Vladeta Jerotić: Postoji 7 tipova muškaraca i evo kako oni vide žene
I posle svih ovde, na brzinu nabrojanih „pogleda muškarca na ženu”, ovaj poslovni pogled ukazuje na vrhunac otuđenja čoveka od čoveka, samim tim i na otuđenje muškarca od žene i obratno. Umesto pogleda simpatije, onda moguće ljubavi, muškarac posmatra ženu (ali sve češće i žena tako gleda muškarca) kao objekt, a ne subjekt u komunikaciji. Ljubav se izopačila u blud (kada su u pitanju polni odnosi), a egzistencijalna komunikacija buberovskog Ja-Ti odnosa, pretvara se sve češće u korisnost (pre svega materijalnu) međusobnih odnosa.
Odlomak iz knjige Vladete Jerotića “O braku”,
KAKO UKLONITI PEGE bilo da su sunčane, trudničke ili staračke I kako se zastititi od ponovne pojave
Pege se najčešće javljaju na koži kao posledica sunčanja pa je ovo doba godine pravo vreme za tretmane sa kojima ih možete izbledeti ili ukloniti. Ove promene na koži pojavljuju se na nosu, čelu, obrazima, ali i na rukama, dekolteu i leđima, i to uglavnom kod osoba svetlije puti.
Pege – imaju ih uglavnom mladi i one sa godinama nestaju. Mogu se ukloniti raznim metodama, npr mazanje kože razblaženim sirćetom ili njeno prekrivanje kriškama limuna, to se posle spere hidrogenski sapunom. Piling takođe daje odlične rezultate, ali bez obzira na sve pri prvoj pojavi sunca pege će se vratiti. Kreme koje imaju velike filtracione sposobnosti mogu zaštititi kožu od ponovne pojave pega.
Sunčane pege – nastaju zbog veće koncentracije pigmenta melanina na pojednim mestima.
Osobe svetle puti imaju više crvenkastih pigmenata , dok osobe tamne puti imaju više crno smeđeg koji je neuništiv i apsorbuje svetlost svih talasnih dužina. Uklanjaju se upotrebom sredstava za jače ljuštenje površinskih slojeva kože kod kojih je došlo do naglašene pigmentacije. Sunčane pege možete ukloniti i pilingom, skidanjem gornjih slojeva kože, gde se melanin i skuplja. Kao supstance pogodne za ovaj postupak su kiseline biljnog, odnosno prirodnog porekla – salicilna, mlečna i vinska kiselina. Ove kiseline se kombinuju sa supstancama koje neguju kožu, poput pantenola, tako se dobijaju spojevi poput askorbin-palmitata, koji se redovno koristi za uklanjanje pega i fleka.
Trudničke pege – mogu biti zelenkaste boje i one izbijaju polako. Nastaju zbog upotrebe nekih preparata npr parfimisani puder. Da se to ne bi dešavalo od 4. meseca trudnoće treba mazati lice zaštitnim kremovima. Ako pege ipak izbiju treba uzimati PP vitamin i obratiti se lekaru.
Staračke pege – se najčešće se javljaju na licu, ramenima, gornjem delu šaka i podlakticama. Manifestuju se kroz tamnosmeđe, svetlosmeđe, sivkaste ili crne fleke i pegice. One nastaju kao posledica poremećaja produkcije melanina, pigmenta odgovornog za boju ljudske kože. Nazivaju se staračke pege, budući da se u najvećem broju slučajeva javljaju posle pedesete godine. Ipak one mogu nastati i u mlađoj dobi, uglavnom usled čestog izlaganja suncu ili potamnjenja tena u solarijumu. Nešto su im sklonije su osobe sa zagasitijom bojom kože. Faktori rizika su i genetske predispozicije, ali i hormonalna neravnoteža, upale i povrede. Neinvazivni tretman kojim se pomoću kristala, cinka i drugih abrazivnih materijala skida gornji sloj kože usprešno će ukloniti staračke pege bez imalo boli.
mr. sci dr med Aleksandra Lukić-Tankosić
Deset razloga zašto bi trebalo da koristite biljna ulja za negu lica
Da li ste se zapitali zašto mnoge filmske zvezde koriste prirodna biljna ulja za negu lica? Odgovor je veoma jednostavan. Biljna ulja čiste, zaceljuju, hrane, hidriraju, štite i duboko prodiru i vlaže sve tipove kože. Korišćenjem ovih ulja izbegavate izlaganje opasnim hemikalijama, toksinima ili agresivne tretmane a ipak imate zdravu mladoliku kožu. Slavne ličnosti uvek biraju samo najbolje za negu svoje kože. Ukoliko želite da izgledate kao one i imate meku, glatku i svilenkastu kožu koristite biljna ulja.
Za vas izdvajamo 10 veoma dobrih razloga za to:
-
Biljna ulja štite kožu
Biljna ulja su prirodna, veoma lako se apsorbuju i kompatibilna su sa kožom. Ostavljaju tanak sloj na površini kože. Ovaj sloj jača prirodnu barijeru kože i štiti je od lošeg vremena, vetra, zagađenja ili prekomernog gubitka vlage. S obzirom da su ulja prirodna koži je dozvoljeno da diše i zadržava vlagu.
-
Poseduju SPF faktor
UV zračenje je postalo globalni problem. Neophodno je da konstantno stavljamo kreme za zaštitu od sunčevog zračenja. Mnoga biljna ulja poseduju spf faktor. Njihova UV zaštita je ograničena, ali neka od njih kao što je ulje koštica maline imaju zaštitni faktor čak 40.
3.Nadoknađuju nedostatak esencijalnih masnih kiselina
Manjak esencijalnih masnih kiselina vodi do pojave upaljene, suve, dehidrirane, crvene kože koja svrbi. Ulja kao što je ulje borača, noćurka, konoplje bogata su omega 3-masnim kiselinama. Ova ulja nadoknađuju nedostatak esencijalnih masnih kiselina u koži i smatraju se veoma važnim nutrijentima u nezi kože.
-
Prirodan su izvor vitamina E
Vitamin E je najvažniji antioksidans u našem telu. Biljna ulja u manjoj ili većoj meri obiluju ovim vitaminom. Kako vreme prolazi antioksidansi u našem telu nisu u mogućnosti da se efikasno nose sa slobodnim radikalima. Vitamin E iz biljnih ulja može da bude dobro rešenje za ovaj problem. Stavljanjem svega nekoliko kapi biljnih ulja bogatih vitaminom E kao što je ulje koštica grožđa ili ulje pšeničnih klica pomoći će u očuvanju mladolikog izgleda vaše kože.
-
Dobra su za kožu sklonu aknama
Koža sa aknama je dermatološki problem koji pogađa tinejdžere, ali postaje veliki problem u srednjim godinama. Sebacealne žlezde luče prekomerne lipide na površinu kože, tako da koža postaje masna i sjajna. Ova prekomerna produkcija sebuma vodi do pojave akni. Obično svi uklanjanju ovaj sebum što je veoma pogrešno. Sebacealne žlezde nastavljau da luče sekret još više. Biljno ulje jojobe (Simmondsia Chinensis) sa sastojcima koji su identični kao sebum pomaže u uspostavljanju balansa lučenja sebuma.
-
Sastojci su antiage tretmana
Kozmetički sastojci kao što je vitamin A, C, nutrijenti kao što je kalcijum, fosfor, esencijalne masne kiseline uključeni su u procese koji mogu da uspore starenje kože. Ulje Marakuje veoma je bogato ovim sastojcima. Vitamin C utiče na povećanje sinteze kolagena i uklanja tamne mrlje. Kalcijum pomaže produkciju i stvaranje novih ćelija i zamenu starih. Bore i ostali znaci starenja su manje vidljivi, koža je zategnuta i elastična.
-
Kompatibilna su sa kožom
Koža jako dobro upija biljna ulja. Neka od njih su veoma lagana, nežna, kompatibilna, hipoalergena i ne-komedogena. Takođe 100 % biljan ulja ne sadrže konzervanse, sulfate, ftalate, mineralna ulja i sintetske mirise.
-
Jako dobro čiste kožu
Najbolji način da očistite kožu od nečistoća i šminke je da koristite biljna ulja. Ulja su lipofilna, mogu da prodru dublje u kožu i da rastvore ulja i nečistoće koje se nalaze u porama. Čistije pore su manje i teško uočljive. Šminka naročito vodootporna se jako lepo skida biljnim uljima. Veoma su nežna za kožu jer su i lubrikansi tako da je proces čišćenja jednostavan i lak, nema potrebe za trljanjem zone oko očiju.
-
Dobri su prajmeri
Neka biljna ulja su veoma lagana i koža ih baš brzo upija u svoje gornje slojeve. Ova ulja koja se brzo upijaju jako dobro i gotovo trenutno poboljšavaju izgled površinskog sloja kože. Ćelije se pumpaju i postaju punije. Koža glatkija. Glatkija koža je bolja površina za nanošenje šminke.
-
Povećavaju sjaj i prozračnost
Poslednje ali možda i najznačajnije je da ulja daju koži sjaj i prozračnost. Svi težimo ka tome da imamo zdravu, dobro hidriranu kožu i ujednačen ten. Biljna ulja sa svojim neverovatnim efektom kao što je smanjivanje bora, poboljšanje teksture i tonusa pomažu u ostvarenju naših ciljeva. Koža postaje punija, sjajnija i glatkija.
Marijana Milosavljević
Diplomirani farmaceut specijalista kozmetologije
www.estetikpro.rs
DA LI ŽENE VIŠE PIJU OD MUŠKARACA koji su simptomi i posledice
Tome u prilog govore i podaci o sve učestalijem dolasku žena na lečenje od alkoholizma. Lečenje obuhvata tri faze: dispanzerski tretman, dnevnu bolnicu i resocijalizaciju pacijenta kroz praćenje u porodičnim grupama i u Klubu lečenih alkoholičara. Ženski alkoholizam se procenjuje po istim kriterijumima kao i muški alkoholizam: nemogućnost apstinencije, pad tolerancije, gubitak kontrole, prekid filma, porodična disfunkcionaInost… Posledice se takođe ogledaju u sferi porodičnih i profesionaInih odnosa, zdravstvenim problemima. Osnovni principi lečenja su isti. Ali, ipak, postoje razlike i specifičnosti ženskog alkoholizma.
Čuvajte se alkohola, posledice su brojne
Karakteristike su sledeće:
-tolerancija na muško pijenjeje veća u našoj sredini;
-žena alkoholičar momentalno gubi ugled, optužuje se i izbegava;
-žena teže doživljava svoj alkoholizam, zbog svoje društvene uloge, veće je osećanje griže savesti i krivice;
-kod ženaje prisutnije “solo pijenje”, iako postoji i drugi tip ženskog alkoholizma koji nazivamo “muški tip”;
– ženski alkoholizam se češće svrstava u grupu sekundarno – simptomatskog alkoholizma;
-bračni partner i deca teško prihvataju gubitak opšte prihvaćenog modela supruge i majke i skloni su da umanjuju ili kriju alkoholizam. Suprug ne preuzima ulogu žene, obaveze majke i supruge, kao što je slučaj u muškom alkoholizmu. Obaveze u domaćinstvu i dalje ostaju ženine, a muškarac se najčešće povlači i udaIjava od kuće. Obaveze često preuzimaju deca ili roditelji. Žene su češće tolerantnije i pasivnije kod muškog pijenja, dok su supruzi alkoholičarki manje tolerantni i agresrvniji. U ženskom alkoholizmu češći su razvodi brakova;
-sa težim opijanjem žene češće počinju u poznijim godinama;
-tolerancija na alkohol kod žena je niža, ista količina alkohola kod žena izaziva teže pijano stanje;
-žene su fiziološki osetljivije i brže dolazi do telesnih i psihičkih oštećenja;
-žene alkoholičari imaju manje delinkventno ponašanje;
-kod žena je prisutnija depresivna simptomatologija;
-češći su suicidi;
-češće kombinuju alkohol sa tabletama.
Vidljiva je napetost, impulsivnost, niska tolerancija na frustracije, nesigurnost, disocijalni poremećaj ličnosti, neurotska struktura ličnosti, pasivno-agresivna ličnost, ublažavanje sopstvene patologije, emocionalna “glad”… Ličnost je kompleksna struktura, na čije formiranje utiču hereditarno-biološki faktori, u interakciji sa kulturno-socijalnom sredinom. Kod alkoholizrna, kao i drugih mentalnih oboljenja, dolazi do destrukcije, dezintegracije, regresije i drugih poremećaja ličnosti. Dugotrajna intoksikacija oštećuje kogniciju, remeti pamćenje, mišljenje, rasuđivanje i dovodi do teških organskih oštećenja mozga. Podaci o relativno ujednačenom konzumiranju alkohola kod mladih devojaka i momaka, kao i o intenzitetu te zloupotrebe, usmeravaju nas na dalje proučavanje ženskog alkoholizma jer opravdano je očekivati povećanje broja žena alkoholičara u narednim godinama.
dr Ana Đorđević
SINDROM KOMPJUTERSKOG VIDA za posledicu ima : glavobolje, bolovei u vratu, ramenima, leđima, zamor, pospanost. KAKO POMOCI OCIMA
Vreme u kome živimo donosi nam novine vezane za treću tehnološku revoluciju. Glavne proizvodne snage postaju kompjuteri, robotika, mikroprocesori, pa se i nama nameću odgovarajuća prilagođavanja i načini organizacije. Upotreba kompjutera postala je sastavni deo rada i života mnogih ljudi. Prema izveštaju iz 2004. godine (US Census Report) 143 miliona ljudi u Americi koristi kompjuter svakog dana, uključujući i 54 miliona dece.
Kompjuteri zasigurno čine naš posao lakšim i efikasnijim. Nažalost, istovremeno komjuteri utiču i na naše zdravlje. Prema navodima Američke optometrijske asocijacije 70-75% onih koji rade na kompjuteru ima probleme sa vidom. Ovo stanje je nazvano Computer Vision Syndrome (CVS), a svake godine se broj novih slučajeva povećava za milion.
Definicija
Sindrom kompjuterskog vida se definiše kao naprezanje očiju udruženo sa prolongiranom upotrebom kompjutera (NIOSH). American Optometric Association (AOA) koja je i uvela u medicinu termin “Computer Vision Syndrome” daje širu definiciju, po kojoj CVS obuhvata očne probleme i probleme vezane za vid koji se javljaju kod osoba koje provode više vremena ispred ekrana kompjutera.
Iako kod pojedinca postoje svi preduslovi za normalan vid, svako ko provede dva ili više sati u toku dana radeći za kompjuterom ima predispoziciju da razvije CVS. Razlog je jednostavan: obzirom da se tehnologija svakodnevno usavršava, a morfologija oka nije se menjala hiljadama godina, ljudsko oko nije prilagođeno za dugo gledanje u ekran komjutera. Fokusiranje na ekran je mnogo teže od fokusiranja na štampani materijal iz više razloga. Slika na ekranu je stvorena od sićušnih tačaka, poznatih kao piksel. Ove tačke imaju jasan centar, ali nejasne ivice, što ometa dobro fokusiranje. Tako nastaje stalno naprezanje oka, kako bi slika ostala oštra i posledično dolazi do zamora očnih mišića. Pored toga, na nastanak CVS utiču rezolucija ekrana, treperenje i refleksija.
Studije, takođe pokazuju da se pri radu sa kompjuterima učestalost treptanja smanjuje i do pet puta. Retko i nekompletno treptanje može uzrokovati suvoću, crvenilo i iritaciju očiju zbog bržeg isparavanja suznog filma. Postojeći problem otežavaju i loša ergonomska rešenja na radnom mestu.
Simptomi
CVS obuhvata tri grupe simptoma:
-
probleme sa vidom (teškoće u fokusiranju, promene u percepciji boje, osetljivost na bljesak, osećaj treperenja);
-
probleme sa očima (suvo oko, crvenilo, svrab, žarenje, povećana suznost, težina kapaka, nelagodnost pri nošenju sočiva);
-
opšte tegobe (glavobolja, bolovi u vratu, ramenima, leđima, zamor, pospanost).
Iako, za sada, nema pouzdanih dokaza da upotreba kompjutera dovodi do trajnog oštećenja očiju, ovi simptomi mogu predstavljati značajan problem, odnosno kako kaže pacijent koji ima probleme sa očima: ,,Ako provodim suviše vremena pred komjuterom, imam strašna naprezanja u očima i glavobolju, to utiče na moju radnu sposobnost, koncentraciju i smanjuje produktivnost. To je strašan problem.”
Prema izveštaju AOA samo 14% pacijenata javlja se očnom doktoru zbog navedenih problema, dok većina nije ni svesna uzroka svojih tegoba.
Kako sprečiti pojavu simptoma?
Postoje različite mere koje radnici i poslodavci mogu da preduzmu kako bi se smanjili ili sprečili simptomi.
-
Pregled oka
Pregled oka je najvažnija stvar koju treba preduzeti kako bi se umanjili problemi vezani za korišćenje kompjutera. Pregled treba obaviti pre početka rada na kompjuteru, a zatim obavezno jednom godišnje.
-
Upotreba odgovarajućeg svetla
Naprezanje oka često je uzrokovano intenzivnim svetlom koje dolazi spolja ili iznutra. Pri korišćenju kompjutera ambijentalno osvetljenje bi trebalo da bude upola od onog koje se koristi u većini kancelarija. Potrebno je eliminisati spoljašnje svetlo navlačenjem zavesa ili roletni. Takođe, treba smanjiti i unutrašnje osvetljenje koristeći nekoliko sijalica ili fluorescentnih štapova. Ako je moguće, namestiti monitor tako da prozorsko svetlo dolazi sa strane umesto od napred ili pozadi.
-
Smanjiti blještanje
Blještanje zidova, kao i refleksija od samog ekrana kompjutera, takođe izaziva naprezanje očiju. Svetle bele zidove treba krečiti tamnijim bojama sa završnim mat slojem. Zatamniti prozore, a ako se ne može smanjiti spoljašnje osvetljenje staviti zaštitnu mrežu na ekran. Koristiti naočare sa anti refleksivnim slojem.
-
Podesiti svetlost ekrana kompjutera
Približno uskladiti osvetljenje u prostoriji sa jačinom svetlosti na ekranu. Takođe treba podesiti monitor tako da kontrast između pozadine i karaktera na ekranu bude veliki. Veličina i boja slova treba optimalno da pruže komfor.
-
Češće treptati
Treptanje je veoma važno za rad na kompjuteru, jer sprečava suvoću i iritaciju oka. Poslovne prostorije, zbog klimatizacije, mogu imati manju vlažnost vazduha, što takođe utiče na smanjenu vlažnost oka. Problemi suvog oka mogu se smanjiti upotrebom veštačkih suza tokom rada. Takođe može se izvoditi sledeća vežba: svakih 30 minuta 10 puta veoma lagano zatvarati oči. Ovo će omogućiti obnavljanje suznog filma.
-
Pokretati oči u različitim pravcima
Svakih 30 minuta gledati van ekrana komjutera i fokusirati pogled na udaljene predmete 20 sekundi. Sledeća vežba je fokusirati po 5-10 sekundi čas bliske čas daleke objekte do 10-ak puta. Obe ove vežbe će sprečiti naprezanje oka pri radu na blizinu.
-
Uzimati češće odmore
Operater na kompjuteru, sa punim radnim vremenom, trebalo bi da na svakih sat vremena pravi 10-minutne pauze, kako bi smanjio naprezanje oka.
-
Vežbati čak i pri sedenju
Svi koji imaju sedeći posao, naročito operateri na komjuteru, bi trebalo veoma često da protežu ruke, noge, leđa, vrat i ramena. Ovo smanjuje mišićnu napetost i povećava protok krvi. Voditi računa i o pravilnom položaju tela pri radu.
-
Modifikovati radno mesto
Stonu lampu, ako je potrebna, postaviti tako da ne blješti u oči ili ekran komjutera. Podesiti visinu stolice i upotrebom ergonomičnog nameštaja obezbediti optimalni položaj tela. Udaljiti ekran kompjutera nekih 50-70 cm od očiju.
-
Nošenje posebnih naočara dizajniranih za rad na kompjuteru smanjuje naprezanje oka. One mogu biti različite zavisno od individualnog stanja vida, kao i vrste posla koji se obavlja i treba da imaju antirefleksivni sloj.
