ne može svaki dobro iscediti pšenicu.

Na razvijenom tržištu zapadne Evrope i Severne Amerike moguće je nabaviti specijalne sokovnike bas za ovu namenu. Njihova cena je višestruko jača od običnih sokovnika, ali kvaliteta ne manjka.

Posebno je popularan ručni sokovnik za psenicnu travu, ali ne očajavajte ako vam je trenutno nedostupan. Da bi ste sami napravili sok od zelenog žita poslužiće i vaš trenutni sokovnik za prvu ruku.

Kakvog je ukusa zeleni sok od žita?

Ne dozvolite da vas sok od pšenične trave na bilo koji način odbije, lekovit je i brojne su zdravstvene koristi da biste ga tek tako odbacili. Nemojte odustati zbog boje ili imena, verujte nemate nikakav razlog za to.

Pšenična trava ima sasvim pristojan, čak štaviše prijatan ukus poput slatkog graška! Nije toliko loše zar ne!

Ako ste novi u pripremanju zelenih sokova, možete se odlučiti na vrlo zanimljive ukuse i kombinacije sa drugim sastojcima.Tako recimo ako ga pomešate sa pomorandžom i li bananama, dobijate sok savršenog ukusa. Vremenom – kad se adaptirate i naviknete na čisti ukus pšenične trave, moći ćete piti čist napitak, bez dodataka drugih sastojaka.

Dakle, da bi se vaše telo bolje izborilo protiv infekcija kakva je i upala grla, probajte samo jedan gutljaj pšenične trave! Videćete i sami kakav je učinak, sve što je potrebno jeste da napravite taj mali test. To bi mogao da bude vaš savršen prirodni lek, za optimalnu opštu dobrobit.

Pšenična trava u prahu se danas može lako nabaviti u gotovo svim prodavnicama zdrave hrane, ali je uvek bolja opcija da je uzgojite sami.

Sok od pšenične trave sa bananama i jabukama  – recept

Za sam kraj pripremili smo vam ovaj odličan recept za pravljenje soka od pšenične trave koji je vrlo prijatnog ukusa. U pitanju je interesantan šejk, koji se priprema za  manje od 5 minuta.

Evo šta nam je potrebno:

Pšenična trava – 100 grama,

Dve banane,

Jedna Green Smith jabuka,

Pola šoljice vode.

Priprema recepta:

Nacedite travu u sokovniku, a zatim u blender stavite prethodno oguljene banane. Dodajte im jabuku naseckanu na kocke, vodu kao i prethodno dobijeni sok od zelenog žita. Kada se smesa dobro izmiksa i sjedini, prespite je u odgovarajuću posudu. Ovako napravljen sok od pšenicne trave se čuva u frižideru.

Izvor: dijetaplus.comt ; dijetamesecevemene.com

Orašasti plodovi –  Štite od ateroskleroze, katarakte, proširenih vena, Parkinsonove bolesti, Alchajmerove bolesti, moždanog udara, bronhijalne astme, dijbetesa, depresije, mnogih vrsta raka…

0

Sakupljanje koštunjavog voća se praktikuje još od neolita, a arheolozi pri raskopavanju u Evropi i Aziji često nailaze na ljuske od orašastih plodova. Orašasti plodovi su nezamenljiv deo zdrave ishrane čoveka. Oni sadrže dosta vitamina, minerala i mikroelemenata, koji su veoma važni za ljudski organizam. Orašasti plodovi su hrana koja znatno može nadomestiti korisne sastojke mesa, pa ih to čini obaveznim u vegetarijanskoj ishrani. Prema definiciji, orašasti plodovi su suvi plodovi sa jednom ili više semenki, koji su obavijeni čvrstim omotačem.

Vrste orašastih plodova

Potrebno je pomenuti da neke popularne vrste u biološkom pogledu ne pripadaju koštunjavom voću, ali zbog njihove popularnosti kao pripadnici ove grupe će biti nabrojani. U tu grupu spadaju pistaći, makadamija, indijski orah i brazilski orah.

Orasi

Još od doba Rimljana je poznato koliko su orasi ukusni i lekoviti. Oko 15 vrsta tzv. kraljevskog lešnika je rasprostranjeno u Južnoj Evropi, Istočnoj Aziji i Americi, a kod nas raste samo drvo oraha. Pretpostavlja se da orah dolazi iz Persije a na arheološkim nalazištima u Francuskoj postoje tragovi ovog koštunjavog voća koji su stari preko 8000 godina. Još u 16. i 17. veku se smatralo da konzumiranje oraha daje bistar um, a takođe povoljno utiče na srce i sam mozak. Danas su ovakve tvrdnje naučno potkrepljene. Orasi su izvor masti, vitamina A C i D i tanina.

Bademi

Ako pratimo istoriju badema, možemo se vratiti sve do grobnice Tutankamona. Smatra se da nam bademi dolaze iz Jugoistočne Azije a kultivisani oblik ove biljke može uspeti u severnim delovima (Velika Britanija). Ovi orašasti plodovi rastu na drvetu koje može dostići visinu od 4 do 9 m i može imati bele ili bledoroze cvetove. Dokazi o postojanju badema datiraju još iz rane bronzane epohe na Bliskom istoku. Bademi su bogati vitaminom E, a takođe sadrže i ulje i emulsiju, kojaima široku primenu u kozmetičkoj industriji. O bademima se govori još u Bibliji.

Kikiriki

Kikiriki pripada porodici mahunarki i rođak je sočivu i grašku. Ovo koštunjavo voće spada u omuljenu hranu majmunima i dolazi nam iz Južne Amerike, sa teritorije između Brazila i Perua. Kikiriki je zeljasta biljka koja daje podzemne plodove. Kada cvetovi uvenu, oni se spuštaju do zemlje i prave udubljenja. Plodovi mogu da rastu samo na tamnom mestu na dubini do 15 cm. Kikiriki je veoma bogat proteinima i sadrži veliki broj antioksidanata.

Leblebija

Leblebija je orašasti plod poreklom iz Male Azije tačnije sa prostora biblijskog drevnog grada Jerihona. Leblebija je kultivisana još pre 5000 godina na Mediteranu, a bila je veoma popularna kod Rimljana Grka i Egipćana. Danas se leblebija uglavnom gaji u Indiji, Pakistanu, Turskoj, Australiji Iranu, odakle se i izvozi. Desi i kabuli su dve glavne vrste ovog orašastog voća. Ona ima nizak glikemijski indeks, sadrži dosta vitamina B9 i minerale kao što su gvožđe, magnezijum, fosfor i cink, molibden, mangan i bakar.

Semenke suncokreta

Semenke suncokreta su veoma popularne na našim prostorima. One su plodovi suncokreta, koji sadrže važne belančevine i masti koje se lako usvajaju, a takođe sadrže i vitamine koji su rastvorljivi u mastima – A, E i F. Upravo zbog ovih korisnih materija je suncokret veoma koristan za oči i krvne sudove. Semenke suncokreta sadrže cink i magnezijum, kojipozitivno utiče na rad srca i nervnog sistema.

Semenke bundeve

Semenke bundeve su veoma korisne. Najveći izvoznici semenki bundeve su SAD, Meksiko, Indija i Kina. U poređenju sa ostalima, semenke bundeve su niskokalorične i preporučuju se osobama sa prekomernom težinom i dijabetičarima. Ove semenke potpomažu varenje i preventivno deluju kod srčanih oboljenja. Semenke bundeve su prava riznica minerala, koji blagotvorno utiču na sistem za varenje, reproduktivni i lokomotorni sistem, kao i na dobar vid.

Indijski orah

Indijski orah je drvo koje voli toplotu i koje dolazi iz prašuma Amazona. Južnoamerikanci imaju mnoge nazive za ovo drvo a jedan od njih je i akažu (žuto voće). Indija je drugi najveći proizvođač ovog oraha, pa se zato ovo koštunjavo voće naziva i indijski orah. U omotaču koji se nalazi oko semenki ima ulja, od kojeg se pravi mastilo za pečate za tkaninu, pa se negde nazivaju i mastiljavi orasi. Indijski orah postaje popularan u 16. veku, kada portugalski moreplovci stižu do teritorija današnjeg Brazila. Najveći proizvođači indijskog oraha su Indija, Vijetnam i Brazil. Ove zemlje zajedno čine više od 90% ukupnog svetskog izvoza indijskog oraha. Najbolje vrste indijskog oraha dolaze iz indijskog grada Kolam, gde se godišnje proizvede 4000 tona. Indijski orah je dobar izvor bakra magnezijuma i fosfora.

Pistaći

Pistać je drvo otporno na hladnoću, čiji plodovi sazrevaju samo na visokim temperaturama. On je blizak rođak indijskom orahu. Potiče iz Zapadne i Male Azije, obuhvatajući prostor od Sirije do Kavkaza i Avganistana. Ovi orašasti plodovi su bili popularni još kod starih Grka, koji su ih sa zadovoljstvom konzumirali i nazivali ih “magičan orah”. Drvo pistaća se iz Sirije donosi u Italiju, a odatle se rasprostranjuje i po drugim mediteranskim zemljama. U SAD se ovo drvo prvi put pojavljuje 1854. godine. Najveći proizvošači pistaća su Turska, Iran, Sirija, Indija, Grčka, Pakistan.

Kesten

Drvo kestena raste u predelima gde je topla i umerena kilma, a smatra se da mu je zemlja porekla Mala Azija. Kako legenda kaže, 401 – 399. godine pre nove ere je grčka vojska opstala za vreme prehoda preko Male Azije zahvaljujući kestenju. Kestenje je korisno i za aktivne sportiste. Ima nizak sadržaj masti, dosta vitamina C, a takođe sadrži i fosfor, kalijum, itd. Kesten sadrži dvaput više skroba od krompira što ga čini jednom od najvažnijih hranljivih kultura u Japanu, Kini i Južnoj Evropi.

Lešnik

Lešnik je žir koji dostiže visinu od 3 do 8 m, a ponekada ona može biti i 15 m. Teško je ustanoviti kada su se lešnici prvi put koristili, iako arheološka nalazišta svedoče da je to bilo na teritoriji Azije i Evrope. Lešnici imaju visok sadržaj belančevina i vitamina E i nizak sadržaj masti u poređenju sa drugim orašastim plodovima. Njihova upotreba je popularna u kulinarstvu, budući da se oni odlično slažu uz čokoladu. Daleko u prošlosti su naši preci verovali da lešnici imaju magičnu moć – mogu da spreče munje i da zaštite od uroka.

Pinjole

One dolaze iz Livana. Njegovi plodovi su teški za kultivisanje mali i bež boje, koji se dobijaju od šišarki različitih vrsta ovog drveta. Dosta podsećaju na nabubrela zrna pirinča. Veoma se koriste u španskoj i arapskoj kuhinji.

Koštice kajsije

Sirove koštice kajsije su veoma korisne za zdravlje. Zbog izbalansiranog sadržaja aminokiselina u belančevinama koje se nalaze u ovim košticama, one imaju visoku biološku vrednost. Takođe su veoma korisne i masti koje ove koštice sadrže, jer se u njima nalaze esencijalne nezasićene masne kiseline. Koštice kajsije sadrže minerale kao što su kalijum, magnezijum, fosfor, gvožđe, vitamine A, E, B1, B2, niacin, fitosterole, dijetetska vlakna, itd. Ove koštice su korisne za osobe sa hiperlipoproteinemijom, aterosklerozom i ishemijske bolesti srca, kod vegetarijanske ishrane, anemije, iscrpljujućeg bolovanja nakon operacija, povreda, opekotina, za vreme oporavka.

Sastav orašastih plodova

Sastav orašastih plodova varira u zavisnosti od njihove selekcije, uslova gajenja i klimatskih faktora. Orašasti plodovi su bogat izvor važnih hranljivih materija, gde spadaju i belančevine, a takođe imaju i visok sadržaj masti (47 – 64%). Orašasti plodovi su važan izvor velikih količina esencijalnih materija koje se lako usvajaju – polinezasićene masne kiseline, fosfolipide i vitamin E. 65 g orašastih plodova obezbeđuje organizmu onoliko proteina koliko 30 g mesa bez masti. Koštunjavo voće sadrži velike količine folne kiseline, niacina (vitamina PP), vitamina B6 i E, kao i veliki broj mineralnih materija – magnezijum, bakar, cink, selen, fosfor i kalijum.

Orašasti plodovi ne sadrže holesterol. Oni su bogati mastima, ali većina njih (85%) od masnih kiselina koje se nalaze u njima su nezasićene. 50 g orašastih plodova dnevno snabdeva organizam sa oko 13.5 g proteina, 8 g ugljenih hidrata, 205 mg fosfora, 90 mg magnezijuma, 370 mg kalijuma. Imaju visok sadržaj biološki važnih lipida, što pojedine orašaste plodove čini korisne izvore za dobijanje biljnog ulja. Jedino kestenje ne sadrži visok procenat masti – oko 2%. Orašasti plodovi sadrže esencijalne omega-6 i omega-3 masne kiseline.

Koristi od orašastih plodova

Kako bi maksimalno iskoristili sve blagodeti orašastih plodova, treba da ih konzumirate sirove. Termička obrada uništava veliki deo vitamina i minerala. Kao glavna osobina sirovog koštunjavog voća se smatra njihova moć da organizmu dostave proteine kao antioksidante protiv stresa i stimulisanje imunog sistema. Uz njihovu pomoć se i kalcijum lakše usvaja. Druga vredna komponenta orašastih plodova je folna kiselina, koja ne neophodna za ćelijsku deobu i stvaranje crvenih krvnih zrnaca.

Redovna konzumacija različitih vrsta orašastih plodova smanjuje verovatnoću da se masti skupljaju po zidovima arterija. Utvrđeno je da osobe koje konzumiraju 100 g orašastih plodova sedmično imaju 30% manju verovatnoću da obole od anemije, da imaju gušavost, raširene vene i povećanu prostatu. Oni ređe oboljevaju od kardiovaskularnih oboljenja i imaju zdraviji koštani sistem i zubnu gleđ u poređenju sa onima koji veoma reto ili gotovo uopšte ne konzumiraju orašaste plodove. Koštunjavo voće je široko rasprostranjeno u istočnoj narodnoj medicini. Zbog visoke kalorijske vrednosti, oni su odličan pomoćnik u dijetama za gojenje, koje se primenjuju za oporavljanje od teških oboljenja i iscrpljujućeg fizičkog rada.

Poznato je da orašasti plodovi podmlađuju, zahvaljujući materijama koje deluju kao antioksidanti – vitamin E, selen, flavonodidi, nezasićene masne kiseline, koje sprečavaju dejstvo slobodnih radikala. Orašasti plodovi snižavaju nivo lošeg holesterola u organizmu, koji povećava rizik od kardiovaskularnih oboljenja i čuvaju nivo dobrog holesterola.

Orašasti plodovi su odlično profilaktično sredstvo, tako što sprečavaju dejstvo slobodnih radikala, koji su uzročnici bolesti kao što su ateroskleroza, katarakta, proširenje vena, Parkinsonove bolesti, Alchajmerove bolesti, moždanog udara, bronhijalne astem, dijbetesa, depresije, mnogih vrsta raka.

Orasi poboljšavaju mentalne aktivnosti, jačaju srce, pomažu kod problema sa želucem i jetrom. Preporučuje se dojiljiama i maloj deci. Semenke suncokreta su veoma korisne za sve žlezde sa unutrašnjom sekrecijom, za sluzokožu, krvne sudove i oči. Leblebija se nalazi na drugom mestu, odmah nakon soje, kada su u pitanju masti i veoma je korisna za vegetarijance.

Kikirki je bogat folnom kiselinom i ima visok sadržaj vlakana, koji sa svoje strane daju osećaj sitosti, pa se zato preporučuje u dijetama za mršavljenje. Konzumacija kikirikija snižava holesterol, smanjuje rizik od kardiovaskularnih oboljenja, poboljšava pamćenje. Kod dijabetičara je kikiriki dobar regulator koncentracije insulina i šećera u krvi.

Bademi su važan deo u ishrani dojilja i trudnica. Imaju visok sadržaj kalcijuma, pa na taj način doprinose rastu kod male dece. Narodna medicina preporučuje bademe kod problema sa želudačno – crevnim traktom. Takođe, bademi su korisni za osobe koji imaju kiseline u želucu.

Kestenje je bogato skrobom. U narodnoj medicini je kestenje poznato kao sredstvo protiv dijareje. Ovi orašasti plodovi jačaju krvne sudove, pa su odlično sredstvo za ublažavanje proširenih vena i obilnih menstruacija. Kupke sa kuvanim kestenjem (kada nije oljušteno) leče hemoroide.

Lešnik, koji je bogat vitaminom B, gvožđem i kalcijumom, se preporučuje nakon teških infekcijskih oboljenja. Visok sadržaj joda pomaže u sprečavanju gušavosti. U narodnoj medicini su lešnici odlični za lečenje bolova u zglobovima. Pistaći su korisni kod velikih fizičkih opterećenja, kod srčanih obolljenja, oboljenja jetre, žutice i povraćanja.

Narodna medicina preporučuje ove orašaste plodove osobama koje imaju anemiju, jer kod njih je svakodnevna konzumacija kestenja početkom jeseni i više nego preporučljiva. Obloge od mlevenih kestena ublažava reumatske bolove, dok kuvani ili pečeni kesteni su odlično sredstvo protiv dijareje, zbog visokog sadržaja tanina i pektina.

Štetnost orašastih plodova

Kikiriki, kao i neke druge vrste koštunjavog voća, može izazvati alergije, koje mogu dovesti i do alergijskog šoka, a odatle se može pojaviti i niz neželjenih posledica. Leblebija, takođe, može izazvati alergije, jer ima visok sadržaj purina. To su prirodna jedinjenja, karakteristična za biljke, životinje i ljude. Povećan unos purina se dovodi u vezu sa proizvodnjom mokraćne kiseline, koja je povezana sa pojavom gihta i formiranjem kamena u bubregu. Iz tog razloga osobe koje imaju navedena oboljenja bi trebalo da izbegavaju kozumaciju leblebije.

Orašasti plodovi su bogati mastima, pa nije preporučljivo da se preteruje sa njihovim unosom. Oni mogu brzo da zasite, pa kada se pretera sa njihovom konzumacijom, izazivaju nelagodnost u želucu. Ljubitelji gorkih koštica kajsija bi trebalo da ograniče njihovu konzumaciju i da ne jedu više od 2 – 3 gorke koštice kajsije odjednom – naravno, uslov je da nemaju problema sa želucem i jetrom. Takođe, ove koštice se ne preporučuju osobama koje su na dijeti za mršavljenje.

Izvor: ordinacija.tv ;bonapeti.rs

Dudinje: Jačaju jetru i bubrege, snižavaju holesterol i šećer u krvi, lek za anemiju, vrtoglavicu i loše varenje!

0

Stablo duda, nekada simbol starinskih dvorišta i vojvođanskih salaša, danas se na našim ulicama, pogotovo gradskim, sve ređe može videti. U svakom slučaju, ako naiđete na dud, bilo beli ili crni, nemojte ga zaobići. Pojedite ga svežeg, naberite za sirup ili pekmez. Od njega se može napraviti i vino, ali i vrlo cenjena rakija dudovača.

Crni i beli dud

Dudinje su slatke i hranljive, sadrže prirodne šećere i vitamine, a gotovo svi delovi ove biljke imaju mnoga lekovita svojstva. Sadrže prirodne šećere (najviše glukozu), vodu, limunsku i jabučnu kiselinu, pektine, sluzi, tanin, smole i vitamine C i B2. Od minerala najviše ima gvožđa, kalcijuma i mangana. Beli dud je slađi jer ima više šećera, a manje organskih kiselina. Ljudi znaju za njegova lekovita svojstva od davnina. Od osušenih lisnih pupoljaka prave se čajevi protiv gojaznosti i oboljenja srca i krvnih sudova. Kora drveta preporučuje se protiv visokog krvnog pritiska i zatvora, a prašak od nje služi za posipanje rana jer pospešuje zarastanje.

Šta sve leče dudinje

Zrele dudinje regulišu varenje i čiste organizam, a njihov svež sok podstiče mokrenje, znojenje kod visoke temperature, olakšava iskašljavanje i služi za ispiranje kod upale grla. Poslednja naučna istraživanja potvrdila su da slatki plodovi poboljšavaju vid, regulišu apetit, a pomažu i kod hroničnog gastritisa i hepatitisa. Blagotvorne su u lečenju anemije, regulacije metabolizma i sniženja holesterola. Ubrzavaju oporavak organizma posle dugih i teških bolesti, preporučuju se ženama posle porođaja, a koriste se i kao preventiva za mnoga kancerogena oboljenja. U Kini je kora duda sastojak biljnih smeša za lečenje šećerne bolesti. U zapadnoj Evropi i na Balkanu u iste svrhe koriste osušeno dudovo lišće koje se ponegde kao prašak posipa po hrani, dok se u Japanu iz cvetova duda izrađuje kozmetička krema za odstranjivanje pega i drugih nečistoća na koži.

–  Dudinje poboljšavaju imunitet, a svi oni koji pate od manjka tečnosti u organizmu treba da dnevno unose jednu šaku dudinja s vodom.

–  Korisne su za sve one koji tokom dana mnogo naprežu oči, a redovna konzumacija jača čulo vida.

–  Zahvaljujući hranljivim mineralima i vitaminima, dudinje pomažu u lečenju mnogih hroničnih bolesti.

–  Redovnom upotrebom, dudinje pojačavaju apetit i poboljšavaju ceo digestivni trakt.

–  Redovnom upotrebom soka od dudinje možete izlečiti bolesti kao što su anemija, vrtoglavica, bledilo, insomnija i jako lupanje srca.

–  Osobe sa sedom kosom mogu da pronađu spas u ovom čudotovornom plodu. Sok od dudinje direktno se nanosi na kosu i povoljno utiče na rast i jačanje dlake, i sprečava sede.

–  Dudinje pomažu i kod hipertenzije, jačaju jetru i bubrege.

–  Konzumiranje soka od dudinja posle operacija veoma je korisno jer garantuje brži i bezbolniji oporavak.

–  Pijenje soka posle porođaja može veoma pozitivno da utiče na ženino zdravlje.

–  Dudinje snižavaju holesterol, ali i šećer u krvi i potpomažu izbacivanje tečnosti.

Dud kao lek tradicionalna upotreba

  • Listovi duda se koriste za lečenje gripa, prehlade, krvarenja nosa i infekcija oka.

  • Tinktura koja se pravi od kore drveta duda koristi se za zubobolju.

  • Dudinje se koriste za lečenje tinitusa, inkontinencije, zatvora i prevremeno sedenje kose.

  • Koren duda se može konzumirati ako kašljete, imate astmu, edem pluća, bronhitis, dijabetes i povišen pritisak.

  • Kora od duda se koristi ako imate pantljičaru u stomaku.

  • Ekstrakt duda ima antigljivična i antibakterijska svojstva.

  • Koristi se za lečenje dijabetesa.

  • Ukoliko vas boli grlo, grgoćite ekstrakt duda.

RECEPTI SA DUDINJAMA

Sok od dudinja

U 3 kg dudinja i 2 l vode dodajte 30 gr vinske kiseline, ostavite 24 sata, procedite, kuvajte sa šećerom (odnos soka i šećera 1:1) na laganoj vatri i skidajte penu. Sok ukuvajte do željene gustine i pijte ga razblaženog sa vodom.

Pekmez od dudinja

Sastojci

  • 1,5 kilogram duda

  • 300 grama šećera (od šećerne trske)

  • 1 kesica pektina

Priprema

  • Operite i očistite dudinje, i obavezno poskidajte peteljke

  • Stavite u veliku činiju, u koju ćete dodati šećer i pektin

  • Na tihoj vatri, mešajte dok se sav šećer ne otopi

  • Sterilišite tegle koje ćete koristiti za čuvanje pekmeza pod vrelom vodom

  • Tegle stavite u veliku šerpu punu vode (koja će se kuvati), sipajte pekmez i ostavite da se krčka 10-ak minuta

  • Zatvorite tegle, sačekajte da se prohlade pa stavite u frižider.

Čaj od suvog dudovog lišća

Osim dudinja, leti se ubiru i listovi, koji se mogu i osušiti na provetrenom i zasenjenom mestu. Koriste se i kao dodatak varivima ili pripremljeni kao čaj, pomažu u lečenju šećerne bolesti.  Za čaj je potrebno 100 grama svežeg ili suvog lišća, koje se stavi u manji lonac i prelije litrom proključale vode. Zatim poklopite i ostavite da odstoji desetak sati. Procedite i pijete više puta dnevno kao zamenu za vodu.

Sladoled od dudinja

Potrebno je: 200 g suvog duda, 600ml vode, 3 jajeta, 70 g šećera, 200 g slatke pavlake i 2 kašike meda.

Dudinje potopite u vodu da omekšaju, posle sat vremena ih izblendirajte zajedno sa vodom, pa pomešajte sa slatkom pavlakom i medom.

Umutite čvrst sneg od belanaca sa kašikom šećera.

Posebno umutite žumanca sa preostalim šećerom, dodajte dudinje sa pavlakom i medom, promešajte i lagano dodajte sneg od belanaca.

Sve pažljivo promešajte pokretima odozdo na gore.

Dobijenu masu preručite u odgovarajuću posudu i ostavite da dva, tri sata stoji u zamrzivaču. Posle nekoliko sati izvadite i energično promešajte, da se ne bi formirali kristali leda, pa vratite još dva, tri sata u zamrzivač.

Kolač od dudinja

Potrebno je: 50 g suvih dudinja, 140 g putera, 140 g šećera, 140 g mlevenih badema, 140 g brašna, pola kesice praška za pecivo, jaje, 2 kašičice ekstrakta vanile, kašičica cimeta u prahu i malo šećera u prahu za posipanje.

Dudinje operite, uklonite im peteljke, preručite u veću posudu, dodajte izvršnu kašiku šećera, posudu malo protresite i ostavite sa strane.

Zajedno umutite puter, preostali šećer, mlevene bademe, brašno, jaje, prašak za pecivo, cimet i ekstrakt vanile, da dobijete homogenu masu.

Pola količine mase preručite u četvrtast pleh, obložen papirom za pečenje, poravnajte, odozgo rasporedite dudinje i blago ih pritisnite da utonu, pa prekrijte preostalom količinom testa.

Pecite 45 minuta do sat vremena u zagrejanoj rerni na 180 stepeni.

ordinacija.tv

Izvor:stil.kurir.rs

Breskva: Smanjuje rizik od kardiovaskularnih bolesti, nekih vrsta raka i hroničnih bolesti…(recepti)

0

Ova veoma raširena voćka, koja se još zove i persijska šljiva, vodi poreklo iz Kine, a pored toga što je veoma ukusna, ona sadrži i veliki broj korisnih sastojaka koji blagotvorno utiču na opšte zdravstveno stanje

Plod breskve bogat je vitaminima C i B2, keroteninom i kalijumom. Ne treba zaboraviti da može poslužiti i kao prirodni lek za mnoge bolesti. Najbolje je da se koristi sveža, ali i sokovi i kompoti pripremljeni od ovog voća zadržavaju dosta hranljivih i lekovitih sastojaka.

Naučna istraživanja pokazuju da breskva može povećati plodnost kod muškaraca, smanjiti krvni pritisak, sprečiti nastanak i dalje napredovanje raka. Zahvaljujući vitaminu B2, korisna je za očuvanje dobrog vida, mekane i elastične kože, kao i mladalačkog izgleda. Breskva se naročito preporučuje deci u razvoju jer je vitamin B2 odgovoran za pravilan rast i razvoj. Osim toga, ona pospešuju varenje teške i masne hrane jer povećavaju lučenje želudačnih sokova i zaustavljaju mučninu i povraćanje. Breskva sadrži dosta tečnosti, šećera i drugih hranljivih materija pa je tokom leta pravi melem za okrepljenje organizma i stoga je obavezno treba jesti dok traje sezona. Naučne i epidemiološke studije već godinama pokazuju kako pojačana konzumacija voća i povrća smanjuje rizik od kardiovaskularnih bolesti, nekih vrsta raka i hroničnih bolesti. U tim istraživanjima korišćeni su izvesni mehanizmi koji su pomogli da se objasni koja je uloga voća i povrća u zaštiti organizma, kao i uloga antioksidansa koji su u njima prisutni u velikoj količini.

Vlakna  

Breskva i nektarina sadrže mnogo prehrambenih vlakana. Jedna porcija breskve ili nektarine, koja odgovara srednjoj veličini voća, pokriva od pet do devet odsto svakodnevnih unosa vlakana preporučenih za odrasle muškarce i žene. Ti unosi znatno su smanjeni ako se ne konzumira i koža voća, jer upravo taj deo sadrži velike količine vlakana, koja sprečavaju konstipaciju i smanjuju rizik od dobijanja raka debelog creva.

DIJETETSKA DEJSTVA  

Plod breskve ima nisku energetske vrednosti od samo 43 kcal na 100 g. Sadrži 87 odsto vode, 11 procenata ugljenih hidrata i vrlo male količine belančevina i masti. Od vitamina sadrži najviše beta-karotena i vitamina C, a od minerala najviše kalijuma, fosfora i magnezijuma. Breskve i nektarine osvežavaju naš organizam jer sadrže od 87 do 90 odsto vode. Upravo zbog toga ubrajamo ih u niskokalorično voće idealno za dijetu. Imaju diuretski učinak, pročišćavaju organizam i olakšavaju probavu.

Evo zbog čega bi trebalo češće da uživate u sočnim breskvama.

  1. Breskve su odlična užina za sve one koji su na dijeti. Brzo će vas zasititi, a posebno će vas obradovati što jedna breskva sadrži između 35 i 50 kalorija, i nimalo masti.

  2. Breskve su bogate fenolima. Ovo su antioksidansi i bore se protiv dijabetesa i kardiovaskularnih bolesti.

  3. Održavaju vašu kožu zdravom. Breskve prirodno hidriraju vašu kožu, zahvaljujući vitaminima A i C, i često se koriste u kozmetičke svrhe. Ovi vitamini regenerišu tkivo.

  4. Smanjuju opadanje kose i imaju pozitivan uticaj na vlasište kose.

  5. Smanjuju anksioznost. Breskve u Mađarskoj često zovu „Voće za smirenje“, jer one uspešno otklanjaju stres.

  6. Selen, mineral koji se nalazi u ovom voću koristi se u prevenciji raka, i može da spreči oštećenje ćelija.

  7. Smiruju stomak, i imaju blago diuretičko dejstvo te čiste vaše bubrege i bešiku.

  8. Breskve su i prirodni afrodizijak.

  9. Imaju umirujuća svojstva. Prokuvajte cvetove breskve u vodi i dodajte malo meda. Ova kupka idealna je za opuštanje.

  10. Čaj od lišća i kore drveta breskve umiruje hronični bronhitis, kašalj i gastritis.

RECEPTI SA BRESKVAMA

Sok od breskve

sastojci:

  • 5 kg breskvi

  • 1, 5 kg šećera

  • 12 l vode

  • 4 kesice limuntusa

Priprema:

Prvo oljuštite i očistite voće od koštica. Zatim izmiksajte voće u blenderu, dodajući vode po potrebi, ali od onih 12 litara.

Kada to uradite, prespite dobijenu smesu u šerpu u kojoj ćete kuvati sok, ali vodite računa da bude dovoljno velika jer treba da stane 12 litara vode plus samleveno voće.

Dodajte šećer, limuntus i vodu, pa stavite da proključa na tišoj vatri. Od trenutka kada proključa sok treba da vri oko 15 minuta.

Dok sok vri, vi sterilišite flaše u rerni, pa gotov sok sipajte u vrele flaše. Odmah ih zatvorite, pa sve zajedno zamotajte u ćebe, kako bi se postepeno hladile.

Kada se sok potpuno ohladi, odložite ga na hlatno i tamno mesto..

Sirup od breskve

Ovako pripremljen sirup od breskvi nema talog i nije ga potrebno mućkati pre upotrebe. Takođe se ništa ne kuva i vrlo malo pulpe otpada.

Sastojci:

5kg dobro zrelih breskvi

1,5kg šećera

2 do 3 kašike limuntusa

½ kesice konzervansa

1/5 kesice vinobrana

Priprema:

Braskve oprati, oljuštiti i odstraniti im koštice. Kada su dobro zrele one će za vreme ovih operacija već osloboditi deo soka, zatim im dodati 1 čašu vode, oko 100g šećera i 1 kašiku limuntusa, pa ih izgnjaviti, pokriti čistom krpom i ostaviti preko noći da stoje.

Sutradan uzeti čistu gustu gazu ili krpu i u nju sipati masu, napraviti kao zavežljaj pa rukama gnjaviti i cediti sok iznad čiste posude, sve dok ima soka. Očistit,i zatim, gazu od pulpe i oprati vodom jer je dosta gusta, pa ponoviti postupak dok ima voća. Dobijenom soku dodati još 1,4kg šećera i kašiku do dve limuntusa, konzervans i vinobran pa mešati nekoliko minuta i ostaviti da stoji par sati, uz povremeno mešanje dok se sav šećer ne otopi. Kada se dobije sirup i otopi sav šećer, sirup od breskvi sipati u čiste i suve flaše, zatvoriti i čuvati na tamnom i prohladnom mestu. Sirup se razblažuje u odnosu 1:3 sa vodom ili po ukusu.

Kompot od breskvi

Sastojci:

4 kg bresaka
1 kg belog kristal šećera ili za zdraviju varijantu – čećer od šećerne trske, s tim što je on malo manje sladak

Priprema:

Oljuštene breskve isecite na male četvrtine, pa ih poređajte u sterilisane tegle.

U međuvremenu pripremite sirup tako što ćete rastvoriti šećer u 2 litre vode i ostaviti da ključa, dok se šećer potpuno ne rastopi.

Ovako dobijenim sirupom prelijte voće. Trebalo bi da napunite tegle do otprilike 1 centimetar ispod vrha. Povežite tegle celofanom i zatvorite poklopcem.

Na dno veće šerpe stavite pamučnu krpu, pa poređajte tegle, ali tako da se one ne dodiruju, jer može doći do pucanja.

Nalijte vodom do grlića tegle i stavite na tihu vatru da polako provre.

Da bi proces pasterizacije bio uspešan potrebno je da voda vri 15 – 20 minuta, na tihoj vatri.

Nakon toga odmah izvadite tegle, kako kompot od breskve ne bi promenio boju i ostavite ih da se prirodno ohlade. Kada se tegle potpuno ohlade, odložite ih na tamno i hladno mesto.

Kolač sa breskvama

Sastojci za koru:

  • 5 jaja

  • 10 kasika secera

  • 15 kasika ulja

  • 15 kasika brasna

  • 1 prasak za pecivo

Sredni deo:

  • 1 kg bresaka, a moze i vise

Fil:

  • 1 litar mleka

  • 2 pudinga od vanile

  • 6 kasika brasna

  • 10 kasika secera (moze i vise zavisi ko kolko voli slatko da bude)

  • 1 margarin od 250 grama

  • Za kraj 2 kesice slag

Priprema kore:

Umutiti prvo belanca, pa dodati secer i umutiti u cvrst sneg. Potom dodati zumanca, mutit jos malo, dodati ulje, pa posle toga brasno pomesano sa praskom za pecivo. Mutiti kasikom, sipati u oblozen plex i staviti da se pece najbolje sami odrediti stepen pecenja i vreme. Kad se ispece ostaviti koru da se ohladi pa posle na nju poredjati isecene breskve.

Fil:

Staviti 700 ml mleka sa secerom da kuva, a u preostalih 300 ml rastvoriti puding i brasno. U mleko kad pocne da kuva staviti razmucen puding sa brasnom i kuvati dok se ne zgusne. Ostaviti fil da se ohladi. Kad se ohladi dodati umucen margarin, pa sve lepo sjediniti i staviti preko breskve. Umutitti slag, staviti preko fila i ostaviti 2 do 3 sata u frizider da se stegne.

Sočni tart od breskve

Napravite koru: Pomešajte 300 g brašna, 100 g šećera i kašičicu praška za pecivo, pa dodajte 150 g otopljenog putera. Sjedinite, odvojite jednu malu lopticu testa i ostavite sa strane, a od većeg dela formirajte koru u kalupu za tart i ostavite da se hladi u frižideru.

Pripremite fil: 200 ml kisele pavlake izmešajte sa 100 g šećera i dve kašičice vanilin šećera. Dodajte konzervu kompota od breskve (oko 250 g, sok odlijte), dobro sjedinite i rasporedite preko kore. Razvijte lopticu testa koju ste odvojili i napravite od nje trakice, pa rasporedite preko fila, kako biste dobili “šuplju” koru odozgo. Pecite 25-30 minuta.

Sladoled od breskve

Da biste napravili ovo ledeno osveženje, nije vam potrebno kulinarsko umeće ni mnogo vremena, već samo kalupi, štapići, voda i voće! U blenderu ispasirajte breskve sa vodom, izlijte smesu u kalupe, ubacite štapiće i ostavite da se hladi u zamrzivaču tokom noći. Po želji, možete dodati još neko voće, poput manga ili jagoda.

Hrskava torta od breskve i oblandi

Za ovu neobičnu tortu potrebne su vam oblande, belanca, malo šećera i džem od breskve.

Priprema: Umutite belanca sa malo šećera (na jedno belance dovoljna je kašičica), premažite oblandu i malo zapecite. Tako uradite sa svakom korom, a sami odaberite visinu torte, odnosno broj oblandi.

Kada ste zapekli sve kore, počnite sa slaganjem: belanca prve kore neka budu okrenuta ka gore, premažite džemom od breskve, pa poklopite drugom korom, ali belanca neka idu na dole, premažite i nju džemom, pa nastavite isti postupak. Poslednja kora neka bude sa belancima na vrhu, a preko pospite kokos ili urendajte čokoladu i rasporedite komadiće breskve.

Kolač od breskve sa belom čokoladom

Napravite koru od 5 jaja, šoljice šećera u prahu, pola šoljice ulja, šoljice mleka, 1,5 šoljice brašna, kesice praška za pecivo i 2 kašike rendane bele čokolade, pa ispecite.

Za fil dobro umutite 5 belanaca sa 8 kašika šećera, pa dodajte sitne komadiće seckane breskve. Rasporedite preko kore i zapecite nekoliko minuta. Da biste napravili sočni preliv, prokuvajte 300 g breskvi sa 50 g šećera, pa dodajte 1,5 kesicu želatina pomešanog sa malo soka od breskve. Prelijte preko fila, dobro ohladite i služite uz kompot od breskvi.

Mekani kolač sa breskvama

Sastojci: 5 jaja, čaša jogurta, jedna i po čaša šećera, čaša ulja, pola kesice praška za pecivo, dve čaše brašna, 500 g višanja, malo orašastih plodova za ukrašavanje.

Priprema: Odvojte belanca od žumanaca. Dobro umutite belanca i dodajte šećer. Mutite još malo, pa dodajte žumanca, a potom i jogurt, ulje i prašak za pecivo. Dobro sjedinite, pa sipajte pola smese u pleh i zapecite 10 minuta. Izvadite, dodajte 500 g seckanih breskvi, prelijte ostatkom smese, vratite u rernu i dopecite još 15-20 minuta. Pospite seckanim orašastim plodovima.

Rolat od breskve

Umutite 120 g putera sa malo soli, dodajte 100 g rastopljene bele čokolade i dobro promešajte. Ppostepeno dodajte 7 žumanaca. Belanca umutite sa 150 g šećera, dodajte 120 g brašna i ekstrakt breskve, pa sjedinite sa smesom od putera. Sipajte u pleh obložen papirom i pecite 10 minuta. Pečenu koru izručite na kuhinjsku krpu posutu šećerom i odmah smotajte. 300 ml slatke pavlake umutite sa 1 vanilin šećerom i dodajte 1 kesicu želatina pripremljenog po uputstvu sa kesice. Namažite koru filom, rasporedite komadiće breskvi i ponovo smotajte. Hladite oko 3 sata, po želji ukrasite komadićima breskve i poslužite.

ordinacija.tv

Izvor:glossy.espreso.rs

Spanać: Protiv kancera, za zdrave krvne sudove i srce, dobru krvnu sliku, čišćenje organizma (recepti)

0

Spanać potiče iz Persije, Turkestana i Avganistana, odakle je u Kinu dospeo u sedmom veku, gde ga je kao dar poslao kralj Nepala. U Evropu su ga tek u 11. veku preneli Mavari u opsadi Španije, da bi kasnije stigao i na tlo Amerike. Zanimljivo je da su Evropljani dugo pružali otpor prema ovoj vrednoj namirnici, za razliku od stanovništva Amerike koje ga je obilato od početka koristilo kao salatu. Evropljani su takvu praksu počeli stidljivo, prilično kasno da primenjuju, ali se ispostavilo da je najbolji ako je začinjen maslinovim uljem. Dovoljno je pomešati kuvani spanać sa sitno iseckanim češnjem belog luka, sokom od sveže ceđenog limuna i maslinovim uljem. Ako se još preko toga narenda parmezan – zadovoljstvo je potpuno.

Ako hoćete brže da razmišljate jedite spanać (Spinacia oleracea), poručuju nutricionisti. Ako hoćete da imate dobro varenje, dobru krvnu sliku i normalan holesterol, opet jedite spanać. Za dobar vid i oči bez katarakte, takođe je važan spanać…

Poduža je lista zdravstvenih nevolja gde ovo povrće može da pomogne. Spanać spada među nutritivno najvrednije namirnice, koja, baš kao u slučaju Popaja iz crtaća, daje snagu, ali i zaštitu od kancerogenih i kardiovaskularnih bolesti, osteoporoze…

Zbog velikog prisustva obilja minerala i vitamina, spanać zovu “kraljem povrća”. Samo u sto grama ima oko 1.400 miligrama mineralnih sastojaka. Spanać je izvanredan izvor vitamina C i beta karotena. Za zadovoljavanje dnevnih potreba dovoljna je šolja kuvanog spanaća. Dobar je izvor i folata, vitamina iz B grupe, koji igra važnu ulogu u smanjenju nivoa homocisteina u krvi, sastojka za koji se veruje da, ukoliko je prisutan u visokoj koncentraciji, može da poveća mogućnost za srčani udar. Srce čuva i magnezijum, mineral važan za održavanje normalnog krvnog pritiska. A retko koja biljka ima 56 miligrama ovog minerala, kao što to ima spanać. Malobrojne su i biljke koje imaju više gvožđa.

Spanać treba jesti i zbog vitamina K, važnog saveznika u održavanju zdravlja kostiju. Vitamin K je bitan za pravilan proces mineralizacije kostiju, odnosno za zdrave i čvrste kosti. Treba ga jesti i zbog kalcijuma, natrijuma, fosfora, mangana, bakra, cinka, joda, kobalta. Zbog zavidnog prisustva celuloze, spanać je dragocen za varenje i čišćenje organizma.

Spanać je prepun vitamina

U njegovom sastavu je veliki broj vitamina među kojima su:

Vitamin A – ima višestruku funkciju za pravilan rad organizma, bitan je za pravilan rast i razvoj, funkcionisanje imunog sistema, vid, zdravlje kože, a poznate je i kao moćan antioksidant,

Vitamin C – za koji je dokazano da preventivno deluje u borbi protivi kardiovaskularnih, hroničnih bolesti ali i običnih prehlada,

Vitamin K  – je bitan suplement u prevenciji osteoporoze i preloma kostiju kod žena u menopauzi,

Vitamin B6 – pomaže organizmu da hranu pretvori u energiju, posebno je bitan za zdravlje majke i novorođenčeta jer utiče na pravilan razvoj mozga i imunog sistema

Vitamin E  – poznat kao najjači antioksidant, štiti organizam od slobodnih radikala, sprečava nastatanak arterijskog pritiska, suženje arterija i ateroskleroze. Nezamenjiv je u borbi protiv oboljenj srca i krvnih sudova,

Folna kiselina – (Vitamin B) je pre svega neophodna za normalan razvoja ploda u trudnoći, nedostatak folne kiseline može se odraziti na  plodnost kod muškaraca i žena, a dokazano smanjuje rizik od srčanog udara,

Riboflavin – se takođe može naći u spanaću, njegov nedostatak u organizmu može prouzrokovati mnoga oboljenja od stomatitisa i anemije, a nedostatak u trudnoći može prouzrokovati srčane smetnje i deformitete kod beba,

Spanać obiluje mineralima

Spanać u svom sastavu sadrži brojne minerale i to:

Magnezijum – čiji nedostatak u u organizmu se može negativno odraziti na neurološki, mišićni, kardiovaskularni i metabolički sistem,

Mangan – je neophodan metal za ljudski organizam, doprinosi pravilnom funkcionisanju metabolizma i razvoj, bitan antioksidant, a največa količina mangana u ljudskom organizmu nalazi se u kostima, ima ga u jetri i bubrezima,

Kalcijum – je mineral koji učestvuje u razvoju koštane mase i neuromišićnog sistema. Bitan je za pravilan rad srca kao i pomoć kod alergijskih stanja. Nedostatak je čest kod žena u periodu trudnoće i dojenja, ali i u menopauzi.

Kalijum – ukoliko ste stalno umorni, imate česte vrtoglavice, lupanje srca, konstipaciju, bol u mišicima, peckanje i utrnulost u ekstremitetima, veoma je verovatno da imate nedostatak kalijuma.

Vlakna – pomažu u regulaciji probave i varenja, čiste zidove creva, pospešuju detoksikaciju organizma, značajni su za regulaciju glikemije, holesterola i triglicerida,

Gvožđe – spanać je bogat gvožđem ali ono o čemu se često ne piše je da sadrži supstance (fitate) koje blokiraju apsorpciju gvožđa u organizmu, te da ukoliko imate manjak gvožđa bolje je da uzimate neke druge namirnice, ili da sapanać kombinujete sa narandžom ili limunom (citrusima) koji sadrže materije koje podstiču apsorpiciju gvožđa.

O uzgajanju

Za uzgajanje ove dragocena biljka potrebno je poštovati izuzetno stroga pravila kontrole količine i kvaliteta mineralnih đubriva kojima se prehranjuje. Ako se pretera, azot iz azotnih đubriva koncentriše se u listu, što može biti kontraproduktivno za zdravlje ljudi. Na sreću, mi smo jedna među retkim zemljama koja spanać prehranjuje organskim đubrivima i obavlja strogu kontrolu prilikom uzgoja.

O kupovini

Ipak, prilikom kupovine ove izuzetno osetljive namirnice, treba voditi računa da listovi budu intenzivno zelene boje, koji je siguran znak da je spanać svež. Ukoliko ga odmah ne pripremate za jelo, treba ga spakovati u plastičnu kesu bez pranja, pošto vlaga može dovesti do kvarenja. Skuvani spanać nije dobro ostavljati duže ni u frižideru ni u zamrzivaču.

O pripremi

Pre pripreme spanać treba dobro oprati da bi se sa listova uklonila zaostala zemlja i sve nečistoće. Najbolje ga je staviti u veliku posudu sa hladnom vodom, pa onda kružnim pokretima ruke provlačiti. Vodu menjati sve dok ne nestane i najmanja prljavština. U svakom slučaju, u ishranu treba uvrstiti što više obroka sa spanaćem, za koji je potvrđeno da blagotvorno deluje na zdravlje.

Opšte je poznato da spanać jednom pripremljen ne treba podgrevati, jer se tako oslobađaju nitriti koji nisu zdravi za ljudski organizam. To nije mit i legenda već naučno potvrđena činjenica.

Iako većina voli sveže povrće, zamrzavanje je danas čest način čuvanja namirnica,  međutim nije preporučljivo njegovo dugo čuvanje u frižderu ili zamrzivaču jer stajanjem gubi svoja hranjiva svojstva.

RECEPTI

Protiv kancera

Oboleli od zloćudnih bolesti treba što češće da jedu spanać kombinovan sa pirinčem. Prilikom pripremanja spanać treba pirjaniti u sopstvenom soku sa malo ulja od maslina. Kada je spanać gotov, treba mu dodati skuvani pirinač, i sve začiniti limunovim sokom i malo narendane sveže crne rotkve. Ovo bi trebalo, duže vreme, da bude glavna hrana!

Čaj za bolji rad jetre, mokraćne bešike i organa za varenje

Priprema se tako što se šaka lišća spanaća prelije sa dva decilitra ključale vode. Zatim se ostavi da odstoji deset minuta, procedi i pije tri puta dnevno pre jela.

Spanać u bešamel sosu

Obariti spanać po želji, dobro ga procediti i usitninit. U šerpi zagrejati ulje, dodati kašiku brašna i dobro promešati, a zatim dodavati mleko, mešati sve vreme dok se ne dobije homogena i gusta smeša. Potom dodati spanać, 2 kašike pavlake, 1 jaje i malo iseckanog belog luka. Poslužiti uz kajganu ili pohovano belo meso.

 Pita sa spanaćem, sirom i jajima

Najpre ga obarite, pa ostaviti da se ocedi a potom ga iseckajte. Umutiti 4 jaja, 400 g sitnog sira, 1 jogurt, prstohvat soli, dodati oceđen spanać, kurkumu po želji (pola kafene kašikice). Dobijenom smesom bogato premazati kore, umotati ih, a preostalim delom premazati umotane kore kako bi pita bila što sočnija. Peći na 180 stepeni 30-40 minuta.

 Posna pita sa spanaćem i mladim lukom

Obariti listove spanaća, ostaviti da se ocedi a potom ga iseckati. Iseckati vezicu mladog luka i propržiti ga na ulju. Dodati spanać, so i začinsko bilje po zelji. Dobijenom smesom bogato premazati kore, umotati ih i peći na 180 stepeni 30-40 minuta.

Proja sa spanaćem i maslinovim uljem

Iseckati spanać i dinstati ga 5 minuta na maslinovom ulju. Umutiti jogurt, jaja, maslinovo ulje, brašno, prašak za pecivo i malo mineralne vode. Mutiti dok se ne napravi glatka homogena smesa. Zatim dodati spanać i sve dobro promešajti. Smesu sipajti u tepsiju koju ste namazali uljem i pecite u rerni 30 minuta na 200 stepeni.

Rolat od spanaća i šunke

Umutiti 6 jaja, dodati 4 kasike brašna, prašak za pecivo, obariti1 kg spanaća koji potom dobro iscediti i iseckati, dodati malo soli, ohladiti i dodati ostalojti masi. smesu zatim ispeći i uviti u rolat. Fil- 300g šunke, 300g sira, 5-6 kasika majoneza.

Lazanje sa spanaćem i paradajz sosom

Obarite a potom iscedite i iseckajte listove spanaća. Izdinstajte luk, crni i beli na ulju, a potom dodajte spanać, so i začinsko bilje po ukusu. Prokuvajte paradajz sok, dodajte so, biber i origano. U malo vode promešajte malo brašna i tucane paprike i to dodajete u paradajz sok, smesu kuvajte dok se ne napravi sos.  Sada dodajte sitan sir. Posudu u kojoj ćete peći lazanje namazati uljem, stavite malo sosa pa lazanje pa opet sos pa nadev od sira i spanaća i tako redom slažite dok imate materijala. Pecite 40 minuta na 200 stepeni.

Ako volite šampinjone ovaj recept možete prilagoditi tako što ćete sa spanaćem i lukom izdinstati malo pečuraka a ostalo je isto.

Osobe sa poremećenim funkcijama bubrega i mokraćne bešike treba da izbegavaju spanać zbog oksalata, koji, ako su prisutni u većim koncentracijama u telesnim tečnostima, mogu dovesti do zdravstevnih tegoba. Osobama sa poremećenim radom štitne žlezde takođe se ne preporučuje spanać, jer sadrži takozvane goitrogene sastojke koji ometaju njen rad.

Za bebe

Kada je reč o novorođenčadi i bebama do 3 meseca pedijatri ne preporučuju spravljanje kašica od spanaća baš zbog visoke koncentracije nitrata, ali bebe starije od 6 meseci mogu ga konzumirati.

Kašica od spanaća i krompira sprema se brzo i vrlo je jednostavna:

  • Potrebno je prvo obariti spanać na malo maslaca i skuvati krompir. Ohladite ih, a potom ih sjedinite i izmiksajete štapnim mikserom.

Izvor: ordinacija.tv ;novosti.rs; topvita.info