Proja i kukuruzno brašno kao lek za: Povišen holesterol, krvni pritisak, imuni sistem, mršavljenje (recepti)
Napravljenu smesu, lagano utrljavajte na lice i posle je isperite toplom vodom i nanesite hidrantnu kremu.
1 čaša belog brašna
170 g kukuruznog brašna
3 jaja
Zelje: Jača imunitet, smanjuje upalu, prirodni laksativ, za vid i kožu (recepti)
Zelje je jestiva višegodišnja samonikla biljke iz familije troskota. Ima lekovita svojstva, a pojavljuje se kao neizostavan sastojak brojnih ukusnih jela. Ime ove biljke najčešće se spominje kada je reč o pravljenju čorbi, pita, sarmica, proja i čorbi. Ponegde ćete uz naziv ovog zeleniša čuti i pridev čaroban ili čudesan, a iako se kupuje na pijaci, zelje možete da uberete i sa zemlje. Koriste se mladi listovi koji su ukusni i sočni, a sakupljaju se pre pojave cveta. Najbolje ih je brati ujutro po rosi ili posle kiše birajući izdanke koji rastu po senovitim mestima.
Danas pouzdano znamo da je kiselo zelje prava mala riznica hranljivih i lekovitih sastojaka, vitamina, minerala i elemenata u tragovima. Na primer, 100 g sirovog kiselog zelja sadrži oko 20 mg vitamina C, 0,3 μg vitamina A, 14 mg magnezijuma, 0,6 mg gvožđa, 43 mg fosfora, 50 mg kalcijuma, 290 mg kalijuma, 555 mg natrijuma, 30 μg folne kiseline, 2,5 g balastnih tvari i 1 g belančevina. Budući da u 100 g kiselog zelja ima samo oko 4 g ugljikohidrata, 83 g vode i 26 kcal, ono je idealna namirnica za svakoga ko pazi na svoju liniju ili želi da na zdrav način izgubi suvišne kilograme. Kiselo zelje se, osim vitaminima A i C, može pohvaliti i vitaminom K, kao i vitaminima iz B-grupe, posebno B12 koji je, inače, rezervisan za namirnice životinjskog porekla, pa spada među temeljne namirnice vegetarijanske i veganske ishrane.
Zelje je odlično za čišćenje organizma od toksina koji se u našem telu nagomilavaju tokom zimskog perioda, poboljšava probavu, a najčešće se spominje dejstvo koje ono ima prilikom lečenja hemoroida. Ova biljka bogata je vitaminima A i C, a sadrži i visok procenat gvožđa i fosfora. Zelje poseduje i keratonoide, a predstavlja i prirodan izvor laktobacila (korisna bakterija koja ograničava razmnožavanje kandide). Preporučuje se svakodnevno korišćenje kiselog mleka ili jogurta sa zeljem.
7 razloga zašto je zelje zdravo:
1) Odličana hrana za detoksikaciju – zelje je moćan diuretik, što ga čini idealnim za početak prolećne detoksikacije organizma. Osim toga ono snabdeva telo važnim hranljivim materijama kao što su gvožđe, magnezijum, male količine kalijuma, kalcijuma i neverovatne količine vitamina A i C, koji pomažu telu da se oporavi od duge zime i loših navika u ishrani. Jednostavni detoks režim ishrane u rano proleće je ono što je potrebno za pravilan početak godine, sa puno energije.
Najbolja detoks dijeta je da se poveća unos svežeg, šarenog voća i povrća iz bašte, uz istovremeno smanjenje unosa visoko prerađene hrane. Pored zelja, spanać, šargarepa, praziluk, mladi luk mogu pomoći u održavanju zdravog tela.
2) Moćan prirodni laksativ – U umerenim količinama, zelje ima blage do jake i efekte čišćenja, zavisno od osobe do osobe. Ako vašoj ishrani nedostaje lisnato povrće ili zelje posebno, onda ćete možda želeti da izbegnete veće porcije zelja jer može izazvati dijareju.
Za ostale, zelje ublažava zatvor u roku od nekoliko sati i ako se konzumira redovno tokom proleća, pomaže u čišćenju creva i postavljanju normalnog toka varenja. Kaša od semena zelja je takođe veoma efikasan diuretik i laksativ.
3) Promoviše oporavak nakon dijareje – Kako je dobar izvor magnezijuma i kalijuma (elektrolita), zelje pomaže u vraćanju prirodne ravnoteže tečnosti u telu kod osobe koja je izgubila tečnost kao rezultat dehidracije zbog dijareje.
100 g sirovog lišća od zelja sadrži 20% od preporučenog dnevnog unosa magnezijuma i oko 7% kalijuma. Prikom kuvanja imajte u vidu da će se listovi zelja smanjiti na 1/4 svoje prvobitne zapremine.
4) Sprečava skorbut – Oko 100 g lišća zelja sadrži oko 80% preporučenog dnevnog unosa vitamina C koji je ekvivalentna optimalna zaštita od skorbuta, bolesti uzrokovane teškim nedostatkom vitamina C.
5) Jača imunitet i smanjuje upalu – Snažne anti-bakterijske i anti-upalne osobine zelja potiču iz visokog sadržaja vitamina C, koji se može porediti sa onim iz pomorandže.
Pomorandža u 100 g sadrži 53,2 mg vitamina C (90%)
Zelje u 100 g sadrži 48,0 mg vitamina C (80%)
Međutim, kuvanje lišća u velikoj meri smanjuje njegov sadržaj vitamina C. Na sreću, mlado lišće zelja može se korisititi kod pravljenja salate.
6) Za vid i kožu –Tradicionalni medicinski postupci koriste lišće ili stabljike zelja za lečenje različitih problema kože kao što su kraste (apscesa na koži, posebno oko usta prouzrokovanog jakim bakterijskim infekcijama) ili upale i svrab. Efikasnost duguje visokom sadržaju vitamina C (antibakterijska svojstva) i neverovatanog sadržaja vitamina A. Vitamin A je od suštinskog značaja za održavanje kože, kose i sluzokože zdravom. U proizvodima za negu kože često se pojavljuje pod imenom retinol. Istovremeno, vitamin A podržava zdravlje očiju. Oko 100 g sirovog lišća zelja sadrži dovoljnju količinu vitamina A za zadovoljenje dnevnih potreba organizma.
7) Pomaže kod gastropareze (blaga paraliza centralnog nervnog sistema za varenje koji reguliše varenje i rad creva) – Zelje stimuliše redovne kontrakcije na nivou intestinalnog zida i tako pomaže u oslobađanju poremećaje defekacije. Zato što takođe stimuliše kontrakcije materice, možda bi bilo najbolje da se izbegne njegovo konzumiranje tokom trudnoće zbog straha od pobačaja.
Lišće livadskog ili poljskog zelja može da se koristiti kuvano kao povrće samo dok je potpuno mlado. Čim ostari, postaje oporo i gorko. Ali, to mlado prolećno lišće uzeto u većoj količini može da izazove i slabija trovanja jer sadrži kiseli kalijum-oksalat.
RECEPTI SA ZELJEM
Sarmice od zelja
Sastojci:
-
1 crni luk
-
250 g jagnjećeg mlevenog mesa
-
50 g pirinča
-
2 veze zelja
-
so, biber
-
½ kašičice aleve paprike
-
1 kašika brašna
Priprema:
Crni luk sitno naseckati i staviti u tiganj sa uljem. Kada postane staklast, dodati mleveno meso i ostaviti da se dinsta. Blago obariti pirinač, pa ga ocediti i dodati gotovom mesu. Nakon toga meso posoliti, pobiberiti po ukusu i sipati pola kašičice aleve paprike. Dodati kašiku brašna i sve dobro sjediniti.
Zelje dobro oprati i skinuti glavnu žilu da bi se listovi lakše motali. Očišćene listove staviti u neki dublji sud i preliti sa prokuvanom vrelom vodom. Ostaviti nekoliko minuta da listovi omekšaju pa na njih posle toga staviti malo mesa, zatvoriti stranice, pa ih urolati. Sarmice ređati u vatrostalnu posudu i zaliti vodom da ogreznu. Staviti da se peku na 200°C, pa posle smanjiti na 180°C da se fino krčkaju u rerni. Servirati sa kiselim mlekom.
Čorba od zelja recept
Sastojci:
2 veze zelja,
100 g suvog mesa,
praziluk,
kisela pavlaka,
ulje, začini.
Sve sastojke sitno iseckajte a zatim sve propržite na ulju osim zelja. Nakon toga dodajte i seckano zelje pa nalijte litar vode i kuvajte na umerenoj temperaturi. Kuvajte još nekoliko minuta nakon što provri pa dodajte dodajte začine, so i biber po ukusu. Na kraju dodajte pavlaku i služite toplo.
Pita zeljanica recept
Sastojci:
500 g gotovih kora za pitu,
300 g stinog sira,
3 jajeta,
300 g zelja,
0,5 dl ulja,
0,5 dl mineralne vode,
so.
Sitno iseckati zelje i na malo ulja ga propržiti dok ne omekša. Kad se prohladi dodati jaja, sir, mineralnu vodu, ulje i sve sjediniti. Na dno podmazane tepsije staviti jednu koru, preko nje staviti još jednu, a zatim gore pripremljen fil. Ređati tako naizmenično dok se ne upotrebe sve kore i fil. Peći u zagrejanoj rerni na 180-200 C 35 minuta, dok pita lepo ne porumeni.
ordinacija.tv
Izvor:glossy.espreso.rs ; cajeviza.com
Aronija- štiti imuni sistem, sprečava dijabetes, snižava krvni pritisak, pomaže u borbi sa kancerom (recepti)
Čudotvorna moć ove biljke prepoznata je u Severnoj Americi, čiji su je domoroci brali i sušili u svrhu borbe protiv bolesti želuca i probavnih problema, dok su njen list koristili za zaustavljanje krvarenja. Oko 1900. “migrirala” je u Nemačku i Rusiju, odakle se širila po Evropi. Kažu da se aronija u obliku čaja prvo počela koristiti na engleskim dvorovima, gde je važio za jedan od skupljih i kvalitetnijih, koje je samo elita pila. Od trenutka kada je počeo da se pije na dvorovima, čaj od aronije je postao popularan u celom svetu.
Kiselo-slatki plodovi aronije poslastica su sami po sebi, ali se od njih prave i zdravi i ukusni sokovi, marmelade, kompoti, voćne kaše, vino, želeji, sirupi i razne voćne poslastice.
-
Aronija sadrži sve esencijalne nutrijente – vitamine C, A, E, B1, B2, B3, B5, B6, B9, a bogata je i mineralima – cinkom, gvožđem, kalijumom, kalcijumom, manganom, fosforom i jodom.
Nazivaju je najzdravijom hranom na svetu, hranom budućnosti, superhranom, a aronija to sve i jeste – dobra je za prevenciju bolesti, a pomaže i kada je bolest već prisutna.
Neki od najimpresivnijih benefita aronije po zdravlje uključuje njenu sposobnost da:
-
poboljša probavni proces
-
štiti organizam od slobodnih radikala
-
dobra je za mršavljenje
-
smanjuje upale
-
štiti imuni sistem
-
sprečava dijabetes
-
poboljšava zdravlje očiju
-
usporava starenje
-
pomaže u borbi sa kancerom
-
snižava krvni pritisak
-
stimuliše oporavak tela
Aronija u sebi čuva redak voćni šećer sorbitol, koji se preporučuje u dijetetskoj ishrani jer ima veliku energetsku vrednost. Takođe, poznat je kao zaslađivač namenjen uglavnom dijabetičarima.
12 benefita aronije po zdravlje
#1 Aronija je antioksidans – prva asocijacija na aroniju i njen sok gotovo uvek je njeno antioksidativno svojstvo, koje je mnogo veće nego kod borovnice i drugih bobičastih plodova.
Desetine različitih antioksidanata smešteno je u ovom bobičastom voću. Sadrži veliku količinu tanina i flavonoida, a glavnu ulogu ima antocijanin, što aroniju čine najjačim poznatim antioksidansom današnjice. Šta to znači? Kao antiksidans, aronija povećava opšte zdravlje organizma, tako što eliminiše slobodne radikale u krvotoku, koži, očima, organima i tkivima, koji pokušavaju da dovedu zdrave ćelije do mutacije.
-
100g zrelih plodova aronije sadrži 16.100 ORAC jedinica, dok je dnevna doza potrebna za zaštitu tkiva od 3.000 do 5.000 ORAC jedinica.
-
Zbog toga je dnevno dovoljno pojesti samo 20 do 30 grama aronije.
#2 Antikancerogeno dejstvo – u velikom procentu “ubija” maligne stanice tumora mozga, pluća, dojke, debelog creva i jetre. Istraživanja su pokazala da antocijan sadržan u aronij može da bude efektivan u borbi protiv raka debelog creva. S obzirom na to da je ovaj tip raka jedan od najrasprostranjenjih, aronija može da bude ukusna preventivna mera protiv njega, pogotovo ako imate predispozicije da ga dobijete.
#3 Probava – već smo pomenuli da je aronija bogata dijetetskim vlaknima, što znači da će omogućiti vašem organizmu nesmetano varenje i efikasno kretanje hrane kroz creva. Pomaže i kod tvrde stolice, proliva, grčeva, nadimanja… Organska jedinjenja u aroniji štite creva od opasnih bakterija. Suva aronija efikasna je kada su u pitanju problemi sa želucem i bubrezima.
#4 Kognitivni poremećaji – jedan od najštetnijeg dejstva slobodnih radikala je to što loše utiču na mozak i kognitivne puteve. Antocijanin u aronij direktno je povezan sa povećanjem aktivnosti neuralnih puteva i sa smanjenjem oksidativnog stresa u mozgu. Time se smanjuje pojava alchajmera, demncije i drugih kognitivnih poremećaja povezanih sa starenjem.
#5 Mršavljenje – aronija ima nizak procenat kalorija i masti, ali sadrži i dijetetska vlakna i bogatstvo hranjivih materija. Može da spreči gomilanje sala na stomaku, naravno, uz izmenu ishrane. Ako želite da budete siti i zdravi, aronija može biti dodatak u vašoj svakodnevnoj ishrani.
-
100g aronije sadrži samo 47kcal, 9,6 ugljenih hidrata, 0,5g ukupnih masti, 0 holesterola.
#6 Vid – Tokom Drugog svetskog rata, vojni piloti su često jeli pekmez od borovnica, jer su verovali da im popravlja vid noću. Zaista, antioksidansi u bobicama mogu usporiti slabljenje vida i nastanak katarakte. Zbog toga se aronija preporučuje svima koji zbog tipa posla spadaju u rizičnu skupinu: onima koji mnogo vremena provode na direktnom suncu ili za računarom. Takođe, karoten u aroniji može da smanji oksidativni stres u očima.
#7 Jača imuni sistem – Kolagen u aroniji zadužen je za rast i obnovu novih tkiva, organa, krvnih sudova i ćelija, dok je vitamin C dobar za bela krvna zrnca, koja funkcionišu kao prva linija odbrane imunog sistema. U aroniji se nalazi 28.26% magnezijuma, 23.33% vitamina C, 13.95% dijetetskih vlakna, 7.80% vitamina E i 7.75% gvožđa.
#8 Starenje – Kako starimo, oksidativni stres utiče na kožu, što dovodi do stvaranja bora, staračkih pega, pojave mrlja i ožiljaka. Antioksidanti u aroniji mogu da spreče ove pojave i da zategnu kožu, čime možete zavarati godine.
Aronija sprečava stvaranje slobodnih radikala, kao i “napad” na zdrave stanice u telu i krvnoj plazmi, usporavajući time proces starenja organizma i sprečavajući razvoj hroničnih bolesti.
#9 Krvni pritisak i srce – Sadržaj kalijuma u aroniji je dovoljno visok da značajno utiče na zdravlje srca. Kalijum utiče na širenje krvnih sudova i rasterećuju kardiovaskularni sistem. Opuštanje krvnih sudova i arterija povećava protok krvi i krvni pritisak pada, tako da se smanjuju šanse od srčanog udara i šloga. Vlakna i antioksidansi su partneri kada je u pitanju snižavanje holesterola i izbacivanje slobodnih radikala.
#10 Antibakterijski efekat – istraživanja su pokazala da aronija ima direktan uticaj na gripu i bakterijske infekcije, tako da je konzumiranje aronije odlična preventivna mera tokom sezone gripa i kada osećate simtome prehlade.
#11 Prevencija dijabetesa – vlakna u aroniji imaju uticaj na regulaciju povišenog inuslina, što pomaže održavanju normalnog nivoa šećera u krvi. Nezaslađen sok od aornije odličan je dezert za dijabetičare.
#12 Štiti urinarni trakt – aronija efikasno uklanja simtpome poput učetalog mokrenja, nelagodnosti pri mokrenju i mutan urin. Te infekcije urinarnog trakta, prvenstveno izazvane ešerihijom koli, sibriska aronija suzbija 5 do 10 bolje nego ostale vrste, a sve to zbog hininske kiseline koja se nalazi u njoj. Za probleme urinarnog trakta najbolje je koristiti sok od aronije.
Koja vrsta aronije je najzdravija?
Crnoplodna aronija (lat. Aronia melanocarpa): Zahvaljujući tome što jako dobro podnosi zimu i mraz, temperature do -47, dospela je i do Rusije i Sibira. Ekstremno niske temperature na njoj ne ostavljaju nikakve posledice, pa je nazivaju i Sibirska aronija.
-
Sibirska aronija ima vrlo visok procenat polifenola, vitamina C, E i beta-karotena što je čini jednom od najjačih poznatih i ispitanih antioksidanasa.
Od svih vrsta, upravo je Aronia melanocarpa najkvalitetnija. Poznatija je još i kao divlja sorta i obično po grozdu nosi samo 10 do 15 bobica, ali su one zato tri puta jače, to jest zdravije od kultiviranih, kalemljenih sorti. Mineralima bogato zemljište Rusije osigurava prirodno široku paletu minerala, bez dodatnih fertilizatora.
Karakterišu je plodovi crne boje koji su, u prvom razdoblju rasta, crveni, no kasnije potamne. Bobice su veličine od 6 do 9 mm. Grm joj je nizak, najniži u odnosu na ostale vrsta aronije – naraste od 1 do maksimalno 3 metra. Listovi su široki oko 6 cm, a beli cvetovi crnoplodne aronije široki su oko 1,5 cm. Ova se vrsta aronije najčešće konzumira prerađena. Aronia melanocarpa prozvana je supervoćem, čiji se svi sastavni dijelovi zdravi – od lišća, semenki, soka, do ljuske.
-
Crvenoplodna aronija (lat. Aronia arbutifolia) – crvene bobice su najmanje u odnosu na ostale vrste – širine od 4 do 10 mm. Grm je srednje nizak, maksimalno naraste do 6 metara. Cvetovi su beli ili svetloružičasti. Listovi crvenoplodne aronije mogu se upotrebiti za čaj, a široki su od 5 do 8 cm. Zahvaljujući izvanrednom ukusu, plodovi ove vrste aronije konzumiraju se pretežno sirovi.
Ljubičastoplodna aronija (lat. Aronia prunifolia) – iako neki stručnjaci tvrde da je ova vrsta aronije ustvari hibrid nastao kombinacijom crnoplodne i crvenoplodne aronije, većina je navodi kao zasebnu vrstu. Ima karakterističan tamnoljubičasti plod, čija boja ponekad prelazi i u crnu. Bobice su širine od 7 do 10 mm.
Dnevna doza najlepšeg ukusa u čaši
Sok od aronije sve češće se može naći na policama naših prodavnica, što je zaista dobro. Zašto? On ima blagotvoran uticaj na jetru i žuč, jer ih pročišćava i omogućuje pravilan rad ovih organa. Reguliše i izlučivanje, kao i pravilan rad hormona štitne žležde i pankreasa. Već smo nabrojali sve benefite aronije, pa sve to važi i za njen ukusni sok.
-
Čaša soka od aronije obezbeđuje 21,7 g ukupnih ugljenih hidrata, 25 mg natrijuma, 250 mg kalijuma i 33,3 mg kalcijuma.
Sok sibirske Aronije ne sadrži gluten te je siguran kod svih bezglutenskih dijeta.
Dnevno je preporučljivo popiti do pola litre soka, dok je za decu dovoljno do 200 mililitara. Sok je najbolje popiti pola sata pre obroka, jer će na taj način organizam najbolje iskoristiti sve hranjive sastojke tog soka.
Oprez: Sok od aronije je nešto skuplji u odnosu na sokove koje svakodnevno kupujete u prodavnicama, i gotovo je nemoguće da kupite litru ovog soka za 200 dinara. Zato pripazite, cena je četo odraz kvaliteta.
I lišće i bobice aronije koriste se za ukusan čaj
-
Čaj od lista aronije kod nas je u široj upotrebu u odnosu na čaj od bobica. Najčešće se konzumira zbog stomačnih problema. Lišće aronije je karakteristično po tome što samo ono sadrži redak vitamin P, čije je glavna funkcija je da odrzava krvni sistem zdravim. Takođe ima antioksidativna svojstva, te smanjuju loša dejstva slobodnih radikala. Za čaj od lista aronije kažu da odklanja umor kao rukom!
Priprema: lišće dobro osušiti, izmrviti. Kašiku ustinjenih listova preliti vrelom vodom, poklopiti i sačekati da odstoji 10 minuta. Možete ga piti u poseku tri puta dnevno.
-
Čaj od bobica aronije je bledo ljubičaste boje i veoma je jak antioksidans. Ima malo više vitamina u odnosu na čaj od lista aronije jer se pravi od samih bobica. Njegov recept za pripremanje je za nijansu komplikovaniji od spremanja čaja od lista aronije.
Priprema: potrebno vam je 500 ml vode, 250 grama bobica aronije i dve kesice nekog drugog čaja.
Zagrejte vodu na srednje jakoj vatri, zatim dodajte kesice čaja. Kuvajte ih oko četiri minuta.
Uzmite bobice koje ste usitnili u blenderu i pomešajte sa vodom iz koje ste izvadili filter kesice čaja. Nakon što ga procedite, čaj od bobica aronije je spreman za posluženje.
Začinite salatu prirodnim sirćetom
Uz pomoć sirća od aronije sada možete začiniti svaki obrok – samo ga dodajte u salatu. Gledajte da nađete sirće dobijeno prirodnim putem, fermentacijom plodova aronije, bez veštačkih boja i aditiva, kakvo možete videti na našoj pijaci.
Aronija je superhrana, ali nije čarobni štapić
U današnje vreme težimo čarobnim namirnicama koje podstiču mršavljenje, detoksikaciju, pomlađivanje, lečenje, pa se okrećemo superhrani, verujući da nam ona može sve to obezbediti. U nju ubrajamo namirnice koje imaju veću koncentraciju vitamina, minerala, antioksidanata, u odnosu na ostale namirnice.
One su nešto između hrane i lekova.
Suština je da će te namirnice vremenom pozitivno uticati na vaše zdravlje ili na određen problem, ali superhrana nije čarobni štapić – potrebno je da imate zdrav stil života i kontinuirano unosite namernice koje podrazumevamo pod superhranom.
Aronija se uglavnom ne prska – da li to znači da je organska?
Aronija nema prirodnih neprijatelja, pa nije potrebno da je prskamo. Ona je toliko jaka, da samu sebe čisti. Međutim, ako nije prskana ne znači da je organska. Neophodno je da zemljište bude tretirano po organskim principima, organskim đubrivima, kako bi ova biljka ispunila svoj pun potencijal nutritivnih vrednosti.
RECEPTI SA ARONIJOM
Sok od aronije
Potrebno je:
2 kg bobica aronije
, 800 g šećera,
1 l vode,
sok do 1 limuna.
Pravljenje soka: Na ringlu stavite vodu i šećer dok ne provri. Zatim ovoj slatkoj vodi dodajte očišćene bobice aronije i pustite da još jednom smesa provri, a pri tome mešajte sadržaj šerpe lagano pritiskajući kutlačom bobice kako biste iz njih iscedili sok. Kada smesa provri, sklonite s ringle i pustite da se sve to lepo ohladi. Zatim procedite sok i tom proceđenom delu dodajte sok od 1 limuna pa opet vratite na ringlu da sve još jednom lepo provri. Zatim ohladite sok i tako ohlađen sipajte u staklene flaše. Držite na tamnom i hladnom mestu i pijte po potrebi. Sok možete da razblažite sa vodom, ako vam je previše sladak. Od bobica koje su preostale možete da napravite džem.
Džem od aronije
Potrebno vam je: 1 kilogram aronije, 3 supene kašike šećera
Pravljenje džema: Aroniju dobro operite i štapnim mikserom sameljite, zatim joj dodajte šećer i sve to lepo stavite na ringlu da se zagreje. Kada se šećer otopi sklonite džem s ringle i stavite ga u staklene tegle predhodno zagrejane u rerni. Džem čuvajte u frižideru i jednom otvorena teglica mora odmah da se pojede.
Liker od aronije
Potrebno vam je: 300g aronije, 100 g listova trešnje (sveže), 4 kašike soka od limuna, 1.5 kilograma šećera, 2 litra vode, 1 litar lozovače, 1 limun, 1 grana ruzmarina, prstohvat karanfilića.
Priprema likera: Dobro oprati list trešnje i aroniju. Zatim sve to staviti u dublju šerpu, preliti sa vodom i staviti na ringlu da provri. Dodati šećer i karanfiliće i mešati dok se šećer ne otopi. U još vrelu vodu dodati sok od limuna, jedan ceo limun isečen na četvrtine i grančicu ruzmarina. Kada se malo ohladi sve dobro izgnječiti i ostaviti preko noći da se dobro ohladi. Ujutru smesu procedite i stavite u staklene flaše.
Slatko od aronije:
Potrebno vam je: 1 kg aronije, 1 kg šećera, 150 ml vode, 100 ml ruma, 2 vanilina šećera.
Priprema slatka: Aroniju dobro operite i u nju sipajte šećer pa tako ostavite da odstoji preko noći. Ujutru dodajte vodu i rum i kuvajte dok ne provri a onda smanjite temperaturu i pustite da se smesa krčka 10 do 15 minuta. Mešajte samo ako morate da se bobice ne raspadnu. Kada skinete s ringle sipajte vanilin šećer i promešajte još jednom smesu. Pustite da se slatko ohladi a onda ga sipajte u sterilisane tegle. Jednom otvorena tegla čuva se u frižideru.
Lek od aronije protiv šećera i holesterola:
Potrebno vam je: 40 bobica suve aronije, voda.
Priprema leka: Uveče 40 bobica potopite u vodu (2 dcl), a ujutru staviti tu vodu sa bobicama da provri 2 do 3 minuta. Zatim skinuti s ringle, pa popiti čaj na prazan želudac i pojesti bobice. Postupak ponavljati 40 dana.
ordinacija.tv
Izvor;organicnet.co
Šumske jagode: Za lečenje reumatizma, jetre, anemije, nervoze, bolesti creva (recepti)
Šumske jagode su samo jedna od 400 do sada poznatih vrsta jagoda u svetu. Svaka od tih jagoda ima svoje lekovite moći, ali narodna medicina u lekovite svrhe najradije preporučuje šumske jagode.
Iako su plodovi obične šumske jagode znatno sitniji od domaće gajene jagode, treba znati da u sebi ipak sadrže mnogo veću koncentraciju hranljivih i lekovitih materija. Zbog svog prelepog izgleda, mirisa i ukusa, šumska jagoda spada u najomiljenije divlje biljke.
Ovo voće veoma je bogato vitaminom C – jedna šaka šumskih jagoda zadovoljava dnevne potrebe organizma za ovim vitaminom! Pored toga, sadrži vitamine B grupe, vitamin E, karoten, flavonoide, gvožđe, kalcijum, kalijum, fosfor, mangan, tanin, triterpen, pentozan… Samo prisustvo mangana u jagodama povoljno utiče na kompletan metabolizam, mozak, nervni sistem, krv i koštanu masu.
Šumske jagode sadrže i elaginsku kiselinu, koja sprečava prelazak zdravih ćelija u maligne. Da bi se što bolje sačuvale hranljive i lekovite materije, šumske jagode treba prati samo na kratko, nikako pod jakom mlazom vode i to neposredno pre jela.
Jagoda kao lek preporučuje se za lečenje zatvora i tegoba koje se nazivaju “lenja creva”, zatim za lečenje reumatizma, jetre, anemije i nervoze. Šumske jagode uspešno otklanjaju simptome prolećnog umora, pročišćavaju organizam, neguju kožu lica i tela, a mogu ih upotrebljavati i dijabetičari. Jedina mana ovog voća jeste ta da kod osetljivih osoba moze izazvati alergijsku reakciju.
Za prolećno čišćenje organizma, kao i protiv kamenca (peska) u bubrezima i zučnoj kesi, poželjno je svakog dana u periodu od 30-45 dana pojesti po 1 kilogram šumskih jagoda. Još je bolje ukoliko se ispasiraju i pomešaju sa jogurtom ili sokom od limuna. Preko zime dobro će doći i sok od šumskih jagoda.
Čaj od lišća šumske jagode čisti krv, jetru, bubrege i umiruje nervni sistem. Za negu lica priprema se maska od šumskih jagoda, tako što se desetak plodova ove jagode ispasira i pomeša sa malo mleka. Drži se na licu 2-3 sata ili još bolje tokom cele noći, a jutro ispere mlakom vodom. Ova maska čisti i osvežava lice, a koži daje lep ten. Šumske jagode pospešuju cirkulaciju, pa mogu biti i dobar saveznik u borbi protiv celulita.
RECEPTI SA ŠUMSKIM JAGODAMA
Sok od šumskih jagoda
Sastojci:
-
3 kg jagoda
-
3 kg šećera
-
2 kesice limontusa
-
4.5 l vode
Priprema
Jagode izgnječimo i nalijemo sa 1 5 vode dodamo limontus i ostavimo da prenoći. Kroz gazu procedimo i u tečnost koje smo dobili dodamo šećer i ostatak vode. Prokuvamo, i vruć sok sipamo u vruće flaše. Zamotamo u ćebad i ostavimo tako zamotano 1 dan.
Džem od šumskih jagoda
Potrebno je:
– 1 kg jagoda
– 60 ml limunovog soka
– 3 kašičice izrendane korice limuna
– 70 g meda
Priprema:
Očišćene jagode usitniste ili ih ispasirajte, a zatim ih stavite u dublju posudu. Dodajte ostale sastojke: izrendanu koricu limuna, sok od limuna i med. Dobro promešajte i stavite da se kuva na srednje jakoj vatri uz često mešanje. Kada je smesa dovoljno gusta, odnosno kada se pojave balončići, nakon otprilike 35 do 45 minuta kuvanja, džem je gotov i nakon hlađenja spreman za konzumaciju. Džem čuvajte u fižideru i pojedite ga u naredne dve nedelje. S obzirom na to da ne sadrži šećer koji inače služi kao prirodni konzervans, sklon je kvarenju ako se ne drži na hladnom mestu i ne pojede u što kraćem roku.
Slatko od šumskih jagoda
Potrebno je:
500 gr šumskih jagoda
1 kg šećera
Priprema:
Skuvati gust sirup od kilograma šećera sa šoljom vode ( oko 2 dl ) dodati jagode i kuvati najvise sedam minuta ustvari oko pet do šet minuta. To je vrlo bitno jer šumske jagode imaju mnogo pektina u sebi i ako se prekuvaju postanu tvrde. Dodati malo soka od limuna. Skinuti penu sa površine i prekriti mokrom krpom. Sutra dan sipati u tegle.
Sladoled od šumskih jagoda
Sastojci:
-
200 g jagoda
-
200 ml gustog jogurta
-
100 g šećera u prahu
-
malo topinga od jagode
Priprema
Jagode očistiti, oprati i izmiksati u blenderu. Dodati jogurt i šećer u prahu i još kratko miksati. Izliti u plitku posudicu i zamrznuti.Povremeno promešati i ostaviti da se stegne. Ostaviti pre služenja da malo odstoji,pa kašikom vaditi kugle i preliti topingom od jagoda.
ordinacija.tv
Semenke suncokreta za: Srčane tegobe, kancer, moždani udar, dijabetes, štitnu žlezdu, osteoporozu (recepti)
Suncokret je jednogodišnja zeljasta biljka iz porodice glavočika (Asteraceae). Na američkom kontinentu su ga pre više od 5.000 godina gajili Indijanci iz Meksika i Perua. Maje su poštovale suncokret kao simbol svetlosti i plodnosti. Stari Grci su suncokret posvetili bogu Heliosu, bogu Sunca. Španski istraživači su suncokret u Evropu doneli još u XVI veku.
Suncokretove semenke kalorije i nutritivna vrednost
Da li ste znali kako semenke suncokreta spadaju u deset namirnica najbogatijih vitaminom E? U njihov sastav ulazi i bakar, vitamin B (kao što je tiamin), fosfor i dragoceni selen. Osim toga, obiluju masnim kiselinama, vlaknima i aminokiselinama (naročito triptofanom).
Suncokretove semenke sadrže i zdrave masti, koje su veoma važne za formiranje ćelijske membrane. One održavaju ravnotežu hormona, usporavaju apsorpciju hrane tokom obroka, i transportuju važne vitamine A, D, E i K.
Stručnjaci stalno upozoravaju kako su slane industrijski perardene grickalice jedan od najvećih neprijatelja zdravlja. Ukolliko ste konačno rešili izbaciti ih iz ishrane, ove zdrave semenke mogu biti odlična zamena.
Sta sve sadrže ova zdrava semena?
Semenke suncokreta kalorije sadrže u značajnoj meri, stoga je njihova preporučena dnevna doza 15 grama. U pomenutoj količini nalazi se 190 kcal, 16 grama masti, 6 g proteina i 4 g vlakana.
U njihovom sastavu ima:
82 odsto vitamina E,
70 procenata bakra,
43 posto vitamina B1 (tiamina),
34 procenata mangana,
34 odsto selena,
33 posto fosfora,
28 procenata magnezijuma,
28 odsto vitamina B6,
20 procenata folata,
18 odsto vitamina B3.
Seme suncokreta lekovitost i dobrobiti po zdravlje
Ono što naučnici sada znaju jeste da je visok nivo upala u direktnoj vezi s povećanim rizikom od bolesti. U njih ubrajamo srčane tegobe, kancer, moždani udar i dijabetes. Preveniraju čak i neka ozbiljna neurodegenerativna oboljenja kao što su Alchajmerova i Parkinsonova bolest.
Česta konzumacija semenki uspešno balansira nivo holesterola, smanjuje hipertenziju, i štiti od srčanih oboljenja. Stoga se i kaže kako su semenke suncokreta za zdravlje srca idealna namirnica. Konzumirajte ih svakodnevno kad god ste u prilici, opet dozirajte maksimalno 15 do 20 grama.
Semenke suncokreta bogate su antioksidantima i antiupalnim jedinjenjima koje smanjuju oksidativni stres i prisustvo slobodnih radikala štetnih po zdravlje.
Semenke suncokreta kao prevencija kancera
Studije su pokazale kako su semenke suncokreta naročito dobre u prevenciji kancera. Različiti anioksidanti, minerali i drugi vitamini koje sadrže, pomažu u smanjenju oksidativnog stresa u organizmu. On, ukoliko se ne kontroliše može izazvati rak.
Upravo antioksidanti u semenkama utiču na popravku oštećenog DNK i usporavaju rast i razvoj mutiranih malignih ćelija. Ovo su potvrdile brojne savremene studije. Osim toga, naučnici su otkrili i kako je vitamin E, koji takođe sadrže semenke suncokreta, važan za prevenciju kancera. On nas štiti od raka prostate, ali i karcinoma pluća.
Podstiču rad štitne žlezde
Jedan od glavnih uzroka bolesti štitne žlezde, uključujući i hipotireozu i hipertireozu, jeste manjak selena u organizmu. Na sreću, semenke suncokreta odličan su izvor ovog minerala.
Štitnjača reguliše telesnu temperaturu, srčani ritam, proizvodnju proteina i kontroliše brzinu metabolizma, što su samo neke od njenih funkcija. Upravo zbog toga poremećaj rada štitne žlezde može se manifestovati u vidu brojnih simptoma. U njih ubrajamo gojenje, zamor, abnormalnu telesna temperaturu i drugo.
Za kontrolu bolesti štitnjače, veoma je važno unositi dovoljne količine selena i joda. Stoga grickajte suncokretove semenke.
Pomažu u borbi protiv osteoporoze
Semenke suncokreta sadrže veliku količinu magnezijuma, minerala koji danas manjka većini ljudi. Osnovni razlog za njegov deficit jeste nezdrava ishrana i smanjen unos svežih, zdravih namirnica. Savremeni čovek živi užurbano i tako se najčešće i hrani – „s nogu“ i usput. Ove zdrave grickalice to svakako mogu promeniti, ne ustručavajte se, jedite ih svakodnevno, ali ne preterujte sa konzumacijom.
Mineral Mg ima veoma važnu ulogu u telu. Pomaže da nivo kalijuma i kalcijuma bude u ravnoteži unutar ćelija i drži krvni pritisak pod kontrolom. Jednostavno rečeno – on savršeno balansira naš organizam.
Takođe, magnezijum je jedan od minerala koji kosti čini jačima i zdravijima, i sprečava gubitak njihove gustine. Obavezno ga trebaju unositi osobe koje imaju predispozicije za nastanak osteoporoze. Uz sve to, sprečava stvaranje krvnih ugrusaka, migrenu, zatvor i hronični umor, pa čak i depresiju i anksioznost.
Važna napomena
-
Zbog toga što obiluju polinezasićenim mastima, semenke suncokreta lako se kvare ako predugo stoje na toplom. Stoga, zarad očuvanja njihove svežine, ali i važnih nutrijenata, držite ih na hladnom mestu. Obavezno ih smestite u hermetički zatvorenu posudu.
RECEPTI
Musli od suncokretovih semenki
Sastojci:
3 kašike ovsenih pahuljica,
2 kašike semenki suncokreta,
1 kašika semenki lana,
3 suve kajsije,
1 kašika suvog grožđa,
1/4 kašičice cimeta,
1 kašičica meda,
2 dl biljnog mleka ili tople vode.
Priprema:
Pomešati sve sastojke i ostaviti nek musli odstoji pola sata pre jela.
Lagana letnja salata
Sastojci:
1 šolja kukuruza šećerca,
1 struk vlašca, sitno iseckanog,
100 g semenki suncokreta,
100 g semenki bundeve,
1 kašičica origana,
3 kašike soka od limuna,
3 kašike maslinovog ulja (ekstradevičanskog),
1 kašika meda,
1/2 kašičice morske soli.
Priprema:
Najpre pomešati šećerac i vlašac. Sjediniti semenke suncokreta uz preostale sastojke i dobro izmešati. Preliti kukuruz i lagano promešati. Ostaviti nek odstoji dvadesetak minuta pre služenja.
Puter od suncokretovih semenki
Sastojci:
225 g sirovih semenki suncokreta,
60 ml ekstradevičanskog maslinovog ulja,
1/2 kašičice morske soli,
2 kašičice ekstrakta vanile,
3 kašičice cimeta u prahu,
1 kašičica soka od limuna ili pola kore od limuna (samo ako je organski gajen i dobro opran), narendane na sitno rende.
Priprema:
Semenke suncokreta najpre propržiteu u suvom tiganju sve dok ne poslanu braonkasle. Potom ih prespite u činiju i ostavite neka se ohlade. Sipajte ih u multipratik, uz jednu kašiku maslinovog ulja i so. Potom trebate miksati nekoliko sekundi, pa dodati preostale sastojke i nastaviti dok se ne dobije ujednačena pasta. Prespite dobijeni namaz od suncokreta u staklenu teglu, dobro zatvorite i čuvajte u frižideru.
Štanglice sa semenkama suncokreta
Sastojci:
1/2 šolje sirovih semenki suncokreta,
2 šolje ovsenih pahuljica,
1 šolja badema, sitno iseckanih,
1/2 šolje pšeničnih klica,
180 g sušenog voća po želji, sitno iseckanog,
1/2 šolje meda,
1/4 šolje smeđeg šećera,
30 grama otopljenog putera,
2 kašičice ekstrakta vanile,
1/2 kašičice morske soli.
Priprema:
Zagrejte rernu na 180°C. Sipajte ovsene pahuljice, semenke suncokreta, bademe i pšenične klice u zagrejan tiganj. Pecite sve zajedno na srednjoj temperaturi petnaestak minuta, uz neprekidno mešanje.
U odgovarajuću šerpu izručite med, šećer, puter, ekstrakt vanile i so. Zagrevajte sve na umerenoj temperaturi dok se šećer potpuno ne istopi. Pomešajte sve sastojke neka se sjedine, a zatim mešavinu prespite u podmazan kalup. Poravnajte i pecite oko 25 minuta. Nakon toga štanglice izvadite iz kalupa i ostavite neka se potpuno ohlade.
ordinacija.tv
Izvor:dijetamesecevemene.com
Kruška: Pomaže kod infekcije bubrega i bešike, kašlja, upala, dijabetesa, upale zglobova (recepti)
Kruška je biljka iz porodice ruža, poreklom je iz Azije, gaji se već više od 4000 godina. Obiluje vitaminima i mineralima, zbog čega su idealno voće jer jačaju celokupan organizam. One pomažu kod suzbijanja prehlade jer sadrže velike količine vitamina C koji stimuliše bela krvna zrnca da se bore protiv infekcije, direktno uništava mnoge viruse i bakterije, a takođe i regeneriše vitamin E – snažan antioksidans.
Nutritivna vrednost
Odličan izvor topljivih vlakana. Sadrževitamine A, B1, B2, C i E, folnu kiselinu i niacin. Također su bogat izvor bakra, fosfora i kalijjuma, a u manjim količinama sadrže kalcijum, gvoždje, magnezijum, natrijum i sumpor.
Prednosti za zdravlje
Kruške su hipoalargeno voće koje je puno vlakana, a retko izaziva alergijske reakcije. Sok od kruške je odličan za novorođenčad jer je blagog ukusa, a veoma zdrav.
Pomažu i kod sledećih stanja:
Krvni pritisak
Sadrže antioksidativna i antikancerogena jedinjenja koja sprečavaju nastanak visokog krvnog pritiska i srčanog udara.
Rak
Visok nivo vitamina C i bakra će smanjiti nivo slobodnih radikala u telu i na taj način sprečiti oštećenja ćelija.
Holesterol
Kruške su bogate pektinom, koji efektno smanjuje nivo lošeg (LDL) holesterola.
Probavni trakt
Topljiva vlakna su odlična za zdravlje probavnog trakta i mogu da pomognu u sprečavanju nastanka raka debelog creva.
Zatvor
Pektin je diuretik i ima blago laksativno delovanje, što će podstaći rad creva i omogućiti pravilno varenje hrane.
Energija
Kruška je bogat izvor glukoze i fruktoze, koje prilično brzo podižu nivo energije.
Temperatura
Najbolji način da smanjite telesnu temperaturu jeste da popijete veliku čašu sveže isceđenog soka od kruške.
Imunitet
Antioksidativno delovanje kruške će ojačati vaš imunitet. Jedite krušku ili pijte sok od kruške, pogotovo kada je sezona gripa i prehlada.
Upale
Kruška ima protivupalno delovanje i pomaže kod oslobađanja od bola uzrokovanog upalnim procesima.
Osteoporoza
Kruške sadrže visok nivo bora, koji pomaže telu da apsorbuje kalcijum i na taj način sprečavaju nastanak osteoporoze.
U narodnoj medicini
U narodnoj medicini plod kruške se upotrebljava za voćni čaj protiv kašlja, upala, promuklosti, dijabetesa, a povoljno deluje i na sluzokožu creva. Čaj od lista kruške koristi se za rastvaranje kamena u bubrezima, smanjenje bolova i pečenja pri mokrenju kod infekcije bubrega i bešike i lečenje upale zglobova.
Čaj od divlje kruške
Čaj od divlje kruške koristi se kao prirodni antibiotik koji pospešuje izbacivanje štetnih materija iz organizma. Često se upotrebljava za pripremu napitka protiv kašlja i promuklosti, ali i za obnavljanje sluzokože creva.
Ljudi koji imaju povišen šećer, a još uvek ne primaju insulin, trebalo bi da piju čaj od kore divlje kruške. Čaj je potrebno piti dok se ne spusti nivo šećera u krvi. Čaj od kore ili lista divlje kruške uspešno leči i upalu bubrega i mokraćnih kanala, a može da posluži i za čišćenje organizma. Takođe, čaj od lista kruške pomaže pri lečenju reume i helio bakterije.
U ljudskoj ishrani, plod se koristi za marmeladu, džemove, kompote, kolače…
RECEPTI
Sok od kruške
Sastojci:
-
1 kilogram krušaka
-
2 litara vode
-
200 grama šećera
Priprema:
Oprane kruške očistite od semenki i petiljki, pa ubacite u odgovarajući lonac i prelijte vodom. Ostavite da se kuvaju na umerenoj temperaturi. Kada omeknu znači da su gotove. Tada sklonite sa ringle, pa od njih napravite kašu. Ukoliko imate štapni mikser, blendirajte ih odmah u loncu sa sve vodom. Ako imate blender, onda vadite kruške, blendirajte ih pa vratite u vodu u kojoj su se kuvale. U sada kašu od krušaka dodajte šećer, pa dobro promešajte i vratite na ringlu da se kuva sok. Od trenutka kada kaša provri, kuvajte još nekih 15-20 minuta, pa sklonite sa ringle. Sada, po želji, možete dodati konzervans, limontus i slično.
Slatko od krušaka
Sastojci:
-
1 kilogram krušaka
-
500 grama šećera
-
Sok od 2 limuna
-
200 mililitara vode
Priprema:
Kruške oljuštite pa isecite na manje komade i očistite. Rasporedite ih zatim u dubok pleh, pa pospite šećerom i prelijte sokom od dva limuna. Ostavite ih da odstoje 1-3 sata, da otpuste svoj sok. Nakon tog vremena dodajte i vodu, pa u rernu da se sve krčka.
Rernu prethodno zagrejte na 180 stepeni, a kruške krčkajte oko 2 sata. To zavisi od rerne do rerne – znaćete da su gotove kada omeknu, blago porumene i sirup postane gust.
Slatko dok je toplo sipajte u sterilisane tegle, dobro zatvorite poklopcem pa ih ušuškajte u ćebence ili krpama. Ostavite da se slatko tako ohladi na sobnoj temp. pa tek kada se skroz ohladi odložite na neko tamnije i hladnije mesto.
Džem od krušaka bez šećera
Sastojci:
2 kg očišćenih krušaka
1 kašika tečne vanile
2 dcl vode
prstohvat limuntusa
Priprema:
Kruške oprati, očistiti od semenki i iseći na komadiće. Sve staviti u dublju šerpu. Dodati vanilu i limuntus. Sipati vodu i staviti na ringlu da se kuva. Kada počne da vri, smanjiti temperaturu i uz stalno mešanje kuvati sve dok se ne dobije gusta kaša. Dodatno varjačom gnječite komade kruške, ali je bolje kada se vide komadići kruške. Vrelu kašu od krušaka sipati u sterilisane tegle do samog vrha, zatvoriti poklopcem, okrenuti naopako na poklopac i ostaviti da se ohladi. Na ovaj način se stvori vakum u tegli, pa iako nema konzervansa, voće se održi. Ohladjene tegle okrenuti i odložiti u špajz.
ordinacija.tv
Brusnica – Prirodni antibiotik: Suzbija rast ćelija raka, sprečava ulazak bakterija u urinarni trakt, bešiku i bubrege, za podizanje imuniteta
Ukusna i osvežavajuća brusnica (Vaccinium macrocarpa), po mišljenju zapadnih stručnjaka, predstavlja najzdravije voće u prehrambenom lancu. I tradicionalna medicina joj odaje priznanje jer malo koja biljka ima tako jako antibiotsko dejstvo. Izuzetno je bogata vitaminom C, koji joj daje specifičan, kiselkast ukus.
Potiče iz Severne Amerike, gde su je starosedeoci koristili kao lek za mnoge bolesti, Indijanci su je “otkrili” doseljenicima u prvoj polovini 17. veka. U Evropu je doputovala mnogo kasnije i njen veliki uticaj na zdravlje nije bio odmah uočen. Danas je brusnica najtraženija u Velikoj Britaniji, Francuskoj i Nemačkoj, najvrednija je poljoprivredna kultura američke države Masačusets, glavnog svetskog proizvođača.
Ipak, kod nas se još stidljivo probija do potrošača, u dragocenoj riznici prirode. Osim vitamina C, sadrži i veliku količinu vitamina A, minerala, celuloze i mnogobrojnih hranljivih materija. Može da se jede sveža, suva, smrznuta, a najčešće se konzumira kao sok. Istraživanja su pokazala da tri čaše dnevno povećavaju nivo antioksidanasa i dobrog holesterola (HDL), tako da se smanjuje rizik od bolesti srca i krvnih sudova za čak 40 odsto.
Hipuričn kiselina iz ove biljke deluje kao prirodni antibiotik, sa izraženim dejstvom protiv gljivica. Antocijanini i proantocijanini pomažu u obnavljanju ćelija, koje su odgovorne za čulo vida. Zahvaljujući minimalnoj količini šećera, snižava glukozu u krvi i preporučuje se dijabetičarima.
U narodnoj medicini, brusnica se koristi za lečenje urinarnih infekcija. Izuzetno je važna za žene, jer čak 60 procenata dama makar jednom u životu ima taj problem. Infekcije mokraćnih kanala su vrlo uporne, pa se kod trećine pacijentkinja opet jave u godinu dana posle izlečenja. A posebno su im sklone starije osobe, trudnice, žene u menopauzi i postmenopauzi, oboleli od dijabetesa…
Naučna istraživanja su pokazala da kondenzovani tanini u brusnicama sprečavaju ulazak bakterija u urinarni trakt, bešiku i bubrege. A ako su već dospele unutra, sok od brusnica sprečava njihovo lepljenje za zidove urinarnog trakta, zbog čega ih urin lakše izbacuje iz organizma. Ono zbog čega je brusnica postala pravi hit među evropskim potrošačima je uspešno delovanje na najčešću i najnezgodniju bakteriju – ešerihiju koli.
Za brusnicu se tvrdi da je izuzetno efikasna i protiv bakterije Helicobacter pylori, koja je u najvećem procentu kriva za pojavu čira na želucu. Ali da bi se bakterija u potpunosti eliminisala treba svakodnevno, više meseci, da se pije njen sok. Smanjuje i broj bakterija u usnoj duplji, tako sprečava zubni plak i upalu desni. Dokazano je da ima i antikancerogena svojstva, sastojci u njoj suzbijaju rast ćelija raka i njihovo širenje u organizmu.
Kod brusnice nije samo lekovit plod, već i list. U narodnoj medicini se koristi za podizanje imuniteta. Kašičica izmrvljenog suvog lista (ili filter pakovanje) prelije se sa 2 dl vrele vode, poklopi i ostavi da odstoji pet do deset minuta. Procedi se i pije odmah, dok je svež.
Osvežavajući sok- Tri kilograma svežih brusnica ubacite u litar vode i kuvajte dok im korica ne ispuca. Zatim ih ispasirajte, a sok procedite kroz gazu ili cediljku. Dodajte 250 g šećera, kuvajte dva minuta i neprestano skidajte penu. Vreo sok sipajte u zagrejane flašice, ostavite da se ohladi i pijte.
ordinacija.tv
Izvor:novosti.rs
Chia semenke kao lek za: Dijabetes, osteoporozu, imunitet, srce, vid, kosu, nokte, kožu, zube, mišiće (recepti)
Chia semenke su sitna crna, bela i tamnosmeđa semena koja potiču od biljke Salviahispanica, koja je vrsta mente. Prirodno stanište joj je Južna i Srednja Amerika, tačnije područje Perua, Gvatemale, Bolivije, Paragvaja i Meksika. Od davnina uzgajali su je i koristili su je kao osnovnu namirnicu Asteci i Maje, a sam naziv chia, zapravo, je drevna majanska reč za snagu.
Iako se koristila hiljadama godina, postala je popularna u poslednjih 25 godina, jer su naučnici ustanovili da je prebogata omega-3 masnim kiselinama koje čine čak trećinu njenog sastava, što predstavlja jedan od najboljih izvora zdravog i kvalitetnog ulja.
Chia semenke sastav
Osim toga, chia semenke obiluju antioksidansima i vlaknima, a sadrže i visok nivo magnezijuma, cinka, gvožđa i kalcijuma. Kao takva, ova dragocena biljka može mnogo da utiče na unapređivanje zdravlja, posebno kad je reč kod sprečavanja oboljenja srca, povišenog šećera, a odlično se pokazala i kad je regulisanje varenja u pitanju.
Chia semenke su veoma bogate mineralima
Prednjači mangan, koji je veoma bitan za metabolizam, rast i razvoj mišića i kostiju. Potom je prisutan fosfor, koji je takođe bitan za održavanje i regeneraciju tkiva. Pored njega nalazi se i bakar koji nam najčešće nedostaje u ishrani, a važan je za zdravlje i pravilan rad srca. Zanimljivo je da se u samo dve kašike čia semenki nalazi čak dva puta više kalijuma nego u jednoj banani.
Gvožđe, kao sastavni deo hemoglobina u crvenim krvnim ćelijama, uključen je u transport kiseonika kroz celo telo, a ovim mineralom chia semena takođe obiluju. Na kraju, prisutan je kalcijum, koji osim što je dobar za kosti, izuzetno pogoduje našem mozgu i nervima.
Iako su bogate esencijalnim mineralima, chia semenke ne predstavljaju obilan izvor vitamina. Ipak, sadrže vitamine A, B, E i D, koji su pogodni za vid, kosu, nokte, kožu, zube, mišiće i nervno tkivo. Upravo zato se koriste kao dodatak jelima, prirodnim voćnim sokovima i desertima, a ne sadrže ni šećere, gluten i okside.
Kako se koriste semena chia u ishrani
Prema naučnim analizama, 28 grama ovih semena sadrži 138 kalorija, 8 grama masti, 12 grama ugljenih hidrata, 10 grama vlakana i 5 grama proteina. To znači da jedna puna kašika dnevno obezbeđuje 18 odsto dnevnih potreba kalcijuma, 27 odsto fosfora, 30 odsto mangana i nešto manju količinu kalijuma, cinka i bakra.
Pošto je čia seme potpuno neutralnog ukusa, ono neće imati uticaja na drugu hranu koju konzumirate istovremeno, pa ga možete koristiti kao dodatak svim jelima. Najčešće se preporučuje kombinovanje sa salatama, semenke chia su pogodne i uz dvopek, kao dodatak tokom pripreme hleba, kolača i peciva, a samlevene ih možete dodati u jogurt i kefir. Idealno se kombinuju uz orašaste plodove, kukuruz, badem i proso.
Možete ih koristiti kao u sva tri obroka. Recimo, za doručak uzmite šolju kefira i dodajte kašiku čija semenki uz ovsene mekinje, pahuljice ili musli. Osim toga, veoma se lako mogu kombinovati i upotrebiti kad je ručak u pitanju. Možete ih dodati u salatu, čime ćete povećati unos proteina i vlakana i ceo obrok učiniti lako probavljivim.
Takođe, čija semena možete da ubacite u supu, ćufte od mesa ili u smesu za pohovanje mesa, jer su idealna zamena za prezlu. Za kraj dana možete da pomešate jogurt i chia semenke, a u smesu da izrendate jednu svežu jabukui dodate malo kandiranog voća.
Chia semena koliko na dan se smeju konzumirati
Za razliku od semena lana, chia semenke ne moraju da se samelju da bi mogle da se konzumiraju i da bi njihova nutritivna vrednost bila potpuno izražena. One su lako probavljive, vrlo prijatnog ukusa i mogu da se konzumiraju u dnevnoj dozi od 20 grama.
Nije preporučljivo da ih pržite, kako termičkom obradom ne bi izgubile vredne i hranljive materije. Čak i kad ih dodajete jelima koja pripremate, savetuje se da to učinite pred sam kraj kako bi što manje bile izložene visokoj temperaturi i time zadržale svežinu.
Pošto veoma lako upijaju vodu, mogu da se konzumiraju svako jutro tako što ih prethodno ostavite da odstoje desetak minuta u čaši vode.Za to vreme one nabubre i praktično dobijete želatinastu masu koju možete jesti kašičicom.
Doziranje semenki čia
Nutricionisti preporučuju da osobe ispod 50 godina starosti unose 38 grama dnevno za muškarce i 25 grama za žene, dok osobe preko 50 godina starosti konzumiraju po principu 30 grama dnevno za muškarce, odnosno 21 gram za žene.
Iako se preporučuju osobama koje pate od određenih zdravstvenih problema, čia semena su najbolji izbor mnogih sportista. Naime, zbog visokog nivoa proteina kojeg sadrže zajedno sa mineralima, često se nalaze na meniju onih osoba koje se bave sportom, pošto pospešuju oporavak, izgradnju i regeneraciju mišića.
Zanimljivo je da ove sitne semenke sadrže triptofan, protein koji osim što daje osećaj sitosti, razgradnjom u organizmu pomaže kada je u pitanju kvalitetan san, pa se preporučuju osobama koje pate od nesanice.
10 prednosti korišćenja čia semenki
Slobodno možemo reći da se ova biljka svrstava među najzdravije namirnice na planeti. Karakteristična je po tome što je prepuna hranljivim materijama koje umnogome pomažu vašem telu i mozgu da pravilno i bolje funkcionišu. Evo liste prednosti korišćenja chia semena koja je naučno dokazana:
-
Obezbeđuju veliku količinu hranljivih materija, dok sadrže veoma malo kalorija,
-
Bogate su antioksidansima,
-
Sadrže nizak nivo ugljenih hidrata, a visok nivo visokokvalitetnih proteina i vlakana,
-
Pomažu gubitak telesne težine,
-
Obiluju omega-3 masnim kiselinama,
-
Poboljšavaju krvnu sliku i smanjuju rizik od srčanih oboljenja,
-
Visok sadržaj kalcijuma, magnezijuma i fosfora poboljšava zdravlje kostiju, a važno je reći da se chia semenke posebno preporučuju osobama koje ne jedu mlečne proizvode,
-
Dovode do značajnih zdravstvenih poboljšanja kod osoba koje boluju od dijabetesa tipa 2,
-
Preporučuju se sportistima i rekreativcima, jer pomažu postizanje boljih rezultata i performansi,
-
Veoma lako se uklapaju uz svako jelo i odgovaraju vašem načinu ishrane, a ne izazivaju alergijske reakcije na koži.
Chia semenke kao lek za brojne tegobe
Chia semenke su postala popularne u poslednjih nekoliko godina zbog svoje visoke nutritivne vrednosti i mnogih zdravstvenih beneficija. Kao što je već rečeno, ova semena sadrže veliku količinu omega-3 masnih kiselina koje su izuzetno važne za naše telo i prava su hrana za mozak. Upravo zbog činjenice da obiluju ovom korisnom materijom, savetuje se da se koristi kao dodatak jelima, jer retko koja namirnica koju konzumiramo ima dovoljno omega-3 masnoća.
Osim toga, chia semenke smanjuju otpornost na insulin i poboljšavaju nivo šećera u krvi, te su sjajan izbor u borbi protiv dijabetesa tipa 2 koji se često javlja. Zanimljivo je da, u poređenju sa tradicionalnim hlebom, onaj koji je napravljen od čia semenki pogoduje smanjenju šećera u krvi i kao takav se savetuje za svakodnevnu upotrebu osobama obolelim od dijabetesa.
Poznato je da današnji način života izlaže svakoga od nas stresu koji ima ozbiljne posledice po naš organizam, a najčešće po probavni sistem. Kod problema sa neredovnom stolicom i sa tzv. lenjim crevima, chia semenke obezbeđuju distribuciju potrebnih vlakana. Ona se apsorbuju u debelom crevu i omogućuju povratak pravilnog rada probavnog sistema i redovno pražnjenje. Osim toga, ishrana bazirana na vlaknima kojima obiluje ovo semenje pomaže i kod smanjivanja nadimanja i upalnih procesa debelog creva.
Chia seme sadrži niz korisnih biljnih jedinjenja. Najzastupljenija je hlorogena kiselina, koja predstavlja prirodni i snažan antioksidans koji smanjuje krvni pritisak. Pored nje, nalazi se kofeinska kiselina, koje ima u izobilju a koja je idealni saveznik u borbi protiv upalnih procesa u organizmu.
Naučnici su takođe utvrdili da chia semenke sadrže kvercetin i kempferol, dva antioksidansa koji smanjuju rizik od srčanih oboljenja, osteoporoze, a pokazali su se korisnim i u prevenciji malignih oboljenja i drugih hroničnih bolesti. Posebno se savetuje da ih koriste deca koja imaju problema sa demineralizacijom kostiju, koja vodi ka pojavi rahitisa, a kod odraslih osoba ka osteomalaciji.
RECEPTI
Chia hrono hljeb
Sastojci:
-
2 kašike chia sjemenki
-
4 kašike vode
-
150 g integralnog brašna
-
50 g integralnog raženog brašna
-
40 g heljdinog brašna
-
1 kašičica soli
-
oko 250 ml vode
-
1 prašak za pecivo
-
3 kašike kiselog mlijeka ili mineralne vode
Priprema
Sjediniti chia sjemenke i vodu. Ostaviti 10-tak minuta, da nabubre.Sjediniti brašno, so i vodu, pa dodati u chia sjemenke. Sve sjediniti i ostaviti prekriveno oko sat vremena. Prašak za pecivo sjediniti sa kiselim mlijekom ili mineralnom vodom, pa ostaviti 3 minute. Dodati tijestu, pa sve zamijesiti. Oblikovati hljeb na pobrašnjenoj radnoj plohi, staviti u manji kalup (premazan puterom i posut brašnom ili obložen papirom za pečenje)! Hljeb zarezati. Staviti u pećnicu, zagrijanu na 250 C. Peći 3 minute, pa smanjiti temperaturu na 210 C i peći još nekih 35 minuta. Pečen hljeb ostaviti da se ohladi…
Štapići sa chia semenkama
Sastojci:
-
400 g belog brašna
-
1/2 kesice praška za pecivo
-
1 kašičica šećera
-
1,5 kašičica soli
-
16 kašičica ulja
-
1 šakica chia semenki
-
oko 1 dl mlake vode da se zamesi
Priprema
U činiju sipati svu količinu brašna, napraviti udubljenje u koje dodate prašak za pecivo, šećer, so, chia semenke, ulje i postepeno dodavajući vodu i zamesiti fino meko testo. Sve sastojke mešajte varjačom, potom rukom nastaviti mesiti. Prebaciti testo na pobrašnjenu radnu površinu i napraviti valjak od njega. Podeliti ga na dva dela i svaki dao malo premesiti. Rastanjiti tanko testo oklagijom i seći oštrim nožem štapiće širine i dužine po želji. Lagano, uz pomoć noža, prebaciti ih na pleh obložen papirom za pečenje. Peći u prethodno zagrejanoj rerni na 180°C 15-20 minuta.
Chia puding
Sastojci:
300 ml kokosovog mleka,
3 kašike čia semenki,
3 kašike kokosa
2 kašike meda
i po izboru, možete da dodate voće koje želite, a najlepši ukus puding ima sa bananama, jagodama, kupinama i mangom.
Potrebno je da pomešate mleko, chia semenke, kokos i med. Izmešajte dok se masa lepo ne sjedini, a potom je odložite u frižider na nekoliko sati, najbolje da odstoji preko noći. Pre nego što počnete sa serviranjem, preporučuje se da izvadite posudu sa masom da odstoji na sobnoj temperaturi.
Za voćni pire možete da koristite samo jednu namirnicu. Ipak, mnogo lepši efekat ćete postići kombinovanjem nekoliko različitih voćki. Pripremljeno, oprano i očišćeno voće prvo isecite, a potom izmešajte mikserom. Po želji možete da dodate malo meda u toku pripreme, kako biste eliminisali kiselost. Ukoliko niste u mogućnosti da napravite pire, možete da isečete voće na sitne komade i kao takvo ga koristite.
U činije za serviranje sipajte sloj pudinga, potom sloj voća, zatim ponovo sloj pudinga i na vrh možete da stavite voće posuto kokosom. Ovaj desert je izuzetno zdrav, jer sadrži prirodne šećere koji se sporije razgrađuju u organizmu za razliku od kupovnih pudinga koji obiluju veštačkim šećerima i zaslađivačima.
Chia smoothie
Potrebno je:
1 banana,
1 šolja jagoda,
chia semenke jedna puna kašika,
50 ml kokosovog mleka,
pola kašičice vanile u prahu,
pola kašičice cimeta,
kockice leda.
Navedene sastojke ubacite u blender i izmiksajte sve dok se ne sjedini u masu. Po želji možete dodati i jednu šargarepu kako bi smoothie imao još lepši ukus i boju. Za pripremu ovog napitka potrebno je svega nekoliko minuta. Pošto je smuti bogat neophodnim vitaminima i mineralima, predstavlja idealan doručak za zdrav početak dana.
Chia smoothie za zdravu kožu
Potrebno je:
-
1 banana
-
2 kašike Chia semena
-
3-4 sveže jagode
-
300 ml. mleka ili jogurta sa malo masti
Stavite sve sastojke u blender i mešajte dok smesa ne postane glatka.
Chia smoothie sa vanilom
Potrebno je:
-
1 kašika chia semenki
-
1 banana
-
250 ml bademovog mleka
-
½ kašičice vanile
Chia semenke prelijte bademovim mlekom, posle par minuta promešajte i ostavite preko noći u frižideru. Ujutru u blender stavite želatirane chia semenke, bananu i vanilu po želji i sve zajedno izmiksajte.
Zeleni chia smoothie
Potrebno je:
-
1 ½ smrznuta banana
-
½ šolje soka narandže
-
1 narandža
-
2 šolje mlade blitve ili spanaća (može i zamrznut)
-
1/2 cm korena đumbira
-
chia semenke
