Naslovna Blog Stranica 177

Šta izaziva i kako da sprečite pucanje KAPILARA u OKU?

Pucanje kapilara u očima ostavlja specifične mrlje, kojima se nikada ne zna tačan uzrok, ali svakako bude strah, naročito kada se pojave kod dece, što je čest slučaj. Ova nelagodna pojava se često povezuje sa kancerom mozga i problemima sa srcem, ali istina je da je situacija, na svu sreću, daleko benignija od toga i najčešće kada dođe do krvavih očiju nema mesta panici.

Pucanje kapilara se javlja u obliku sitnih crvenih tačkica i predela nepravilnih linija na beonjači oka. Kako se krv nalazi ispod površine oka, ona neće teći, niti će se ocrtati ako prislonite maramicu na beonjaču.

Pucanje kapilara ne treba mešati sa proširenim krvnim sudovima u očima. Kada kapilar u oku pukne, krv se širi kao mrlja tamno crvene boje i prekriva veći deo beonjače.

Kako vreme prolazi ova „krv u oku“ će postati žuća dok polako u potpunosti ne izbledi.

Pucanje kapilara je, zapravo, sasvim bezopasno i bezazleno stanje. Stručno, ova pojava se naziva subkonjuktivalno krvarenje, a ona nastaje zato što su krvni sudovi u očima veoma krhki.

Ovo su neke od pojava koje mogu da izazovu njihovo pucanje.

Premor i teški fizički rad

Bilo da radite fizički naporan posao, ili 8 sati dnevno provedete pred računarom, vaše oči to osete i pate. Naprezanje nastavljate i kod kuće kada posle posla nastavite da čitate ili gledate televiziju ili telefon.

Oči se tada neminovno umaraju i upale, pa je posledica pucanje kapilara.

Kašalj

Kašljanje napreže telo, pa samim tim i oči. Usled prevelikog napora, kapilari u očima mogu da puknu. Ipak, to je scenario koji je moguć tek usled intezivnog i dugotrajnog kašlja.

Pucanje kapilara usled kašlja, češće je kod dece nego kod odraslih. Jedini savet koji možemo da vam damo je da ne paničite pred detetom i time ga ne uznemiravate, jer će mrlje od krvi svakako ubrzo nestati.

U takvoj situaciji možete da konsultujete i pedijatra, koji će vam dati sve neophodne savete i smernice.

Povreda oka

Nesadekvatno nošenje kontaktnih sočiva i hirurški zahvati na očima, takođe mogu da dovedu do pucanja kapilara. Ukoliko ste imali bilo kakvu intervenciju na oku, preporuka je da se na vreme javite oftalmologu.

Kako izbeći pucanje kapilara?

Osnovni način da sprečite pucanje kapilara usled umora, jeste da češće odmarate oči. Trepćite često i odvojite makar nekoliko minuta u toku sata i žmurite.

Preporuka je da uključite  namirnice bogate beta-karotenom u ishranu. Ukoliko provodite dosta vremena ispred računara, povećajte unos vitamina C.

Kada se radi o deci, a naročito bebama, neophodno je da sprečite njihovo povređivanje. Secite im redovno noktiće i sklonite iz njihovog okruženja igračke koje mogu da ih povrede.

Izvor: objektiv.rs

“Zlatno mleko” – Jača imunitet, pomaže kod prehlada, artritisa, upala, deluje na raspoloženje i pamćenje

Mleko od kurkume, na indijskom – haldi doodh, jedno je od najpopularnijih napitaka za podizanje imuniteta, lečenja prehlada, gripa, a koristi se i kod artritisa, upala.

Napitak, koji još zovu i “zlatno mleko”, vekovima se koristio u Aziji za borbu protiv mnogih bolesti.

Glavni sastojak je kurkuma koja se sastoji iz supstance poznate pod nazivom kurkumin.

Kurkuma ima protivupalno, antiseptičko i antilalergijsko dejstvo, te pomaže kod respiratornih tegoba, deluje na raspoloženje i pamćenje. Ovo mleko podiže imuni sistem, snižava krvni pritisak, reguliše metabolizam.

Mnogi ga spremaju sa kravljim mlekom, a mi vam otkrivamo neobičan recept sa đumbirom i cimetom i mlekom od kokosa ili badema.

Za pripremu zlatnog mleka biće vam potrebni sledeći sastojci:

  • 1 šoljica kokosovog mleka (ili bademovog),

  • 1 štapić cimeta,

  • 1 komad kurkume, neoljuštene i tanko narezane ili 1/2 kašičice kurkume u prahu,

  • 1 komadić tanko narezanog đumbira,

  • 1 kašičica meda,

  • 1 kašičica devičanskog kokosovog ulja,

  • 1/4 kašičica crnog bibera.

Priprema:

Umutite sve sastojke s merom jedne čaše vode i stavite u malenu posudu. Pričekajte da prokuva, a onda smanjite vatru i kuvajte lagano oko 10 minuta. Procedite u šolju i posipajte cimetom u prahu pre posluživanja.

Izvor: b92.net

POMAK U LEČENJU MULTIPLE SKLEROZE: Nove terapije značajno usporavaju progresiju bolesti i poboljšavju kvalitet života

Broj pacijenata na lekovima prve generacije dupliran je od 2020. godine, a na pozitivnu listu stavljene su i najsavremenije, visoko efikasne terapije, koju trenutno prima više od 1.100 obolelih. Time je utrostručen broj obolelih od multiple skleroze, koji se leče na teret Republičkog fonda za zdravstveno osguranje u odnosu na pre dve godine.

Multipla skleroza je podmukla bolest i od nje u Srbiji boluje oko 9.000 ljudi. Najčešće se javlja između 20. i 40. godine života, ali se može manifestovati i u bilo kom drugom životnom periodu. Tok bolesti je nepredvidiv, a žene oboljevaju dva puta češće nego muškarci.

Do 2019. godine u Srbiji se o trošku RFZO lečilo svega 1.100 pacijenata i to samo lekovima prve generacije. Međutim, nakon 15 godina od uvođenja tih lekova, država je u 2020. godini, na pozitivnu listu lekova uvrstila i visoko efikasne terapije za lečenje relapsne i primarno progresivne multiple skleroze, tako da trenutno, ukupno 3.150 pacijenata prima neku od terapija za multiple sklerozu. Od toga, 2.030 pacijenata je na terapijama prve generacije, dok je na najnovijim, savremenim, terapijama, trenutno 1.120 pacijenata.

Dragana Šutovac Ilić, ispred Društva multiple skleroze Srbije rekla je da je uvođenje inovativnih terapija za multiplu sklerozu na pozitivnu listu RFZO, cilj koji je konačno ostvaren u Srbiji.

– Od MS boluju mlađi ljudi, između 20 i 40 godine, i terapija im mnogo znači kako bi vodili što normalniji život, imali što manje problema, mogli da stvaraju porodicu, rade, grade karijere itd. Zahvaljujući angažovanju udruženja pacijenata, predstavnika države i lekara, koji su prepoznali značaj ranog lečenja uspeli smo u tome. Naime, godinama smo imali situaciju da se pacijentu dijagnostikuje MS, ali da zbog restriktivnih indikacija RFZO, ne može da dobije terapiju. Praktično, pacijent je morao da ima dva ili više pogoršanja (relapsa) bolesti da bi uopšte bio kandidat za terapiju, i to onu prve generacije. Sada, ne samo da su te indikacije za prvu generaciju lekova proširene, već je na pozitivnu listu stavljena čitava paleta novih, savremenih i visoko efikasnih terapija. Sigurni smo da će se ovaj trend nastaviti, u smislu i daljeg povećanja broja osoba kojima je odgovarajuća terapija dostupna, ali i uvođenjem terapija koje nam tek u budućnosti dolaze – rekla je Šutović Ilić.

Profesor dr Jelena Drulović, neurolog Klinike za neurologiju Univerzitetskog kliničkog centra Srbije i vodeći stručnjak za MS u našoj zemlji, istakla je da trenutno skoro 40 odsto pacijenata dobija neku od terapija, čime smo se konačno približili evropskom proseku lečenih pacijenata.

– Sve terapije, kada je u pitanju MS, su jako značajne. Međutim, mi sada možemo da lečimo pacijente kao što se leče bilo gde u svetu. To je ogroman doprinos, jer će omogućiti da najveći broj ljudi, koji ima ovu bolest, može da živi normalno. Po prvi put je dostupna inovativna terapija, a povećan je i broj obolelih koji se leče o trošku države lekovima iz “prve linije”. Inače, visoko efikasna terapija značajno usporava progresiju bolesti, smanjuje učestalost pogoršanja i poboljšava kvalitet života obolelih, što je važno, jer MS tokom vremena ima tendenciju akumulacije onesposobljenosti, pa se pacijenti godinama bore sa različitim problemima vezanim za njihovo fizičko, mentalno i socijalno blagostanje – istakla je prof. dr Drulović.

Profesor dr Darija Kisić Tepavčević, ministarka za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja rekla je da se danas dešava nešto što se mislilo nemogućim do pre nekoliko godina kada je u pitanju lečenje multiple skleroze.

– Država je prepoznala potrebe pacijenata obolelih od multiple skleroze i to je pokazatelj brige. Ministartvo za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja podržava aktivnosti 27 lokalnih udruženja i za njihove aktivnosti je na republičkom i pokrajnskom nivou izdvojeno 15 miliona dinara. Pore toga, pre samo mesec dana doneli smo Zakon o socijalnom preduzetništvu, koje se odnosi na osobe sa invaliditetom, a u pripremi je da se pravno reguliše i rad od kuće, koji će svakako biti od koristi osobama sa invaliditetom – rekla je prof. dr Kisić Tepavčević.

Pacijentkinja Aleksandra Starčević: Bolest brzo napredovala

Aleksandra Starčević iz Beograda već sedam godina prima terapiju prve generacije, a s obzirom na to da joj je bolest progredirala, odlučeno je da krene da dobija novu, savremenu terapiju, kako se bolest dalje ne bi pogoršavala.

– Prve simptome MS sam osetila krajem 2010 godine, a već početkom naredne godine dijagnoza mi je definitivno potvrđena. Tek krajem 2015. sam počela da dobijam terapiju, koju sam sve do sada dobijala. Međutim, bolest je progredirala. Dramatično se promenilo moje stanje, otežano hodam, palo mi je stopalo, cela desna strana mi je slaba. Zbog korone, radila sam dve godine od kuće i kad smo se vratili u kancelariju, moje kolege su bile šokirane, kad su me videli da dolazim sa štapom, jer sam prethodnih 10 godina funkcinisala tako da oni nisu mogli da primete neke promene. Kolegama sam napisala mejl objasnivši im da sam isto bolesna kao i pre 10 godina, samo što oni to sada vide. Sada sam trenutno na pripremama, radim analize da bi se proverilo moje stanje pre nego što primim novu terapiju – napominje Aleksandra Starčević.

Pacijentkinja Marija Tomović: Nada u novi lek

Na konferenciji je govorila i Marija Tomović iz Beograda, kojoj je pre skoro četiri godine ustanovljena multiple skleroza, primarno progresivni tip. Dobro je znala o kakvoj bolesti se radi, jer je imala dve drugarice sa MS. Jedna je na žalost preminula. Od decembra prošle godine dobija savremenu terapiju i nada se da će tako zaustaviti pogoršanje bolesti.

– Početkom 2019. godine primetila sam da se saplićem, da imam sporiju motoriku, slabiju pamćenje itd. Obratila sam se lekaru i zvanično dobila dijagnozu MS. U međuvremenu su krenula pogoršanja, jer moj tip bolesti nema relapse već se dešavaju pogoršanja sa trajnim oštećenjima. Sada srećom primam savremenu terapiju i sa novim lekom očekujem da mi se zaustavi progresija bolesti, koju nisam imala prethodna tri meseca – rekla je Tomović.

izvor: novosti.rs

Pčelarski kalendar: Radovi u pčelinjaku po mesecima sa podsetnikom cvetanja medonosnih biljaka i drveća

Pčelarski zanat nije lak, to znaju svi oni koji se trude da uspeju u tom poslu. Baš zato što znamo koliko praćenje života pčela, ali i održavanje tih zajednica može biti naporno, dajemo vam ovaj kalendar kako bismo vam bar malo olakšali.

JANUAR

  • · Vizuelna kontrola pčelinjih društava svakih desetak dana

  • · Pomoću stetoskopa (ili gumenog creva) poslušati zvuk klubeta

  • · Obezbediti mir na pčelinjaku

  • · Čistiti od snega i leda

  • · Ispred košnica prostreti slamu, kukuruzovinu i sl.

  • · Zaštititi pčelinjak od ptica

  • · Ako pčelama nestane hrane dodati pogaču

  • · Sprečavati značajniji razvoj legla

  • · Prilikom prihranjivanja dodavati polen

  • · Sređivati i popravljati pčelarski pribor i alat (popravka starih i izrada novih košnica i ramova)

  • · Užičavanje ramova i topljenje voska

  • PAŠA:
    Nema je ali se ponegde javljaju : Visibaba i Šafran

FEBRUAR

  • · Obezbediti mir na pčelinjaku

  • · Ne dozvoliti zamrzavanje snega na letu

  • · Procenjivati jačinu društva na osnovu izleta pčela po lepom i toplom danu

  • · Pomoću stetoskopa (ili gumenog crijeva) poslušati zvuk klubeta

  • · Nipošto ne otvarati košnice iz čiste radoznalosti

  • · Očistiti i dezinfikovati podnjaču i leto (otpad i uginule pčele obavezno spaliti)

  • · Kontrolisati rezerve hrane (naročito cvetnog praha)

  • · Kontrolisati zdravlje i jačinu društava

  • · Društvu sa trutovima zameniti Maticu ili ga pripojiti

  • · Ovlaženi utopljavajući materijal odmah zameniti suvim

  • · Prihrana pčela ako je to neophodno

  • · Pomoći pčelama bez hrane (ramovima iz rezerve)

  • · Sprečiti pojavu grabeži

  • · Paziti da se leglo ne razvije više nego što je normalno za ovo doba godine

  • · Nabavka lekova

  • PAŠA:
    Nema je ili je neznatna : Drijen, Joha, Badem, Vrba, Iva, Lijeska

MART

  • · Izvršiti prvi proljećni pregled svih društava:

    • a) količna hrane,

    • b) zdravstveno stanje društva,

    • c) kvalitet matice,

    • d) količina legla,

    • e) broj zaposednutih ulica pčelama,

    • f) kvalitet saća,

    • g) stanje podnjače (broj uginulih pčela i trunje);

  • · Slabija društva spajati sa jačim

  • · Bolesne zajednice lečiti ili uništiti

  • · Izvršiti proljećno tretiranje protiv varoe

  • · Lečiti nozemozu (proliv pčela – ako postoji)

  • · Zamjena starog saća

  • · Spaljivati trunje i mrtve pčele

  • · Postaviti i urediti higijensko pojilo

  • · Početi stimulativno prihranjivanje pčela

  • · U drugoj polovini meseca, ako je toplo početi sa postepenim odzimljavanjem društava

  • · Kontrolisati provetravanje

  • PAŠA:
    Vrba, Iva, Topola, Brest, Trnjina, Žabnjak, Maslačak, Maslina, Kajsija, Breskva

APRIL

  • · Završiti započete radove

  • · Pratiti stanje i blagovremeno vršiti proširivanje pčelinjeg legla

  • · Otklapati saće sa starim medom radi stimulisanja matice da leže

  • · Oduzimati okvire sa viškom cvetnog praha za vreme cvetanja voća i čuvati ga kao rezervu

  • · Skupljati cvijetni prah hvatačima

  • · Preduzeti mere za radno raspoloženje i sprečavanje pojave rojenja

  • · Ako dođe do smanjenja unosa (prestanak paše ili višednevno loše vreme) treba nastaviti stimulativno prihranjivanje

  • · Koristiti voćnu pašu za izgradnju novog saća

  • · Spašavanje društava sa lažnim Maticama

  • · Vršiti izjednačavanje pčelinjih društava

  • · Kontrolisati zdravstveno stanje pčela i legla

  • · Sprovoditi borbu protiv varoe građevnjacima

  • · Stvaranje jakih zajednica (spajanjem slabijih društava)

  • · Stalno održavati pojilo

  • · Suzbijanje pčelinjih bolesti (varoe)

  • PAŠA:
    Crnjuša, Joha, Topola, Brest, Trnjina, Maslačak, Maslina, Šljiva, Trešnja, Višnja, Kruška, Jabuka, Trave, Uljana Repica, Kelj, Bijela Breza, Bukva, Gorski Javor, Hrast, Jasen, Divlji Kesten, Ribizla, Malina, Ogrozd, Facelija

MAJ

  • · Dovršavanje radova započetih u Aprilu

  • · Održavati radno raspoloženje kod pčela

  • · Izjednačiti pčelinja društva

  • · Čim zabeli saće u plodištu ili zabeli bagrem treba početi sa dodavanjem medišta

  • · Čim pčele popune preko polovine dodatog medišta odmah mu treba dodati sledeće

  • · Sprečavanje nagona za rojenje

  • · Proširenje legla

  • · Proširivanje otvora na letu koliko je to moguće

  • · Razmaći okvire u medištu radi produbljenja ćelija (ako se u medištu stavljaju široki nastavci)

  • · Ne otvarati košnice u toku dana zbog ometanja pčela

  • · Preduzeti sve da se društva tokom medobranja ne uznemiravaju

  • · Priprema pčela za selidbu (ako ih selimo)

  • · Približiti pčelinjak glavnoj paši (ako ih selimo)

  • · Matici ograničiti prostor za zaleganje jaja radi većeg prinosa meda

  • · Osnivanje Nukleusa za uzgoj Matica

  • · Po potrebi zamjeniti staru Maticu

  • · Staviti mlado saće u košnice (satne osnove za izgradnju)

  • · Zaseniti košnice koje su suviše izložene Suncu

  • PAŠA:
    Uljana Repica, Višnja, Jabuka, Kruška, Javor, Hrast, Divlji Kesten, Glog, Malina, Ogrozd, Kupina, Bor, Borovnica, Kadulja, Bagrem, Djetelina, Mak, Facelija, Vinova Loza

JUN

  • · Skidanje medišta i ceđenje meda

  • · Pčelama obavezno ostavljati najmanje 10 kilograma meda (to je minimum pravilnog funkcionicanja pčelinje zajednice)

  • · Medišta skidati ujutru, isceđena vraćati uveče

  • · Ne ostavljati med da se ohladi jer se teže cjedi a oštećuje se i saće, med čuvati u čistim sudovima

  • · Održavati radno raspoloženje pčela

  • · Izdvajanje i čuvanje saća sa poklopljenim medom za zimsku rezervu i konzervacija polena u saću za zimu

  • · Razmnožavanje društava i stvaranje nukleusa

  • · Proizvodnja i zamjena Matica i proizvodnja matične mliječi

  • · Negovanje rojeva i pomoćnih društava

  • · Proširenje ventilacije ako nastanu veće temperature

  • · Stimulativno prihranjivanje kristalnim šećerom

  • · Održavanje pojila ispravnim

  • · Seoba pčela na nove paše (ako ih selimo)

  • · Posle vrcanja zaštita od varoe (…)

  • · I dalje koristiti okvire građevnjake

  • PAŠA:
    Borovnica, Kupina, Bor, Jela, Smrča, Hrast, Kadulja, Drača, Djetelina, Soja, Lipa, Pitomi Kesten, Mak, Svilenica, Kukuruz, Vrba, Slez, Facelija, Tikva, Lan, Anfora, Majčina Dušica, Bijela Trava

JUL

  • · Stavljati žičanu mrežu ili osloboditi ulaz u zbjeg, pomicati gornja tela ili medišta radi ventilacije

  • · Zaštita od visoke temperature, staviti seno ili travu preko krovova radi zasenjavanja košnica

  • · Redovno održavati pojilo

  • · Zaštita od pojave grabeži

  • · Stvaranje novih i njega mladih rojeva

  • · Ceđenje meda

  • · Proizvodnja i zamjena Matica

  • · Suzbijanje osa i stršljenova

  • · Prihranjivanje rojeva, obezbeđivanje zimnice za pčele

  • · Dodavati šećer u kristalu radi stimulisanja matice

  • · Preduzimati mere protiv varoe koja je na vrhuncu

  • · Održavanje pojila

  • · Seoba pčela na suncokretovu pašu (ako ih selimo)

  • PAŠA:
    Trave, Djetelina, Soja, Lipa, Suncokret, Pasulj, Bosiljak, Pitomi Kesten, Svilenica, Stručak, Metvica, Amfora, Dubačac, Vres, Japanska Sofora, Facelija

AVGUST

  • · Detaljan pregled svih društava radi utvrđivanja:

    • a) zdravstvenog stanja pčela

    • b) kvaliteta matice i legla

    • c) kvaliteta saća

    • d) količine i kvaliteta hrane

    • e) jačine zajednice(broj zaposednutih ulica pčelama)

  • · Zaštita od visoke temperature, staviti seno ili travu preko krovova radi zasenjivanja košnica

  • · Saniranje oslabjelih društava

  • · Suzbijanje zaraznih bolesti pčela i legla

  • · Njega rojeva

  • · Rasporediti saće u košnici za zimu

  • · Početi intezivniju prihranu, samo uveče (davati sirup ili šećer u kristalu)

  • · Prihranjivanje društava (od 15.Avgusta, najkasnije od 1.Septembra)

  • · Zaštita od osa i stršljenova

  • · Ukloniti oštećeno i zaostalo saće

  • · Zaštita saća od moljca

  • · Održavanje pojila

  • · Do zazimljavanja izvesti što više mladih radilica

  • · Dovršiti zamenu Matica

  • · Obezbjeđivanje hrane za zimu

  • · Vrcanje zaostalog meda (samo višak)

  • · Nabavka lekova i šećera

  • PAŠA:
    Djetelina, Kukuruz, Stručak, Različak, Metvica, Vrba, Majčina Dušica, Bijela Trava, Divlja Cikorija, Lozika, Bosiljak, Heljda, Šafran, Vrijesak, Enotera, Facelija

SEPTEMBAR

  • · Dovršiti radove započete u Avgustu

  • · Odstraniti medljikovac iz košnica

  • · Utvrditi količinu hrane u košnicama i hitno dopuniti zalihe potrebne za zimu (16-25kg meda-odnosno 2-3kg kvalitetnog meda za svaku ulicu zaposjednutu pčelama, normalno i zdravo društvo pred uzimljavanje treba da ima 7-9 zaposednutih ulica)

  • · Nastaviti stimulativno prihranjivanje

  • · Nastaviti borbu sa osama i stršljenovima

  • · Postaviti češljeve na leta košnica zbog miševa

  • · Pripajati slaba društva jakim ako su zdrava

  • · Kontrolisati ispravnost pojila

  • · Hranu i polen pomjeriti bliže leglu

  • · Skinuti višak nastavaka i polunastavaka

  • · Suzbijati moljce i vaši

  • · Sprečavati pojavu grabeži

  • · Pripremiti košnice za uzimljavanje

  • PAŠA:
    Djetelina, Kukuruz, Stručak, Različak, Metvica, Vrba, Majčina Dušica, Bijela Trava, Divlja Cikorija, Lozika, Bosiljak, Heljda, Šafran, Zlatošipka, Enotera, Facelija

OKTOBAR

  • · Završiti propušteno od prošlog mjeseca

  • · Preuređenje pčelinjeg gnezda (raspoređivanje meda i cvetnog praha u košnici)

  • · Proveriti saće od moljaca

  • · Popravka ograde oko pčelinjaka

  • · Podesiti prednji nagib košnica

  • · Popraviti oštećene krovove

  • · Obnoviti i pojačati postolja

  • · Uređenje i farbanje košnica

  • · Obezbeđivanje mira na pčelinjaku

  • · Zazimljavanje društava

  • · Uredjivanje ventilacije

  • · Tretirati pčele protiv varoe ako je spoljnja temperatura minimum 12-14 C

  • · Uskladištiti suvišne nastavke, prazne ramove i zaštititi ih od voštanih moljaca (orahovo lišće, sumporisanje …)

  • · Istopiti vosak

  • PAŠA:
    Aster, Bršljen, Licijum, Facelija

NOVEMBAR

  • · Dovršiti uzimljavanje društava

  • · Zaštita pčelinjaka od jakih vjetrova

  • · Obezbediti mir na pčelinjaku

  • · Metalnu matičnu rešetku postaviti ispod plodišta kao zaštitu od miševa i ostalih štetočina

  • · Zaštititi pčele od ptica, naročito od žuna i djetlića

  • · Čistiti leta od snijega, leda i mrtvih pčela

  • · Kontrolisati ventilaciju

  • · Postaviti dasku od zemlje do košnice

  • · Još jednom tretirati društva protiv varoe kada je dan lep ( min 12 C)

  • · Provjeriti zaštitu od miševa

  • PAŠA:
    Nema je ili je neznatna

DECEMBAR

  • Povremeno obilaziti pčelinjak i vršiti proveru stanja

  • · Obezbjediti potpuni mir na pčelinjaku

  • · Za sunčanih dana posmatrati izletanje pčela i paziti na pojavu proliva

  • · Uklanjati vlažan sneg i mrtve pčele sa leta, ako sneg nije vlažan ne treba ga uklanjati

KUSTURICA O RATU U UKRAJINI: To je drugi čin NATO bombardovanja Srbije, svet prolazi kroz dekonstrukciju moći

Svet prolazi kroz dekonstrukciju moći koja je sebe smatrala vrhovnom pre 23 godine. Trenutni konflikt oko Ukrajine je praktično nastavak NATO bombardovanja iz 1999. godine, kazao je Kusturica.

Prema njegovim rečima, pošto je Rusija bila slaba u to vreme i njom je vladala “zapadna oligarhija” koja je podržavala tadašnjeg predsednika Borisa Jeljcina, Srbija je bila apsolutno sama u borbi za svoju slobodu, granice i opstanak.

-Tada je međunarodno pravo promenjeno u ono što ja zovem “humanitarno” pravo”, rekao je Kusturica, aludirajući na zvaničan NATO razlog za bombardovanje, a to je zaustavljanje humanitarne katastrofe na Kosovu i Metohiji, dodaje RT.

-To je kasnije postala doktrina zvana “odgovornost za zaštitu”, korišćena kao izgovor za rat. Aktuelni rat nije došao niotkuda. Ovo je nastavak nečega što je posejano mnogo ranije. Vidi se kontinuitet rusofobije na Zapadu, koji je odbio rusku ponudu za partnerstvo nakon Hladnog rata, dodao je Kusturica.

On je istakao da Srbi nisu za rat, već da se samo sećaju 1999. godine i da razumeju razloge trenutnog konflikta u Ukrajini.

-U jednopolarnom svetu, niko ne plaća cenu za njihove poteze. Sada se suočavamo sa dekonstrukcijom moći u svetu i ono što je važno, mislim, na kraju, ono što je važno je kakvo oružje imate, dodao je on.

Kustrica je kazao da 1999. godine Srbija nije imala najmodernije oružje i da je Jeljcin blokirao isporuku protivvazdušnih sistema koji su mogli da naprave veću razliku.

-Čak i tada, Srbi su uspeli da obore američki “nevidljivi” avion. Sećaju se “humanitarnih” NATO bombi čak i danas. NATO nije sišao na zemlju, jer je znao da bi se srpski narod borio, dodao je.

Kusturica je osudio zabranu ruskih dirigenata, kompozitora i raznih autora, paljenje knjiga na gradskim trgovima, kako su nacisti radili, dodaje on.

-Čehov, Puškin, Dostojevksi, Tolstoj su nerazdvojivi deo evropske kulture. Zapad pokušava da ih izbaci, ali svet će videti da će se ti delovi ponovo sastaviti, kazao je režiser.

izvor: novosti.rs

Dr Sladojević: Zbog porasta temperature dva puta su češće tromboze vena i plućne embolije, a ovo je lek!

Oticanje nogu, upala vena, kao i stvaranje ili pokretanje postojećeg tromba mogu da budu uobičajene reakcije do kojih dovodi skok spoljne temperature, naroučito bi trebalo da se čuvaju gojazne osobe. Doktor Miloš Sladojević, vaskularni hirurg Univerzitetskog kliničkog centra Srbije, upozorava da su kod njih tromboza dubinskih vena i plućne embolije oko dva puta češće. Da bi se taj rizik sveo na minimum, neophodno je da se što češće hoda, vozi bicikl ili pliva.

Naš sagovornik napominje da se rizik od tromboze značajno povaćava ukoliko je gojaznost udružena sa još nekim od poznatih faktora rizika za nastanak tromboze vena, kao što su starija životna dob, malignitet, dugotrajna vezanost za postelju, skorašnje hirurško lečenje, srčana slabost, trudnoća, hormonska terapija, dehidratacija, infekcije i razne reumatske bolesti.

Mehanizam uticaja gojaznost na krvotok je vrlo složen.

– Prekomerna telesna težina povećava pritisak u trbuhu i maloj karlici, što znači da je povećan i spoljašnji pritisak na vene trbuha i karlice i otežano proticanje krvi iz nogu prema srcu – objašnjava dr Sladojević. – Istovremeno, kod gojaznih je povećan i pritisak krvi u venama ispod nivoa trbuha, što uzrokuje širenje vena i dodatno usporavanje protoka krvi u nižim delovima nogu, a tromb u venama obično nastaje u okolnostima usporenog protoka krvi. Pri tome, svaki zastoj krvi omogućava lokalno nakupljanje proteina iz nje koji dovode do zgrušavanja i smanjuje njihovu izloženost prirodnim antikoagulansima cirkulišuće krvi.

U ovim okolnostima, objašnjava naš sagovornik, dokazano je da se tromb formira najčešće na mestima gde je venski zastoj najizraženiji, a to su sinusi venskih zalistaka.

Uticaj gojaznosti na cirkulaciju krvi i krvne sudove ogleda se i kroz poremećaj sistema fibrinolize, procesa odgovornog za razlaganje ugrušaka, što takođe rezultuje sklonošću ka trombozi.

– Gojaznost povećava rizik od tromboze i zbog hronične inflamacije do koje dovodi, a koju prate povišene vrednosti fibrinogena – kaže dr Sladojević.

Gojazni ljudi se manje kreću, što sa svoje strane takođe doprinosi pogoršavanju venskog zastoja.

– Aktivnost mišića nogu tokom kretanja, pre svega mišića lista presudna je za adekvatan protok krvi i pražnjenje vena nogu – kaže naš sagovornik. – Kontrakcije različitih grupa mišića pri kretanju pritiskaju vene koje između njih prolaze i potiskuju krv naviše. Baš iz tog razloga se pacijentima sa proširenim venama i oticanjem nogu i savetuju hodanje, plivanje i vožnja bicikla.

Bez dugog sedenja i stajanja

DUGOTRAJNO sedenje i stajanje veoma loše utiču na krvotok, čak i kod zdravih osoba.

– To je zato što ovi fiksni položaji tela podrazumevaju isključivanje “ispumpajućeg” dejstva mišića na vene nogu i tako dolazi do zastoja krvi, usporenog protoka i oticanja nogu – kaže dr Miloš Sladojević. – Zato je bitno pri dugom sedenju, dugom stajanju ili pri dugom putovanju raditi vežbe stopalima i potkolenicama, kao da se pumpa krv, jer one ubrzavaju njen protok.

IZVOR: novosti.rs

„Mineral za opuštanje“ ima ključnu ulogu na nivo stresa i kvalitet sna

Magnezijum je uključen u preko 600 enzimskih reakcija, uključujući sintezu proteina za proizvodnju energije, upravljanje glukozom u krvi, regulacijom krvnog pritiska i funkciju nerava. Telo ne proizvodi magnezijum samo, tako da moramo da ga unosimo iz spoljašnjih izvora.

Uprkos ključnoj ulozi magnezijuma u ​​našem ukupnom zdravlju, mnogima nedostaje ovaj mineral.

On se prirodno može naći u brojnim zdravim namirnicama.

Jedna od najpoznatijih prednosti magnezijuma je uticaj koji može da ima na nivo stresa i kvalitet sna. To je zbog njegove sposobnosti da reguliše neurotransmiter koji smiruje um, otuda i reputacija magnezijuma kao „minerala za opuštanje“.

Studije su povezale veći unos magnezijuma sa boljim i dužim snom, a i pokazale vezu između niskog unosa magnezijuma i poremećaja raspoloženja kao što su depresija i anksioznost. Važno je i znati da je magnezijum bitan za održavanje nivoa vitamina D. Istraživanja su otkrila da magnezijum pomaže u aktivaciji vitamina D, što znači da su vam potrebni adekvatni nivoi magnezijuma da biste imali koristi od vitamina D, što uključuje podršku zdravom imunološkom sistemu i održavanje zdravih kostiju.

Ono što možete da uradite na dnevnom nivou je da se na vašem meniju nađu: seme bundeve, bademi, spanać, indijski orah, avokado, crna čokolada, puter od kikirikija…

izvor: novosti.rs

Recepti za izradu vina sa lekovitim biljkama koja su lek za razne tegobe i bolesti 

Lekari čuvene Salernitanske medicinske škole, osnovane u italijanskom gradu Salernu loš 1150 godine, smatrali su da je štetno piti vodu za vreme obroka zbog toga što ona razblažuje želučane sokove i otežava varenje hrane. Preporučivali su, kao idealen dodatak slasnom jelu, belo staro i zrelo vino, koje sadrži vodu u pravoj srazmeri, pod uslovom da se pije umerno.

Učeni Salernitanci, pre toliko godina, ostavili su nam i druge savete, pomalo subjektivne i, istini za volju, i prilično diskutabilne, mada po nekima još uvek efikasne. „Ako slučajno ne biste bili umereni pa biste se loše osećali posle preterivanja u piću prethodne večeri, pijte ponovo vino ujutro i ono će delovati kao lek. Osim toga, ako patite od morske bolesti, pre nego se ukrcate na brod, nemojte zaboraviti da popijete vino pomešano sa morskom vodom. Budite sigurni da vam za vreme plovidbe neće biti muka!“

U davna vremena, naši preci preporučivali su vino i kao sredstvo za jačanje, varenje, ne zanemarujući ni njegovu hranljivu vrednost, a služilo je i kao napitak u koji su stavljene različite lekovite supstance. Čak se može tvrditi da je u najvećem broju antičkih recepata bilo razređivač u kome su razređivane i potapane lekovite, uglavnom biljne supstance, radi lečenja raznih bolesti. U jednoj zbirci antičkih recepata, otkrivenoj u arhivi „Ospetale Mađore“ u Milanu, navedeni su mnogi enoliti, ili vina pomešana sa lekom, kao vino sa medom, šipkom, žalfijom, mirtom, datulama, a zatim i vino sa borovom smolom, sa pelinom, rutom. Preteča su mnogih modernih lekova koji koriste dejstvo mineralnih soli, među kojima se može naći i vino sa zlatom. Sva ta vina bila su pripremana prema dosta komplikovanim receptima, a smatrana su specifičnim za dosta veliki broj često različitih oboljenja.

Sećam se da je poslednjih godina postojanja zajedničke nam Jugoslavije, vukovarski Vupik stekao veliki ugled proizvodnjom medicinskih vina. Svoja kvalitetna vina iločko-vukovarskog vinogorja koristio je kao rastvarače kod ekstrakcije biljaka koje su od davnina upotrebljavaju u narodnoj medicini. Njihovo je delovanje danas naučno potvrđeno. Alkohol iz vina je najprikladniji i biološki vredniji rastvarač za biljne delotvorne materije koje se ne mogu ekstrahovati vodom. Alkohol je i najprirodniji stabilizator za te materije koje se u vodi razređuju već nakon nekoliko sati.

U velikoj paleti vukovarskih medicinskih vina koja su tražena u čitavoj zemlji sećam se venetona, fitovitana i kardalepta. U prvom su u prirodnom iločkom vinu bili ekstrakti divljeg kestena, gloga, ždraljevine i čuvarkuće koji pomažu kod umornih, teških, bolnih i otežalih nogu. Fitovitan je prirodni tonik, koji koristi i mladima i starima kod pojave umora, olakšava učenje i fizičke napore. Kardalept je bio za osobe kojima popuštaju funkcije srca i živčanog sistema. Džaba ih nabrajam, više se ne proizvode, mada su nam danas potrebnija nego u vreme „dok je bog hodao po zemlji“.

RECEPTI

Vino od lincure

U ltiar belog vina dodati 30 g dobro isitnjenog korena lincure, držati zatvoreno 10 dana na tamnom i hladnom mestu, procediti i piti po decilitar pre jela.

Lekovito dejstvo: Poboljšava varenje

Vino s ružinim laticama

Za vino je potrebno: 10 mirišljavih cvetova ruže (koji nisu tretirani hemikalijama), litar belog vina, 2 grančice timijana (majčine dušice) i 100 g šećera u kockama. Vino, šećer i timijan staviti u šerpu i na niskoj temperature zagrevati do ključanja pa skloniti s ringle. U tečnost dodati lattice ruža i ostaviti da odstoji poklopljeno 2 sata, procediti, naliti u staklene boce i dobro zatvoriti. Piti po decilitar posle jela.

Lekovito dejstvo: Osvežava umorno  telo, smiruje bolove, a kao oblog koristi se u slučaju glavobolje.

Kupinovo vino

Za ovaj recept potrebno je 4 kg kupina i 1 kg šećra. U veću teglu ređati red kupina, pa red šećera dok se sve ne utroši, ali da grlić tegle ostane prazan. Poklopac zatvoriti papirom (ne novinskim jer sadrži olovo) i ostaviti da odstoji na suncu 10 dana. Sok, procediti kroz gustu gazu i naliti ga u balon, otvor začepiti papirom i ostaviti da odstoji 2 meseca na toplom da bi se obavilo vrenje koje traje sve dok se izdvajaju mehurići. Tek posle toga preliti u boce, hermetički ih zatvoriti i ostaviti na tamnom mestu.

Lekovito dejstvo: Jača krv

Vino s ruzmarinom

U litar cnog ili belog domaćeg vina dodati 50 g listića ruzmarina, 50 g meda i manji štapić cimeta. Bocu dobro zatvoriti i ostaviti je 15 dana na toplom mestu uz povremeno mućkanje. Vino procediti i piti čašicu ujutro i uveče.

Lekovito dejstvo: Jača imunitet i poboljšava cirkuaciju.

Vino od zove

Tri kilograma zrelih bobica zove kuvati oko pola sata u 3 l vode. Procediti kroz gazu i dodati kilogram šećera i 3 l crnog vina, dobro pomešati i pustiti da još jednom provri. Skinuti s ringle, pustiti da se ohladi i naliti u flaše. Vino čuvati na hladnom i tamnom mestu.

Ljekovito dejstvo: Čisti organizam od otrova i smanjuje nivo holesterola.

Vino od peršuna

Prokuvati 2 l belog vina i 2 kašike sirćeta, pa preliti preko očišćenih i na kolutove izrezanih 12 korenova peršuna. Pomešati i dok je vruće dodati 300 g meda, poklopiti i ostaviti da se ohladi. Vino procediti i piti 2 puta na dan po 1 malu kašičicu posle jela.

Lekovito djestvo: Podstiče rad srca.

Vino od budneve

Za spravljanje ovog vina potrebno je: 1,5 kg budneve, litar mošta od jabuka, 200 g meda, sok i korica od 3 limuna i štapić cimeta. Bundevu oguliti i narezati na sitne kockice. U mošt od jabuka dodati budnevu, med, sok i koricu od limuna, cimet, pa sve zajedno kratko prokuvati, Vino ohladiti, procediti i piti 1 – 2 čašice dnevno.

Lekovito djestvo: Protiv umora i iscrpljenosti.

Vino od rotkve

U litar kvalitetnog belog vina narendati ceo koren crne rotkve zajedno s korom, pa ostaviti 15 dana na suncu uz svakodnevno mućkanje. Procediti u staklenu bocu i dobro zatvoriti. U nardnih 20 dana svakog jutra ptiti po 1 dl vina.

Lekovito dejstvo: Olakšava mokrenje, umiruje bolove izazvane reumom i gihtom. Preporučuje se obolelima od bubrežnih bolesti.

Smokvino vino

U 3 litra vode ubaciti po kilogram iseckanih zrelih smokava i šećera, pa dodati 10 g kvasca. Ostaviti na toplom mestu nekoliko sati da se obavi varenje, skloniti na hladno i pustiti da odstoji 40 dana. Istopiti kilogram šećera u 3 litra vode, usuti u proceđeno vino, dobro izmešati pa naliti u boce i opet ih ostaviti 40 dana na hladnom i tamnom mestu.

Lekovito dejstvo: Snaži telo

Vino od celera

Nasuti u šerpu 3 dl vode i 2 l belog vina pa pustiti da proključa. Tri korena celera i 2 limuna oguliti, narezati na listiće pa preliti vrelom tečnošću, poklopiti i pustiti da odstoji dok se vino ne ohladi. Vino procediti u staklene boce. Piti 3 puta dnevno po 1 dl.

Lekovito dejstvo: Podstiče izlučivanje vode iz organizma.

Vino od bagrema

Popiti 50 g bagremovog cveta u 2 l domaćeg vina i ostaviti da odstoji 10 dana na tamnom i hladnom mestu. Procediti u staklene boce, dobro ih zatvoriti i ostaviti na hladnom. Piti po 1 dl pre jela.

Lekovito dejstvo: Podstiče varenje i suzbija kašalj.

Vino od luka

Pola kilograma crvenog luka sitno iseckati, ubaciti u bocu i preliti sa 3 litra crnog vina, a potom u smesu dodati 500 g meda. Pustiti da odstoji 2 nedelje, procediti i piti po deciltiar posle doručka.

Lekovito dejstvo: Smiruje nervnu napetost

Vino od bosiljka

Pet kašika ustinjenog suvog bosiljka preliti litrom belog vina i pustiti da odstoji 10 dana na tamnom i hladnom mestu. Procediti i piti po čašicu vina uz jelo.

Lekovito djestvo: Ublažava grčeve u stomaku i olakšava varenje.

Recept opatice Hildegard fon Wingen

Ovo čuveno vino pravi se po recepturi opatice Hildegard fon Bingen (1098 – 1179), a zabeležena je u knjizi “Tako leči Bog”, autora dr. Gotfrida Herkea. Vino je postalo popularno u narodu zbog postignutih odličnih rezultata u lečenju srčanih oboljenja, naročito angine pektoris. Savetuje se dnevna konzumacija 2 – 3 velike kašike ovog vina kada se oseti “probadanje srca”

U litar čistog domaćeg vina (može i belo i crno), ubaciti 10 stabljika peršuna zajedno s lišćem i dodati 1 -2 kašike čistog vinskog sirćeta. Kuvati 10 minuta na laganoj vatri, dodati 300 g prirodnog meda i kuvati još 4 minuta.

Staklene boce dobro oprati pa isprati jakim alkoholom, a onda u njih naliti proceđeno toplo vino i dobro zatvoriti.

Vino od žalfije za potenciju

Vino od žalfije spravlja se na sledeći način: u 2 litra domaćeg kvalitetnog vina ubaciti 30 g žalfije i 70 g ruzmarina, pa sve to nekoliko minuta prokuvati na pari. Kada se vino prohladi (postane sasvim mlako), dodati mu 30 g meda. Zatim promešati, naliti u staklene boce i piti po rakijsku čašicu pre jela. Ovo vino je odličan prirodni lek za potenciju a osim toga preporučuje se i rekonvalescentima za jačanje organizma.

izvor: ordinacja.tv:mariniranje.rs

REUMATOLOG PROF. DR NENAD PRODANOVIĆ: Osteoporoza, bolovi i lom kostiju mogu da se spreče NA OVAJ NAČIN!

Osteoporoza je kod žena učestalija od infarkta srca, moždanog udara i karcinoma zajedno, a svaka druga žena i svaki četvrti muškarac stariji od 50 godina imaju smanjenu koštanu gustinu

Osteoporoza i lom kostiju česta su pojava sa kojom se susrećemo posebno u starijem životnom dobu. Podaci Svetske fondacije za osteoporozu kažu da u svetu svaka druga žena i svaki četvrti muškarac stariji od 50 godina imaju ovu bolest. Oko 10 odsto od njih će imati iskustvo i sa osteoporotičnim prelomom tokom života. Ovi podaci potvrđuju veličinu zdravstvenog i socio-ekonomskog problema osteoporoze, koja kao „tiha epidemija“, kako je često nazivaju, staje u red najrasprostranjenjih oboljenja u svetu. U zemljama Evropske unije na svakih 30 sekundi desi se osteoporotični prelom.

Osteoporoza i lom kostiju – najčešće dolazi do loma zglobova, kičme i kukova

Osteoporoza je kod žena učestalija odinfarkta srca, moždanog udara i karcinoma zajedno. Statistika kaže da svaka druga žena i svaki četvrti muškarac stariji od 50 godina imaju smanjenu koštanu gustinu. Takođe, svaka treća žena i svaki osmi muškarac „zaradiće“ osteoporotični prelom tokom života. Prelomi kostiju su osnova problema osteoporoze, mogu dovesti do doživotne invalidnosti, i životno su opasni i ugrožavajući događaji. Rizik za osteoporotični prelom nosi oko 10 odsto svetske populacije. Statistički podaci u Americi kažu da od komplikacija nakon ovakvih preloma umre 37.500 osoba godišnje. Najčešći prelomi koji se dovode u vezu sa smanjenom koštanom snagom su prelomi ručnog zgloba, kičme i kuka.

Osteoporoza i lom kostiju su posledica gubljenja koštane snage

Osteoporoza zahvata ceo skelet. Karakteriše je gubitak koštane snage, što podrazumeva smanjenje mineralizacije i poremećaj u mikrograđi kosti. Posledica ovog procesa je njena podložnost osteoporotičnim prelomima.

– Kost nije tvrda i beživotna struktura, već je ona izuzetno živo i metabolički veoma aktivno tkivo. Kosti imaju funkciju nosioca celokupne težina tela, one štite unutrašnje organe od povreda i učestvuju u regulaciji metabolizma neophodnih minerala, pre svega kalcijuma i fosfora. Najveći deo (65 odsto) koštanog tkiva je čvrstog, mineralnog sastava (kalcijum, fosfor i magnezijum). Preostalih 35 odsto naših kostiju čini organski ili meki deo (koštana potka, proteini kosti, ćelije kosti). Kombinacijom čvrstih i mekih materijala, kost istovremeno ispoljava svoja dva važna svojstva, čvrstinu i elastičnost – objašnjava u razgovoru za eKlinika portal prof. dr Nenad Prodanović, specijalista interne medicine, subspecijalista reumatolog.

Šta se sa kostima događa tokom života

Od rođenja pa do tridesetih godina našeg života, stvaranje kosti je veće od njene razgradnje. Profesor Prodanović dodaje da se u tridesetim godinama postiže maksimalna koštana masa ili „pik“ koštane mase. Nakon tog perioda sledi uravnotežen odnos koštanog stvaranja i koštane razgradnje, i taj period je označen kao „plato“ koštanog metabolizma. Posle četrdesetih godina života, sledi period u kome dominira koštana razgradnja. On je, ističe naš sagovornik, posebno značajan u postmenopauzi kod žena, kada je u prvih nekoliko godina gubitak koštane snage izuzetno veliki.

– Svako od nas ima biološki predodređen maksimum koštane mase i on je vezan za pol, rasu i druge nasledne činioce. Žene imaju manji maksimum koštane mase od muškaraca, kao što, recimo, crnci imaju viši pik koštane mase od belaca. Ove činjenice jasno ukazuju na značaj genetskih faktora, koji određuju oko 80 odsto pika koštane mase, dok je preostali procenat vezan za uticaj stila života i drugih faktora od značaja za koštani metabolizam – kaže profesor dr Prodanović.

Osteoporoza i lom kostiju dosta zavise od ishrane i fizičke aktivnosti

Za dostizanje i održavanje najbolje gustine i kvaliteta kostiju i prevenciju osteoporoze, neophodno je obezbediti što zdraviju ishranu i voditi svakodnevnu brigu o zdravlju kostiju. Po rečima profesora Prodanovića, održavanje normalne kilaže, raznovrsna ishrana bogata vitaminima, mineralima, proteinima, mastima i ugljenim hidratima, umereno konzumiranje soli, ograničen unos alkohola, gaziranih napitaka i kafe, kao merenje gustine kostiju kada je to potrebno, najvažnije su metode prevencije.

– Unos gradivnih proteina, vitamina i minerala čini osnovu zdrave ishrane i najbolju osnovu za stvaranje, rast i održanje optimalanog kvaliteta kosti i njene gustine. Pod zdravom ishranom koja će biti u funkciji zdravlja kostiju podrazumevaju se pre svega mleko i mlečni proizvodi, povrće i riba. Sve ove namirnice imaju svoju vrednost kroz sastojke koji su neophodni kostima, ali i organizmu u celini. Kalcijum je najvažniji gradivni element kostiju koji im daje čvrstinu, a dovoljan unos tokom perioda rasta omogućava postizanje maksimalne gustine kosti. Vitamin D je neophodan za apsorpciju kalcijuma i njegovo taloženje u kostima. Proteini grade osnovu koštanog tkiva dajući mu elastičnost, i pomažu u procesu adekvatne iskoristljivosti unetog kalcijuma. Za postizanje i održavanje gustine kostiju važni su još fosfati, vitamin C, vitamin K, zatim magnezijum, cink, fluor, i gvožđe – navodi profesor Prodanović.

Sagovornik eKlinika portala dodaje i da izreka “Ako ih ne koristite, izgubićete ih“ slikovito ukazuje na status koštanog tkiva, i pojašnjava da agresivniji sportovi u mladosti igraju ključnu ulogu u formiranju kosti. Takođe, prema njegovim rečima, redovno i umereno vežbanje u starijem životnom dobu doprinosi usporavanju gubitka njene gustine.

Faktori rizika za osteoporotične prelome

Osteoporoza i lom kostiju imaju brojne faktore rizika koji mogu da se podele na dve grupe. Profesor dr Nenad Prodanović objašnjava da u prvu grupu spadaju faktori na koje ne možemo da utičemo, i to su prethodni prelomi u odraslom životnom dobu, prelom kostiju kod bližih srodnika, rodna i rasna pripadnost (ženski pol i bela rasa), kao i starost i demencija. Faktori rizika na koje promenom životnih navika i disciplinom možemo da utičemo su, prema rečima profesora:

smanjen unos kalcijuma, vitamina D i belančevina
pušenje cigareta, prekomeran unos alkohola i kafe
manja telesna težina od normalne u odnosu na građu osobe
nedostatak estrogena uzrokovan hirurškim odstranjivanjem jajnika ili gubitak ciklusa više od godinu dana
smetnje u vidu
učestali padovi
nedovoljna fizička aktivnost
loše opšte zdravstveno stanje
prepreke u životnoj sredini koje mogu dovesti do pada
Na koji način loše navike uništavaju kosti i mogu da doprinesu pojavi osteoporoze

Pušenje cigerata, navodi profesor govoreći o lošim, a čestim navikama, u mladosti može da ima uticaj na postizanje maksimuma koštane mase, posebno kada je povezano sa neadekvatnom ishranom i slabom fizičkom aktivnošću. Kod odraslih, duvan utiče na smanjenje koštane snage i povećava rizik od preloma kosti. Prekomeran unos alkohola povezan je sa smanjenjem formiranja kosti, a smatra se da konzumiranje više od tri šoljice kafe dnevno može da ima uticaj na smanjenje koštane mase. Postoje takođe dokazi, prema rečima profesora Prodanovića, da visoka koncentracija fosfata u gaziranim pićima može umanjiti iskorištenost kalcijuma i uticati na metabolizam kosti, odnosno na formiranje nižeg pika koštane mase.

Rana menopauza, poremećaj ciklusa, neke endokrinološke i bubrežne bolesti utiču na koštani metabolizam

Profesor dr Nenad Prodanović je veliki deo svog profesionalnog rada posvetio upravo istraživanjima osteoporoze. On navodi i da rana menopauza i gubitak ciklusa duže od šest meseci, uz nedostatak estrogena, imaju za posledicu bržu razgradnju koštanog tkiva od njenog stvaranja.

– Proces transporta, ugradnje kalcijuma i fosfora u kost odvija se pod neposrednom hormonskom regulacijom. Stoga, neke endokrine bolesti ili primena hormonskih preparata mogu doprineti bržem razvoju osteoporoze. Razlog je smanjena izgradnja ili pojačana razgradnja kosti, a najčešća rizična oboljenja su dijabetes tipa 1, hipertireoza, hiperparatiroidizam i hiperkorticizam. Dijabetes tipa 1 nastaje usled nemogućnosti pankreasa da luči insulin, pri čemu problem pravi i insulinski faktor rasta koji ima pozitivan uticaj na koštanu izgradnju. Visoka koncentracija hormona štitaste žlezde kod hipertireoze dovodi do ubrzanog koštanog metabolizma u kome dominiraju procesi gubitka minerala u odnosu na njihovu ugradnju u kost. Hiperparatiroidizam je bolest koja nastaje usled pojačane aktivnosti paraštitastih žlezda, a odlikuje sa povećanim lučenjem parat hormona koji vremenom pospešuje demineralizaciju kosti – opisuje prof.dr Prodanović.

I bolesti bubrega faktor rizika

Hiperkorticizam je endokrinološko oboljenje u kome nadbubrežne žlezde nekontrolisano i u povećanoj koncentraciji luče glikokortikoidne hormone. Biološki efekti ovih hormona ogledaju se u ubrzanoj razgradnji sa jedne, i usporenoj izgradnji kosti sa druge strane.

– Zbog široke primene kortikosteroidnih lekova značajno je terapijski sprečiti njihove neželjene efekte na kosti. Bubrezi su jedan od važnijih organa preko kojih se reguliše stvaranje vitamina D, izlučivanje kalcijuma i fosfata. Stoga, gotovo sve hronične bolesti bubrega mogu ugroziti metabolizam kosti, i podrazumevaju obaveznu konsultaciju doktora i merenje koštane gustine – objašnjava profesor dr Nenad Prodanović.

Ko bi trebalo da meri gustinu kostiju i kada?

Osteoporoza i lom nose potrebu da se meri gustina kostiju, a tu odluku donosi doktor. Danas se, priča nam profesor dr Prodanović, vode velike polemike oko toga kome i kada treba meriti koštanu gustinu. On savetuje da je, i pored različitih stavova, načelno potrebno da to učine:

sve žene starije sa od 65, a muškarci od 70 godina
mlađe žene sa nekim od faktora rizika za gubitak koštane gustine
sve osobe sa podatkom o prethodnom prelomu na malu traumu
osobe sa oboljenjima ili one koje uzimaju lekove od značaja za koštani metabolizam
osobe koje primenjuju antiosteoporotične lekove radi procene njihove efikasnosti
Kako se leči osteoporoza i sprečava lom kostiju

Profesor dr Nenad Prodanović ističe da je osnovni cilj u lečenju sprečiti da dođe do osteoporotičnog preloma. On se postiže stabilizacijom i povećanjem koštane snage, uklanjanjem simptoma prethodnog preloma, očuvanjem i unapređenjem funkcionalne sposobnosti obolelog. Jedan broj pacijenata će zahtevati i medikamentozna terapiju. Koji ćete lek dobiti, odlučiće vaš doktor.

– Medikamentno lečenje podrazumeva primenu preparata od kojih jedni više utiču na sprečavanje razgradnje kosti, dok su drugi u većoj meri stimulatori koštane izgradnje. Treba naglasiti da su kod pacijenata sa osteoporozom apsolutno kontraindikovani ultrazvuk i kratkotalasna dijatermija. Preporučuje se da program fizikalne terapije kod osteoporoze počne ergonomskim savetovanjem. To praktično znači održavanje fizičke kondicije, pravilan ritam rada i odmora, dozvoljene sportsko-rekreativne aktivnosti, prevencija padova. Posebno treba programirati i dozirati vežbe, interferentne struje i pulsirajuće niskofrekventno magnetsko polje. Aktivan program terapeutskih vežbi sprovodi se pod kontrolom stručnjaka više meseci. Program čiji je cilj umanjiti bolni sindrom, traje u proseku dve do četiri nedelje – objašnjava naš sagovornik.

Još malo o prevenciji

Osteoporoza i lom kostiju su pojave kod kojih je osnovni i najracionalniji terapijski pristup prevencija, prof.dr Prodanović navodi da ona podrazumeva primenu nefarmakoloških (češće) i farmakoloških (ređe) terapijskih sredstava u ranom detinjstvu i mladosti. Drugi period života, u kojem je prevencija takođe bitna, objašnjava profesor, jeste period perimenopauze kod žena i andropauze kod muškaraca. Tada, uz prisutne faktore rizika, osteoporoza nastaje brzo, bez klinički uočljivih promena i upozoravajućih simptoma.

izvor:stil.kurir.rs