Naslovna Blog Stranica 470

čovekoliki koren za sprečavanje slabosti i umora, za povećanje izdržljivosti i oslabljene koncentracije, potpora pri oporavku

0

Koren žen-šena i njegovi preparati zauzimaju značajno mesto u tradicionalnom lečenju koje se u istočnoj Aziji primenjuje više od 2000 godina. Ime ovoj biljci je dao Rus Majer 1843. godine. Na latinskom „pan“ znači – sve, a „axos“ – leči, što bi u slobodnom prevodu značilo da Panax „leči sve“. A reč ginseng je kineskog porekla i znači čovekoliki koren, zbog njegove sličnosti ljudskom obličju.

BILJKA. Vrsta Panax ginseng vodi poreklo od Azijskog ginsenga. Potiče iz Koreje i Kine i samonikla uspeva na nadmorskoj visini od oko 1000m, ali u današnje vreme zbog nerazumne eksploatacije ove droge, samonikli ginseng je veoma redak. Zbog toga je ova biljka kultivisana još pre 800 godina u Kini, a danas se uzgaja i u Koreji, istočnom Sibiru i širom Američkog kontinenta.

DROGU čini oguljen i osušen koren (beli žen-šen) ili prvo poparen pa osušen koren (crveni žen-šen) samoniklih ili gajenih biljaka iz roda Panax. Koren je cilindričan, ali često i granat, tako da oblikom podseća na telo čoveka.

SASTOJCI. Hemijski sastojci korena žen-šena su dobro proučeni. Prema poslednjim istraživanjima, dokazano je da adaptogeni i imunomodulatorni efekat zbog čega se ova droga najviše i koristi, potiče od ginsenozida, polisaharida i poliacetilena. Ginsenozidi ispoljavaju pre svega antioksidativni i imunostimulirajući efekat. Visokomolekularni polisaharidi (glikani) pokazuju hipoglikemična, antiulcerozna i imunološka svojstva.

DELOVANJE. Pošto se žen-šen već vekovima koristi u tradicionalnoj istočnjačkoj medicini, podaci o njegovim lekovitim svojstvima su često pomešani sa legendama. Međutim, od 1960. godine rad mnogih istraživača doveo je do saznanja da je najviše proučeno delovanje ove droge na psihičku i fizičku radnu sposobnost čoveka. Prema monografiji korena ginsenga Komisije E (ekspertska grupa formirana 1978. godine od strane Nemačke nacionalne agencije za zdravlje, a sa ciljem procene efikasnosti i delotvornosti fitopreparata) iz 1991. godine je navedeno da se biljka koristi „kao tonik za sprečavanje slabosti i umora, za povećanje izdržljivosti i oslabljene koncentracije, i kao potpora pri oporavljanju“.

Takođe, zapaženo je da ekstrakti korena ginsenga smanjuju napade banalnih infekcija, što se objašnjava indukcijom paraimuniteta (stečena specifična imuna zaštita tela protiv antigena i toksina, koja nastaje aktiviranjem imunog sistema stranim materijama, Lukić i Gorunović, 2001). Komisija preporučuje ograničavanje trajanja tretmana na 3 meseca, jer postoji mogućnost pojave efekata sličnih hormonima koji se ne mogu zanemariti.

TOKSIKOLOGIJA I NEŽELJENA DEJSTVA. Nijedna od studija nije pokazala da postoji povećan rizik pri primeni preparata sa korenom žen-šena, tj. ovim je testovima potvrđeno da su preparati sa korenom žen-šena primenjeni u terapijskim dozama u toku dužeg vremenskog perioda, netoksični

KONTRAINDIKACIJE. Zbog malog broja kliničkih istaživanja o uticaju ginsenga na trudnice, doilje i malu decu, ne preporučuje se njegova upotreba kod istih. Takođe, zbog mogućeg uticaja ginsenga na produkciju hormona, pacijenti oba pola sa dijagnostifikovanim tumorima genitalnog trakta bi trebalo da izbegavaju upotrebu ovih preparata bez prethodne konsultacije sa svojim lekarom.

www.apotekaue.rs

Psorijaza – šta je značajno znati, pogotovo u letnjim mesecima?

Psorijaza je često, hronično i upalno oboljenje. Javlja se u celom svetu , a prevalenca u Evropi je 1-3%, zavisno od ispitivane populacije. Za ispoljavanje bolesti značajni su poligenska predispozicija i uticaj faktora okoline, kao što su trauma, infekcije ili lek.

Ako osoba ima gensko opterećenje za psorijazu, ali nema patoloških promena na koži govorimo o latentnoj ili genotipskoj psorijazi. Detekcija ovih osoba je moguća na osnovu genskih ispitivanja.

Subklinička ili genotipska psorijaza je oblik u kome nema kliničkih manifestacija bolesti, ali se histohemijskim analizama mogu otkriti poremećaji kao što je povećana sinteza DNK u epidermu (pokožici) i drugima.

Kožne promene su eritematozne (crvenkaste ) ploče ili čvorići (plakovi ili papule) sa ljuskom (skvamom), zbog čega se psorijaza u našem narodu naziva i ljuskavica.

Ploče su više ili manje zadebljale, srebrnastog izgleda , jasno ograničene od okoline. Morfološke varijante su brojne, više od 15, i česte – pa to mogu biti i gnojanice , čak može postojati i upala kože celog tela. Zglobovi su zahvaćeni u 10 -25% obolelih od psorijaze.

Najčešća lokalizacija ispoljavanja su poglavina, laktovi, kolena, šake, stopala, trup i nokti. Psorijazni artritis, upala zglobova, je upalni artritis kod bolesnika sa psorijazom. Osim perifernih zglobova zapaljenski proces može zahvatiti kičmeni stub, sakroilijačne zglobove i periartikularne (oko zglobova) strukture. Zbog različitih manifestacija bolesti dijagnoza psorijaze je otežana, čak može imitirati i razne druge bolesti. Bolest se javlja podjednako kod oba pola, a može početi u bilo kom životnom dobu.

Provocirajući faktori i psorijaza

U nastanku psorijaze interakcija gena i faktora okoline igra značajnu ulogu, a mnogi faktori sredine utiču na početak ili pogoršanje bolesti. Međutim, neki dokazi za to nedostaju pa ih daljim istraživanjima treba dopuniti.

Trauma

Značajna je jer se na mestu fizičke povrede kože, ogebotine ili slično, javljaju iste promene, psorijatične ljuske, kao i kod spontanog javljanja. Ovo se zove Koebnerov fenomen.

Infekcija

Infekcija, guše npr., može biti okidač ispoljavanja psorijaze. Gutatnom obliku psorijaze često prethodi streptokokna infekcija guše. Mnogi su predlagali i sproveli uklanjanje krajnika, što se danas ređe radi jer nema jasnih naučnih dokaza koji bi to potvrdili.

Lekovi

Mnogi se lekovi okrivljuju za ispoljavanje ili pogoršanje psorijaze , ali u kontrolnim epidemiološkim studijama ovakva zapažanja nisu dokazana.

Sunčanje

Mnogi pacijenti se intenzivno sunčaju i veruju da im se od sunčanja psorijaza povlači. Međutim, psorijaza može biti provocirana ili pogoršana intenzivnim sunčanjem u letnjim mesecima, što je utvrđeno kod Skandinavaca.

Psihogeni faktori

U ispoljavanju ili pogoršanju psorijaze često je uočeno prisustvo stresa. U Velikoj Britaniji preko 60% obolelih od psorijaze veruje da je to bio glavni uzročni faktor. Mnoge studije nisu potvrdile ovo zapažanje.

Alkohol i pušenje

Iako je zapaženo da alkohol i pušenje imaju štetan uticaj na psorijazu, što je i moje zapažanje, u nekim studijama ono nije nedvojbeno potvrđeno.

Lečenje

Postoje brojni medikamenti za lečenje psorijaze. Terapija se bira zavisno od kliničkog oblika psorijaze, lokalizacije i intenziteta ispoljavanja , uzrasta i pola , recidiva , površine zahvatanja kože , zanimanja pacijenta, prisustva drugih bolesti kod istog pacijenta, čak i inteligencije i psihičkog statusa.

Svaki bolesnik je specifičan.

Psorijaza se danas drži pod kontrolom. Za to su potrebni strpljivost pacijenta i stručno znanje lekara.

Prof. dr Đorđije Karadaglić, dermatovenerolog

Džem od urmi i suvih šljiva kao lek za zatvor

Ako imate problem sa neredovnim pražnjenjem creva ovaj džem je definitivno nešto što treba da uvrstite u svakodnevnu rutinu . Sve namirnice su potpuno prirodne i pogodan je za sve uzraste.

Džem kao lek za zatvor

Sastojci:

150 g urmi (1 šoljica), urme sadrze esencijalne minerale, vitamine kao što su tiamin, riboflavin, nijacin, folate, vitamin A i vitamin K.i imaju laksativan učinak.

150 g suvih šljiva (1 šoljica), Suve šljive imaju laksativan učinak. Bogate su vlaknima i sorbitolom- to je vrsta šećera koju mogu konzumirati i dijabetičari jer ne zahteva lučenje insulina. U crevima se prerađuje jako sporo i dospeva u debelo crevo najčešće napola prerađen zbog čega dovodi do mekših stolica.

1,5 šoljica prokuvane vode

Priprema: Isecite urme i suve šljive na komadiće. Stavite ih u ključalu vodu i kuvajte dok se mešavina ne zgusne. Dobijena količina je  za 20 porcija od 1 kašike.Uzimati ujutru na prazan stomak po jednu veliku kašiku džema na dan I povećaće vam se učestalost pražnjenja creva . Ovaj džem je pogodan za sve uzraste.

Plivanje – zdravstvena dobrobit za sve, a pogotovo za starije

Plavo nebo, sočne lubenice… Svake godine leto nas poziva da se opustimo i uz slike plaža, čamaca i svetionika budi romantična osećanja. Ne čudi zato što se upravo uz neku vodenu površinu – kraj mora, jezera, reke ili bazena , čak i samo uz tuš ili obično crevo za polivanje bašte, svi leti osetimo bolje.

Boravak na vodi i u vodi je dobar za sve generacije, a posebno za starije. Za njih to nije samo rekreacija, već i mogućnost vežbanja bez bola.

 Ipak, uvek treba imati na umu sve preporučene mere bezbednosti prilikom boravka na vodenim površinama predviđenim za plivanje. Takođe, pre bilo kog oblika fizičke aktivnosti, pa i plivanja, neophodno je razgovarati i posavetovati se sa svojim izabranim lekarom , u vezi sa učestalošću i intenzitetom plivanja, s obzirom da je on taj koji je najbolje upućen u zdravstveno stanje svojih pacijenata.

Kancelarija za zdravlje starih Gradskog zavoda za javno zdravlje Beograd preporučuje plivanje za starije sugrađane, kao i sve ostale zbog:

  1. Plivanje umanjuje rizik od nastanka osteoporoze. Ženama se u postmenopauzi smanjuje gustina kostiju te one postaju krhkije. Plivanje usporava ovaj proces i poboljšava gustinu kostiju.

  2. Plivanje pojačava snagu celog organizma. Kombinovanje plivanja i vežbi u vodi (akvabik predstavlja najbezbedniji i najbolji način jačanja snage), omogućava starijima da postignu i održavaju željenu telesnu težinu, poboljšaju ravnotežu i na taj način smanje rizik od padova.

  3. Plivanje poboljšava snagu i zdravlje kardiovaskularnog sistema. Ono ima pozitivan uticaj na snižavanje povišenog krvnog pritiska, poboljšava cirkulaciju i umanjuje rizike za nastanak bolesti srca i pluća.

  4. Plivanje pozitivno utiče i na moždanu aktivnost, poboljšavajući mentalne sposobnosti.

  5. Plivanje dobro utiče i na zglobove. Ko god ima iskustva sa bolovima u zgobovima, zna kako se bolovi tokom plivanja smanjuju.

  6. Plivanje povoljno utiče i na tonus mišića. Kako je voda 12 puta gušća od vazduha i pruža veći otpor pri kretanju, plivanje predstavlja odličan način vežbanja za starije.

  7. Plivanje umanjuje stres i psihičku tenziju.

  8. Plivanje povoljno utiče na gipkost i pokretljivost tela, osobine koje ne treba vezivati samo za mladost.

  9. Sve u svemu, plivanje poboljšava kvalitet života.

Stoga iskoristite leto i zaplivajte…

Gradski zavod za javno zdravlje Beograd

Ako vam je kosa suva i bez sjaja, nokti  lako lomljivi i listaju se, a imate i zanoktice …

0

Ako isperete kosu pivom, nakon šamponiranja, ona će definitivno postati sjajnija.  Protein iz piva popunjava najsitnije pukotine u vlasima i ispucalim krajevima, pa kosa postaje mekša i bolje reflektuje svetlost (zbog čega i deluje sjajnije).  Nakon ispiranja kose pivom, učinite to još nekoliko puta, ali vodom, da biste uklonili neprijatan miris.  Budući da je protein ključna stvar, koristite neko gusto pivo.

Kada kosa deluje beživotno, zbog taloženja preparata za oblikovanje, onda je najbolje da je isperete jabukovim sirćetom – to će povratiti volumen i sjaj.  S obzirom na to da se radi o kiselini, jabukovo sirće će ukloniti sve naslage preparata, ali neće oštetiti kosu.  Štaviše, ovaj postupak je najbolje primeniti kao pripremu za pakovanja.
S obzirom na to da nokte izgrađuju izumrle ćelije, ništa zapravo ne može da izmeni njihovu strukturu.  Ali, budući da je dehidratacija osnove (ploče) nokta jedan od uzroka lomljivosti i “listanja”, adekvatno hidriranje (kao što je utapanje u maslinovo ulje a potom i utrljavanje masne kreme) može da obezbedi rast zdravog nokta.
Ako ste nekada čuli da želatin, bilo u sastavu nekih namirnica bilo u izvornom obliku, jača nokte, možete omah to i da zaboravite.  Iako su želatin i nokti sačinjeni od proteina, način na koji organizam prerađuje želatin nema nikakvog uticaja na nokte.
Samo uskislo mleko sadrži laktičnu kiselinu koja može da ukloni zanoktice.  Ipak, i slatko mleko korisno je za vrhove prstiju (a naročito za deo ispod nokta). proteini i masti iz mleka privremeno omekšavaju i smiruju kožu oko nokta, koja je možda iritirana i zbog grickanja noktiju. Vodite računa o tome da redovno koristite kremu za ruke.

Da li niži stepen obrazovanja jednog od partnera utiče da oni imaju smetnje u komunikaciji i malo zajedničkih tema

Patrijarhalno uverenje po kojem muškarac ima dominantnu ulogu, može da izazove probleme u braku, naročito danas, kada su se društvene okolnosti promenile i kada žena, takođe, može da preuzme dominaciju. Problem koji može da se pojavi je razlika u obrazovanju.

– Diploma, sama po sebi, ne mora da bude problem. Ali ako niži stepen obrazovanja jednog od partnera utiče na to da oni imaju smetnje u komunikaciji i malo zajedničkih tema, to može da izazove osećaj nezadovoljstva. Problem u usklađivanju može da se javi i ako jedan od partnera vodi dinamičan život, a drugi partner je pasivan. Ta neusklađenosti može vremenom da dovede do trajnih poremećaja u odnosima..
Zato partneri treba da se menjaju uzajamno, usklađujući te razlike. Najbitnije je naći pravu meru adaptacije u odnosu na potrebe zajedničkog života i svoje lične potrebe. Primera radi, partner koji zarađuje više, a pri tom vodi dinamičan život, može da se oseća kao zarobljenik porodice.
Komunikacija s partnerom treba da ide u smeru prepoznavanja potreba partnera, razgovaranja i dogovaranja o načinu njihovog zadovoljavanja. Kvalitetna komunikacija je osnov zdravog braka, ali ona se ne zasniva na formalnim razgovorima tipa „dragi, kako si proveo dan“.

Psihološkinja  Ljiljana Filipović
www.psihoterapija.biz

Da li trudnica sme da putuje automobilom, vozom ili avionom?

– Najudobnije prevozno sredstvo za trudnicu je železnički prevoz jer u svakom trenutku možete da ustanete i prošetate. Truckanje ne može da naškodi plodu. A kako biste bili odmori po dolasku, predlažemo da uzmete spavaća kola – savetuje načelnica Službe zdravstvene zaštite žena dr Aleksandra Savin Kostić. – Takođe, ako nemate nikakve probleme sa trudnoćom, duge vožnje automobilom uopšte nisu problem. Iako dugotrajno sedenje povećava opasnost od tromboze, to se može vrlo lako ublažiti. Odmarajte se u kraćim razmacima, a za vreme pauza hodajte. To će osigurati dotok kiseonika detetu. Pre ulaska u vozilo, a ko nemate klimu, provetrite automobil kako bi se temperatura spustila, a tokom vožnje uzimajte mnogo tečnosti.

Važno je i da znate da vazdušni jastuk nije dodatna opasnost za bebu. Ako dođe do sudara, jastuk će se naduvati samo u području glave i grudnog koša.
Veličina stomaka vas svakog dana sve više ograničava. Zbog toga je moguće da u određenim situacijama reagujete sporije. Zato bi trebalo da, kada god je to moguće, nakon šestog meseca trudnoće volan radije prepustite u tuđe ruke.

Sve do 36. nedelje trudnoće trudnice mogu da putuju avionom, ali bi trebalo da znate da svaka kompanija ima svoja pravila do koje nedelje trudnoće je dozvoljeno letenje. Uprkos tome od 28. nedelje trudnoće trebalo bi da sa sobom nosite lekarsku potvrdu u kojoj se pismeno potvrđuje da vam termin porođaja nije blizu. A nakon 34. nedelje skoro sve avio-kompanije primenjuju „zabranu uzletanja”.
Najbolje je da odmah pri čekiranju napomenete da ste trudni i da rezervišete sedište u prvom redu ili tik uz prolaz. Tako ćete imati više mesta za noge. Za avion obucite po mogućnosti udobnu odeću koja nije tesna. Tokom leta pokušajte da ustanete na svkai sat bar jednom kako biste rasteretili vene i sprečili trombozu. Ako ste skloni proširenim venama, trebalo bi da obujete i čarape za vene.
Buka, vibracije i ubrzanje nisu opasni za fetus, te ne morate da se brinete da će moguće turbulencije podstaći prevremene trudove.

Nekoliko korisnih saveta

– pijte dovoljno tečnosti – dobro je za prokrvljenost
– odaberite sedište s dovoljno mesta za noge i uz prolaz, tako ćete uvek moći da ustanete i protegnete noge – protežite se slobodno svakih pola sata
– kružite stopalima i nožnim prstima
– sigurnosni pojas postavite ispod stomaka
– obuća treba da bude udobna – ravne cipele, sandale, patike i dovoljno široke u slučaju da noge počnu da otiču
– ne zaboravite da ponesete važna dokumenta: izveštaj i odobrenje ginekologa da možete da putujete (pregled je neophodno uraditi pred sam polazak), podatke o krvnoj grupi i polisu putnog osiguranja (proverite da li pokriva i troškove u vezi sa trudnoćom i eventualnim porođajem)
– ponesite i putnu apoteku, a dopunićete je konsultujući se sa ginekologom

Dom zdravlja Novi Sad

KAKO SE LEČE LETNJI PROLIVI?

Pod prolivom se podrazumeva pojava većeg broja neformiranih, kašastih ili tečnih stolica. Takva stolica može ponekad da sadrži krv i/ili sluz. Letnji prolivi su uzrokovani mikroorganizmima koji se prenose prljavim rukama i kontaminiranim namirnicama. Najčešće se radi o bakterijama i bakterijskim toksinima kao i virusima čijem razmnožavanju pogoduju visoke temperature.

Ne treba se plašiti proliva jer je on odbrambena reakcija organizma na infektivni agens. Ukoliko proliv nije profuzan, ako nema više od 5-6 stolica dnevno i ako nije praćen upornim povraćanjem, uz adekvatan unos tečnosti, moguće je sanirati bolest bez intervencije lekara.
Lečenje se bazira na:
nadoknadi tečnosti
pravilnoj ishrani
primeni probiotika
Proliv može da prouzrokuje znatan gubitak tečnosti i minerala. Nadoknada tečnosti je najvažniji aspekt lečenja proliva. Za tu namenu postoje adekvatni preparati koji imaju optimalan sastav za oralna rehidraciju, a rastvaraju se u vodi (Orosal). Ohlađen, nezaslađen biljni čaj , negazirana mineralna voda, nemasne supe prestavljaju odlične alternative. Ne treba davati voćne sokove i gazirane napitke.
Drugi vid borbe protiv proliva je adekvatna dijetalna ichrana. Savetuje se upotreba banana, barenog pirinča ,krompira, šargarepe, kompota od jabuka i supe od posnog mesa. Treba izbegavati slatkiše, mleko i mlečne proizvode, masna i teže probavljiva jela.
U lečenju proliva probiotici u kapsulama su dobro došli, jer sadrže sojeve bakterija ( laktobacillus ) koji pomažu obnavljanju normalne crevne flore. Probiotici se mogu uzimati i bez preporuke lekara, u dozi koju vam preporuči apotekar, do pojave formirane stolice.
Većina proliva prolazi za dva do tri dana uz adekvatnu nadoknadu tečnosti, dijetu i primenu probiotika. Stručnu medicinsku pomoć potrebno je zatražiti kada je proliv uporan, traje nekoliko dana uz povišenu telesnu temeperaturu, opštu slabost i malaksalost i pojavu krvi u stolici.
U letnjem periodu, koji naročito pogoduje razmnožavanju bakterija, nepažnja prilikom pripremanja,čuvanja i transporta hrane kao i nedovoljna higijena ruku mogu dovesti do nastanka crevnih infekcija i intoksikacija.
Prevencija trovanja hranom je vrlo važna i sastoji se u higijenskom rukovanju namirnicama. U tom smislu preporučuje se : pranje ruku i čišćenje radnih kuhinjskih površina, adekvatna termička obrada namirnica, temeljno pranje voća i povrća i čuvanje namirnica na niskim temperaturama.

dr Nada Emiš

Da li znate odakle potiče sladoled?

Svakoga dana širom sveta ljudi uživaju u različitim gastonomskim čudima i dostignućima, strasno obožavaju hranu pripremljenu baš na određen način, pitaju se ko li je smislio neko jelo ili kako su ljudi živeli bez njega… Da li se i vi nekad zapitate o poreklu hrane koju jedete? Da li se nekada zapitate odale potiče sladoled?

Poreklo sladoleda nije sasvim precizno utvrđeno, što je pravo čudo kada uzmemo u obzir njegov status suverenog vladara letnjih poslastica u današnje vreme. Ono što sa sigurnošću znamo jeste da su ljudi veoma rano počeli da prave desert od voća i izdrobljenog leda ili planinskog snega. Pretpostavlja se da su Kina ili stara Persija prve kulture koje su obožavale ovaj desert. U prilog tome govori i činjenica da iz Kine potiču prve mašine za sladoled, a prisutno je i mišljenje da je recept za sladoled sa svojih putovanja po Kini u Italiju doneo lično Marko Polo.

Kako mnogi misle da sladoled potiče iz Italije, treba reći da preteču današnjeg sladoleda zaista predstavlja jedna italijanska poslastica- sorbe (sorbet) – desert pravljen od zaslađene vode (leda) kojoj je dodato pasirano voće.

Zanimljivo je da je mračni srednji vek Evrope pored mnogih drugih dobrih i korisnih stvari proterao i sorbe. Pogađate, sorbe je optužen da simbolizuje greh. Za to vreme na Srednjem istoku su smišljali nove načine zamrzavanja-voćne sokove su stavljali u burad potopljenu u izmrvljeni led. Renesansno doba vratilo je sorbe na trpeze, kada ga služe kao desert nakon zamrzavanja u metalnim kalupima raznih oblika pa je na trpeze stizao u formi malog umetničkog dela. Početkom 17. veka, sorbe je bio poznat u svim većim gradovima Evrope, a podaci govore da je prva kafe poslastičarnica otvorena oko 1660. godine u području francuskih Alpa. Ipak, smatra da je da savremeni sladoled zvanično rođen u Firenci u 16. veku kada su prvi put za pravljenje ove poslastice upotrebljeni mleko, pavlaka i jaja.

Danas, u itaijanskom gradu Anzola dell’Emilia u blizini Bolonje, postoji svetski muzej kulture uživanja u sladoledu, koji je izgradila firma Carpigiani – proizvođač mašina za sladoled. Muzej pokazuje istoriju sladoleda od prvih skladišta za sneg antičkog doba, preko sorbeta od leda i soli koje su razvili Kinezi, do tehnologija 20.veka. Jedna od zanimljivih priča u muzeju je i ona o Cosimu Ruggieriju, alhemičaru na dvoru Medičija koji je napravio sladoled koji je Katarina Mediči odnijela u Pariz kako bi zadivila Francuze. Takođe, tu je i prvi pisani svetski recept za “shrb”, šećerni sirup na arapskom, traktat napuljskog lekara Filippa Baldinija “De Sorbetti” o lekovitim svojstvima sladoleda i 20 starih mašina za proizvodnju sladoleda, među kojima je prva automatska mašina “Cattabriga” iz 1931. godine.

Kad smo kod traktata o lekovitim svojstvima sladoleda, da li znate da su novija istraživanja pokazala da ovaj “letnji greh” ima blagotvorno dejstvo na ljudski organizam; sadrži velike količine kalcijuma, obiluje vitaminima i antioksidansima, ako se pravi od kafe i kakaoa, odličan je izvor polifenola koji čuvaju srce….

Restoran Fontana Novi Sad