Život i moda šezdesetih godina 20-og veka
Moda do polovine 60-ih biće mešavina mode sa kraja 50-ih i novina koje donose modni kreatori osluškujući šta se dešava u društvu. 1961.godine modni kreator Andre Kurež (Andre Courreges) otvara svoju modnu kuću sa željom da svojim modelima ženi udahne novu, do tada nevidjenu fantaziju.
Kostim (suknja i pantalone) nastavljaju da se nose u sličnom stilu kao i sa kraja 50-ih. Izmene će nastati kada postane moderna “trapez” suknja. Do 1965.godine suknje se pomalo skraćuju, ali tek da otkriju kolena. Haljina – vreća koja je lansirana još 1957.godine ( kreator Balensiaga) nameće se sve više i postaje čest izbor žena. Haljine “trapez” su modni hit ( kreatori Pjer Karden i Andre Kurež uveli su ih u svoje modne kolekcije) tokom cele decenije. Od 1965.godine, u Londonu, kreatorka Meri Kvant će lansirati mini suknju. Gotovo istovremeno će u Parizu kreator Andre Kurež kreirati mini suknje u futurističkom stilu i koristiće ih kao ključni modni element.
Pantalonama se daje drugačija dimenzija od prethodne decenije. Pjer Karden kreira pantalone koje prate liniju tela i kombinuje ih sa jaknom koja se kopča oko vrata. Iv Sen Loran kreirao je ženski smoking (1966.godine), kostim sa pantalonama u sahari stilu (1967.godine).
“Devojko mala
Zanimljivo je da u ovoj deceniji počinje čvrsta veza između modnih kreatora i filmskih i muzičkih zvezda, ali i ličnosti iz sveta politike (najpoznatiji primer je Žaklina Kenedi koja je nosila elegantne kostime Koko Šanel i još nekih drugih kreatora ). Svaki kreator ima svoje muze: Pjer Karden kreira za Bitlse, Pako Raban je kreirao kostime za film “Casino Royale”…
Žene plemena Tuarega će vam srušiti sve seksualne predrasude
Tuarezi, koji vekovima nastanjuju saharski deo Afrike, samo na prvi pogled liče na jedno nomadsko pleme. Kad se zakorači u njihov svet, nailazi se na slobode, koje ni liberalne zapadnjačke kulture ne prihvataju. Nosioci tih sloboda su žene, muslimanke koje ne skrivaju lice i koje ne sputavaju svoju seksualnost. I to je teč početak.
ŽENE POSEDUJU KUĆE, ŽIVOTINJE I RAZVODE SE BEZ OSEĆAJA SRAMOTE
Žene su istaknute članice plemena Tuarega, imaju svoje kuće i svoje životinje, što dodatno simbolizuje njihovu samostalnost.
– Životinje su sve što imamo, pijemo njihovo mleko, jedemo njihovo meso, koristimo njihovu kožu, trgujemo njima. Kad životinje umru, i Tuarezi umiru- ispričao je jedan pripadnik plemena u intervjuu sa novinarom Piterom Gvinom.
Ženama je dozvoljeno da pre braka imaju kolikogod žele partnera. Jedino pravilo koje moraju da slede u tome jeste pravilo privatnosti, a koje podrazumeva da muškarac u kuću žene dolazi kad padne mrak, a njen dom napušta pre svitanja.
Porodica devojke sve vreme se ponaša “kao da se ništa ne dešava”. Ako devojka posle romantične noći poželi novog partnera, ta želja joj se ispunjava.
Zbog ovakve prakse veliki broj devojaka, potpuno izjednačenih sa mladićima, kasnije stupa u brak.
Ali veze pre braka nisu samo seksualne. Praksa je da mladići pišu romatične pesme devojakama, birajući svaku reč pažljivo. One im uzvraćaju istom merom, pa zajednica Tuarega obiluje nekom, za moderan svet zaboravljenom romantikom.
Žene ostaju slobodne i kada stupe u brak, ukoliko odluče da se razvedu, ništa im ne stoji na putu.
Okončanje braka ih ne lišava kuće, koja ostaje u njihovom vlasništvu. Deca se takođe posle razvoda dodeljuju majkama, koje su centar svake porodice.
Muškarac se posle razvoda vraća u kuću svoje majke, najčešće sa jednom kamilom. I ni sa čim više.
Iako ste možda pomislili da je razvod u svetu Tuarega sramota, prevarili ste se. Porodica razvedene žene pravi zabavu u čast njenog razvoda i time ostalim muškarcima daje do znanja da je ona ponovo slobodna.
Vrhunac sasvim posebnog položaja žene jeste činjenica da muškarac, ukoliko nije njen seksualni partner, ne može da jede pred njom.
LEPOTA JE TU DA SE POKAŽE
Tuarezi su pre prihvatanja islama verovali u kralljicu Tin Hinan iz četvrtog veka. Danas kao pripadnici muslimanske veroispovesti odudaraju od ostalih pripadnika ove religije.
– Žene su prelepe, mi želimo da gledamo ta lica- rekla je fotografkinja Henrijeta Batler, koja je 2001. godine upoznala ovo pleme i oduševila se njime.
OVO IPAK NIJE MATRIJARHAT
Kolikogod sloboda imale žene, najveću moć u donošenju važnih odluka za zajednicu imaju muškarci, ali se mišljenje žena sluša sa velikim poštovanjem.
Poznavaoci ovog plemena istuču da žene deluju iza scene, uticajem na muževe koji rado prihvataju njihove predloge.
Muškarac, ukoliko poseduje izvesnu imovinu, imetak dodeljuje sestriću, i to radije nego sinu, zbog mogućnosti da on nije njegov biološki naslednik.
I za muškarce se vezuje jedna osobenost, zovu ih plavim muškarcima Sahare. Taj naziv potiče od njihove velike ljubavi prema indigo boji kojim je obojena njihova odeća.
U poslednje vreme plemena Tuarega uduržuju se sa ekstremističkim islamskim grupama, plemena u Libiji spajaju se sa pripadnicima ISIS, dok se Tuarezi iz Malija, Nigera i južne Nigerije spajaju sa militantnom organizacijom Boko Haram. Veruju da će ti savezi olakšati njihovu borbu za nezavisnost.
Antropolozi i kulturolozi strahuju da vremenom Tuarezi iz Sahare odustati od svoje osobenosti, primećuje se da pojedine žene nose hijab. Vreme će pokazati da li će poseban svet plemena izdržati pred naletom drugih kultura..
Izvor:zena.blic.rs; J.M./Daily mail
Žene plemena Himba – Najlepše a nikad se ne kupaju
U severozapadnoj Namibiji živi pleme Himba. Iako se odupiru uticajima 21. veka i turističkoj industriji, izuzuetna su fascinacija putnika koji imaju mogućnost da ih posete.
Himba su nomadski pastiri, najviše naseljavaju regiju Kaokoland, a populacija broji oko 50 000 ljudi. Oni su monoteisti i veruju u boga Makurua. Naziv su dobili još u 19. veku, a reč Himba znači prosjak. Ako se pitate zbog čega nose ovaj, poprilično pogrdan, naziv – razlog je taj da je ovo pleme nastalo nakon raskola Herero plemena, pa su mnogi koji su bili odbačeni lutali regijom Kaokolad tražeći pomoć drugih članova plemena, a takođe su bili u potrazi za govedima i usevima.
Žene plemena Himba su izuzetno lepe i neobične. Telo im je prekriveno crvenom bojom, koju dobijaju od hematita koji mešaju sa puterom. Ova boja osim što služi da bi se uspostavila razlika između muškaca i žena, štiti kožu od jakog sunčevog zračenja, održava kožu čistom i donekle sprečava rast dlaka. Smatra se simbolom lepote i plodnosti, pa se devojke tek u pubertetu počinju mazati ovom bojom. Tada, takodje, počinju da nose krunu na vrhu glave napravljenu od kozije ili kravlje kože. Za devojčice je karakteristično da nose dve pletenice prebačene preko lica, dok udate žene nose mnogo sitnih pletenica. Za muškarce je karakteristična jedna pletenica na vratu. Frizura koju nose ne ukazuje samo na starosnu dob žene, nego i na društveni položaj.
Za Himba žene je zanimljivo da se nikada ne kupaju u vodi, već u dimu aromatičnih biljaka i smole. Pretpostavlja se da ova čudna navika datira iz vremena velikih suša, kada se oskudevalo sa vodom i kada su samo muškarci mogli da je koriste za kupanje, tako da su žene morale da pronađu alternativu.Njihov način odevanja je tradicionalan i autentičan i nije se menjao od 16. veka, od kada datiraju prvi podaci o plemenu. Odevni predmeti su većinom izrađeni od kože i nose se uz jedinstveni nakit.
Od devedesetih godina prošlog veka pleme Himba sarađuje sa inostranim aktivistima i sa vladom Namibije. Žive u rezervatima u kojima imaju kontrolu nad životnom sredinom i turizmom, a dobili su i putujuće škole u kojima uče engleski jezik.
ZAŠTO ČLANOVI PLEMENA TSIMANE IMAJU NAJZDRAVIJA SRCA NA SVETU?
Rezultati nove studije,objavljene u časopisu Lanset otkrivaju da najzdravija srca na svetu imaju članovi plemena Tsimane. Oni žive u području oko reke Manići u bolivijskim nizijama Amazonije, a njihov stil života je sličan životu predaka koji su tu živeli pre nekoliko hiljada godina.
U toku istraživanja je ispitano stotine muškaraca i žena iz naroda Tsimane i otkriveno je da skoro 9 od 10 ima čiste arterije bez rizika od srčanih oboljenja. Naučnici su prilično iznenađeni otkrićem da skoro nijedan član tog naroda nema zapušene arterije, čak ni u dubokoj starosti.
Naučnici su zaključili da skoro dve trećine ljudi naroda Tsimane starosti preko 75 godina uopšte nema rizik, a samo 8 procenta ima umereni rizik od srčanih oboljenja.
Tsimane su toliko zdravi da ni sa 75 godina nemaju naslage kalcijuma u koronarnim arterijama. Poređenja radi, četvrtina Amerikanca starih 45 godina u koronarnim arterijama imaju naslage kalcijuma, dok čak 80 odsto Amerikanaca starih 75 godina ima naslage kalcijuma.
U čemu je tajna? Naravno, u ishrani i sveukupnom načinu života. Iako ne možemo da živimo poput lovaca sakupljača, neke stvari bismo mogli da naučimo od njih.
Ishrana
Njihova ishrana se bazira na konzumiranju divljih svinja, tapira i vodenih svinja (17 odsto ishrane), pirane i soma (7 odsto njihove ishrane), dok ostatak čine pirinač, kukuruz, manioka i banane, kao i sve vrste voća i orašastih plodova koje mogu da pronađu.
Ako njihovu ishranu pogledamo kroz unos kalorija, primetićemo da 72 odsto kalorija unose kroz ugljene hidrate, 14 odsto kroz masti, a 14 odsto kroz proteine.
Stil života
Članovi plemena Tsimane su fizički izuzetno aktivni. Dnevno u proseku naprave od 15.000 do 17.000 koraka (muškarci 17.000, žene 16.000, a stariji od 60 godina više od 15.000). Dane provode u lovu, pecanju, poljoprivredi, skupljanju voća i orašastih plodova.
Muškarci provode u proseku 6 do 7 sati, a žene 4 do 7 sati u fizičkim aktivnostima. Naučnici smatraju da su upravo aktivan način života i ishrana ključni razlozi za dobro zdravlje, čak i u starosti.
Tsimane takođe mnogo manje puše, ali imaju više infekcija koje mogu potencijalno da povećaju rizik od srčanih oboljenja izazivajući upalu u celom telu. Jedna od ideja jeste da bi crevni paraziti, koji ublažavaju reakcije imunog sistema, mogle da budu učestalije i da pomognu u zaštiti srca.
Savete koje možemo da primenimo
Budući da je fizička aktivnost veoma bitna, Majkl Gurven sa Univerziteta u Santa Barbari savetuje da idemo biciklom na posao,da koristimo stepenice umesto lifta i da ako je moguće za kompjuterom radimo stojeći ili hodajući.
„Ovo je izvrsna studija s unikatnim rezultatima. Činjenica da Tsimane 72 odsto energije dobijaju iz ugljenih hidrata kosi se skorijim sugestijama da su ugljeni hidrati nezdravi“, objasnio je kardiolog Gevin Sederkok sa Univerziteta u Eseksu.
„Njihov stil života sugeriše da ishrana s niskim sadržajem zasićenih masti i visokim sadržajem neobrađenih ugljenih hidrata bogatih vlaknima, zajedno sa mesom i ribom, nepušenjem i aktivnošću tokom dana može da pomogne i spreči oštećenje u arterijama u srcu“, kaže profefsor Hillard Kaplan sa Univerziteta u Meksiku.
Vekovima čuvana tajna japanskih samuraja: Eliksir za zdrave kosti i protiv umora!
Imate probleme sa kostima ili ste često umorni? Rešenje za vas može biti stari lek po receptu japanskih samuraja!
Pripremite lekoviti tonik i pružićete sebi potrebnu energiju, a učinićete čudo i za zdravlje kostiju! Prednost ovog napitka jeste to što organizam iz njega na najbolji način izvlači sve korisne materije – vitamine, proteine i kalcijum.
Sve što vam je potrebno za ovaj svojevrsni eliksir jeste 150 ml jabukovog sirćeta i jedno jaje srednje veličine. Jaje operite i stavite u čašu sa jabukovim sirćetom i ostavite da stoji 7 dana. Najbolje je koristiti domaće jabukovo sirće.
Ljuska jajeta će se za to vreme rastvoriti u sirćetu, a ostaće samo membrana koja čuva belance i žumance, koju treba da pocepate. Kada ste to učinili, jaje vratite u sirće i dobro izmešajte.
Da biste postigli najbolji mogući efekat, svakodnevno uzimajte po 10 ml ovog lekovitog napitka i to tri puta dnevno. Ova količina neka obavezno bude rastvorena u čaši mlake vode!
U Švajcarskoj se ceni rad, siromašni ne postoje: Plata lekara je 12.000, učitelja 7.000, pekara 3.800 evra!
Švajcarski kanton Cirih objavio je vodič za plate iz kojeg se može videti kolika je mesečna zarada u pojedinim profesijama u toj zemlji.
Frizer – 2.601 CHF (2.426 evra)
Cvećar – 3.800 CHF (3.545 evra)
Grafički dizajner – 3.800 CHF (3.545 evra)
Stolar – 4.018 CHF (3.749 evra)
Radnik u pošti – 4.031 CHF (3.761 evra)
Pekar – 4.051 CHF (3.800 evra)
Automehaničar – 4.450 CHF (4.152 evra)
Kondukter u vozu – 4.558 CHF (4.253 evra)
Softver developer – 4.608 CHF (4.299 evra)
Vozač autobusa – 4.858 CHF (4.533 evra)
Novinar – 5.551 CHF (5.179 evra)
Socijalni radnik – 6.246 CHF (5.828 evra)
Učitelj – 7.398 CHF (7.000 evra)
Oficir u vojsci – 8.142 CHF (7.600 evra)
Javni tužilac – 10.400 CHF (9.704 evra)
Glavni lekar u bolnici u Cirihu – 12.824 CHF (11.966 evra)
U Švajcarskoj se praktikuje i isplata trinaeste plate. Inače, švajcarska trinaesta plata u proseku iznosi koliko čitava godišnja zarada kod nas. Interesantno je i to što u toj alpskoj zemlji nema prosjaka, dok je stopa nezaposlenih na nivou statističke greške!
Tradicionalne metode lečenja američkih Indijanaca
Prema verovanju Indijanaca, bolesna osoba pati zbog nesklada između duha i tela. Zato su se Indijanci borili da obolelog vrate u ravnotežu i da leče prvo osobu, a ne samu bolest. Njihova medicina se temeljila na darovima prirode, tj. na lekovitim biljkama. Teško je otkriti kako su prepoznali lekovite biljke, ali pretpostavlja se da su im u tome pomogle životinje. Posmatrali su koju biljnu hranu jedu ranjene i bolesne životinje, pa su tako shvatali da biljke mogu pomoći i ljudima.
Da bi bili zdravi, Indijanci su se pridržavali ovih načela:
-
Duh i telo trebaju biti u harmoniji.
• Život u zajednici mora biti skladan.
• Trebamo se brinuti o prirodi i deci.
• Važno je poznavati lekovite biljke.
Lekovite biljke američkih Indijanaca
