Naslovna Blog Stranica 245

Dr Marvin Herndon: „BOMBARDOVANJE” otrovnom prašinom nije nečija uobrazilja!

Dr Marvin Herndon sa Univerziteta u San Dijegu opisuje posledice zaprašivanja Zemljine atmosfere i poguban uticaj geoinženjeringa na čovečanstvo i živi svet. Sve je dodatno eskaliralo 20. januara 2013, kada je Barak Husein Obama položio zakletvu za drugi mandat – tvrdi naučnik

Mnogi protivnike kemtrejlsa smatraju paranoičnim, jer, navodno – tako nešto uopšte ne postoji. Iako je jasno da nebo nije kao što je nekad bilo, iako je „hemijske paučine” sve više, iako avioni ostavljaju tragove kakve nikada nisu ostavljali…

Ali – izgleda da se nešto, ipak, pomera. I akademska javnost počela je polako da priznaje da „bombardovanje” otrovnom prašinom nije nečija uobrazilja. Sve se dešava pod okriljem geoinženjeringa – menjanja globalne klime – kao odgovora na klimatske promene.

Sumpor, aluminijum, silicijum…

Novinar portala „Colective evolution” Ardžan Valija podseća da dokazi postoje. „Recimo, SPICE je britanski istraživački projekat koji finansira vlada, a na kojem sarađuju univerziteti Oksford, Kembridž, Edinburg i Bristol, radi dubljeg ispitivanja ideje „Solar Radiation Managementa” (SRM)”. „Solar radiation management” projekti su vrsta klimatskog inženjeringa koji nastoji da reflektuje Sunčevu svetlost i time redukuje globalno zagrevanje. „Neke od čestica – kandidata za prskanje u vazduh koje je predložio SPICE su: sumpor /sumporna kiselina /sumpor-dioksid; titanijum; silicijum-karbid; kalcijum-karbonat; aluminijum; silicijum; cink-oksid” (a sve se to lepo da videti i proveriti na zvaničnoj stranici SPICE, i očigledno je da niko to i ne krije.

Dodatni udarac onima koji pobijaju postojanje kemtrejlsa zadao je dr Marvin Herndon sa Univerziteta u San Dijegu. Ovaj nuklearni hemičar, geohemičar i kosmohemičar – najpoznatiji po svom zaključku da je unutrašnje jezgro Zemlje izgrađeno od nikl-silicida, a ne od delimično kristalizovanog nikl-gvožđa, objavio je revolucionarni članak u recenziranom časopisu „Current Science”, pod nazivom „Aluminijumsko trovanje čovečanstva i Zemljine biote tajnom geoinženjerskom aktivnošću: posledice za Indiju” (Aluminum poisoning of humanity and Earth’s biota by clandestine geoengineering activity: implications for India).

Dr Herndon u apstraktu navodi da će ovaj rad pomoći da se razume povezanost visoke mobilnosti aluminijuma sa ljudskim zdravljem u aluvijalnoj ravni Ganga. „Opisujem dokaz potajne geoinženjerske aktivnosti do koje je došlo u najmanje poslednjih 15 godina i koja je eskalirala u poslednje dve godine. Geoinženjerska aktivnost putem mlaznih aviona sa tankerima širi neprirodnu, toksičnu supstancu u Zemljinu atmosferu, koja sa kišnicom oslobađa visokomobilni aluminijum. Dalje, iznosim dokaze da je toksična supstanca pepeo nastao sagorevanjem uglja. Potajno posipanje pepelom, što rezultira oslobađanjem visokomobilnog aluminijuma, jeste, tvrdim, osnovni uzrok rasprostranjenja i izraženog povećanja neuroloških bolesti, kao i trenutno rasprostranjenog i rastućeg onesposobljavanja Zemljine biote (prim. autora: živog sveta).”

U članku se nastavlja diskusija i navode publikacije u kojima je navedeno detektovanje teških metala poput aluminijuma, barijuma, stroncijuma i dr, u kišnici, pepelu, itd. Na primer, u periodu od jula 2011. do novembra 2012, sakupljena su 73 uzoraka kišnice koji su analizirani na aluminijum i barijum: 71 je uzet sa različitih lokacija u Nemačkoj, jedan u Francuskoj, jedan u Austriji. Aluminijum je detektovan u 77 posto uzoraka kišnice, gde je takođe bilo veoma visoke koncentracije barijuma i stroncijuma. Navodi se da koncentracije metala nisu rezultat prirodnih fenomena (poput vulkanskih erupcija) i da se ove toksične supstance ne mogu pronaći u prirodnom okruženju, pa stoga živi svet i nije razvio prirodni imunitet na njih, a „neurološka oboljenja pokazuju eksplozivni profil rasta, uključujući autizam, Alchajmerovu bolest, Parkinsonovu bolest, ADHD (poremećaj pažnje) i druge, kao i različito uništavanje biljnog i životinjskog sveta”. „Tvrdim da je uzrok ovoga visokomobilni aluminijum iz geoinženjeringom raspršene prašine”…

Zločin protiv čovečanstva

„Nakon što je američki predsednik Barak Husein Obama položio zakletvu za drugi mandat, 20. januara 2013, geoinženjerske aktivnosti su eskalirale žestoko, postajući gotovo svakodnevna pojava u mnogim delovima Amerike” – piše Herndon. Za dokazivanje tvrdnje može se jednostavno proveriti da li je bilo „pika” u učestalosti navedenih neuroloških oboljenja posle 20. januara 2013. godine: to bi bio „dokaz, iako užasan dokaz zločina protiv čovečnosti i Zemljine biote – veličine i težine kakvu nikada ranije nisu iskusili”.

Ovo nije jedina publikacija koja dolazi iz akademskog sveta u vezi sa fenomenom geoinženjeringa. Pre nekoliko meseci dr Rouz Kerns, sa Univerziteta Lids u Engleskoj, objavila je članak u recenziranom „Geofizičkom žurnalu” (Geophysical Journal), pod nazivom „Klima sumnje: ’kemtrejls‘ priča o zaveri i internacionalna politika geoinženjeringa” (Climates of suspicion: ‘chemtrail’ conspiracy narratives and the international politics of geoengineering)”. Ona se bavi pitanjem da li klimatska modifikacija o kojoj raspravljaju i građani sveta – može imati razorne ekološke i zdravstvene posledice:

„Razumevanje nastanka politike geoinženjeringa i uzimanje za ozbiljno tvrdnji o važnosti učešća javnosti zahteva razumevanje čitavog diskurzivnog pejzaža oko ideja globalne klimatske kontrole – uključujući marginalne ideje, kao što su one kojih se drže ‚kemtrejls‘ aktivisti. Ignorisanje ili odbacivanje ovih diskursa kao patoloških ili paranoidnih jeste ignorisanje koje potencijalno otkriva uvide o nastajanju politike geoinženjeringa“. Ove analize ukazuju na brojne načine na koje kemtrejls priče mogu sadržavati važne uvide i implikacije za nastanak politike geoinženjeringa, a koje ne mogu biti odbačene kao „paranoidne“ ili „patološke“. Iako dr Rouz nije zagovornik „kemjtrejls zavere“, dobar je signal što uopšte govori o mogućnosti njihovog postojanja.

Novinar Ardžan Valija objašnjava da je razlika između akademskog i „građanskog” pristupa geoinženjeringu u tome što „akademci” smatraju da se još uvek radi – samo o planu, dok borci protiv kemtrejlsa veruju da je sistem već operativan. „Istina je da postoji ogromna količina informacija koja ukazuje da su ovi programi zaista operativni. Bez obzira da li je njihov cilj da promene klimu u borbi protiv efekata globalnog zagrevanja, ili se radi o nekoj vrsti agende – to još nije jasno” – navodi Valija, koji citira i deo dokumenta iz Arhiva Kongresa SAD iz 1978. godine (dokument se može i videti „onlajn”): „Pored specifičnih istraživačkih programa koje podržavaju federalne agencije, postoje druge funkcije povezane sa modifikacijom vremena koje se vrše na nekoliko mesta u izvršnoj vlasti. Različiti savetodavni paneli i komiteti i njihovo osoblje – osnovani sa ciljem da sprovedu dubinske studije i pripreme izveštaje, da bi pružili savete ili preporuke ili da koordiniraju programa modifikacije vremena – smešteni su i podržani u okviru izvršnih odeljenja, agencija i kancelarija” – piše u dokumentu.

Dakle – šta je u tu još ostalo nejasno? Kongres priznaje da je geoinženjering počeo da planira još pre četiri decenije, a naučnici već istražuju posledice „zaprašivanja” i svoje zaključke objavljuju u recenziranim časopisima…

Izvor: treceoko.rs

Upotreba ASPIRINA je OPASNA za ove osobe

0

Starije zdrave osobe ne bi trebalo da uzimaju aspirin svakodnevno, pokazuje studija urađena u Americi i u Australiji.

Koristi upotrebe aspirina dokazane su u slučajevima nakon infarkta ili moždanog udara.

Ali studija je pokazala da ih nema ukoliko ga uzimaju zdrave osobe starije od 70 godina, te da tablete čak povećavaju rizik od potencijalno fatalnih unutrašnjih krvarenja.

Stručnjaci su opisali rezultate kao veoma važne i upozorili na upotrebu aspirina u samolečenju.

Aspirin se prepisuje nakon srčanog infarkta ili srčanog udara jer lek razređuje krv i smanjuje šanse od ponovnog napada.

Neke potpuno zdrave osobe takođe ne bi trebalo da uzimaju aspirin kako bi smanjile rizik od obolevanja, a postoje i istraživanja o tome da li lek može da se koristiti za smanjivanje rizika od raka.

Međutim, većina istraživanja o koristima aspirina sprovedena je nad osobama srednjih godina i postoji dokazi o povećanju opasnosti kako ljudi stare.

„Nema koristi”

Istraživanje je sprovedeno nad 19.114 zdravih sedamdesetogodišnjaka u Sjedinjenim Državama i Australiji. Niko od njih nije imao srčanih problema.

Polovina je pet godina koristila dnevnu slabiju dozu aspirina.

Tri izveštaja su objavljena u naučnom medicinskom časopisu i pokazuju da tablete nisu smanjile rizik od dobijanja srčanih oboljenja, kao i da nema koristi od upotrebe.

Čak su i povećale broj stomačnih krvarenja.

„To znači da milioni zdravih starijih ljudi širom sveta koji uzimaju malu dozu aspirina bez medicinskog razloga to zapravo rade bespotrebno, jer studija nije pokazala nikakvu opštu korist za smanjenja rizika od krvarenja”, kaže profesor Džon Meknil sa Monaš Univerziteta.

„Ovi nalazi će pomoći lekarima oko prepisivanja leka zdravim pacijentima.”

Studija je takođe otkrila porast smrtnih slučajeva od karcinoma, iako istraživači smatraju da je za to potrebno dodatno istraživanje.

Profesor Piter Rotvel sa Oksforda, vodeći stručnjak za ovaj lek, rekao je da su zaključci konačni.

„Nema koristi od uzimanja aspirina kod zdravih osoba, starijih od 70 godina”, rekao je on.

„Ne preporučuje se ni samolečenje aspirinom, bez konsultacije sa lekarom i medicinskih razloga.”

Nalazi se ne odnose na ljude koji uzimaju aspirin zbog srčanog udara ili moždanog udara – oni bi trebalo da nastave da slušaju savete lekara.

I onima koji već neko vreme uzimaju manje doze aspirina se savetuje da ne prestanu sa korišćenjem preko noći, jer i to može izazvati probleme. Umesto toga, trebalo bi da razgovaraju o svemu sa lekarom, kaže Rotvel.

Izvor: bbc.com

Odobrena TABLETA za lečenje KORONE – Uzima se u roku od pet dana od prvih simptoma

0

Velika Britanija postala je prva zemlja na svetu koja je odobrila tabletu za lečenje korona virusa.

Tableta molnupiravir davaće se dva puta dnevno pacijentima iz ranjivih grupa koji su se nedavno razboleli.

Tokom kliničkih ispitivanja, tableta koja je prvobitno razvijana za borbu protiv gripa, prepolovila je rizik od hospitalizacije pacijenata zaraženih Kovidom-19.

Sajid Džavid, britanski ministar zdravlja, rekao je da bi ovaj lek mogao da predstavlja prekretnicu u pandemiji za ljude sa oslabljenim imunitetom.

„Danas je istorijski dan za našu zemlju, jer je Britanija prva u svetu odobrila antivirusni lek protiv kovida koji može da se uzima kod kuće”, kazao je Džavid.

Prvi oralni lek

Molnupiravir, koji proizvodi američke kompanije Merk, Šarp i Dom (MSD) i Ridžbek Bioterapeutiks, prvi je antivirusni lek za kovid koji se uzima kao pilula, a ne injekcijom ili intravenozno.

Velika Britanija je već naručila količinu potrebnu za lečenje 480.000 ljudi, a prve isporuke očekuju se u novembru.

Plan je da ga dobiju i vakcinisani i nevakcinisani pacijanti u okviru nacionalne studije koja se sprovodi da bi se dobilo više podataka o efikasnosti pre odluke o naručivanju novih kontingenata.

Lek je najefikasniji kada se da u roku od pet dana od pojavljivanja simptoma.

Nije u potpunosti jasno kako će se Nacionalna zdravstvena služba (NHS) tako brzo da distribuira lek.

Veruje se da će određena količina leka biti ponuđena domovima za stare, dok bi deo kontingenta izabrani lekari mogli da prepišu starijim i ranjivim pacijentima koji su pozitivni na korona virus.

Novi lek gađa enzime koje virus koristi da bi se kopirao i ubacuje greške u njegov genetski kod.

To bi trebalo da spreči virus da se razmnožava, održavajući ga na niskom nivou u organizmu i smanjujući rizik od razvoja težeg oblika bolesti.

Kompanija Merk je saopštila da bi ovaj pristup trebalo da dovede do toga da ček bude podjednako efikasan i protiv novih sojeva virusa koji će se razvijati u budućnosti.

Britanska agencija za lekove i medicinska sredstva (MHRA) saopštila je da je odobrila tabletu za upotrebu kod ljudi koji imaju blagi ili umereni oblik korona virusa i bar jedan dodatni faktor rizika za dobijanje težeg kovida, poput gojaznosti, starosti, dijabetese ili srčanih bolesti.

Džun Rejn, izvršna direktorka MHRA, opisala ga je kao „još jedan terapeutski sloj u našem oklopu za borbu protiv Kovida-19.”

„To je prva odobrena antiviralna tableta protiv korona virusa koja se uzima oralno, a ne intravenozno”, kazala je ona.

„Ovo je važno jer znači da možeda se uzima i van bolnice pre nego što korona virus uznapreduje do ozbiljnije faze.”

Profesor Džonatan Van Ta, vodeći britanski zdravstveni stručnjak, upozorio je da su „pred nama teški meseci pandemije”.

On je kazao da iako deluje da se broj slučajeva kod zaraze stabilizovao, sve više ljudi umire i da postoje naznake da virus prodire među starije stanovnike.

Klinička ispitivanja

Ranija klinička ispitivanja molnupiravira na 775 pacijenata koji su nedavno oboleli od Kovida pokazala su:

  • Hospitalizovano je 7,3 odsto onih koji su dobili lek

  • u poređenju sa 14,1% pacijenata koji su dobili placebo ili lažnu pilulu

  • nije bilo smrtnih slučajeva u grupi koja je primala molnupiravir, ali je osam pacijenata kojima je dat placebo u ispitivanju kasnije umrlo od Kovida

Rezultati su objavljeni u saopštenju za javnost i još uvek nisu recenzirani.

Međutim, podaci pokazuju da je molnupiravir potrebno uzimati ubrzo nakon što se simptomi razviju da bi imao efekta.

Ranija studija na pacijentima koji su već bili hospitalizovani sa teškim kovidom obustavljena je posle razočaravajućih rezultata.

U dokumentu o odobrenju, Agencija za lekove i medicinska sredstva preporučuje da se lek koristi „što je pre moguće” posle pozitivnog testa na Kovid i u roku od pet dana od prvih simptoma.

„Ako se ovakvi rezultati ponove u populaciji Velike Britanije, onda bi se broj slučajeva koji zahtevaju bolnički prijem mogao prepoloviti, dok bi broj smrtnih slučajeva bio znatno smanjen.

„Verovatno će biti ograničen za upotrebu kod onih sa najvećim rizikom od komplikacija bolesti – na primer starije osobe sa srčanim, plućnim ili bubrežnim oboljenjima, dijabetesom ili rakom”, rekla je profesorka Peni Vord sa Kraljevskog koledža u Londonu, koja nije učestvovala u studiji.

Vlada Velike Britanije nije otkrila koliko vredi njen početni ugovor za 480.000 tabli molnupiravira.

Američke vlasti su nedavno unapred poručile 1,7 miliona tabli po ceni od oko 1,2 milijarde dolara, ili 700 dolara (oko 600 eura) po pacijentu.

Druge zemlje, uključujući Australiju, Singapur i Južnu Koreju, takođe su sklopile kupoprodajne ugovore.

Merk (Merck) je prva kompanija koja je prijavila rezultate ispitivanja pilule za lečenje Kovida, ali i druge kompanije rade na sličnim tretmanima.

Njegov američki rival Fajzer započeo je ispitivanje dve različite antivirusne tablete, dok švajcarska kompanija Roše (Roche) radi na sličnom leku.

Izvor: .bbc.com

IVERMEKTIN: „ ČUDOTVORNI“ lek protiv KORONE

Ivermektin se naziva „čudotvornim” lekom protiv korona virusa, koji zagovaraju protivnici vakcine, a preporučuju zdravstvene vlasti u nekim zemljama.

Ali BBC je otkrio da postoje ozbiljne greške u velikom broju ključnih studija na koje se oslanjaju zagovornici ovog leka.

Već više godina, ivermektin je ključni anti-parazitski lek koji se koristi za lečenje ljudi i životinja.

Ali tokom pandemije, neki zagovornici leka počeli su glasno da ga propagiraju za nešto drugo – borbu protiv Kovida-19 i sprečavanje smrti.

Zdravstvene vlasti u Sjedinjenim Američkim Državama, Velikoj Britaniji i Evropskoj uniji otkrile su da nema dovoljno dokaza za upotrebu ovog leka protiv kovida, ali hiljade pristalica, od kojih su mnogi antivakcinaški aktivisti, nastavili su energično da zagovaraju njegovu upotrebu.

Članovi grupa na društvenim mrežama razmenjuju savete o tome kako nabaviti lek, preporučujući čak i verziju koja se koristi za životinje.

Pomama za ivermektinom – zasnovana na snazi verovanja u istraživanja – navela je veliki broj ljudi širom sveta da ga uzimaju.

Zagovarači ovog leka ukazuju na veliki broj naučnih studija i često tvrde da se ti dokazi ignorišu ili zataškavaju.

Ali analiza koju je sprovela grupa nezavisnih naučnika dovela je do ozbiljne sumnje u taj korpus istraživanja.

BBC izveštava da više od trećine od 26 velikih ispitivanja ovog leka za upotrebu protiv kovida sadrži ozbiljne greške ili znakove potencijalne nameštanja.

Nijedno od preostalih ispitivanja ne sadrži ubedljive dokaze o efikasnosti ivermektina.

Doktor Kajl Šeldrik, član grupe koja je istraživala ove studije, izjavio je da nisu pronašli „nijedno kliničko ispitivanje” koje tvrdi da ivermektin sprečava smrt od kovida a da ono nije sadržalo „ili očigledne znakove fabrikacije ili toliko krupne greške da se dovodi u pitanje čitava studija”.

U krupne probleme spadaju:

  • Podaci o istim pacijentima korišćeni su u više navrata da bi predstavili neke navodno druge ljude

  • Dokazi da izbor pacijenata za grupe za testiranje nije bio nasumičan

  • Brojevi se ne javljaju u prirodnom nizu

  • Netačno su izračunati procenti

  • Lokalne zdravstvene vlasti ne znaju da su vršene te studije

Svi naučnici u ovoj grupi – doktor Gideon Mejerovic-Kac, doktor Džejms Heders, doktor Nik Braun i doktor Šeldrik – imaju iskustva u razotkrivanju nepouzdanih naučnih podataka.

Oni tokom pandemije sarađuju na daljinu na nezvaničnoj i dobrovoljnoj bazi.

Oformili su grupu koja se pobliže bavi studijama o ivermektinu pošto je student biomedicine Džek Lorens zapazio probleme u uticajnoj studiji iz Egipta.

Između ostalog, studija je obuhvatala pacijente za koje se ispostavilo da su umrli pre nego što je uopšte počelo ispitivanje.

Ova studija je u međuvremenu povučena iz časopisa koji ju je objavio.

Grupa nezavisnih naučnika proučila je bukvalno svako „randomizovano kontrolisano ispitivanje” (RCT) o ivermektinu i Kovidu – što su u teoriji dokazi najvišeg kvaliteta.

Među njima su i sve ključne studije na koje se redovno pozivaju zagovarači ovog leka.

Za RCT-ove se nasumično biraju ljudi koji dobijaju ili lek koji se ispituje ili placebo – lažni lek bez aktivnih svojstava.

Tim je proučio i šest posebno uticajnih opservacionih ispitivanja.

Ovaj tip ispitivanja istražuje šta se dešava sa ljudima koji i inače uzimaju lek, tako da može da bude pristrasan zbog vrsta pacijenata koji se odlučuju za ovaj način lečenja.

Od ukupno 26 proučenih studija, pet je sadržalo podatke koji su verovatno lažirani – na primer, pojavljivale su se bukvalno nemoguće brojke ili nizovi identičnih pacijenata koji su samo kopirani.

U narednih pet nađeni su krupni znakovi da nešto nije u redu.

Brojke nisu davale pravilan zbir, procenti su bili pogrešno izračunati ili lokalne zdravstvene vlasti nisu ni znale da su studije uopšte sprovedene.

Uz sva ova problematična ispitivanja, 14 autora studija na molbu nije ponovo poslalo njihove podatke.

Nezavisni naučnici su to označili kao verovatni pokazatelj prevare.

Uzorak ispitivanja koje je proučila ova nezavisna grupa sadržao je i neke studije visokog kvaliteta iz svih krajeva sveta.

Ali najveći problemi javljali su se isključivo u studijama koje su iznosile krupne tvrdnje u vezi sa ivermektinom.

Štaviše, što je jača bila tvrdnja što se tiče spasenih života ili sprečenih zaražavanja, veće su bile neregularnosti koje su sugerisale da bi studija mogla da bude lažirana ili nevažeća, otkrili su istraživači.

Iako je izuzetno teško isključiti faktor ljudske greške iz ovih ispitivanja, doktor Šeldrik, istraživač sa Univerziteta Novog Južnog Velsa u Sidneju, smatra da je vrlo verovatno da su makar neka od njih svesno izmanipulisana.

Ispostavilo se da skorašnja studija u Libanu ima čitave blokove detalja o 11 pacijenata koju su uporno kopirani i prebacivani na druga mesta – sugerišući da mnogi od navodnih pacijenata iz ispitivanja zapravo ne postoje.

Autori studije rekli su za BBC da je „originalni set podataka prepravljen, sabotiran ili pogrešno ubačen u konačni fajl” i da su oni povukli studiju iz naučnog časopisa koji ju je objavio.

Druga studija iz Irana naizgled je pokazivala da ivermektin sprečava smrt ljudi od korona virusa.

Ali naučnici koji su je istražili naišli su na probleme.

Zabeleške o tome koliko gvožđa sadrži krv pacijenata sadržali su brojke u nizu do kog je malo verovatno došlo prirodnim putem.

A ispostavilo se i da su pacijenti koji su dobili placebo imali mnogo niži stepen kiseonika u krvi pre nego što je započeto ispitivanje od onih koji su dobili ivermektin.

Oni su, dakle, već bili bolesniji i statistički skloniji umiranju.

Ali ovaj obrazac ponavljao se u širokom dijapazonu drugih merenja.

Ljudi sa „lošim” merama završavali bi u grupi sa placebom, oni sa „dobrim” merama u grupi sa ivermektinom.

Verovatnoća da se ovo desi nasumično prilikom svih tih ispitivanja beskrajno je mala, rekao je doktor Šeldrik.

Doktor Morteza Niai, koji je predvodio studiju u Iranu, branio je ove rezultate i metodologiju, i nije sa složio sa problemima na koje mu je ukazano.

Dodao je da je „veoma normalno videti takvu randomizaciju” kad se uzima u obzir mnogo drugih faktora.

Ali ispitivanja iz Libana i Irana izostavljana su iz studije koju je sproveo Kohrejn – grupa međunarodnih eksperata koji proučavaju naučne dokaze – zato što su bile „veoma loše izvedene studije”.

Celokupni prikaz zaključio je da nema dokaza o koristi od ivermektina kad je u pitanju kovid.

Najveća i najkvalitetnija do sada objavljena studija o ivermektinu je ispitivanje Tugeder sa Univerziteta Makmasters iz Kanade.

Ona je pokazala da ne postoji nikakva korist od ovog leka u borbi protiv kovida.

Ivermektin se generalno smatra bezbednim lekom, iako je bilo nekih izveštaja o nuspojavama.

Pozivi povodom sumnji u trovanje ivermektinom u SAD postali su u velikoj meri učestaliji, ali u veoma maloj osnovnoj bazi slučajeva (skok sa 435 na 1.143 ove godine), a većina tih slučajeva nije bila ozbiljna.

Pacijenti su povraćali, imali dijareju, halucinacije, zbunjenost, pospanost i grčenje mišića.

Ali može da nastane posredna šteta od ulivanja lažnog osećaja sigurnosti ljudima, naročito ako odaberu ivermektin umesto da traže bolničko lečenje ili da se najpre vakcinišu.

Doktorka Patriša Garsija, stručnjakinja za javno zdravlje u Peruu, kaže da je u jednom trenutku procenila da je 14 od svakih 15 pacijenata koje je viđala u bolnici uzimalo ivermektin i kad bi stizali u bolnicu već bi bili „jako, jako bolesni”.

Velike Fejsbuk grupe koje zagovaraju ivermektin pretvorile su se u forume za pronalaženje saveta gde ljudi da ga kupe, kao što su preparati namenjeni životinjama.

Neke grupe redovno sadrže objave o teorijama zavere o zataškavanju ivermektina, kao i zastupanje antivakcinaških stavova ili nagovaranje pacijenata da napuste bolnicu ako ne dobiju ovaj lek.

Ove grupe često navode na prelazak u marginalnije zajednice na enkriptovanoj aplikaciji Telegram.

Neki korisnici tih kanala koordinisali su uznemiravanje lekara koji ne prepišu ivermektin i usmeravali zlostavljanje prema naučnicima.

Profesor Endrju Hil, sa Univerziteta u Liverpulu, napisao je uticajan pozitivan prikaz ivermektina, isprva govoreći da svet treba da se „pripremi, nabavi zalihe i bude spreman da odobri ovaj lek”.

On sada tvrdi da studije nisu prošle test – ali pošto je promenio stav, na osnovu novih dokaza koji su se pojavili, bio je izložen brutalnom zlostavljanju.

Jedan mali broj kvalifikovanih doktora izvršio je ogroman uticaj u raspravi o ivermektinu.

Stavovi istaknutog zagovornika leka, doktora Pjera Korija, nisu se promenili uprkos ogromnim pitanjima koja su se javila u vezi sa tim ispitivanjima.

On je kritikovao „površna tumačenja podataka iz ispitivanja”.

Doktorka Tes Lauri – doktorka medicine specijalizovana za trudnoće i porođaje – osnovala je Britansku grupu za razvoj preporuke ivermektina (Bird).

Ona je tražila da se zaustavi program vakcinacije i iznosila nepotkrepljene tvrdnje sugerišući da je vakcina protiv kovida dovela do velikog broja smrti, na osnovu često pogrešnog tumačenja podataka o bezbednosti.

Upitana tokom onlajn panela koji dokazi bi je ubedili da ivermektin ne funkcioniše, ona je odgovorila:

„Ivermektin funkcioniše. Ništa me neće ubediti u suprotno.”

Ona je za BBC rekla: „Jedini problem sa bazom dokaza su nemilosrdni napori da se oni potkopaju.”

Ljude širom sveta na korišćenje ivermektina ispočetka nije navelo protivljenje vakcinama, već njihov nedostatak.

Lek je u različitim fazama bio odobren, preporučen ili prepisan za Kovid u Indiji, Južnoj Africi, Peruu i većem delu ostatka Latinske Amerike, baš kao i u Slovačkoj.

Zdravstvene vlasti u Peruu i Indiji u međuvremenu su prestale da preporučuju ivermektin u smernicama za lečenje.

U februaru je Merk – jedna od kompanija koja proizvodi ovaj lek – saopštila da „nema naučnih osnova za njegovo potencijalno terapeutsko dejstvo protiv Kovida-19″.

U Južnoj Africi, ovaj lek je postao bojno polje – lekari ukazuju na nedostatak dokaza, ali mnogi pacijenti ipak očajnički žele da dođu do leka, jer je vakcinacija sporadična i problematična.

Jedna lekarka opšte prakse opisala je rođaku, medicinsku sestru, koja nije otišla na zakazanu vakcinaciju protiv korona virusa na koju je imala pravo i potom se zarazila virusom.

„Kad joj se stanje pogoršalo, umesto da ode na redovan pregled i dobije pravilnu terapiju, sama se lečila ivermektinom”, rekla je ona.

„Umesto da se konsultuje sa lekarom, nastavila je da uzima ivermektin i nabavila je kućni kiseonik.

„Kad sam čula koliko joj je niska njena saturacija kiseonikom (66 odsto), preklinjala sam njenu ćerku da je odvede na hitan prijem.”

„Isprva su oklevali, ali sam ih na kraju ubedila da ipak odu. Preminula je posle nekoliko sati.”

Izvor: bbc.com

Dr HADŽI-TANOVIĆ: Šta  je najveći uzročnik smrtnog ishoda kod KORONE i kako da to sprečite!

0

Nova korona se u poslednja dva naleta ne ponaša isključivo kao respiratorni virus i sve je više slučajeva sa veoma teškim kardiološkim problemima. Sve to ovom virusu daje i karakteristike kardiovaskularne infekcije, slično koksaki virusu, koji napada srčani mišič kod ljudi. Takođe, pripisuju mu se i neke neurološke karakteristike, tako da, što se tiče kategorizacije virusa Covid 19, još uvek smo daleko od saznanja šta taj virus sve može da učini našem organizmu, pogotovo sa pojavom novih, mutiranih sojeva.

Kod mladih ljudi zaraženih koronom sve je veća učestalost tromboze i srce napadnuto virusom postaje masa bez snage. Zato je izuzetno važno da ojačamo otpornost organizma i to možemo na više načina, jer se ovde ne umire od korone, nego od posledica, kaže kardiolog prof. dr Višeslav Hadžitanović.

“Nije suština kad te neko napada da bežiš, jer pobeći nećeš. Suština je odbrambenih snaga kako će organizam da odreaguje kad ga virus već napadne. Ako je organizam oštećen, imate astmu, bronhitis, dijabetes, reumatske bolesti ili srčanu slabost, koje su već oslabile organizam, mi lekari imamo veliki problem da obranimo organizam“, kaže dr Hadžitanović.

On takođe objašnjava da se od virusa ne umire, nego od posledica, kad otkažu pluća ili srce.

Pluća budu napadnuta i u zavisnosti od toga koji procenat pluća je oboleo zavisi da li ćete preživeti kao i da li je srce dovoljno jako da izdrži to.

Glavna prevencija za sve viruse i bolesti je fizička aktivnost. Nikad nije kasno da treniramo organizam. Vežbe mogu da se rade i u krevetu. Možete da dižete noge, ruke… Svakog dana radite bar dva minuta vežbe ili šetajte minimum pola sata. Kad imate dobru aeraciju pluća, neće virus tako lako da pobedi ta pluća.”

Pored aktivnosti dobar saveznik u borbi protiv kovida 19 je, kako savetuje kardiolog, i vitamin C od 1000 mg dnevno, vitamin D3, kako i 100 mg aspirina, koji sprečava trombozu i zgrušavanje.

Izvor: Stil/Doktorzasrce.com

Kristijano Ronaldo: Moja MAJKA je spavala gladna kako bih ja jeo

Novinar: “Kristijano, zašto tvoja majka i dalje živi sa tobom? Zašto joj ne sagradiš kuću?”

Kristijano: “Moja majka me je odgojila žrtvujući svoj život zbog mene. Spavala je gladna kako bih ja imao da jedem uveče. Nismo imali para ni za šta.

Radila je 7 dana u nedelji i noću kao čistačica da bi mi kupila prve kopačke kako bih mogao da igram fudbal.

Sav uspeh koji sam postigao posvećen je njoj.

I sve dok je živa, uvek će biti uz mene i imaće sve što mogu da joj pružim. Ona je moje utočište i moj najveći dar, i zato se nikada neću razdvajati od nje.”

 

 

 

 

 

 

 

 

Ako ZAMRZAVATE ovu HRANU rizikujete ZDRAVLJE!

Na poslu provodimo sve više vremena, zato je kuvanje ukusnih i toplih obroka svedeno na minimum. Upravo iz tog razloga mnogi se odlučuju na zamrzavanje obroka, kako bi i tokom nedelje uvek mogli da imaju brzi obrok. Ali, nisu sve namirnice pogodne za zamrzavanje, a otkrivamo vam i koje

Zamrzavanje hrane odličan je način kako da uštedite novac, ali i kako da ne bacite višak u smeće. Upravo na taj način moći ćete u svakom trenutku da imate gotov obrok koji treba samo podgrejati, ali, makar mnogi ne misle tako, postoje neke namirnice koje nikako ne biste smeli da zamrzavate, budući da na niskim temperaturama, među ostalim, gube ukus, ali i teksturu.

  1. Kuvana testenina – zamrzavanje testenine koja je prethodno već skuvana nikako nije dobro, a prema mišljenju stručnjaka, tim procesom gubi se ukus, ali i tekstura. Kažu da podvrgavanje testenine ekstremno niskim temperaturama daje istoj vlagu, ali i pretvara u ružnu masu.

  2. Podgrejana, odmrznuta hrana – jednom kada je hrana već odmrznuta i podgrejana ni pod razno je nemojte ponovo zamrzavati, jer tako rizikujete svoje zdravlje.

  3. Sos – ukoliko zamrznete sos u koji ste stavili brašno ili kukuruzni skrob, kod odmrzavanja će se raspadati. Zato je najbolje da ga iskoristite samo kada ste ga skucali, ali ne i da ga stavljate u zamrzivač.

  4. Kečap – u strahu ste da vam boca kečapa stoji predugo otvorena u frižideru? Palo vam je na pamet da ga zamrznete? Nemojte. Stručnjaci tvrde da će postati voden.

  5. Pržena hrana – ispržili ste previše hrane za zabavu? Ni ne pomišljajte da zamrznete ostatke. Pržena hrana će zbog niskih temperatura postati vlažna kod odmrzavanja i nimalo ukusna za konzumiranje.

  6. Mleko – Iako možete zamrznuti mleko, nije idealno da ga pijete jer će dobiti grudvice. Ali, možete da ga koristite za kuvanje, pogotovo ako ga ostavite da se odmrzava u frižideru, a ne na sobnoj temperaturi.

  7. Avokado – kremasto voće postaće kašasto u zamrzivaču i u potpunosti će izgubiti teksturu. Ni ne pokušavajte da ga zamrznete!

  8. Sveže začinsko bilje – ako začinsko bilje samo zamrznete, ono će postati smeđe, ali i kašasto, jednom kada se odmrzne. Ali, postoji način kako možete da ga na najbolji način zamrznete – iskidajte lišće i stavite ga u posude za led s malo vode. Kada vam je potrebno, samo ga izvadite i dodate u jelo.

  9. Jogurt – kao i ostali mlečni prozivodi i jogurt će se usiriti ako ga zamrznete.

  10. Sir – mekane sireve nikada ne biste smeli da zamrzavate jer će promeniti teksturu, ali i raspašće se.

  11. Konzervisana hrana – ukoliko je stavite u zamrzivač, konzervisana hrana mogla bi da eksplodira. Inače takva namirnica i tako ima dugi rok trajanja, zato nema potrebe da je ostavite na niskim temperaturama.

  12. Prezle – mnogi recepti zahtevaju korišćenje prezli, ali retki su oni koji vam daju tačnu količinu koju morate da koristite. Na kraju, u većini slučajeva ostane višak koji se baca. Možda ste u iskušenju da ih zamrznete za iduće korišćenje? Nemojte, jer na niskim temperaturama mrvice gube teksturu, omekšaju i nisu za upotrebu.

  13. Krastavci – budući da u sebi sadrže veliku količinu vode, kada se jednom zamrznu i potom odmrznu, krastavci će izgubiti teksturu i ukus. Isto se odnosi i za kupus, salatu i rotkvice.

Izvor: Aleksandra Vrbica

Roditelji, multivitaminski SUPLEMENTI nisu bez rizika

0

Multivitamini nisu neophodni većini zdrave dece koja normalno rastu.

Hrana je najbolji izvor hranljivih sastojaka. Redovni obroci i užina mogu pružiti sve hranljive sastojke koji su potrebni većini predškolaca.

Iako su mnoga mala deca izbirljiva, to ne znači nužno da imaju nutritivne nedostatke. Mnoge uobičajene namirnice – uključujući žitarice za doručak, mleko i sok od pomorandže – obogaćene su važnim hranljivim sastojcima, kao što su vitamini B, vitamin D, kalcijum i gvožđe. Dakle, vaše dete možda uzima više vitamina i minerala nego što mislite.

Da li deca imaju drugačije potrebe za hranljivim sastojcima od odraslih?

Deci su potrebne iste hranljive materije kao i odraslima – ali obično zahtevaju manje količine.

Kako deca rastu, od vitalne je važnosti da dobiju odgovarajuće količine hranljivih sastojaka koji pomažu u izgradnji jakih kostiju, poput kalcijuma i vitamina D.

Gvožđe, cink, jod, holin i vitamin A, B6 (folati), B12 i D presudni su za razvoj mozga u ranom životu.

Stoga, iako će deci možda trebati manje količine vitamina i minerala u poređenju sa odraslima, ipak treba da dobiju dovoljno ovih hranljivih sastojaka za pravilan rast i razvoj.

Dalje, multivitaminski suplementi nisu bez rizika. Megadoze vitamina i minerala mogu biti toksične. Pored toga, neki vitamini i minerali mogu da interaguju sa lekovima koje vaše dete može uzimati.

Razgovarajte sa pedijatrom ako ste zabrinuti da li dete dobija preporučeni nivo vitamina i minerala.

Multivitaminski suplement  može biti koristan za vaše dete ako:

  • Ima kašnjenje u fizičkom i razvojnom rastu (neuspeh u napredovanju)

  • Ima određene hronične bolesti ili alergije na hranu

  • Ima restriktivnu ishranu, poput stroge veganske ishrane

Konkretno, deca koja jedu biljnu ishranu mogu biti izložena riziku od nedostatka kalcijuma, gvožđa, cinka i vitamina B12 i D – posebno ako jedu malo životinjskih proizvoda ili čak nimalo.

Ako lekar vašeg deteta preporučuje multivitamin, odaberite onaj koji je dizajniran za starosnu grupu vašeg deteta i ne daje više od 100% dnevne vrednosti vitamina i minerala. Pored toga, držite multivitamine van dohvata deteta i jasno mu stavite do znanja da nisu slatkiši.

Mere predostrožnosti

Dodaci vitamina ili minerala mogu biti toksični za decu kada se uzimaju u prekomernim količinama. Ovo je posebno tačno sa vitaminima A, D, E i K rastvorljivim u mastima koji se skladište u telesnoj masti.

Jedna studija prijavila je toksičnost vitamina D kod deteta koje je uzimalo previše dodatka.

Imajte na umu da naročito gumeni vitamini takođe mogu lako da se prejedu. Jedna studija je navela tri slučaja toksičnosti vitamina A kod dece zbog prejedanja vitamina sličnih slatkišima.

Ako sumnjate da je vaše dete uzelo previše vitaminskih ili mineralnih dodataka, odmah se obratite lekaru.

Autor: Tamara Nikoličić
Izvor: Detinjarije.com

Oliver Stanojević: Tamo gde vas je Bog dao, dao vam je i lek

0

Sve lekovite biljke nam je savršena promisao dala na poklon. Ja nisam nikakav iscelitelj, ali se beskrajno radujem što imam priliku da pomognem drugima. Zato i učim ljude da sami naberu, pa će i mene biti više za one kojima stvarno treba.” – Oliver Stanojević.

Oliver poznaje i koristi 105 biljaka, a njegova kolekcija, najveća na prostorima stare Jugoslavije, broji više hiljada receptura. Lekovito bilje i preparati bio je njegov diplomski rad na Tehnološkom fakultetu. Živi na planini Tari, a radi i kao rekreator hotela “Omorika”, vodi ljude po planini i upoznaje ih s lekovitim biljem.

“Nemojte molim vas da pišete o meni senzacionalistički, voleo bih da ta priča bude ljudska, iz šumice, rumena kao obrazi seoske devojke s planine. Ne bih želeo da me neko doživi kao iscelitelja jer posle decenija rada s biljkama tek vidim koliko ne znam”, kaže Oliver. U vreme berbi ustaje u četiri, seda u svoju staru „dijanicu” koja se kreće protivno svim principima automobilske gerijatrije i veći deo godine provodi po šumama i proplancima Tare sakupljajući lekovito bilje. Rađanje sunca dočekuje na nekoj livadi ispijajući prvu jutarnju kafu skuvanu na plinskoj bočici. Čim se rosa podigne, počinje lagano da bere, zahvaljujući se i izvinjavajući se prirodi. Kući se vraća u sumrak.

“Berbu ne shvatam kao rintanje, u branju nalazim mnogo zadovoljstva. Sve što postoji u prirodi dato nam je iz najveće ljubavi, pa ono što iz nje uzimamo ne treba da otimamo, nego da primamo iz najveće ljubavi. Duboko verujem da za sve bolesti ima leka, ali nema za sve ljude jer mnogi ne veruju onome iz čega su sazdani: tamo gde vas je Bog dao, dao vam je i lek, samo morate verovati u to, i morate se pročistiti.

Čovek odveze kola kod automehaničara da mu promeni ulje i srećan je što je to uradio, a ne seti se da investira taj novac u pročišćavanje svog tela i duše. Ja berem pobožno i molim biljke da mi oproste, svestan da su i one žive i da imaju strah. Nikad ne čupam iz korena niti otimam čitavo nalazište, samo njegov deo, da bi biljka mogla da se obnovi i sledeće godina ponovo dâ. Osim toga, učim ljude da sami beru, jer nijedna biljka koju kupite ili je drugi ubere za vas neće biti tako moćna kao ona koju ste ubrali za sebe ili nekoga koga volite. S nadom da će vam pomoći.”

Oliver je rođen u malom selu Bosanska Crvica kod Bajine Bašte. Fakultet je završio u Banjaluci, živi na Tari i to su tri mesta koja ne bi menjao ‘za sva carstva ovog sveta’. Njegovi roditelji su bili učitelji u tom malom selu na levoj obali Drine, u kome je njegov otac gajio pčele. Godine 1967. opština je davala besplatne placeve na Tari s namerom da naseli i oživi tu čudesnu planinu. Na onom koji je pripao njima napravili su idiličnu kuću koja je Olivera i sestru iškolovala jer su je na početku izdavali.

Otac mu je rano umro, pa Oliver nije mnogo toga stigao da nauči od njega, ali se majka herojski borila za njega i njegovu sestru. Upisao je Tehnološki fakultet koji nije mnogo voleo, zato što mu se činilo da je najlakši i diplomirao je lekoviti bilje na Katedri za organsku hemiju i biohemiju. Počeo je da radi na fakultetu, ali budući da mu je bilo teško da prihvati činjenicu da je njegova majka ostala sama na planini, 1983. godine se vratio na Taru i nikada zbog toga nije zažalio.

“U Beogradu sam par godina kasnije u jednoj knjižari kupio knjigu o lečenju biljem Sadika Sadikovića koji je umro još 1928. godine, a bio je vrhunski travar i najveći autoritet za tu oblast s ovih prostora. To je bila prekretnica: narednih deset godina nisam pročitao nijedne novine, ništa osim literature vezane za trave. Kad sam naučio dovoljno da sam mogao sâm da počnem da pravim recepture, nisam ih naplaćivao. Umesto novca, prihvatao sam recepte, pa su mi ljudi donosili čitave sveske požutelih, oštećenih listova koje su skidali sa svojih tavana. Sakupio sam hiljade recepata koje pokušavam da obradim i to je naveće bogatstvo koje ću svojoj deci ostaviti. Jako mi je važno što sam svom selu vratio bar deo duga – roditeljima, komšijama, tim skromnim i časnim ljudima od kojih sam učio. Srećan sam što ih nisam izneverio.”

Zašto je Tara toliko posebna za vas?

“Srbija ima dosta planina, ‘dečake’ (Zlatibor, Kopaonik, Goč…) i ‘devojčice’ (Fruška gora, Bukulja…). Uvek sam više voleo pitome planine ženskog roda, a Tara je beskrajno umiljata, nije upropašćena prekomernim naseljavanjem, nema gradski prevoz, a ima asfaltne staze koje vas kroz nju usmeravaju. Kad izađete 200 metara iznad naselja imate utisak da ste sami na svetu. Na njoj raste više od 1.100 biljnih vrsta, što je gotovo trećina ukupne flore Srbije.

Analize su pokazale da biljke koje rastu na Tari, kantarion na primer, imaju 30 odsto više aktivnih materija od onih koje uspevaju na drugim mestima. Radiestezisti koji su je ispitivali kažu da ima najviše dobre energije u Evropi, naročito mesta Maljur i Dobro polje, a da bi neko kod Srba dobio ime ‘Dobro’, mnogo dobra je morao učiniti. Uostalom, ni Tarabićima se nije javljalo u podnožju gde su imali kuće, nego u Dobrom polju gde su, od Đurđevdana do Mitrovdana vodili stoku na ispašu.”

Znam da se plašite velikog novca, da ga ne priželjkujete – to je krajnje neobično, posebno u najmaterijalnijem trenutku ljudske istorije… ?

“Prijatelji kojima sam pomogao, a koji su se pre nekoliko godina iseljavali u instranstvo, u ime zahvalnosti su mi dali na poklon ključeve jednog od svojih automobila da se ‘ne brukam’ više sa svojom Sonjom kako zovu moju ‘dijanu’. Zahvalio sam im se, i rekao da svoju Sonju nikada ne bih izdao, jer svoje ranjene ne ostavljam na bojištu. Ona me nikada nije izneverila, sedim ovde sa vama jer me je ona dovezla, sve berbe sam sa njom odradio, u svemu što jesam ona je saučesnik.

Često tamo gde se zavlačimo nema puteva, pa se gega i hukće, a komšije me zadevaju da sam više pod njom, nego u njoj. Ali ide i zato sam joj strašno odan. Pre petnaestak godina, kada sam počeo da isporučujem čajeve biljnim apotekama, uhvatio sam sebe da ne razmišljam o tome da li će to nekome pomoći, nego o tome koliko ko kome duguje. Postao sam mali knjigovođa. Kada sam to shvatio, vratio sam se na ono što jesam.

Smatram svojim ličnim uspehom to što nisam podlegao novcu i onome što njime može da se kupi, što sam ostao onakav kakav sam bio onda kada sam otkrio lepotu bilja. Da nisam imao toliko ljubavi za ovo što radim možda bih danas bio salonski travar bez duše koji bi vozio džip i koga bi svakog jutra sačekivali redovi ljudi pred ‘ordinacijom’ kao mnoge koji su pročitali dve knjige o travama i počeli da izigravaju lokalne iscelitelje…

Izvor: sensa.mondo.rs