Naslovna Blog Stranica 314

Rukola: Sprečava rak, za zdravlje kostiju, mršavljenje, imunitet, vid (recepti)

0

Rukola je jednogodišnja zeljasta biljka iz familije kupusa, koja je prirodno rasprostranjena u oblasti Mediterana. Uzgaja se i koristi u ljudskoj ishrani kao lisnato povrće. Niske je kalorijske vrednosti, tako da ne postoji mogućnost netolerantnosti organizma na konzumiranje rukole.

Neke od dokazanih prednosti koje rukola ima za zdravlje čoveka su sledeće:

Antikancerogene osobine

Jedan od najvećih ubica širom sveta je rak i, kao što je poznato, ova bolest dovodi do smrti, jer za nju lek još nije pronađen. Zato je neophodno sprečavati pojavu malignih ćelija od samog početka. Možda ne znate, ali među mnogim namirnicama koje sprečavaju razvoj kancerogenih ćelija, rukola se pokazala izuzetno moćnom. Ovaj efekat joj se pripisuje zahvaljujući fitohemikalijama, elementima koji mogu da neutrališu kancerogene agense u ljudskom telu. Rezultati mnogih istraživanja otkrivaju da se rukola efikasno bori protiv više vrsta karcinoma – prostate, dojke, debelog creva i raka grlića materice.

Antioksidativna svojstva

Zapravo, antioksidativne odobine su glavni razlog svih mogućih prednosti koje ima rukola. Rezultati mnogih studija otkrili su da antioksidansi mogu sasvim prirodno da regulišu enzimske reakcije. Štaviše, oni preuzimaju odgovornost da identifikuju i razbiju slobodne radikale koji uzrokuju mnoge bolesti. Osim toga, upravo zbog svoje antioksidativne moći, rukola može da podstakne lečenje mnogih, pa i najtežih bolesti.

Zdravlje mozga i kostiju

Popularna prednost rukole je podsticanje funkcija kostiju i mozga. Naučne činjenice su dokazale da velika količina vitamina K u rukoli može da poslužiti kao savršen protivupalni agens. Na taj način, unos rukole može dovesti do boljeg zdravlja kostiju. Zanimljivo je da je potrošnja rukole blisko povezana sa efikasnom prevencijom osteoporoze. Osim toga, vitamin K igra važnu ulogu u usporavanju degradacije nerava, čime se štiti mozak i njegove funkcije. Zato bi navika konzumiranja rukole mogla da ima pozitivan uticaj na lečenje Alchajmerove bolesti.

Mršavljenje

Još jedna blagodet koju ima rukola može se sagledati u procesu mršavljenja. Rukola je izuzetno zdravo povrće i ima nizak sadržaj kalorija. Zato ona može da ostvari izuzetno pozitivne rezultate usled gubitka telesne težine bez bilo kakvih neželjenih propratnih efekata. Ako ste u potrazi za prirodnom hranom koja je saveznik u gubitku kilograma, nikako nemojte propustiti da rukolu uvrstite u svoj jelovnik.

Imunitet

Jedna od tipičnih prednosti rukole je poboljšanje stanja imunog sistema. Nesporno je da je imuni sistem veoma važan kod dobrog funkcionisanja imuniteta, jer može da spase čoveka od opasnih infekcija i bolesti. Zahvaljujući vrednom izvoru vitamina C, rukola može da pomogne u pronalaženju i eliminisanju slobodnih radikala pre nego što naprave nemerljivu štetu organizmu. Osim toga, vitamini i minerali snabdeveni u rukoli mogu da poboljšaju odgovarajuće funkcije imunološkog sistema.

Zdravlje tela

Kada je reč o prednostima rukole treba pomenuti njenu sposobnost da telo održava zdravim. Imajući odličan izvor vitamina A, rukola podržava funkcije mnogih delova tela. Konkretno, ukoliko se rukola redovno jede, moguće je efikasno poboljšati stanje kostiju, zuba i očiju. Flavonoidne komponente koje se nalaze u listu ovog povrća mogu da pomognu u borbi protiv raka kože ili pluća.

Metabolizam

Podsticaj procesa metabolizma je još jedna od brojnih zdravstvenih prednosti rukole. Sadržaj vitamina B u njoj može mnogo da pomogne procesu metabolizma. Uključivanjem u skoro sve ćelijske aktivnosti, B vitamin može efikasno da podržava proizvodnju energije i produkciju crvenih krvnih zrnaca, sintezu masti i slično.

Vid

U rukoli se nalaze karotenoidi, prirodne supstance koje mogu mnogo da poboljšaju vid kod ljudi. Karotenoidi su poznati po sposobnosti da neutrališu makularne degeneracije, prema kojima centralno vidno polje može da se ošteti. U stvari, makularna degeneracija na oku može da izazove kataraktu, pa bi, u slučaju da se zahteva hrana za zdravlje očiju, trebalo posegnuti za rukolom.

Rukola Salata

Sastojci:

  • 100 g kisele pavlake

  • 50 g rukole

  • 30 g šunke

  • 30 g sira mediteran

  • 1 čen belog luka

Priprema

U činiju stavite pavlaku dodajte iseckanu šunku i rukolu.

Sir i beli luk izgnječiti, i dodati u činiju sa pavlakom. Sve to sjediniti.

Brza salata sa rukolom

Sastojci:

  • 125 g rukole

  • 1 manji brokoli

  • 300 g kukuruza šećerca

  • po ukusu soli i bibera

  • 1-2 kašike maslinovog ulja

  • 1/2 kašičice jabukovog sirćeta

Priprema

Kratko blanširati brokoli, pa ohladiti. Isto uraditi i sa kukuruzom šećercem. Oprati rukolu, pa pomešati sa ostalim povrćem. Začiniti po ukusu. Pomešati naslinovo ulje sa sirćetom i preliti povrće. Ohladiti dobro salatu, pa poslužiti.

Obrok salata sa rukolom

Sastojci:

  • 50 g rukole

  • 200 g zelene salate *Kristalke*

  • 1 kašika limunovog soka

  • 100 g belog mesa

  • 50 g pršute

  • 1 dl jogurta

  • 1 čen belog luka

Priprema

Belo meso iseći na šnicle, posoliti i pobiberiti, pa prepržiti dok blago ne porumeni. Salatu i rukolu dobro oprati i osušiti ubrusom. Na tanjir složiti salatu, rukolu, iseckano belo meso, iskidati pršutu i složiti preko. Posoliti i pobiberiti. Sipati limunov sok i jogurt preko svega.

Salata sa rukolom, avokadom i zelenom salatom

Sastojci:

  • 50 g rukole

  • 1 glavica zelene salate

  • 2 avokada

  • 50 g rukole

Dresing:

  • 2 limete

  • 1 dl maslinovog ulja

  • 2 čena belog luka

  • po ukusu so

  • po ukusu biber

  • po ukusu peršun

Priprema

Zelenu salatu iseći na pola pa na šire trake. Rukolu po širini na 3 dela (ili ostaviti cele). Avokado iseći na kockice i pomešati sa salatom.

Beli luk iseći što sitnije ili izgnječiti. Dodati maslinovo ulje, sok od limete, začine i dobro izmešati. Dresing preliti preko salate, dobro izmešati i ostaviti u frižider bar na sat vremena.

Namaz od rukole i tikvica

Sastojci:

  • 350 g očišćenih tikvica

  • 150 g golice (semenki bundeve)

  • 90 g rukole

  • 100 ml ulja od koštica grožđa

  • 1 ravna kašičica soli

  • 1 kašičica mirođije

  • 1 čen belog luka

Priprema

Očišćene semenke bundeve staviti u cediljku, oprati pod mlazom vode i ocediti. Zatim ih staviti u suv tiganj i na srednjoj temperaturi (na skali od 1 do 6, na 4), ispržiti semenke. Čim počnu da pucketaju, skloniti ih sa šporeta. U zagrejan tiganj staviti ulje, dodati tikvice isečene na kolutove debljine 1 cm, posuti solju i mirođijom i pržiti dok tikvice ne budu mekane (oko 10 minuta). Skloniti sa šporeta, tikvice malo pomeriti u stranu, dodati sitno isečen veći čen belog luka i promešati. Rukolu staviti u cediljku, oprati pod mlazom vode i ocediti. U secka staviti prvo tikvice sa belim lukom i semenke bundeve i izmiksati. Zatim dodati rukolu i svo ulje u kome su se tikvice pržile. Opet sve izmiksati da se dobije glatka smesa, pa staviti u teglicu. Koristiti za sendviče, bruskete, paste..

Pica rukola

Sastojci:

  • 250 g brašna

  • 125 ml vode

  • 35 ml ulja

  • 1 kesica kvasca suvog

  • 1 kašičica soli

  • 1 kašičica šećera

Za nadev:

  • po želji kečapa

  • 100 g šunke

  • 100 g biljnog kačkavalja

  • po želji rukole

Priprema

U činiju staviti brašno, kvasac, toplu vodu, šećer, soli i ulja. Sve to lepo rukom sjediniti i umesiti testo. Ostaviti da odstoji 15ak minuta

Zatim razviti testo, i filovati ga. Staviti kečap, šunku. Peći u predhodno zagrejanoj rerni na 200 stepeni 20ak minuta. Pred kraj pečenja posuti preko kačkavalj, origano i vratiti da se istopi. Zatim preko posuti rukolu.

Mini gibanice sa rukolom

Sastojci:

  • 250 g rikote

  • 3 jajeta

  • malo soli

  • 1/2 pakovanja kora za pitu

  • 1 šolja mleka

  • par kašika grčkog jogurta

  • 150-200 g rukole

  • po želji susama

  • malo ulja

Priprema

U dubljem sudu ulupati jaja, posoliti, zatim dodati sir, ulje, rukolu, jogurt i mleko. Sve lepo sjediniti. Kore iseckati ili iscepkati rukama na trake, zatim staviti u sud sa filom i redjati u pleh za mafine predhodno pouljen. Od gore staviti još par listova rukole ili susama po želji. Peći u pedhodno zagrejanoj rerni na oko 200C. Služiti uz jogurt dok su još tople.

ordinacija.tv

Izvor:bastabalkana.com; recepti.com

Prokelj – Borac protiv raka, za podizanje imuniteta, smiruje reumatske bolove (recepti)

0

Prokel je iz porodice kupusnjača (kupus, kelj, karfiol), predstavlja pravu riznicu zdravlja. Izgledom podseća na male glavice kupusa, i poseduje sve drugo osim kalorija. Ovo povrće izuzetno je bogato proteinima, dijetetskim vlaknima, omega 3 i omega 6 masnim kiselinama, vitaminima, među kojima posebno vitaminima C, A, K, E i B kompleksa. Dokazano je da osobe koje svakodnevno konzumiraju 300 grama prokelja imaju 37 odsto veću koncentraciju vitamina C u krvi.

Prokelj je bogat i mineralima, od kojih najviše ima kalijuma, mangana, bakra, kalcijuma, gvožđa i fosfora. Kalijum je važan sastojak ćelija i telesnih tečnosti koje pomažu kontrolu rada srca i krvnog pritiska. Mangan je važan kao kofaktor za antioksidansne enzime, dok je gvožđe neophodno za stvaranje krvnih zrnaca. Istovremeno, sadrži i folnu kiselinu, kao i flavonoide.

Kao izuzetan izvor antioksidanasa pomaže u ublažavanju velikog broja zdravstvenih tegoba. U tom smislu izuzetno je važan za podizanje imuniteta, ali i kao čistač organizma od štetnih sastojaka jer pospešuje bolji rad creva. Zbog kompleksa vitamina koje poseduje sprečava nastanak osteoporoze i čini kožu blistavijom. Za čuvanje mekoće i sjaja kože naročito su važni vitamini A i C. Postiže i antibakterijsko i antivirusno delovanje.

Preporučuje se i osobama koje imaju hronične bolove usled degenerativnih promena, kao što su reuma, artritis, išijas. Zbog izuzetno snažnog antikancerogenog svojstva preporučljivo je da se konzumira preventivno jer je posebno delotvoran kao zaštita od raka prostate i debelog creva. Istraživanja su pokazala da prokelj sadrži specijalnu kombinaciju sastojaka, od kojih je najvažniji sinigrin, koji blagovremeno deluje na kancerogene ćelije i uništava ih. Takođe, zbog zavidnih količina vitamina A on je dobra zaštita od raka pluća i usne duplje. Vitamin K, koji sadrži prokelj, ograničava oštećenja neurona u mozgu, što je važno za sprečavanje nastanka Alchajmerove bolesti. A kada je reč o vitaminima B kompleksa sadrži niacin, vitamin B6, odnosno piridoksin, zatim tiamin, pantotensku kiselinu, a svi zajedno veoma su važni za metaboličke procese u organizmu.

Sastojak zeakstin selektivno se apsorbuje u važan deo mrežnjače oka i ima zaštitnu funkciju kod filtriranja UV zraka. Ovaj sastojak, zapravo, pomaže u sprečavanju oštećenja mrežnjače i pojave makularne degeneracije na žutoj mrlji (može da dovede do gubitka vida) kod starijih osoba. Oči štiti i sastojak lutein koga takođe ima u zavidnim količinama u ovom minijaturnom povrću. A zbog izuzetno male kalorijske vrednosti, ovo povrće obavezno treba uvrstiti u programe za smanjenje telesne težine, preporučuju nutricionisti. Prokelj je zahvalan u dijetama jer sadrži samo 45 kalorija a nema holesterol. Vlakna iz prokelja nemaju kalorijsku vrednost, ali zbog sposobnosti da apsorbuju vodu mogu doprineti osećaju sitosti. Specifičan miris prokelja tokom pripreme nastaje zbog sulforafana, supstance koja sadrži sumpor, a koja se pokazala podsticajnom za jetru u proizvodnji enzima zaslužnih za neutralizaciju toksičnih jedinjenja u organizmu. U prokelju se nalazi i relativno dobar izvor triptofana, amino-kiseline koja pomaže regulisanju sna.

Jedite prokelj i bićete srećni!

Jedna veoma važna esencijalna aminokiselina nalazi se u prokelju. Ona se zove triptofan. Ova aminokiselina izaziva stvaranje serotonina, čuvenog “hormona sreće”. To je razlog zbog kog je ovo povrće veoma potrebno organizmu. U vezi sa ovim su i tvrdnje koje su potekle sa jednog holandskog Univerziteta i studije koja se bavila triptofanom. “Bipolarni i manični pacijenti imaju značajno nizak nivo ove aminokiseline”, stoji u toj studiji, uz preporuku da se u ishranu pacijenata koji se leče od bipolarnog poremećaja uvrsti hrana koja je bogata triptofanom.

Malo saveta iz kuhinje…

Istraživanja pokazuju da, kada se ovo ukusno povrće tretira dugo toplotom, aktivne komponente nestaju. To je razlog zbog kog ga je potrebno kuvati veoma kratko, do 5 minuta, kako bi od prokelja imali pravu korist. Kuvanje je najbolji način pripreme ovog povrća kako bi se osigurao najveći sadržaj hranljivih materija. Prokelj je već potpuno jestiv nakon samo dva minuta kuvanja. On je odličan u kombinacijama sa pravim puterom, crnim biberom i soli. Umesto pravog putera mogu se koristiti i brojne vrste sira: krem sir, gorgonzola, maskarpone, rokfor ili parmezan.

RECEPTI

Prokelj salata

Sastojci:

  • 10-15 kuglica prokelja

  • 2 čena belog luka

  • 1/2 limuna – sok

Priprema

Prokelj oprati. Na malo masti ispržiti sitno iseckan beli luk, zatim u to dodati prokelj i pržiti 5-7 minuta na tihoj vatri. Sa strane iscediti sok od pola limuna, u taj sok dodati izdinstan prokelj i beli luk. Posoliti po želji.

Prokelj – prilog

Sastojci:

  • 300 g prokelja

  • 50 g pančete-slanine

  • 1-2 čena belog luka

  • 1 kašika maslaca

  • po ukusu so

  • po ukusu biber

Priprema

Prokelj očistiti, vanjske listove, Ako su veći sa donje strane zarežite nožem u obliku krstića lagano, da se brže skuvaju. U šerpu sipati vodu (vodu ne soliti) kad provri staviti prokelj i kuvati do desetak minuta. Ako je mali i kraće. Nema potrebe da ga duže kuvate, Naseckati nešto dimljeno, pančetu, šunku….. staviti u tiganj i malo propržiti bez dodavanja masnoće. Izvaditi na tanjir. Prokelj procediti. Na isti tiganj staviti maslac i na laganoj vatri ga ostaviti da se otopi, staviti sitno seckani beli luk, pržiti nekoliko sekundi, staviti prokelj i pomoću tiganja promešati, (to vam je ono kako profi kuvari rade, ja učila i naučila. 🙂 ne pitajte me koliko puta mi je izletilo iz tiganja 🙂 🙂 🙂 posoliti, pobiberiti, po želji seckani peršun ili bosiljak, dodati pečenu slaninu….

Zapečeni prokelj

Sastojci:

  • 500 g prokelja

  • 100 g suve šunkaste slanine

  • 100 g gauda sira

  • 1 kašika ulja

  • prstohvat krupno mlevenog bibera

  • prstohvat soli

Priprema

Količine su za dve osobe ako je “zapečeni prokelj” glavno jelo. Sa prokelja skinuti oštećene listove, pa ga oprati. Staviti 250 ml vode da prokuva, posoliti je i dodati prokelj, pa ga kuvati oko 10 minuta. Ocediti. Ukoliko se prokelj prekuva ili pripremi nakon zamrzavanja, razvija gorčinu. Uključiti rernu da se greje na 200°C.

Sitno iseći 100 grama mesnate, suve, slanine. U tiganj staviti kašiku ulja, pa ga zagrejati na tihoj vatri, a zatim dodati iseckanu slaninu i lagano je propeći. Dodati prokelj, posoliti i pobiberiti, pa dobro sve izmešati i skloniti s vatre. U manju vatrostalnu posudu staviti prokelj sa slaninom. Iseći gaudu na šire trake, pa ih složiti preko prokelja u obliku mreže. Staviti u zagrejanu rernu koliko da se sir otopi. Servirati odmah. Ovo jelo se ne podgreva.

 

Prokelj u pavlaci

Sastojci:

  • 450 g prokelja

  • 200 g kukuruza

  • 5 manjih čena belog luka

  • 250-300 g praziluka

  • 300 g slanine

  • po ukusu so

  • po ukusu biber

  • po ukusu peršun

  • 2 paradajza – srednje veličine

  • 300 ml pavlake za kuvanje

  • 100 g maslina bez kospice

  • 2 jajeta

Priprema

Prokelj prokuvati 5-10 minuta (zavisi da li koristite svez ili smrznut). Ako koristite smrznut kukuruz, kuvajte ga pre dodavanja u jelo. Slaninu iseckati na manje listiće ili kockice i sa prazilukom propržiti. Prvo stavite slaninu jer će pustiti masnoću pa dodajte praziluk. Pred kraj dodajte sitno iseckan beli luk i pržiti još par minuta. Dodajte kukuruz, prokelj i masline iseckane po želji (možete i cele stavljati, na pola seći ili na sitnije komadiće). Dodati paradajz isecen na manje komadiće ili listove. Sipati u podmazan pekač. Umititi 2 jajeta, dodati pavlaku za kuvanje, posoliti, pobiberiti i dodati peršun pa sa tom smesom preliti jelo i peći 15 tak minuta. Prijatno!

Musaka od prokelja

Sastojci:

  • 500 g prokelja

  • 200 g mlevenog mesa

  • 1 glavica crnog luka

  • 1 srednja šargarepa

  • začini

  • ulje za prženje

Bešamel sos:

  • 1 malo parče margarina

  • 1 kašika brašna

  • 250 ml mleka

  • začini

I još:

  • 50 g trapista

Priprema

Prokelj prokuvati. Ocediti i ostaviti da se prohladi. Vatrostalnu posudu pouljiti. Prokelj seći na listiće i staviti na dno posude. Meso, luk i šargarepu propržiti. Dodati začine po ukusu. Preko prokelja staviti prženo meso. Preko mesa staviti još jedan red prokelja. Skuvati bešamel sos. Zatim musaku zaliti bešamel sosom i preko narendati trapist. Musaku peći oko 20 minuta na 200 C.

ordinacija.tv

Izvor: novosti.rs; recepti.com

Pistaći: Za imunitet, srce, nervni sistem, oči, kožu, štite od raka

0

Ovaj orašasti plod, koji je nepravedno zanemaren, zapravo je prava riznica zdravlja. Iako u 100g ove namirnice leži čak 540 kalorija, pistaći su odličan izbor za zdravu i dobru liniju, ali i za mnogo više od toga. Pistaći u ljusci uvek su bolji izbor od onih već oguljenih jer će vaš mozak imati više vremena da shvati da ste siti, a na osnovu količine oljuštenih plodova bićete svesniji koliko ste zapravo pojeli.

Pistaći za zdravlje

Za imunitet

Zdrav imunološki sistem zahteva adekvatnu dozu vitamina B6, kojih, kako smo već naveli, u pistaćima ima mnogo. Vitamin B6 (piridoksin) je jedan od 8 B vitamina koji telu pomažu pretvoriti hranu u energiju. Deficit vitamina B6 je rijedak i očituje se kao slabost mišića, nervoza, iritabilnost, depresija, slaba koncentracija i gubitak kratkoročnog pamćenja. Pistaći su također odličan izvor vlakana, a u samo 100 grama nalazi se 10.3 grama dijetalnih vlakana koji su presudni u ubrzavanju metabolizma i koji sprečavaju rak creva.

Za srce

Dokazano je da ovi orašasti plodovi smanjuju nivo lošeg holesterola, a povisuju nivo dobrog, i to samo nakon kratkog perioda umerene konzumacije. Pun je antioksidanata, kao što su vitamini A i E, koji se bore protiv upala, štite krvne sudove i smanjuju rizik od srčanih bolesti. Čak i samo malo njih povećaće nivo luteina, moćnog antioksidanta, koji štiti od lošeg holesterola i tako štiti zdravlje najbitnijeg organa u telu – srca!

Reguliše šećer u krvi

Jedući pistaće smanjujete šanse za nastanak dijabetesa tipa 2. U jednoj šolji pistaća leži čak 60% preporučene dnevne doze fosfora. Osim što ovaj mineral razbija proteine u amino kiseline, fosfor pospešuje i toleranciju na glukozu.

Za krv

Pistaći su odličan izvor vitamina B. Ovaj vitamin esencijalan je za proizvodnju hemoglobina, proteina koji je odgovoran za prevoz oksigena kroz krvotok do ćelija, ali koji također povećava nivo oksigena kojeg prenosi.

Dobar za nervni sistem

Vitamin B6 koji se nalazi u ovim orasima ima jako pozitivan učinak na naš nervni sistem. Poznate kao vitamin nerava, Vitamin B6 omogućava stvaranje nekoliko neurotransmitera, prenosnika poruka u nervnom sistemu. Takođe je potreban za usvajanje vitamina B12, kao i za stvaranje crvenih krvnih zrnaca.

Za oči

Pistaći sadrže dva karotenoida koje teško možemo naći u ostalim orasima. Radi se o luteinu i zeaksantinu, antioksidantima zaštitnicima očiju i vida, koji smanjuju rizik od degeneracije oka i sprečava razvoj očne mrene.

Za kožu

Pistaći su dobar izvor vitamina E, moćnog antioksidanta koji štiti kožu od štetnih UV zračenja, esencijalnog za zdravlje membrana ćelija i često preporučenog za zdravu i lepu kožu. Pistaći su rekorderi među orašastim plodovima prema sadržanoj velikoj količini antioksidansa koji su ključni za obnovu ćelija tela i zbog kojih su prozvani prirodnim botoksom. Pet do deset pistaća dnevno preporučuje se u borbi protiv bora.

Štiti od raka

E vitamin štiti od određenih oblika raka, a pistaći obiluju gama- tokoferolom (oblikom vitamina E) koji može smanjiti rizik od razvijanja raka pluća za čak 30 posto. 68 grama pistacija dnevno izvrsna je preventiva zloćudnoj bolesti. A s obzirom na to da su odličan izvor vlakana, presudni su u ubrzavanju metabolizma i tako smanjuju šanse za nastanak raka debelog creva.

ordinacija.tv

Kupina – Protiv anemije, štiti jetru, reguliše krvni pritisak, jača imunitet (recepti)

0

Divlje kupine (Rubus fruticosus) sazrevaju na dugim trnovitim granama, a grmovi ove biljke rastu pored puteva i potoka, na neobrađenom zemljištu i, najčešće, kao živa ograda na osvetljenim mestima pored šuma. Ukusne bobice divlje kupine, pre svega su bogat izvor vitamina C, a sadrže i bioflavonoide, gvožđe, kalcijum, natrijum, etarsko ulje, tanine, pektin, šećere, vitamine B grupe, biljna vlakna, kao i jabučnu i vinsku kiselinu.

Kada je o lekovitosti reč, moćan su antioksidans, smanjuju stvaranje lošeg (LDL) holesterola, jačaju imunitet, krepe organizam, pomažu očuvanju kolagena i blago pročišćavaju creva. Pošto sadrži betaine, sok presnih divljih kupina podstiče pravilan rad ćelija jetre i štiti je, dok istovremeno, povoljno deluje na žučnu kesu i čisti žučne puteve. Kupinovo vino, bogato je vitaminima i drugim mineralima i ima veliku hranljivu vrednost. Odavno je cenjen i dokazan lek u borbi protiv malokrvnosti. Stručnjaci preporučuju da se za poboljšanje krvne slike mesec dana pije decilitar kupinovog vina dnevno, pola sata pre jela. Osim gvožđa, ono sadrži i mnogo vitamina C i B, folnu kiselinu i pektin, pa poboljšava cirkulaciju, ubrzava rad creva, reguliše krvni pritisak, jača imunitet i otpornost organizma, pojačava apetit i pospešuje metabolizam.

Lekovite osobine, takođe, ima i koren kupine izvađen u jesen. Biraju se delovi koji su dublje u zemlji, dobro se operu i odmah upotrebljavaju za pripremanje lekovitih preparata. Travari nikako ne preporučuju da se izvađeno korenje suši i čuva, jer gubi lekovitost. I ono, takođe, deluje protiv anemije i na površinsko skupljanje tkiva pa se koristi za lečenje zapaljenja kože i sluzokože. Zato se u narodnoj medicini, čajevi i preparati korena kupine upotrebljavaju u slučaju upale krajnika, za grgljanje i ispiranje. Osim toga, koren kupine skuvan u vinskom sirćetu leči upalu desni i stari je narodni lek protiv parodontoze. Žene odavnina ovaj koren koriste i protiv neurednih menstruacija.

Sok od kupina – lekovita dejstva

Kupine, sa svojom duboko ljubičastom do plavo-crnom bojom, su slatka poslastica tokom kasnog proleća i leta. One su bogate velikim brojem hranljivih materija i možete ih jesti sveže ili da ih koristite kako bi napravili džem, žele, sok ili slatki sos. Pijenje sveže napravljenog soka od kupina je jedan od načina da se iskuse lekovita svojstva kupine u tečnom obliku. Potrebno je 3 šolje svežih kupina da se napravi porcija od 1 šolje svežeg soka od kupina.

Shodno tome, lekovita svojstva soka od kupina su zaista brojna.

Sadržaj kalijuma

Porcija od 1 šolje soka od kupina sadrži čak 700 miligrama kalijuma. To je 15% od preporučenog dijetetskog unosa kalijuma za odrasle muškarce i žene, a 13.7 odsto preporučenog dnevnog unosa za trudnice i dojilje.

Kalijum je elektrolit koji održava kiselo-baznu ravnotežu vašeg tela, i reguliše električnu aktivnost vašeg srca. Kalijum vam je neophodan za izgradnju mišića i proteina i da se održi opšti zdrav rast.

Bogat folatima

Porcija od 1 šolje soka od kupina sadrži 108 mikrograma folata, što obezbeđuje 27% preporučenog dnevnog unosa folata za odrasle muškarce i žene, a više od 21% preporučenog dnevnog unosa za trudnice i dojilje. Folati su B vitamin, a ponekad se naziva i vitamin B9.

Oni pružaju podršku vašem imunom sistemu, pomažu vašem telu da toleriše stres i pomažu u razgradnji ugljenih hidrata za energiju. Folati su takođe od suštinskog značaja za funkcionisanje mozga, održavanje mentalnog i emocionalnog zdravlja, i pomažu vašem telu da proizvede DNK. Folati su naročito važni tokom perioda ubrzanog razvoja, kao što je tokom trudnoće.

Dobar izvor vitamina C

Porcija od 1 šolje soka od kupina sadrži više od 90 miligrama vitamina C. Ovo pruža više od 100% preporučenog dnevnog unosa vitamina C za odrasle muškarce i žene, uključujući trudnice i 75% za dojilje.

Vitamin C pomaže u proizvodnji kolagena, koji čuva vašu kožu, krvne sudove, hrskavicu, tetive i ligamente zdravim. Vitamin C je takođe antioksidans koji može da blokira neka od oštećenja usled dejstva slobodnih radikala, koji se proizvode kako vaše telo razlaže hranu.

Bogat antioksidantima

Lekovita svojstva soka od kupina najviše potiču, zapravo, od njegovog sadržaja antioksidanata. Kupine sadrže velike količine antocijana, prirodnog antioksidansa. Ovi antocijani su ono što daje kupini njenu duboku, tamnu boju, a možete ih naći u crvenom i plavom voću, uključujući jagode, borovnice i nar.

U stvari, brojne studije sprovedene na životinjama i ljudskim ćelijama su otkrile da antocijanini mogu da budu korisni u prevenciji bolesti srca, ublažavanja simptoma dijabetesa, i da poseduju anti-inflamatorna i anti-kancerogena svojstva.

Sok od kupina recept

Sok od kupina se može pripremati na razne načine: bez kuvanja, kuvanjem, sa šećerom, bez šećera, sa konzervansom, bez konzervansa.

U nastavku vam navodimo neke najbolje recepte za sok od kupina.

Sok od kupina bez kuvanja

Sastojci:

– 1.5 kg svežih kupina

– 1 l vode

– 1 kg kristal šećera

– 1 kesica limuntusa

Priprema:

Kupine dobro operite i ocedite, te ih stavite u odgovarajuću posudu i pospite limuntusom, i neka odstoje 24 časa. Sutradan procedite sok i dodajte šećer, te opet stavite da odstoji 24 časa, uz povremeno mešanje smese. Nakon toga samo prespite dobijeni sok od kupina bez kuvanja u čiste, staklene boce.

Sok od kupina bez konzervansa

Sastojci:

– 5 kg svežih kupina
– oko 2 kg šećera
– 2 kesice limuntusa

Priprema:

Sveže kupine propisno operite i ocedite, te ih stavite u odgovarajuću posudu za kuvanje i neka se kuvaju na slaboj temperaturi oko 10-ak minuta. Zatim izgnječite skuvane kupine, i možete da procedite dobijenu smesu kroz cediljku. Nakon toga opet vratite ovu smesu na šporet i ovog puta dodajte šećer.

Neka se kuva na slaboj temperaturi sve dok se šećer ne rastopi, uz neprekidno mešanje. Čim se šećer adekvatno sjedini sa smesom, samo ubacite limuntus i dobro promešajte. Zatim prespite sok od kupina bez konzervansa u čiste, staklene boce i zatvorite.

Sok od kupina bez šećera

Sastojci:

– 5 kg svežih kupina
– morska so po potrebi

Priprema:

Sok od kupina se može pripremiti i bez šećera, što je veoma bitno za one koji bi hteli da naprave nešto zdraviji sok i koji ne vole previše sladak sok. Ovaj sok od kupina bi najbolje bilo pripremati u sokovniku na pari. Pripremite sveže kupine, propisno ih operite i ocedite, te ih stavite u cediljku od sokovnika i pospite sa prstohvatom morske soli.

Dovedite vodu do ključanja, i zatim samo prespite dobijeni sirup od kupina u čiste, staklene flaše. Zatvorite flaše sa sokom od kupina i zamotajte ih u krpe, radi što dužeg očuvanja toplote. Sok od kupina bez šećera, pripremljen na ovakav način, jeste veoma zdrav.

Kupinovo vino

– 5 kg kupina

– 1,5 kg šećera

Očišćene kupine stavite u veću, dublju posudu, dobro izgnječite, dodajte šećer, promešajte, prekrijte gazom i stavite na hladno i tamno mesto. Zbog vrenja koje sledi preporučljivo je da smese ima samo do tri četvrtine dubine posude. Posle sedam do 10 dana, šupljom kašikom, odstranite kom sa površine, vino procedite kroz gazu i vratite u posudu. Potom, posle sedam dana pažljivo procedite vino kroz gusto platno ili trostruku gazu, pretočite u litarske staklene flaše i povežite gazom (nikako ne stavljajte čep da boca ne bi pukla). Vino čuvajte na hladnom mestu, posle 30 dana zatvoriti pampurima i uzimajte po potrebi.

 

Slatko od kupina

Sastojci:

  • 1 kg kupina

  • 1 kg šećera

  • 2 kesice vanil šećera

  • 3-4 grančice nane

  • 3 dl vode

Priprema

Šećer sipamo u šerpu stavimo vanilin šećer i prelijemo vodom da ogrezne. Sirup kuvamo na srednjoj temperaturi oko 15 minuta da postane sirup. Oprane i očisćene kupine smestimo u sirup i na laganoj vatri kuvamo do željene gustine. Povremeno skidamo penu koja se stvara prilikom kuvanja. Kada dobijemo željenu gustinu, proveravamo vadeći kašiku slatka na tanjirić da se ohladi da bi videli realnu gustinu. Sklonimo sa vatre i u slatko uronimo nanu. Šerpu uvijemo u mokru krpu i ostavimo da se ohladi. Sipamo u sterilisane tegle i odložimo na tamno mesto do služenja.

Za uredan ciklus

– 3 šake iseckanog korena kupine

– litar crvenog vina

Koren dodajte u vino i kuvajte na tihoj vatri dok ne uvri polovina vina. Ohlađeno procedite, tečnost naspite u staklene flaše i popijte tri puta dnevno po čašicu.

Protiv malokrvnosti

– 5 korenova kupine

– 5 l vode

– kilogram meda

Korenje prelijte vodom, zagrevajte na tihoj vatri, kad proključa kuvajte 15 minuta i sklonite s vatre. Posle pola sata procedite, dodajte med, promešajte, stavite u flaše ili tegle i uzimajte više puta dnevno po tri-četiri kašike.

 

Kolač od kupina

Sastojci:

  • 4 jajeta

  • 12 kašika šećera

  • 12 kašika brašna

  • 12 kašika mleka

  • 12 kašika ulja

  • 1 kesica praška za pecivo

  • 300 g kupina

Priprema

Ulupati čvrst sneg od belanaca, dodati šećer i nastaviti sa mućenjem, dok smesa ne bude dovoljno čvrsta, da ne spade sa žice. Dodati žumanca, ulje, mleko, brašno i prašak za pecivo. Sipati smesu u pleh koji je pouljen i posut brašnom. Preko smese rasporediti kupine. Peći oko 20 minuta na 200 C.

 

Sladoled od kupina

Sastojci:

  • 6 jaja

  • 250 g šlaga

  • 10 kašika šećera

  • 180 ml kisele pavlake

  • 250 g kupina

Priprema

Odvojiti belanca od žumanceta, i belanca dobro umutiti dok ne postane čvrsta pena pa dodati šećer i žumanca. U drugoj posudi umutiti šlag po uputstvu sa kesice i u njega dodati pavlaku, pa postepeno dodavati prethodno umućenu smesu. Mutiti dok se sve ne sjedinji. U blender staviti kupine i usitniti ih. Dodati ih u sladoled i lagano izmešati. Sladoled sipati u posudice i staviti u zamrzivač da se zaledi.

ordinacija.tv

Izvor: novosti.rs;prirodanadar.rs

Badem i bademovo ulje kao lek za: Kosu, kancer, srce, nervni sistem, dijabetes, kosti, potenciju (recepti)

Badem  (Prunus amygdalus) je koštunjavo voće, stablo raste i do deset metara, cveta u proleće, a plodovi se beru u jesen. Najstarije vrste badema potiču iz Kine, odakle su putevima svile prenete u Grčku, severnu Afriku, Tursku i Srednji istok. U Španiju i Portugaliju bademe su doneli arapski trgovci, gde se do današnjeg dana spremaju tradicionalne nacionalne kulinarske đakonije, dok su Francuzi još u 14. i 15. veku bademovo mleko koristili za pripremu finih deserta. A zahvaljujući misionarima, drvo badema u 18. veku stiže i na tlo Severne Amerike.

Badem predstavlja deo tradicije mnogih kultura sveta. Stari Rimljani su na dar prijateljima donosili ušećerene bademe, a na venčanjima na mladu i mladoženju su bacali bademe kao simbol plodnosti. Ovaj običaj kasnije se preneo na celu Evropu, u kojoj je badem simbolizovao ne samo plodnost, nego i ljubav, dobro zdravlje i sreću. Šveđani ga i danas koriste za Božić. Jedan badem sakriju u puding od pirinča, verujući da će onaj ko ga pronađe imati sreću tokom cele naredne godine.

Badem možete pronaći u dve varijante: slatka (Prunus amygdalis dulcis) – badem koji najčešće konzumiramo – i gorki badem (Prunus amygdalis amara) koji zbog svoje gorčine nije baš jestiv ali je dobar izvor vitamina B17. Dobra osobina badema uopšte je ta što sadrži solidne količine vitamina, minerala, vlakana i aminokiselina pa samim tim ima velike benefite po naše zdravlje.

Sastav badema

Bademi su sjajan izvor minerala i vitamina. U 100 grama badema nalazimo:

oko 20g ugljenih hidrata od čega polovinu čine dijetalna vlakna, što je oko polovine potrebnih vlakana dnevno. Dijetalna vlakna nedostaju većini ljudi koji se hrane klasičnom zapadnjačkom prehranom. Vrlo su važna za dobro varenje pa služe kao hrana dobrim bakterijama – probioticima – u našem sistemu za varenje. 21 gram belančevina, što je 42% od dnevne preporučene količine za odraslu osobu. Bademi su bogati zdravim mastima pa tako 100 grama badema sadrži 49 grama masti, od kojih su 31 gram mononezasićene masne kiseline, a 12 grama polinezasićene masne kiseline. 140% preporučene dnevne količine mangana, 75% magnezijuma, 60% bakra, 50% fosfora, 130% vitamina E, 51% riboflavina (B2)

Lekovita svojstva badema za:

Srce :  Monozasićene masti su jedne od najzdravijih masti za funkcionisanje ljudskog organizma. Upravo su monozasićene masti, proteini i kalijum koje bademi sadrže razlog zašto se oni preporučuju u slučaju srčanih tegoba, a i uopšte za jačanje i dobar rad srca. Vitamin E iz badema je antioksidant i smanjuje rizik od srčanih oboljenja. Magnezijum iz badema povoljno utiče na smanjenje rizika od infarkta. Bademi pomažu smanjenje nivoa C reaktivnog proteina (C reaktivni protein ili CRP je proteinu koji se proizvodi u jetri. Njegova koncentracija u venskoj krvi se koristi kao značajan biohemijski parametar za mnoga stanja.) čiji visok nivo uzrokuje zapaljenja koje vode ka oštećenju arterija. Bademi su dobar izvor folne kiseline tako da pomažu smanjenje nivoa homocistina, koji deluje na začepljenje arterija.

infarkt : U bademu, kao i kod maslinovog ulja, preovladavaju mononezasićene masne kiseline. Sa gledišta tipa ulja badem može poslužiti kao zamena maslnovom ulju a opštepoznata činjenica je da su ove kiseline korisne u prevenciji srčanih udara. Po rečima stručnjaka rizik od srčanog udara se smanjuje skoro za polovinu. Prema tome ukoliko imate problema na srčanoj liniji, upotrebom badema možete sebe poštedeti velikih problema u tom delu. Badem na duže staze uspešno koriguje problem sa hipertenzijom (povećanim krvnim pritiskom). Za pomoć vašem karidio sistemu biće dovoljno samo da zamenite zasićene životinjske masti masnoćom badema i time automatski smanjite rizik od srčanog udara i visokog pritiska. Badem će vam takođe pomoći da smanjite vrednosti svog lošeg holesterola LDL.

Mozak i funkcije nervnog sistema :  Bademi su izvor mnogih sastojaka koji su potrebni za pravilan razvoj i rad mozga i nervnog sistema. Preporučuje se deci u razvoju – mnoge majke daju svojoj deci bademovu ujutro, umesto obične vode (dovoljno je potopiti nekoliko badema u vodu, sa ili bez ljuske, preko noći).

Dijabetes : Današnji tip ishrane vodi pretilosti i konstantnom riziku od pojave šećerne bolesti. Ali, ako u svoju ishranu ubacimo badem (50-100 gr. dnevno) to može dovesti do obaranja glikemijskog indeksa obroka i samim tim smanjenje šećera u krvi. Pravilna ravnoteža šećera omogućiće popravak opšteg zdravstvenog stanja organizma i izbeći rizike koje taj šećer nosi. Ukoliko želite da pojačate zdravstveni efekat badema biće korisno da ih potopite u vodi nekoliko sati pre konzumacije što će dovesti do aktivacije enzima u bademu a on samim tim postati lakše svarljiv.

Jačanje zuba i kosti: Prirodni fosfor koji bademi sadrže pomaže jačanje kostiju i zuba.

Kancer: Gorki badem sadrži vitamin B17 koji trenutno važi za jednog od udarnih vitamina u borbi sa kancerom. Takođe, njegovo dejstvo na organizam je alkalno tako da smanjuje PH kiselost koja je preuslov za razvoj tumorskih oboljenja. Sadrži visak nivo proteina što je vrlo korisno u borbi sa gubitkom telesne mase kod malignih bolesti. Današnji nezdrav način života stvara u organizmu slobodne radikale. Oni su u zadnje vreme prepoznati kao uzročnici sve više bolesti pa i onih najtežih – malignih. Da biste smanjili količinu slobodnih radikala i štetu koju oni nanose biće vam potrebni antioksidansi. Vitamin E je jedan od antioksidansa koji će vam u tome pomoći a badem sadrži velike količine tog vitamina.

Trudnice: S obzirom da sadrži folnu kiselinu badem se preporučuje trudnicama.

Nega kože: Primena badema u kozmetici je vrlo široka i poznata od davnina. Bademovo ulje neguje nežnu kožu beba, hrani i hidrira stariju kožu. Ostatak od samlevenih badema koji ostaje pri pravljenju bademovog mleka koristi se za pravljenje maski i pilinga za lice. Naučno je dokazano da ulje slatkog badema može oporaviti kožu od oštećenja izazvanih UV radijacijom i usporiti nastajanje vidljivih znakova starenja. Zahvaljujući jakom antioksidanu, vitaminu E i vitaminu A, ulje ovog ploda ima neverovatnu snagu hidriranja i nege. Takođe je odlično za negu ispucalih peta. Najbolje je da pozamašnu količinu utrljate u pete, sačekate da ga koža upije, a zatim obujete čarape i tako prespavate. Za dodatnu negu u kućnoj radinosti možete napraviti masku za lice od bademovog ulja, cvetne vodice smilja, meda i bele kaolinske gline. Zahvaljujući antioksidantnim i antiinflamatornim svojstvima bademovo ulje je odlično rešenje i ako imate tamne kolutove oko očiju, bilo da je njihov uzrok nedostatak sna, stres ili alergija. Za postizanje najboljih rezultata, pred spavanje nežno umasirajte nekoliko kapi ulja u predeo oko očiju i prespavajte tako. Ne zaboravite da je potrebno vreme od najmanje nekoliko nedelja da biste videli rezultate, ali uspeh je zagarantovan.

Smanjenje težine: Prirodno bademovo mleko pomaže smanjenje telesne težine tako što monozasićene masti iz badema pružaju osećaj sitosti i sprečavaju prejedanje.

Potenciju: Badem se tradicionalno smatra afrodizijakom za muškarce. Bogat je aminokiselinom argininom koja ima važnu ulogu kod vazodilatacije (širenje krvnih sudova) i postizanja erekcije. Redovan unos badema bitan je i za broj spermatozoida i njihovu pokretljivost.

Konstipaciju (zatvor): Bademi su bogati dijetetskim vlaknima i kao i druge namirnice bogate vlaknima pomaže u sprečavanju konstipacije. Svakako obratite pažnju na to da popijete dovoljno vode nakon što jedete bademe.

Energiju: Bademi sadrže mangan, bakar i riboflavin pomažu u stvaranju energije.

Alchajmer: Studije pokazuju da redovna konzumiranje badema deluje kao prevencija Alchajmerove bolesti.

Bademovo ulje za rast kose

Pitate se zašto je baš bademovo ulje odličan izbor za rast kose? Bademovo ulje je odličan izvor vitamina E i sadrži malu količinu vitamina K.

Vitamin E je odličan izvor antioksidanata rastvorljivih u mastima. Ovi antioksidanti imaju tendenciju da se nakupljaju u ćelijskim membranama vašeg tela, štiteći vaše ćelije od oksidativnog oštećenja.

Zbog svoje velike koncentracije vitamina E koji je prirodni antioksidant, a kada se antioksidanti suprotstave stresu iz okoline vaše kose, vaša kosa izgleda mlađe i zdravije.

Bademovo ulje za kosu koristi se za kako samo za vlasište tako i za negu vaše kose. Prirodno, žlezde na vlasištu proizvode ulje koje pruža zaštitu svakom pramenu kose.

Međutim, ukoliko često koristite jake, hemijske šampone i proizvode za oblikovanje, gubite prirodna ulja sa vlasišta, a vaša kosa postaje gruba i lomljiva. Dobra vest je da možemo obnoviti prirodno ulje primenom bademovog ulja na našu kosu i ukoliko ga redovno koristimo, kosa će brže rasti i biti sjajna i duga.

Kako primeniti bademovo ulje za rast kose?

Iako postoje korisni efekti povezani sa oralnom konzumacijom bademovog ulja, najefikasniji način za tretiranje gubitka kose sa bademovim uljem jeste putem nanošenje ulja direktno na vlasište.

Ovo možete uraditi na različite načine, ali za mnoge je dodavanje bademovog ulja šamponu najlakši način.

Napravite sami šampon sa bademovim uljem!

Potrebno vam je:

  • Pola šolje tečnog sapuna kastilije

  • Pola šolje vode

  • 1 kašikica maslinovog ulja

  • 3 kašikice bademovog ulja

  • ⅓ šolje gela aloe vere

  • 10 kapi eteričnog ulja po izboru

Iskombinujte sve sastojke i obratite pažnju da se dobro promešaju. Zatim, mešavinu nanesite na kosu i šamponirajte kao što to obično radite. Masirajte vlasište ovim šamponom sve dok cela kosa ne bude prekrivena penom.

Ostavite da odstoji do 3 minuta, a zatim temeljno isperite kosu mlakom vodom. Ova jedinstvena kombinacija sastojaka doprinosi rastu i snazi vaše kose, a ujedno i štiti kosu od oštećenja koje može dovesti do lomljive ili suve kose.

Tečni sapun od kastilije deluje kao blago sredstvo za čišćenje, ostavljajući vašu kosu bez toksina,  štetnih efekata proizvoda za kosu i nakupljanja DHT-a.

Aloe vera balansira nivo pH vrednosti vaše kože, podstičući zdrav rast kose. Maslinovo ulje, glavni ovlaživač u ovom receptu, hidrira kosu i prodire duboko u vlas, ostavljajući vas sa snažnim, zdravim vlasima.

Naravno, bademovo ulje za kosu doprinosi hidratantnim efektima ovog šampona, kao i borbi protiv bilo kakvih mikrobioloških stanja (kao što su gljivice ili bakterije) na vlasištu.

Poslednje, ali ne i najmanje važno, pokazalo se da masaža vlasišta eteričnim uljima podstiče cirkulaciju vlasišta, isporučujući esencijalne hranjive sastojke, podstičući rast kose.

Bademovo ulje za suvu kosu

Ako imate problem sa suvom i oštećenom kosom onda je bademovo ulje pravi izbor za vas. Zbog velike koncentracije nezasićenih masti i ostalih hranljivih sastojaka, bademovo ulje je na prvom mestu u borbi protiv suve i beživotne kose.

Primenom bademovog ulja na vašu kosu, ona će biti hidrirana, nahranjena i očišćena. Ukoliko imate suvu kosu najbolje je da primenite bademovo ulje tako što ćete pomešati jednake količine bademovog i maslinovog ulja, a potom mešavinu nežno umasirati u svoje vlasište.

Nakon što ste umasirali ulje, kosu očešljajte čeljem sa širokim zubima kako bi rasporedili ulje od korena do vrhova kose.

Ovaj tretman je zaista čudotvoran i daće vašoj kosi apsolutno sve što joj je potrebno. Nakon primene sačekajte par minuta, a potom kosu operite blagim šamponom bez sulfata.

Redovnom primenom ovog tretmana vaša kosa će biti mekša, zdravija i hidrirana, pa možete slobodno reći zbogom suvoj i oštećenoj kosi.

Bademovo ulje za kosu upotreba

Bademovo ulje za kosu ima zaista široku primenu kada je nega kose u pitanju. Mi ćemo vam samo ukratko objasniti za šta sve i kako možete upotrebiti bademovo ulje za kosu.

Bademovo ulje u borbi protiv peruti

Bademovo ulje uklanja mrtve ćelije i pospešuje rast i oporavak starih ćelija.vDa biste se uspešno oslobodili peruti, pomešajte kašičicu amle u prahu sa malo bademovog ulja i ostavite na kosi sat vremena. Ovo će obezbediti kraj peruti i suvoj kosi.

Bademovo ulje smiruje infekcije vlasišta

Zbog toga što su naša kosa i vlasište izloženi mnogobrojnim zagađivačima i iritacijama tokom celog dana, teško je izbeći infekcije vlasišta. Iritacija i svrab, kao i upala su uobičajena iskustva sa infekcijom vlasišta.

Nekoliko kapi ovog čudotvornog ulja će zauvek umiriti i izlečiti ovaj dosadni problem!

Samo ga nežno utrljajte u vlasište, ostavite par minuta, a zatim operite svoju kosu, rezultate ćete jako brzo primetiti.

Bademovo ulje za mekšu kosu

Da biste iskusili svilenkasto meku kosu, morate napraviti gustu pastu od vode i praha kane. Držite ovu smesu u frižideru preko noći. Ujutru, dodajte 2 jaja i 2 kašike bademovog ulja i ostavite da odstoji 15 minuta.

Morate naneti smesu po celoj kosi i vlasištu i ostaviti da se u potpunosti osuši. Nakon toga operite kosu i ostavite da se osuši prirodno. Vaša kosa nikada nije bila mekša nego nakon ovog tretmana.

Bademovo ulje za zdravije vlasište

Snažniji koren znači zdravija kosa. Sve što treba da uradite je da masirate odgovarajuću količinu bademovog ulja u vlasište 15 minuta.

Nastavite svoje poslove dok se ulje duboko utapa u vašu kožu i proizvodi magiju. Nakon nekog vremena isperite blagim šamponom bez sulfata.

Bademovo ulje kao balzam za kosu bez ispiranja

Bademovo ulje je odlična zamena za serum protiv naelektrisane kose. Nežno umasirajte nekoliko kapi bademovog ulja u suvu kosu i potpuno je kontrolišite!

Bademovo ulje maska za kosu

Uskoro počinje leto i naša kosa će biti izložena mnogim faktorima koji će je staviti na opak test. Naime, hlor, slana voda i štetni zraci Sunca mogu dovesti do isušivanja i oštećenja vaše kose. Kako bi vaša kosa i nakon leta bila zdrava i sjajna moraćete da je zaštitite od spoljašnjih uticaja vremena i okolnosti. Najbolji način jesu svakako maske za kosu, a maske od bademovog ulja su izuzetno hranljive i zdrave.

Maska od bademovog ulja će hidrirati i ojačati vašu kosu kako bi ona bila spremna da se suoči sa svim letnjim izazovima.

Mi smo pronašli nekoliko maski za kosu sa bademovim uljem i prenosimo vam ih u celosti.

Maska od bademovog ulja i lavande

Pomešajte u maloj činiji ⅛ šolje bademovog ulja, sa 2 kapi eteričnog ulja lavande i 2 kapi eteričnog ulja peperminta. Nanesite masku na suvu kosu, prođite češljem kroz nju kako bi je ravnomerno rasporedili. Ostavite da odstoji 30 minuta. Nakon toga, kosu dobro operite blagim šamponom bez silikona i isperite.

Pepermint i lavanda mogu da pomognu i sa suvom i masnom kosom / vlasištem i podstiču rast kose. Ovo je brz i jednostavan način da dobijete svilenkastu, sjajnu kosu koja divno miriše.

Maska za kosu sa bademovim i kokosovim uljem

Još jedna savršena kombinacija za vašu kosu! Kokosovo i bademovo ulje, ne samo da će hidrirati i nahraniti vašu kosu, već će pozitivno uticati i na zdravlje vašeg vlasišta.

Bademovo ulje za kosu možete koristiti i kao sastojak hranljive maske za kosu. Pomešajte  kokosovo ulje sa uljem od slatkog badema u razmeri 2:1 i kremastim, prirodnim sredstvom za kondicioniranje, kao što je avokado. Nanesite ovu snažnu masku za kosu na čistu, suvu kosu i ostavite je da odreaguje do 40 minuta.

Bademovo ulje za kosu primena!

Ukoliko želite da zaista u potpunosti iskoristite sve blagodeti bademovog ulja za vašu kosu, važno je da znate i kako da ga pravilno primenite. Mi smo za vas pripremili nekoliko saveta i trikova koji će vam pomoći da od bademovog ulja dobijete samo najbolje za svoju kosu.

Isperite kosu i očešljajte je

Bademovo ulje se najlakše apsorbuje u mokroj kosi. Isperite kosu toplom vodom kako biste omekšali i ublažili čvoriće vaše kose. Upotrebite češalj za četkanje pre nanošenja tretmana za pripremu ulja od badema.

Utrljajte ulje u vlasište

Stavite malu količinu bademovog ulja na dlan i nanesite ga na vlasište oko korena kose. Prstima lagano počnite masirati na prednjoj strani glave, masirajte nazad do temena glave, a zatim masirajte potiljak, idući prema cvetu kose. Ovo će vam pomoći da stimulišete rast nove kose, oporavite vaše korene i zaštitite kosu.

Zagrejte bademovo ulje

Stavite malu posudu sa bademovim uljem u mikrotalasnu i zagrejte je u koracima od po 10 sekundi dok ne bude toplo, ali ne prevruće. Želite da bude toplo na dodir, tako da toplota otvori spoljašnje kutikule vaše kose. To će olakšati prodiranje vlage u vaše vlasi.

Pokrijte kosu

Stavite kapu za tuširanje i pustite da se ulje apsorbuje u vaše vlasište i kosu oko sat vremena. Ako imate naročito suvu kosu, razmislite o tome da je ostavite i preko noći.

Šamponirajte kosu nakon tretmana

Obavezno, nakon tretmana sa bademovim uljem kosu dobro operite blagim šamponom bez sulfata. U suprotnom vaša kosa može izgledati masno i prljavo.

Ukoliko jedete nekoliko badema svaki dan, kao dodatak salati, nekom mesu ili same kao vrstu grickalica, sasvim sigurno pomažete zdravlju svoje kose.

Nemojte stavljati previše ulja na svoju kosu. Ukoliko preterate moraćete više da šamponirate svoju kosu što može dovesti do uklanjanja i prirodnih ulja vlasišta što nikako nije dobro.

Sada kada ste se upoznali sa svim blagodetima i korisnim sastojcima bademovog ulja, ostaje vam samo da ga primenite i vratite vašoj kosi zdravlje i lepotu. Nemojte se ustručavati, slobodno eksperimentišite i pronađite način na koji će vašoj kosi dati maksimum.

Pazite samo da ne preterate sa količinom bademovog ulja koje nanosite na kosu, jer niko ne želi masan i aljkav rezultat.

Kome se badem nepreporučuje

Kao i sve namirnice i bademi imaju svoje mane kao namirnica i njihovo dejstvo zavisi i od svih ostalih namirnica koje unosite. Bademi sadrže oksalate,ljudi koji imaju problema sa bubrezima i žuči treba da izbegavaju bademe.

Kupovina badema

Prilikom kupovine treba obratiti pažnju na izgled badema. Iako ih nije teško naći, najduži rok trajanja imaju bademi sa ljuskom, jer sprečavaju negativan uticaj toplote, vlage i vazduha. Ukoliko su bademi u rinfuzi, potrebno je obratiti pažnju na njihovu boju koja treba da bude jednolična, a na dodir ne smeju biti savitljivi. Sveži bademi imaju sladunjav miris, a ukoliko je on oštar i gorak, znači da su užegli. Da bademi ne bi užegli, moraju da se čuvaju u hermetički zatvorenim posudama na tamnom, hladnom i suvom mestu. Ako se drže u frižideru svežina će se održati više meseci, a u zamrzivaču i do godinu dana.

RECEPTI

Bademovo mleka

Sastojci :

1 čaša sirovog badema

3 čaše vode

Priprema:

Potopiti badem u vodu preko noći. Ujutro vodu prosuti. U posudu sa bademom sipati čistu (poželjno flaširanu ili filtriranu) vodu, 3-4 čaše. Posle mešati u blenderu (2-3 minuta). Mleko procediti kroz cediljku i sipati u staklenu ambalažu. Rok trajanja u frižideru 2-3 dana. Času mleka možete zasladiti sa malo meda ili dodati cimeta, kakaoa ili vanile.

 

Badem kolač

Sastojci :

Kora:

  • 4 belanca

  • prstohvat soli

  • 150 gr. šećera

  • 250 gr. mlevenih badema

Fil:

  • 400 ml mleka

  • 100 g šećera

  • 1 kašičica ekstrata vanile

  • 4 žumanca

  • 4 kašike gustina

  • 250 g margarina

Priprema

Kora: Belanca umutiti u čvrst sneg sa soli uz postepeno dodavanje šećera. Na kraju lagano varjačom umešati bademe. Smesu uliti u obložen pleh i peći u zagrejanoj rerni 25-30 minuta na 180 stepeni. Pečenu koru ostaviti da se ohladi zatim je preseći na pola po dužini. Fil: Umutiti žumanca sa šećerom i gustinom, dodati malo mleka od ukupne količine pa sve lagano umutiti da nema grudvica. Ostatak mleka staviti da provri. U provrelo dodati umućenu smesu i kuvati na laganoj vatri dok se ne zgusne. Ostaviti da se ohladi. Margarin umutiti penasto pa ga sjediniti sa ohladjenim filom, dodati ekstrat vanile i sve dobro umutiti. Sa pola fila premazati jednu koru, staviti drugu koru zatim ceo kolač premazati drugom polovinom fila. Kolač ukrasiti po želji (mlevenim bademima ili odvojiti malo fila pa pomoću šprica dekorisati kolač).

 

Badem čokoladne kuglice

Sastojci:

  • 100 g čokolade

  • 40 blanširanih celih badema

  • 20 blanširanih samlevenih badema

Priprema

Čokoladu otopite na pari i sačekajte da se malo ohladi. Mlevene bademe istresti na tacnu. Uzeti po jedan badem i umočiti u čokoladu, zatim uvaljati u mlevene bademe. Sačekati da se čokolada stegne.

 

Badem oblanda

Sastojci:

  • 10 kašika vode

  • 200 g margarina

  • 100 g mlevenog badema

  • 100 g posnog mlevenog keksa

  • 100 g mlevenih oraha

  • 200 g šećera

  • 2 kašike kakaoa

  • 1 manja oblanda

Priprema

Šerćer prokuvati sa vodom. Dodati orahe, keks, badem (koji ste predhodno obarili i oljuštili pa samleli) i margarin. Podeliti smesu na dva dela. U jedan deo dodati kakao. Na list oblande staviti svetli deo, pa novi list oblande, pa tamni deo pa list oblande. Po želji može neka glazura.

 

Badem kocke

Sastojci:

I kora:

  • 150 g putera

  • 150 g šećera

  • 150 g mlevenog badema

  • 80 g brašna

  • 4 belanceta

II kora:

  • 4 žumanceta

  • 5 kašika šećera

Premaz:

  • 10 kašika pekmez od kajsija

  • 100 g mlevenog badema

Priprema

Penasto umutiti puter i 150 g šećera. Dodati 150 g mlevenog badema i 80 g brašna. Na kraju lagano umešati sneg od 4 belanceta. Sipati u podmazan pleh. Penasto umutiti 5 kašika šećera sa 4 žumanceta. Premazati preko prvog testa i staviti u rernu da se peče. Pečeno testo premazati pekmezom od kajsije dok je još vruće, a zatim posuti sa 100 g mlevenog badema.

Izvor:novosti.rs; sveokosi.com; recepti.com

Špargla- Štiti od raka, za jačanje kostiju, protiv kamena u bubregu, za postizanje orgazma (recepti)

0

Špargla kao lek nam je obično dostupna u zelenoj, beloj ili ljubičastoj boji. Lekoviti su joj i koren i izdanci. Pravilnom pripremom ovog povrća, obezbedićete unos vitalnih hranljivih materija u svoj organizam.

Špargla diuretik (špargla protiv kamena u bubregu; špargla za giht)

Poznato je da je špargla diuretik, što znači da podstiče izlučivanje tečnosti iz tela, a to deluje povoljno kod tretmana mnogih zdravstvenih problema – kao što su kamen u bubregu i giht. Ovo povrće je bogat izvor amino-kiseline asparagin, koja pomaže da se stvori potreba za mokrenjem. To pomaže da se oslobodite viška tečnosti i isperete višak soli iz organizma. Ovo može biti veoma korisno u slučajevima edema, visokog krvnog pritiska ili bolestima povezanim sa srcem.

Napomena: Međutim, špargla sadrži purine. Purini se razlažu u organizmu i stvaraju mokraćnu kiselinu koja može da se akumulira kao rezultat visokog sadržaja purina u telu. Ovo nije povoljno za osobe koje pate od komplikacija povezanih sa mokraćnom kiselinom, poput gihta ili kamena u bubregu. Stoga se ipak preporučuje da se izbegne ili ograniči unos hrane bogate purinima, kao što su špargle, za pacijente sa takvim bolestima.

Špargla dijetetik

Špargla ima velike količine folne kiseline, kao i većina drugog zelenog povrća. Ona deluje zajedno sa vitaminom B12 u borbi protiv opadanja kognitivnih funkcija. Studije su definitivno dokazale da odrasli sa optimalnim nivoima folne kiseline i vitamina B12 imaju bolju mentalnu snagu. Stoga, špargla u obliku praha je važan izvor esencijalnih vitamina.

Sveža špargla kao lek je najbogatiji izvor antioksidanasa poput karotena, luteina, zeaksantina i kriptoksantina. Ovo je korisno da se unište slobodni radikali iz tela, što zauzvrat štiti od raka, neuro-degenerativnih oboljenja i virusnih infekcija. Špargla kao lek sadrži moćne antioksidante poput karotenoida, vitamina C, vitamina E i mangana.

Špargla za čišćenje i mršavljenje

100 g sveže špargle sadrži samo 20 kalorija. Svako koplje špargle sadrži samo 4 kalorije. Spada u negativno-kalorijsko povrće, jer uzima više kalorija prilikom varenja nego što se njenim konzumiranjem unese. Ona takođe ima vrlo malo masti.

Zahvaljujući tome što deluje kao prirodni diuretik, špargla podstiče čišćenje i detoksikaciju organizma. Uključite ih u svoj doručak, ručak ili večeru – kako biste dobili brojne pogodnosti i istovremeno gubili svoju telesnu težinu – jer špargla za čišćenje i mršavljenje daje odlične rezultate!

Ako patite od gojaznosti ili visokog holesterola, redovno konzumiranje špargli može pomoći u smanjenju nivoa holesterola. Stoga, ona je savršeno povrće za mršavljenje, budući da ne opterećuje organizam dodatnim kalorijama i mastima.

Špargla protiv nadutosti

Špargla sadrži amino-kiselinu asparagin koja može da tretira zadržavanje vode povezano sa PMS-om. Tako da, špargla kao lek protiv nadutosti odlično deluje i koristi se da dobijete ravan stomak!

Špargla afrodizijak

Špargla je psiho-fiziološki afrodizijak zbog svog izrazitog oblika. Ona takođe sadrži mnoge hranljive sastojke potrebne za zdravu proizvodnju hormona.

Pored toga što je špargla afrodizijak, ona povećava libido. Folna kiselina u špargli izaziva proizvodnju histamina. Nedostatak histamina može uzrokovati nemogućnost da se postigne orgazam kod muškaraca i žena. Špargla je dobar izvor folata, koji pokazuju pozitivne rezultate za povećanje libida.

Špargla za jačanje kostiju

Špargla je najbogatiji izvor vitamina K. Pet koplja špargli vam mogu dati 35% preporučenog dnevnog unosa za ovaj važan vitamin. Vitamin K pomaže u zgrušavanju krvi i poboljšava zdravlje kostiju. Takođe pomaže u regulisanju koštane mineralizacije i održava gustinu kostiju. Stoga, špargla kao lek za jačanje kostiju daje impresivne rezultate.

Špargla i rak

Asparagus racemosus ili divlja špargla, sadrži razne fitonutrijente poznate kao saponine. Studije su pokazale da saponini dobijeni iz divlje špargle poseduju anti-kancerogena i anti-inflamatorna svojstva.

Uz hemoprotektivnu efikasnost, špargle takođe pomažu u podizanju nivoa glutationa, antioksidanta i detoksikacijskog jedinjenja. Takođe pomažu u prevenciji mnogih bolesti kao što su HIV, AIDS, cistična fibroza, Alchajmerova bolest, anemija, rak, dijabetes i razni srčani poremećaji.

Špargla i dijabetes

Anti-inflamatorni hranljivi sastojci prisutni u špargli pomažu u smanjenju rizika od hroničnih zdravstvenih tegoba, uključujući i dijabetes tipa 2. Ovaj koristan efekat se takođe pripisuje prisustvu minerala hroma, koja igra vitalnu ulogu u regulaciji nivoa šećera u krvi u telu.

Studije sprovedene u tom pogledu su pokazale značajne rezultate i pokazale su da špargla kao lek pomaže u regulaciji nivoa šećera u krvi, poboljšava lučenje insulina, a pruža i anti-dijabetični efekat.

Špargla u menopauzi

Špargla kao lek proizvodi estrogen i leči simptome menopauze. Takođe daje estrogen ženama čiji su jajnici ili materica uklonjeni.

Recepti

Pre nego što navedemo neke recepte sa šparglom, najpre da odgovorimo na sledeća veoma važna pitanja:

  1. Kako se čisti špargla?

  2. Kako se sprema špargla i kakav ukus ima?

Špargla je jedno od najtraženijeg povrća u toku prolećne sezone.

Sveža koplja špargle imaju prednost u kuvanju. Pripremite ih i operite u hladnoj vodi sa blagim pilingom (čišćenje četkicom za povrće).

Nežna i kao olovka tanka koplja špargle mogu da se kuvaju direktno. U slučaju debljih stabljika, međutim, može biti potreban piling pre nego što se koristi u receptima.

Špargle imaju specifičan ukus. Bele špargle su omiljenije, jer imaju nešto blaži ukus. Bele špargle možete da ljuštite nožem za krompir, i to tako što ćete početi od mesta malo ispod vrha biljke, a pri dnu odsecite drvenasti kraj. Zelene špargle treba da se ljušte samo u donjem delu drške.

U principu, koplja špargle zahtevaju samo kratko kuvanje. U nekim domaćinstvima, koriste se posebni lonci za kuvanje špargle, gde su njene stabljike uronjene u ključalu vodu, dok se vršni izdanci kuvaju na pari.

Koplja špargle se u ishrani koriste sirova, kuvana na pari, dinstana, pržena ili pomešana sa povrćem, pasuljem, mesom živine ili morskim plodovima.

Špargla na pari se služi sa holandskim sosom od citrusa, rastopljenim maslacem, parmezanom ili pecorino sirom u prelepim receptima u francuskom stilu.

Grilovana špargla sa mladim lukom premazana makadamia uljem je odličan aperitiv.

Doziranje:

Za jednu osobu po jednom obroku je potrebno do 500 g špargli, ali ukoliko ih koristite kao prilog uz meso, onda do 250 g špargli.

Špargla na pari

Izdanke (koplja) špargle najpre operite u hladnoj vodi. Zatim oljuštite špargle, počevši od belog dela ispod ljubičastog (ili zelenog vrha) pa na dole, a deblje oljuštite u debljem delu izdanka. Očišćene izdanke (koplja) špargle vežite belim pamučnim koncem u snopiće.

Kuvanje u vodi: poslažite snopiće špargle u lonac, tako da vrhovi budu okrenuti na gore i prelijte ih posoljenom ključalom vodi sa dodatkom šećera, samo do glavica. Špargla treba da se kuva od 15-20 minuta, tako da joj se glavice kuvaju samo na pari.

Špargla na pari: postavite sito u veći lonac, sipajte slano-slatku vodu (tako da skoro dopre do donje ivice), zatim stavite povezane špargle, poklopite i kuvajte u pari. Nakon kuvanja ocedite špargle, odvežite ih i uvijte u platnenu salvetu kako da se uklonila sva suvišna voda i pustite da se ohlade.

Špargla u rerni (pečene špargle)

Sastojci:

– 1 veza mladih špargli

– maslinovo ulje

– krupna morska so

– biber

Priprema:

Uklonite drvenaste delove šparglama, na taj način što ćete ih blago saviti, pa će one same pući tamo gde bi trebalo, te odbacite drvene štapove, a vrhove špargli poređajte na pleh obložen pek-papirom. Prelijte sa malo maslinovog ulja, začinite solju i biberom i pecite u rerni zagrejanoj na 200 °C oko 10 minuta.

Špargla na roštilju (grilovana špargla)

Sastojci:

– 300 g špargli

– so i biber po ukusu

– malo maslinovog ulja

Priprema:

Operite špargle i skinite im koren (u jednoj ruci držite zeleni deo, a u drugoj koren i savijte tako da špargla pukne, a špargla će pući baš tamo gde treba). Koren odbacite, a ostatak stavite sa strane. Stavite vodu da se kuva sa kašičicom soli, dok ne provri, pa onda dodajte špargle i kuvajte 4-5 minuta, dok ne omekšaju, te ih procedite i stavite na tanjir.

Prelijte ih sa malo maslinovog ulja i začinite biberom. Zatim stavite špargle na roštilj i pecite ukupno 6-7 minuta sa okretanjem (tanje sklonite ranije, a deblje ostavite minut-dva duže da se peče na roštilju). Grilovana špargla, odličan prilog uz meso i ribu, je gotova!

ordinacija.tv

Izvor: prirodanadar.rs

Pšenica,klice i sok- Lek za srce, želudac, nervni sistem, umor, kožne bolesti…(recepti)

Ima li biljke koja je važnija i poznatija na svetu? I poetska i strateška i bukvalno svakodnevna i višestruko simbolična, pšenica je svima poznata. Pominje se u Starom i Novom zavetu, pominje se u svim zdravicama, za nju je vezano bezbroj običaja i priča. I, zaista, ona bi se mogla nazvati idealnom, kompletnom hrapom, jer je neobično bogata. Sadrži neophodne vitamine, minerale, hormone, lipoide, skrob i šećer. Njena najveća vrednost je kada se uzima u obliku klica, koje moraju da budu apsolutno sveže, a koje možemo i sami da pripremimo.

Dobro je jesti crni, integralni hleb, koji se pravi od celog zrna pšenice, a može se sprovesti i takozvana pšenična kura, koja uspeva da izbaci otrove iz organizma, a time i mnogobrojne bolesti koje su posledica gomilanja tih otrova.

Svakodnevnu ishranu, naročito u zimskim mesecima, obogatite žitom sa šlagom, medom i slično. Da biste skuvali žito, nije neophodno da ga satima držite na vatri. Evo jednog ekonomičnos načina da ga spremite. Količinu koju ste odredili za jedno kuvanje najpre operite u nekoliko voda, a zatim sipajte u posudu sa dosta vode i pustite da ključa 15 minuta. Zatim ga poklopite, sklonite sa vatre i odmah umotajte u perje ili vuneni prekrivač (kao što se radi sa kuvanim Paradajzom i sl.) i ostavite ga da stoji nekoliko sati ili preko noći. Zrna će se raspući i upiće svu vodu, i biće spremna da ih dalje pripremate, na način koji ste odabrali. Uz malo mašte, to mogu biti razna jela, kojima ćete, malo po malo, dodavati povrće, sok od paradajza, sveže seckan luk, začine… Bilo da ostanete na klasičnom žitu sa šlagom ili orasima, ili da eksperimentišete sa slanim varijantama, znajte da ste u jelovnik uneli pravu riznicu zdravlja, koja bolesne oporavlja, a zdravima čuva ono što je najdragocenije.

Pšenične klice

Jeste li znali da se pšenične klice u ishrani koriste još od pamtiveka. Ipak, kod nas su postale popularne tek u poslednjih nekoliko decenija. Otprilike, kada je zaživela makrobiotska, a naročito ih je popularisala sve traženija hrono ishrana. Naime, ona ih je ponovo vratila u naše jelovnike.

Da li znate uopšte koliko su proklijala semena pšenice zdrava i zbog čega je to tako?

Recimo samo ovo. Konzumiranjem dve kašike ove zdrave hrane Vi svom telu obezbedite 10 posto folata i 15 procenata dnevnih potreba za vitaminom E. Pšenične klice zdravlje čine mnogo boljim, prvenstveno zbog toga što otklanjaju otrove iz našeg tela. Stabilizuju metabolizam, smanjuju umor i depresiju. Čuvaju naše srce i ceo kardiovaskularni sistem.

U daljem tekstu saznajte kako sve možete koristiti klice pšenice u ishrani. Jako ukusno se daju kombinovati sa ostalom hranom, kao npr u čorbama, omletima, sa jogurtom ili voćem. Donosimo Vam nekoliko recepata kojima lako možete obogatiti svoj uobičajeni jelovnik.

Šta sve sadrže klice pšenice?

Pšenične klice su sasvim jednostavno objašnjeno semena pšenice koja su počela klijati. Spoljašnja ljuska semenki je veoma bogata vlaknima, koja su važna za varenje. A ujedno su i prevencija za teške bolesti digestivnog sistema, poput raka debelog creva. Vlaknima se izbacuju nataloženi otrovi iz tela.

Ove žitarice pružaju našem organizmu razne hranljive nutrijente, kao što su biljni proteini i zdrave masti. Zatim tu su i esencijalne aminokiseline, ugljeni hidrati, beta karoten i kalijum karbonat. Oktakosanol koji one sadrže ublažava hronični umor. Dok organski fosfati imaju pozitivan uticaj na poboljšanje varenja i pomažu kod slabosti mišića.

U količini od 100g pšenične klice sadrže 287 kalorija, što je nešto više nego recimo pšenično belo brašno (269 kCal). Od toga najviše čine proteini 27g, zatim ugljeni hidrati 20g i masti 11g.

Pored toga su bogate vitaminima. Obiluju vitaminom B1 (tiamin) koji je veoma važan za regeneraciju nervnog sistema. Tu su i B2, B6, B9 (folna kiselina), vitamin C. Nikako ne smemo izostaviti vitamin E koji je pogodan za kožu i ima antioksidativni efekat.

Od minerala u pšeničnim klicama najviše ima magnezijuma, cinka, fosfora, kalijuma, gvožđa i kalcijuma. Sadrže dosta selena u sebi, koji je jako važan za krvne sudove i srce. Ali prisutni su i retki minerali poput litijuma i hroma, koji svoj pozitivan  uticaj iskazuju na naš nervni sistem. Pored toga i štite od stresa.

Na isti način se mogu i druge žitarice isklijavati, te koristiti kao zdrava hrana bogata hranljivim supstancama. Na primer zrna lana, sočiva. ječma, heljde, kukuruza, bundeve, koriste se i sojine klice.

Takođe i semena mahunarki se mogu isklijavati. U tom slučaju njih trebate odvajati od opne, jer se one jako teško vare.

Kako ih uzgajati u kućnim uslovima?

Sigurno ste se zapitali kako napraviti klice od pšenice u kućnoj varijanti?

Nije teško, naime uzgoj klica kod kuće je sasvim jednostavan. Potrebna Vam je posuda za klijanje klica u čiju svrhu može poslužiti staklena tegla. Treba Vam gaza, gumica za teglu i naravno zrna pšenice. Vodite računa da je pšenica koju koristite iz organskog uzgoja.

Objasnićemo postupak kako uzgojiti klice za jelo.

  1. Najpre zrna pšenice properite i ostavite potopljene pola dana u mlakoj vodi. I to tako dok vode ne bude tri puta više nego pšenice. Stavite sloj gaze na otvor tegle i zavežite gumicom. Najpraktičnije je ostaviti preko noći, te ujutru nakon 12h ocedite zrna, vrlo jednostavno kroz gazu koja je već na vrhu tegle.

  2. Potrebno je povremeno (1-2 puta na dan, najbolje ujutru i uveče) ispirati pšenične klice hladnom vodom. To je važno kako bi se saprale gljivice, te ne bi ubuđala pšenica. Tako činite sve dok proklijalo seme pšenice ne naraste do 1,5 cm visine. Tada ih je najbolje upotrebljavati jer su najbogatije vitaminima, enzimima i proteinima. Da bi izrasle do te veličine, klicama u proseku treba oko tri do četiri dana.

  3. Važno je da klice budu vlažne, ali ne previše kako se ne bi ubuđale. Držite ih u svetloj prostoriji kako bi otpočeo proces njihovog rasta. Za njih je optimalna temperatura pri kojoj klijaju 20 stepeni Celzijusa. Pre nego li ih uvrstite u ishranu na par sati ih stavite na sunce. Zbog toga da bi se pokrenuo proces stvaranja biljnih pigmenata, što će ih dodatno učiniti hranljivim.

  4. Nekoliko dana ih možete skladištiti u frižideru, zatvorene u staklenoj tegli. Pri tom, kako se ne bi lepile svaki dan ih isperite hladnom vodom. Zrna koja proklijaju je najbolje pojesti taj dan ili najkasnije sutradan. Vremenom gube lekovitu moć i hemijski sastav.

Zdravstvene dobrobiti pšeničnih klica su brojne

Pšenične klice kao lek imaju višestruki značaj. Jedna od dobrobiti po naše zdravlje je to što čuvaju kardiovaskularni sistem. Smanjuju rizik za nastanak bolesti srca i krvnih sudova. Efikasno utiču i na smanjenje holesterola u krvi.

Ako ih uključite u svoju ishranu obogatićete krv kiseonikom, jer potpomažu očuvanju molekula hemoglobina. A generalno podižu imunitet čitavog organizma. Naročito se preporučuju ženama koje su u menopauzi, jer pomažu da održe kosti zdravim kao i srce.

Sušene pšenične klice lekovitost iskazuju naročito na naš digestivni trakt. Veliki udeo biljnih vlakana je odgovoran za pozitivan uticaj na naše organe za varenje. Podstiču normalan rad creva i pospešuju varenje, a pored toga utiču na balans crevne mikroflore.

Njihovim konzumiranjem poboljšavate metabolizam, te su pšenične klice za mršavljenje veoma pogodna namirnica. Zasićuju, bogate su hranljivim supstancama, a još i pomažu u regulaciji telesne težine. Savršeno zdravo rešenje za održavanje idealne fizičke forme.

Za one koji imaju problema sa nedostatkom kalcijuma u telu je ovo savršena hrana, zbog velikog sadržaja ovog minerala. Lekovita svojstva iskazuju i kod osoba koje pate od depresivnih stanja, ili su izloženi konstantnom umoru i stresu. Pružaju organizmu raznolike hranljive sastojke, pa se takođe preporučuju sportistima, trudnicama, ali i deci.

Pozitivan uticaj njihovom konzumacijom ispoljavaju na vid, zube, kožu, nokte i kosu.

Pored toga, hladnim ceđenjem pšeničnih klica dobija se etarsko ulje. Ono je izuzetno bogato nezasićenim masnim kiselinama (60odsto) i pokazalo se vrlo dobrim za negu kože. Naravno zbog vitamina E koji je antioksidans, umanjuje nastanak bora, dobro je za opekotine, ožiljke, ekcem i psorijazu.

Napomena: Kako bi ste osetili blagotvorni efekat na svoje zdravlje, trebate ih redovno koristiti u ishrani najmanje tri nedelje. Poželjno je na svaka tri meseca odraditi “terapiju” i to prilikom smene godišnjih doba. Važno je znati da ih treba dobro sažvakati kako bi se mogle svariti.

Napravite savršen doručak sa pšeničnim klicama

Pšenične klice za doručak su idealan obrok. Daju našem telu mnogo energije, što je naročito važno tokom prepodneva. Donosimo nekoliko predloga za jela sa klicama. Sigurni smo da će Vam se svideti neki od sledećih recepata.

Kajgana

Za nju je potrebno:

6 jaja,

5-6 pečurki,

glavica crnog luka,

2-3 šake pšeničnih klica,

maslinovo ulje.

biber, so,

može kurkuma ili kari ako volite pikantne ukuse.

Priprema:

Očistite luk, iseckate ga i dinstate na maslinovom ulju. Onda dodate iseckane pečurke i dalje dinstate. Kada budu izdinstano dodajete proklijala semena i začine, te dobro izmešate i zalijete jajima. Pecite na manjoj vatri i mešajte polako. Kroz koji minut je gotov jako zdrav i hranljiv doručak! Prijatno.

Salata sa pšeničnim klicama

Trebaće Vam:

200g boranije,

200g zelene salate,

4 kašike pšeničnih klica,

2 mlada crna luka,

dva čena belog luka.

4 kašike susama,

3 kašike maslinovog ulja,

tri kašike sirćeta

i so.

Kako se pravi salata:

Boraniju trebate najpre skuvati u zasoljenoj vodi, pa ocediti i sačekati da se ohlade. Zelenu salatu dobro oprati i iseći na trakice. Pšenične klice takođe operite i ocedite. Beli i crni luk očistite i isecite na sitno. Susam prvo propržite u praznoj tavi bez dodavanja ulja, samo malo posolite.

Pomešajte zelenu salatu, boraniju i crni luk, pa dodajte proklijala semena. U činijicu odvojeno prvo pomešati sirće, ulje i beli luk pa preliti salatu. Zatim posuti prženim susamom i lagano pomešati.

Možda će vam  se više dopasti kombinacija salate sa jabukama.

Potrebne su:

jedna veća ili dve manje zelene salate,

crvena paprika,

šolja pšeničnih klica,

jedna kisela jabuka.

I još so, maslinovo ulje, jabukovo sirće.

Priprema:

Zelenu salatu operite i iskidajte na komadiće. Papriku i jabuku iseckati na kockice, a pšenične klice saprati i ocediti. Sve sastojke pomešajte, pa začinite po svom ukusu.

Recepti za poslastice sa klicama

Kuglice sa klicama:

250g keksa,

100g šećera,

50g čokolade,

50g margarina,

3 kašike pšeničnih klica,

1dl mleka.

Kesica vanilin šećera,

kašika kakao-a,

2 kašičice ekstrata ruma.

I još klica u koje će se uvaljati kuglice.

Postupak:

Prokuvajte mleko, dodajte u njega istopljeni margarin i čokoladu, šećer i vanilin šećer, pa mešajte dok se ne rastope. Potom ubacite kakao i izdrobljeni keks, pomešajte i ostavite nek se smesa hladi. Dodajte proklijala semena i rum. Kada se potpuno ohladi, stavite u frižider na pola sata. Posle toga pravite kuglice od ove smese i uvaljate ih u pšenične klice. Servirajte u ukrasnim papirnim korpicama.

Keksi sa pšeničnim klicama

1 jaje,

50g šećera,

75g meda,

izrendana limunova kora,

prstohvat soli,

70g pšeničnih klica,

120g margarina,

300g brašna,

kašičica praška za pecivo.

Izrada:

Razmutite jaje, ubacite šećer, so, med, limunovu koru. U posudu gde ćete zamesiti testo stavite brašno, umrvite margarine, dodate prašak za pecivo i proklijala semena. Zatim sve zajedno sjedinite u testo. Odložite u frižider na 20 minuta. Posle toga pospeti malo brašna na dasci za mešenjei razvalajte testo. Modlom izdvajate komadiće i ređate u tepsiju sa pekpapirom. Peku se oko 15-ak minuta na 180 stepeni.

Pogačice sa klicama

Za njih Vam treba:

250g brašna,

250g pšeničnih klica,

250ml mleka,

svež kvasac (40g),

kašičica šećera,

2 kašičice soli.

Recept:

U posudu u kojoj ćete mesiti testo stavite brašno, so i klice. Posedno ugrejte mleko, stavite šećer iumrvite kvasac. Onda sačekate da kvasac počne rasti, pa dodate u posudu sa brašnom. Umesite testo, ako je pregusto dodajte po potrebi mlake vode. Kada završite sa mešanjem, ostavite testo nek odstoji 10-ak minute. Zatim mokrim rukama napravite male pogačice koje možete posuti klicama. Naređajte u tepsiju, peku se 15-ak minuta na 200 stepeni. Kada porumene pečene su.

Pšenične klice pružaju izobilje hranljivih materija, te mogu poslužiti kao zamena za povrće. Sjajna stvar je što ne uzrokuju alergijske reakcije te ih trudnice bez brige takođe mogu koristiti u svojoj ishrani. Nikakvi nusefekti nisu poznati njihovom upotrebom, pa ih možete davati i deci za doručak. Na dnevnom nivou je preporučljivo pojesti do 4 kašike ove zdrave namirnice.

Teška su hrana za naš stomak, zato je idealno jesti ih upravo za doručak. Oni koji pate od bolesti nekog organa probavnog sistema neka budu oprezni. Najbolje je da se konsultuju sa svojim lekarom pre uključivanja pšeničnih klica u ishranu.

Gde kupiti klice?

Proklijala pšenica u svežem obliku je često teško dostupna. Pronaćiete je recimo u prodavnicama makrobiotičke hrane, gde je ujedno i poprilično skupa.

U prodavnicama zdrave hrane su dostupne sušene pšenične klice, upotreba im je zapravo potpuno ista kao i svežih. Za njih trebate izdvojiti oko 200-250 rsd po kilogramu. Naravno možete kupiti i seme pšenice koje ćete samo isklijavati, za njega trebate izdvojiti 50-ak dinara. Postoje i u obliku praha od kog uzmete kašičicu, pa razmutite u vodi, soku, mleku i slično, te popijete.

Zašto treba jesti proklijala semena pšenice

Pšenične klice pored toga što su veoma hranljive, pokazale su brojne pozitivne uticaje na zdravlje. Zato učinite nešto dobro za sebe I uvrstite ovu superhranu u svoj jelovnik. Sigurni smo da vam ne mogu naškoditi. Sami ćete vremenom proceniti koliko su one doprinele Vašem zdravijem životu.

Sok od pšenične trave kao lek

Jeste li znali da i u sred zime možete napraviti pravu energetsku bombu? Da, u pitanju je sok od pšenične trave, poznat i kao „zeleno zlato“, prava je blagodet za ljudski organizam.

Stoga ako ste već posejali pšenicu za Božić, nemojte je bacati. Ovaj napitak jača imunitet, izbacuje toksine iz organizma, reguliše varenje, smiruje upale, te pomaže u prevenciji i lečenju raznih upala upala.

Sok od zelenog žita je odlična prevencija kod malignih oboljenja, dijabetesa, steriliteta. Takođe, poboljšava krvnu sliku i usporava starenje.

Pšenična trava može biti jedna od najboljih „superhrana“ za čišćenje limfne tečnosti. Dakle, ako patite od limfnog zagušenja, zeleni sok od žita je prava stvar za vas. Pomaže pri stanjima kao što su upala grla ili natečeni limfni čvorovi.

Svakodnevno ispijanje soka od pšenice može biti odlično rešenje za vas! Pripremili smo vam korisne savete i još bolje recepte u nastavku ovog teksta.

Pšenična trava uzgoj kod kuće

Najčešće se pšenična trava uzgaja pomoću mineralnih hraniva, u vodi, bez zemlje. Dosta ju je lako gajiti i kod kuće u uređaju za klijanje, rekli bismo čak da je ovaj način krajnje jednostavan. Evo kako možete je možete vrlo lako gajiti kod kuće.

Pšenica se poseje sa malo zemlje u posudu. Stavlja se tanki sloj zrna koji je potrebno dan ranije poslagati na vlažan papir da se pojave pšenicne klice. Ovo vam je slično kao kad stavljate pšenicu pred božićne i novogodišnje praznike, potpuno ista metoda.

Pšenicna trava se mora redovno zalivati a najpogodnija za rezanje je oko 9  do 10 dana posle sejanja. Bere se dakle u vrlo ranim fazama listanja, kada je njen sadržaj najvišeg kvaliteta.

Na ovaj način dobićete zdrav i pre svega jeftin proizvod od kojeg ćete praviti domaći sok od pšenične trave. Veoma je cenjen među fitoterapeutima, a može da stane rame uz rame sa puno skupljim preparatima.

Sok od zelenog žita lekovita svojstva

Benefiti za zdravlje pšenične trave su višestruki jer ovaj zeleni sok od žita donosi brojne zdravstvene koristi. Potencijalno deluje kao čistač organizma, zbog visokog sadržaja hlorofila.

Hlorofil daje pšeničnoj travi zeleni pigment i može poboljšati cirkulaciju.To znači da pšenična trava pomaže optimalno funkcionisanje organizma tokom infekcija:

Ukoliko svakodnevno konzumirate sok od zelenog žita znajte da ćete pomoći vašem organizmu kod sledećih stanja:

  • Infekcije usta i ždrela. Ako imate česte gnojne angine možete pokušati sa ispiranjem grla i grgljanjem uz sok od pšenicne trave. Ovu metodu mogu primenjivati i deca, ali tek nakon konsultacija sa pedijatrom.

  • Oticanje limfnih  žlezda. One se mogu napipati na vratu, preponama i pazuhu zbog nakupljanja bakterija u limfnim čvorovima. Ispijanje zelenog soka doprineće njihovom povlačenju.

Primena soka od zelenog žita

Osim za čišćenje krvi i limfe, domaći sok od pšenične trave pomaže i kod:

  • Stomačnih tegoba, pospešuje bolju peristaltiku creva, ubrzava metabolizam i reguliše varenje.

  • Jača kosti i zglobove, naročito pogoduje osobama koje su pod povećanim rizikom od osteoporoze.

  • Čuva srce i jača krvne sudove, doprinosi boljoj cirkulaciji.

  • Uklanja hronični umor i malaksalost, vraća telu preko potrebnu vitalnost.

  • Pomaže bolji rad pluća.

  • Alkaliizuje organizam – smanjuje kiselost.

  • Stabilizuje povišen krvni pritisak.

  • Reguliše rad štitne žlezde.

  • Deluje pozitivno kod bračnog steriliteta, obiluje preko potrebnim vitaminima E i C.

  • Drži šećer pod kontrolom i preporučuje se dijabetičarima da svakodnevno piju sok od pšenične trave.

Manje je poznato da se zeleni sok od žita koristi i za klistiranje debelog creva. Ovom metodom uklanjaju se sve nečistoće sa zidova creva i sprečava se taloženje štetnih naslaga. Iskustva su veoma dobra čak i u slučajevima najtežih bolesti poput karcinoma.

Ovaj blagotvorni napitak pomoći će i onima koji žele da odlože pojavu sedih vlasi. Naime, sok od pšenične trave usporava starenje i pravi je elikisir mladosti.

Kako se pravi sok od pšenične trave

Za izradu ovog soka biće vam potrebno oko kilograma pšenice. Nju najpre trebate posejati kod vaše kuće.

  1. Posejte pšenicu u plitke posude ili saksije i ostavite je pored prozora kako bi imala dovoljno svetlosti.

  2. Ne zaboravite – redovno je zalivajte.

  3. Kada pšenična trava dostigne visinu od desetak centimetara, odsecite je makazama i iscedite u sokovniku.

  4. Sok od zelenog žita pomešajte sa sokom od limuna i sipajte u kesu ili posudu za led.

  5. Obavezno je držite u zamrzivaču.

Doziranje tokom dana

Svako jutro, pola sata pre doručka, rastvorite jednu kockicu u čaši tople vode i popijte. Ovaj napitak će vam dati energiju za ceo dan, zaštitiće vas od svih mogućih infekcija i bolesti.

Iako su danas sve traženije „supernamirnice“ poput alge spiruline, mlada zelena pšenica imaće gotovo isti učinak. Potpuno vraća organizam u balans, a cena im se ne može ni porediti.

Najbolji sokovnik za pšeničnu travu – koji odabrati?

Pšenična trava isceđena u kvalitetnom sokovniku daje pravo bogatstvo hranljivih materija. U njenom sastavu nalazi se hlorofil, kompletan spektar belančevina, mnogi vitamini, između ostalih Vitamin A,C i E. Upravo zbog toga je vrlo važan i odabir pravog aparata, jer ne može svaki dobro iscediti pšenicu.

Na razvijenom tržištu zapadne Evrope i Severne Amerike moguće je nabaviti specijalne sokovnike bas za ovu namenu. Njihova cena je višestruko jača od običnih sokovnika, ali kvaliteta ne manjka.

Posebno je popularan ručni sokovnik za psenicnu travu, ali ne očajavajte ako vam je trenutno nedostupan. Da bi ste sami napravili sok od zelenog žita poslužiće i vaš trenutni sokovnik za prvu ruku.

Kakvog je ukusa zeleni sok od žita?

Ne dozvolite da vas sok od pšenične trave na bilo koji način odbije, lekovit je i brojne su zdravstvene koristi da biste ga tek tako odbacili. Nemojte odustati zbog boje ili imena, verujte nemate nikakav razlog za to.

Pšenična trava ima sasvim pristojan, čak štaviše prijatan ukus poput slatkog graška! Nije toliko loše zar ne!

Ako ste novi u pripremanju zelenih sokova, možete se odlučiti na vrlo zanimljive ukuse i kombinacije sa drugim sastojcima.Tako recimo ako ga pomešate sa pomorandžom i li bananama, dobijate sok savršenog ukusa. Vremenom – kad se adaptirate i naviknete na čisti ukus pšenične trave, moći ćete piti čist napitak, bez dodataka drugih sastojaka.

Dakle, da bi se vaše telo bolje izborilo protiv infekcija kakva je i upala grla, probajte samo jedan gutljaj pšenične trave! Videćete i sami kakav je učinak, sve što je potrebno jeste da napravite taj mali test. To bi mogao da bude vaš savršen prirodni lek, za optimalnu opštu dobrobit.

Pšenična trava u prahu se danas može lako nabaviti u gotovo svim prodavnicama zdrave hrane, ali je uvek bolja opcija da je uzgojite sami.

Sok od pšenične trave sa bananama i jabukama  – recept

Za sam kraj pripremili smo vam ovaj odličan recept za pravljenje soka od pšenične trave koji je vrlo prijatnog ukusa. U pitanju je interesantan šejk, koji se priprema za  manje od 5 minuta.

Evo šta nam je potrebno:

Pšenična trava – 100 grama,

Dve banane,

Jedna Green Smith jabuka,

Pola šoljice vode.

Priprema recepta:

Nacedite travu u sokovniku, a zatim u blender stavite prethodno oguljene banane. Dodajte im jabuku naseckanu na kocke, vodu kao i prethodno dobijeni sok od zelenog žita. Kada se smesa dobro izmiksa i sjedini, prespite je u odgovarajuću posudu. Ovako napravljen sok od pšenicne trave se čuva u frižideru.

Izvor: dijetaplus.comt ; dijetamesecevemene.com

Orašasti plodovi –  Štite od ateroskleroze, katarakte, proširenih vena, Parkinsonove bolesti, Alchajmerove bolesti, moždanog udara, bronhijalne astme, dijbetesa, depresije, mnogih vrsta raka…

0

Sakupljanje koštunjavog voća se praktikuje još od neolita, a arheolozi pri raskopavanju u Evropi i Aziji često nailaze na ljuske od orašastih plodova. Orašasti plodovi su nezamenljiv deo zdrave ishrane čoveka. Oni sadrže dosta vitamina, minerala i mikroelemenata, koji su veoma važni za ljudski organizam. Orašasti plodovi su hrana koja znatno može nadomestiti korisne sastojke mesa, pa ih to čini obaveznim u vegetarijanskoj ishrani. Prema definiciji, orašasti plodovi su suvi plodovi sa jednom ili više semenki, koji su obavijeni čvrstim omotačem.

Vrste orašastih plodova

Potrebno je pomenuti da neke popularne vrste u biološkom pogledu ne pripadaju koštunjavom voću, ali zbog njihove popularnosti kao pripadnici ove grupe će biti nabrojani. U tu grupu spadaju pistaći, makadamija, indijski orah i brazilski orah.

Orasi

Još od doba Rimljana je poznato koliko su orasi ukusni i lekoviti. Oko 15 vrsta tzv. kraljevskog lešnika je rasprostranjeno u Južnoj Evropi, Istočnoj Aziji i Americi, a kod nas raste samo drvo oraha. Pretpostavlja se da orah dolazi iz Persije a na arheološkim nalazištima u Francuskoj postoje tragovi ovog koštunjavog voća koji su stari preko 8000 godina. Još u 16. i 17. veku se smatralo da konzumiranje oraha daje bistar um, a takođe povoljno utiče na srce i sam mozak. Danas su ovakve tvrdnje naučno potkrepljene. Orasi su izvor masti, vitamina A C i D i tanina.

Bademi

Ako pratimo istoriju badema, možemo se vratiti sve do grobnice Tutankamona. Smatra se da nam bademi dolaze iz Jugoistočne Azije a kultivisani oblik ove biljke može uspeti u severnim delovima (Velika Britanija). Ovi orašasti plodovi rastu na drvetu koje može dostići visinu od 4 do 9 m i može imati bele ili bledoroze cvetove. Dokazi o postojanju badema datiraju još iz rane bronzane epohe na Bliskom istoku. Bademi su bogati vitaminom E, a takođe sadrže i ulje i emulsiju, kojaima široku primenu u kozmetičkoj industriji. O bademima se govori još u Bibliji.

Kikiriki

Kikiriki pripada porodici mahunarki i rođak je sočivu i grašku. Ovo koštunjavo voće spada u omuljenu hranu majmunima i dolazi nam iz Južne Amerike, sa teritorije između Brazila i Perua. Kikiriki je zeljasta biljka koja daje podzemne plodove. Kada cvetovi uvenu, oni se spuštaju do zemlje i prave udubljenja. Plodovi mogu da rastu samo na tamnom mestu na dubini do 15 cm. Kikiriki je veoma bogat proteinima i sadrži veliki broj antioksidanata.

Leblebija

Leblebija je orašasti plod poreklom iz Male Azije tačnije sa prostora biblijskog drevnog grada Jerihona. Leblebija je kultivisana još pre 5000 godina na Mediteranu, a bila je veoma popularna kod Rimljana Grka i Egipćana. Danas se leblebija uglavnom gaji u Indiji, Pakistanu, Turskoj, Australiji Iranu, odakle se i izvozi. Desi i kabuli su dve glavne vrste ovog orašastog voća. Ona ima nizak glikemijski indeks, sadrži dosta vitamina B9 i minerale kao što su gvožđe, magnezijum, fosfor i cink, molibden, mangan i bakar.

Semenke suncokreta

Semenke suncokreta su veoma popularne na našim prostorima. One su plodovi suncokreta, koji sadrže važne belančevine i masti koje se lako usvajaju, a takođe sadrže i vitamine koji su rastvorljivi u mastima – A, E i F. Upravo zbog ovih korisnih materija je suncokret veoma koristan za oči i krvne sudove. Semenke suncokreta sadrže cink i magnezijum, kojipozitivno utiče na rad srca i nervnog sistema.

Semenke bundeve

Semenke bundeve su veoma korisne. Najveći izvoznici semenki bundeve su SAD, Meksiko, Indija i Kina. U poređenju sa ostalima, semenke bundeve su niskokalorične i preporučuju se osobama sa prekomernom težinom i dijabetičarima. Ove semenke potpomažu varenje i preventivno deluju kod srčanih oboljenja. Semenke bundeve su prava riznica minerala, koji blagotvorno utiču na sistem za varenje, reproduktivni i lokomotorni sistem, kao i na dobar vid.

Indijski orah

Indijski orah je drvo koje voli toplotu i koje dolazi iz prašuma Amazona. Južnoamerikanci imaju mnoge nazive za ovo drvo a jedan od njih je i akažu (žuto voće). Indija je drugi najveći proizvođač ovog oraha, pa se zato ovo koštunjavo voće naziva i indijski orah. U omotaču koji se nalazi oko semenki ima ulja, od kojeg se pravi mastilo za pečate za tkaninu, pa se negde nazivaju i mastiljavi orasi. Indijski orah postaje popularan u 16. veku, kada portugalski moreplovci stižu do teritorija današnjeg Brazila. Najveći proizvođači indijskog oraha su Indija, Vijetnam i Brazil. Ove zemlje zajedno čine više od 90% ukupnog svetskog izvoza indijskog oraha. Najbolje vrste indijskog oraha dolaze iz indijskog grada Kolam, gde se godišnje proizvede 4000 tona. Indijski orah je dobar izvor bakra magnezijuma i fosfora.

Pistaći

Pistać je drvo otporno na hladnoću, čiji plodovi sazrevaju samo na visokim temperaturama. On je blizak rođak indijskom orahu. Potiče iz Zapadne i Male Azije, obuhvatajući prostor od Sirije do Kavkaza i Avganistana. Ovi orašasti plodovi su bili popularni još kod starih Grka, koji su ih sa zadovoljstvom konzumirali i nazivali ih “magičan orah”. Drvo pistaća se iz Sirije donosi u Italiju, a odatle se rasprostranjuje i po drugim mediteranskim zemljama. U SAD se ovo drvo prvi put pojavljuje 1854. godine. Najveći proizvošači pistaća su Turska, Iran, Sirija, Indija, Grčka, Pakistan.

Kesten

Drvo kestena raste u predelima gde je topla i umerena kilma, a smatra se da mu je zemlja porekla Mala Azija. Kako legenda kaže, 401 – 399. godine pre nove ere je grčka vojska opstala za vreme prehoda preko Male Azije zahvaljujući kestenju. Kestenje je korisno i za aktivne sportiste. Ima nizak sadržaj masti, dosta vitamina C, a takođe sadrži i fosfor, kalijum, itd. Kesten sadrži dvaput više skroba od krompira što ga čini jednom od najvažnijih hranljivih kultura u Japanu, Kini i Južnoj Evropi.

Lešnik

Lešnik je žir koji dostiže visinu od 3 do 8 m, a ponekada ona može biti i 15 m. Teško je ustanoviti kada su se lešnici prvi put koristili, iako arheološka nalazišta svedoče da je to bilo na teritoriji Azije i Evrope. Lešnici imaju visok sadržaj belančevina i vitamina E i nizak sadržaj masti u poređenju sa drugim orašastim plodovima. Njihova upotreba je popularna u kulinarstvu, budući da se oni odlično slažu uz čokoladu. Daleko u prošlosti su naši preci verovali da lešnici imaju magičnu moć – mogu da spreče munje i da zaštite od uroka.

Pinjole

One dolaze iz Livana. Njegovi plodovi su teški za kultivisanje mali i bež boje, koji se dobijaju od šišarki različitih vrsta ovog drveta. Dosta podsećaju na nabubrela zrna pirinča. Veoma se koriste u španskoj i arapskoj kuhinji.

Koštice kajsije

Sirove koštice kajsije su veoma korisne za zdravlje. Zbog izbalansiranog sadržaja aminokiselina u belančevinama koje se nalaze u ovim košticama, one imaju visoku biološku vrednost. Takođe su veoma korisne i masti koje ove koštice sadrže, jer se u njima nalaze esencijalne nezasićene masne kiseline. Koštice kajsije sadrže minerale kao što su kalijum, magnezijum, fosfor, gvožđe, vitamine A, E, B1, B2, niacin, fitosterole, dijetetska vlakna, itd. Ove koštice su korisne za osobe sa hiperlipoproteinemijom, aterosklerozom i ishemijske bolesti srca, kod vegetarijanske ishrane, anemije, iscrpljujućeg bolovanja nakon operacija, povreda, opekotina, za vreme oporavka.

Sastav orašastih plodova

Sastav orašastih plodova varira u zavisnosti od njihove selekcije, uslova gajenja i klimatskih faktora. Orašasti plodovi su bogat izvor važnih hranljivih materija, gde spadaju i belančevine, a takođe imaju i visok sadržaj masti (47 – 64%). Orašasti plodovi su važan izvor velikih količina esencijalnih materija koje se lako usvajaju – polinezasićene masne kiseline, fosfolipide i vitamin E. 65 g orašastih plodova obezbeđuje organizmu onoliko proteina koliko 30 g mesa bez masti. Koštunjavo voće sadrži velike količine folne kiseline, niacina (vitamina PP), vitamina B6 i E, kao i veliki broj mineralnih materija – magnezijum, bakar, cink, selen, fosfor i kalijum.

Orašasti plodovi ne sadrže holesterol. Oni su bogati mastima, ali većina njih (85%) od masnih kiselina koje se nalaze u njima su nezasićene. 50 g orašastih plodova dnevno snabdeva organizam sa oko 13.5 g proteina, 8 g ugljenih hidrata, 205 mg fosfora, 90 mg magnezijuma, 370 mg kalijuma. Imaju visok sadržaj biološki važnih lipida, što pojedine orašaste plodove čini korisne izvore za dobijanje biljnog ulja. Jedino kestenje ne sadrži visok procenat masti – oko 2%. Orašasti plodovi sadrže esencijalne omega-6 i omega-3 masne kiseline.

Koristi od orašastih plodova

Kako bi maksimalno iskoristili sve blagodeti orašastih plodova, treba da ih konzumirate sirove. Termička obrada uništava veliki deo vitamina i minerala. Kao glavna osobina sirovog koštunjavog voća se smatra njihova moć da organizmu dostave proteine kao antioksidante protiv stresa i stimulisanje imunog sistema. Uz njihovu pomoć se i kalcijum lakše usvaja. Druga vredna komponenta orašastih plodova je folna kiselina, koja ne neophodna za ćelijsku deobu i stvaranje crvenih krvnih zrnaca.

Redovna konzumacija različitih vrsta orašastih plodova smanjuje verovatnoću da se masti skupljaju po zidovima arterija. Utvrđeno je da osobe koje konzumiraju 100 g orašastih plodova sedmično imaju 30% manju verovatnoću da obole od anemije, da imaju gušavost, raširene vene i povećanu prostatu. Oni ređe oboljevaju od kardiovaskularnih oboljenja i imaju zdraviji koštani sistem i zubnu gleđ u poređenju sa onima koji veoma reto ili gotovo uopšte ne konzumiraju orašaste plodove. Koštunjavo voće je široko rasprostranjeno u istočnoj narodnoj medicini. Zbog visoke kalorijske vrednosti, oni su odličan pomoćnik u dijetama za gojenje, koje se primenjuju za oporavljanje od teških oboljenja i iscrpljujućeg fizičkog rada.

Poznato je da orašasti plodovi podmlađuju, zahvaljujući materijama koje deluju kao antioksidanti – vitamin E, selen, flavonodidi, nezasićene masne kiseline, koje sprečavaju dejstvo slobodnih radikala. Orašasti plodovi snižavaju nivo lošeg holesterola u organizmu, koji povećava rizik od kardiovaskularnih oboljenja i čuvaju nivo dobrog holesterola.

Orašasti plodovi su odlično profilaktično sredstvo, tako što sprečavaju dejstvo slobodnih radikala, koji su uzročnici bolesti kao što su ateroskleroza, katarakta, proširenje vena, Parkinsonove bolesti, Alchajmerove bolesti, moždanog udara, bronhijalne astem, dijbetesa, depresije, mnogih vrsta raka.

Orasi poboljšavaju mentalne aktivnosti, jačaju srce, pomažu kod problema sa želucem i jetrom. Preporučuje se dojiljiama i maloj deci. Semenke suncokreta su veoma korisne za sve žlezde sa unutrašnjom sekrecijom, za sluzokožu, krvne sudove i oči. Leblebija se nalazi na drugom mestu, odmah nakon soje, kada su u pitanju masti i veoma je korisna za vegetarijance.

Kikirki je bogat folnom kiselinom i ima visok sadržaj vlakana, koji sa svoje strane daju osećaj sitosti, pa se zato preporučuje u dijetama za mršavljenje. Konzumacija kikirikija snižava holesterol, smanjuje rizik od kardiovaskularnih oboljenja, poboljšava pamćenje. Kod dijabetičara je kikiriki dobar regulator koncentracije insulina i šećera u krvi.

Bademi su važan deo u ishrani dojilja i trudnica. Imaju visok sadržaj kalcijuma, pa na taj način doprinose rastu kod male dece. Narodna medicina preporučuje bademe kod problema sa želudačno – crevnim traktom. Takođe, bademi su korisni za osobe koji imaju kiseline u želucu.

Kestenje je bogato skrobom. U narodnoj medicini je kestenje poznato kao sredstvo protiv dijareje. Ovi orašasti plodovi jačaju krvne sudove, pa su odlično sredstvo za ublažavanje proširenih vena i obilnih menstruacija. Kupke sa kuvanim kestenjem (kada nije oljušteno) leče hemoroide.

Lešnik, koji je bogat vitaminom B, gvožđem i kalcijumom, se preporučuje nakon teških infekcijskih oboljenja. Visok sadržaj joda pomaže u sprečavanju gušavosti. U narodnoj medicini su lešnici odlični za lečenje bolova u zglobovima. Pistaći su korisni kod velikih fizičkih opterećenja, kod srčanih obolljenja, oboljenja jetre, žutice i povraćanja.

Narodna medicina preporučuje ove orašaste plodove osobama koje imaju anemiju, jer kod njih je svakodnevna konzumacija kestenja početkom jeseni i više nego preporučljiva. Obloge od mlevenih kestena ublažava reumatske bolove, dok kuvani ili pečeni kesteni su odlično sredstvo protiv dijareje, zbog visokog sadržaja tanina i pektina.

Štetnost orašastih plodova

Kikiriki, kao i neke druge vrste koštunjavog voća, može izazvati alergije, koje mogu dovesti i do alergijskog šoka, a odatle se može pojaviti i niz neželjenih posledica. Leblebija, takođe, može izazvati alergije, jer ima visok sadržaj purina. To su prirodna jedinjenja, karakteristična za biljke, životinje i ljude. Povećan unos purina se dovodi u vezu sa proizvodnjom mokraćne kiseline, koja je povezana sa pojavom gihta i formiranjem kamena u bubregu. Iz tog razloga osobe koje imaju navedena oboljenja bi trebalo da izbegavaju kozumaciju leblebije.

Orašasti plodovi su bogati mastima, pa nije preporučljivo da se preteruje sa njihovim unosom. Oni mogu brzo da zasite, pa kada se pretera sa njihovom konzumacijom, izazivaju nelagodnost u želucu. Ljubitelji gorkih koštica kajsija bi trebalo da ograniče njihovu konzumaciju i da ne jedu više od 2 – 3 gorke koštice kajsije odjednom – naravno, uslov je da nemaju problema sa želucem i jetrom. Takođe, ove koštice se ne preporučuju osobama koje su na dijeti za mršavljenje.

Izvor: ordinacija.tv ;bonapeti.rs

Dudinje: Jačaju jetru i bubrege, snižavaju holesterol i šećer u krvi, lek za anemiju, vrtoglavicu i loše varenje!

0

Stablo duda, nekada simbol starinskih dvorišta i vojvođanskih salaša, danas se na našim ulicama, pogotovo gradskim, sve ređe može videti. U svakom slučaju, ako naiđete na dud, bilo beli ili crni, nemojte ga zaobići. Pojedite ga svežeg, naberite za sirup ili pekmez. Od njega se može napraviti i vino, ali i vrlo cenjena rakija dudovača.

Crni i beli dud

Dudinje su slatke i hranljive, sadrže prirodne šećere i vitamine, a gotovo svi delovi ove biljke imaju mnoga lekovita svojstva. Sadrže prirodne šećere (najviše glukozu), vodu, limunsku i jabučnu kiselinu, pektine, sluzi, tanin, smole i vitamine C i B2. Od minerala najviše ima gvožđa, kalcijuma i mangana. Beli dud je slađi jer ima više šećera, a manje organskih kiselina. Ljudi znaju za njegova lekovita svojstva od davnina. Od osušenih lisnih pupoljaka prave se čajevi protiv gojaznosti i oboljenja srca i krvnih sudova. Kora drveta preporučuje se protiv visokog krvnog pritiska i zatvora, a prašak od nje služi za posipanje rana jer pospešuje zarastanje.

Šta sve leče dudinje

Zrele dudinje regulišu varenje i čiste organizam, a njihov svež sok podstiče mokrenje, znojenje kod visoke temperature, olakšava iskašljavanje i služi za ispiranje kod upale grla. Poslednja naučna istraživanja potvrdila su da slatki plodovi poboljšavaju vid, regulišu apetit, a pomažu i kod hroničnog gastritisa i hepatitisa. Blagotvorne su u lečenju anemije, regulacije metabolizma i sniženja holesterola. Ubrzavaju oporavak organizma posle dugih i teških bolesti, preporučuju se ženama posle porođaja, a koriste se i kao preventiva za mnoga kancerogena oboljenja. U Kini je kora duda sastojak biljnih smeša za lečenje šećerne bolesti. U zapadnoj Evropi i na Balkanu u iste svrhe koriste osušeno dudovo lišće koje se ponegde kao prašak posipa po hrani, dok se u Japanu iz cvetova duda izrađuje kozmetička krema za odstranjivanje pega i drugih nečistoća na koži.

–  Dudinje poboljšavaju imunitet, a svi oni koji pate od manjka tečnosti u organizmu treba da dnevno unose jednu šaku dudinja s vodom.

–  Korisne su za sve one koji tokom dana mnogo naprežu oči, a redovna konzumacija jača čulo vida.

–  Zahvaljujući hranljivim mineralima i vitaminima, dudinje pomažu u lečenju mnogih hroničnih bolesti.

–  Redovnom upotrebom, dudinje pojačavaju apetit i poboljšavaju ceo digestivni trakt.

–  Redovnom upotrebom soka od dudinje možete izlečiti bolesti kao što su anemija, vrtoglavica, bledilo, insomnija i jako lupanje srca.

–  Osobe sa sedom kosom mogu da pronađu spas u ovom čudotovornom plodu. Sok od dudinje direktno se nanosi na kosu i povoljno utiče na rast i jačanje dlake, i sprečava sede.

–  Dudinje pomažu i kod hipertenzije, jačaju jetru i bubrege.

–  Konzumiranje soka od dudinja posle operacija veoma je korisno jer garantuje brži i bezbolniji oporavak.

–  Pijenje soka posle porođaja može veoma pozitivno da utiče na ženino zdravlje.

–  Dudinje snižavaju holesterol, ali i šećer u krvi i potpomažu izbacivanje tečnosti.

Dud kao lek tradicionalna upotreba

  • Listovi duda se koriste za lečenje gripa, prehlade, krvarenja nosa i infekcija oka.

  • Tinktura koja se pravi od kore drveta duda koristi se za zubobolju.

  • Dudinje se koriste za lečenje tinitusa, inkontinencije, zatvora i prevremeno sedenje kose.

  • Koren duda se može konzumirati ako kašljete, imate astmu, edem pluća, bronhitis, dijabetes i povišen pritisak.

  • Kora od duda se koristi ako imate pantljičaru u stomaku.

  • Ekstrakt duda ima antigljivična i antibakterijska svojstva.

  • Koristi se za lečenje dijabetesa.

  • Ukoliko vas boli grlo, grgoćite ekstrakt duda.

RECEPTI SA DUDINJAMA

Sok od dudinja

U 3 kg dudinja i 2 l vode dodajte 30 gr vinske kiseline, ostavite 24 sata, procedite, kuvajte sa šećerom (odnos soka i šećera 1:1) na laganoj vatri i skidajte penu. Sok ukuvajte do željene gustine i pijte ga razblaženog sa vodom.

Pekmez od dudinja

Sastojci

  • 1,5 kilogram duda

  • 300 grama šećera (od šećerne trske)

  • 1 kesica pektina

Priprema

  • Operite i očistite dudinje, i obavezno poskidajte peteljke

  • Stavite u veliku činiju, u koju ćete dodati šećer i pektin

  • Na tihoj vatri, mešajte dok se sav šećer ne otopi

  • Sterilišite tegle koje ćete koristiti za čuvanje pekmeza pod vrelom vodom

  • Tegle stavite u veliku šerpu punu vode (koja će se kuvati), sipajte pekmez i ostavite da se krčka 10-ak minuta

  • Zatvorite tegle, sačekajte da se prohlade pa stavite u frižider.

Čaj od suvog dudovog lišća

Osim dudinja, leti se ubiru i listovi, koji se mogu i osušiti na provetrenom i zasenjenom mestu. Koriste se i kao dodatak varivima ili pripremljeni kao čaj, pomažu u lečenju šećerne bolesti.  Za čaj je potrebno 100 grama svežeg ili suvog lišća, koje se stavi u manji lonac i prelije litrom proključale vode. Zatim poklopite i ostavite da odstoji desetak sati. Procedite i pijete više puta dnevno kao zamenu za vodu.

Sladoled od dudinja

Potrebno je: 200 g suvog duda, 600ml vode, 3 jajeta, 70 g šećera, 200 g slatke pavlake i 2 kašike meda.

Dudinje potopite u vodu da omekšaju, posle sat vremena ih izblendirajte zajedno sa vodom, pa pomešajte sa slatkom pavlakom i medom.

Umutite čvrst sneg od belanaca sa kašikom šećera.

Posebno umutite žumanca sa preostalim šećerom, dodajte dudinje sa pavlakom i medom, promešajte i lagano dodajte sneg od belanaca.

Sve pažljivo promešajte pokretima odozdo na gore.

Dobijenu masu preručite u odgovarajuću posudu i ostavite da dva, tri sata stoji u zamrzivaču. Posle nekoliko sati izvadite i energično promešajte, da se ne bi formirali kristali leda, pa vratite još dva, tri sata u zamrzivač.

Kolač od dudinja

Potrebno je: 50 g suvih dudinja, 140 g putera, 140 g šećera, 140 g mlevenih badema, 140 g brašna, pola kesice praška za pecivo, jaje, 2 kašičice ekstrakta vanile, kašičica cimeta u prahu i malo šećera u prahu za posipanje.

Dudinje operite, uklonite im peteljke, preručite u veću posudu, dodajte izvršnu kašiku šećera, posudu malo protresite i ostavite sa strane.

Zajedno umutite puter, preostali šećer, mlevene bademe, brašno, jaje, prašak za pecivo, cimet i ekstrakt vanile, da dobijete homogenu masu.

Pola količine mase preručite u četvrtast pleh, obložen papirom za pečenje, poravnajte, odozgo rasporedite dudinje i blago ih pritisnite da utonu, pa prekrijte preostalom količinom testa.

Pecite 45 minuta do sat vremena u zagrejanoj rerni na 180 stepeni.

ordinacija.tv

Izvor:stil.kurir.rs