DANAS SU DETINJCI, JEDAN OD NAJRADOSNIJIH PRAVOSLAVNIH PRAZNIKA: Mame, tate, članovi porodice, prijatelji evo šta treba da uradite
Srpska pravoslavna crkva i mi vernici danas obeležavamo Detinjce, koji uvek padaju u treću nedelju pred Božić, i za ovaj dan vezuje se jedan običaj.
Običaj je da toga dana rano ujutro, ili po dolasku iz crkve sa bogosluženja, roditelji vežu svoju decu najčešće za ruke ili noge, i obično za stolicu na kojoj sede. Za vezivanje se koriste kaiš ili običan kanap, odnosno deblji konac. Neretko se dešava da roditelji vežu decu dok su još u krevetu.
Vezivanje za Detinjce, Materice i Oce, ima višestruku simboliku.
Prvo simbolizuje čvrste porodične veze, slogu, mir, poštovanje i međusobno pomaganje u svim prilikama. Drugo, upućuje ukućane na štedljivost i istrajnost u vrlinama, jer onaj ko poseduje pošteno zarađenu imovinu i dobra dela, lako će sebe otkupiti u svim sporovima pred zemaljskim sudovima, a posebno na poslednjem Strašnom sudu, gde će se samo vrednovati ono šta je u svom životu čovek dobro učinio. Dobra i štedljiva deca prikupe nešto novca štednjom, pa za taj dan nabave neku čast i dreše se onima koji ih vežu. Najčešće danima unapred skupljaju novac od kusura iz prodavnice.
Kako bi “platili otkup”, deca pripremaju simbolične sitne poklone, poput jabuka, bombona, čokolade, kafe, ili pak čarapa. Dovoljno je pokazati pažnju.
Simbolično se vezuju čak i deca koja su još u kolevci, ali i odrasla “deca” koja još nemaju svoju porodicu. Nakon što se deca “otkupe” poklonima, roditelji ih odvežu, a poklone po pravilu otvore da se svi zajedno počaste.
Decu mogu vezivati i drugi članovi porodice, komšije, prijatelji…
Vezivanje ima predivnu simboliku jer te veze simbolišu slogu, mir i međusobno poštovanje. Takođe, ovaj ritual vezivanja služi i tome da se demonima pokaže da je sve u toj kući na svom mestu, odnosno “vezano” i da tu nema mesta za nečastivog.
Zato, roditelji, danas vežite nožice svojoj deci i uživajte sa njima u današnjem prazniku!
Legenda koja dokazuje da je Sveti Nikola zapravo Deda Mraz
O ovom svecu mnogo je legendi koje ga predstavljaju kao dobričinitelja i čudotvorca, zaštitnika ribara i putnika, gospodara vode, a veruje se i da on prevodi upokojene duše u svet mrtvih… Ova je, ipak, malo drugačija.
Počinje od vremena kada je Nikola već postao ugledni sveštenik, smenivši svog strica na mestu episkopa. U to vreme, njegovi roditelji su umrli, a Nikola je počeo da deli imanje svojih roditelja siromašnima.
U to vreme u Patri je živeo jedan ugledan i bogat čovek, koji je kasnije izgubio svoju službu i sav svoj imetak. Taj čovek je imao tri ćerke, koje su bile veoma lepe, ali oskudica je bila toliko velika da on nikako nije mogao da ih uda, jer nije imao miraz da im da, pa je odlučio da, zbog strašne nemaštine, svoju kuću pretvori u bludilište, a svoje ćerke u bludnice. Sveti Nikola je nekako saznao za tu odluku nesavesnog oca, pa je uzeo vrećicu, napunio je zlatnicima, umotao je u platno i prišunjavši se noću kući ovog čoveka, ubacio je zamotuljak kroz prozor. Otac devojaka jako se začudio kada je ujutru našao toliki novac, i pripisavši to milost Božijoj, odlučio je da ga da u miraz najstarijoj ćerki. To isto ponovilo se i sa drugom njegovom ćerkom.
Odavde legenda ima dva kraja. Po prvoj verziji, čovek je naslutio da će se njegov dobrotvor pojaviti i treći put, kako bi mu ostavio novac da i treću ćerku uda, pa ga je u zasedi čekao nekoliko noći. Kada je Sveti Nikola došao da i po treći put ostavi svoj dar, čovek je iskočio iz svoje zasede i u svom dobrotvorcu prepoznao je svetog Nikolu. Tada ga je svetitelj zakleo da o njegovom dobročinstvu ništa ne govori i uz to mu je dao i mnoge pouke korisne po dušu.
Drugi kraj ove priče je malo drugačiji.
Naime, Nikola je video da ga otac devojaka čeka u zasedi, pa se tako dosetio, da ne bi bio otkriven, da se popne na krov i zlatnike ubaci kroz dimnjak, a pošto su se čarape sušile na otvorenom ognjištu, zlatnici su padali pravo u njih. Iz ovog drugog kraja priče će se, mnogo vekova kasnije, kod nas razviti kult Božić Bate, a u zapadnoj kulturi kult Deda Mraza.
Malo je onih koji znaju da se Sveti Nikola na svom dugom putu od gotovo 15 vekova pretvorio u Deda Mraza, a u toj transformaciji su najviše učestvovali Amerikanci davši tom prazniku novu dimenziju. Duh pomaganja i darivanja siromašnih, koji je bio smisao i životno opredeljenje svetog Nikole, pretvorio se u potrošački praznik kojem je cilj kupovanje…
Izvor: Opanak
Španski As se poklonio NAJBOLJEM SPORTISTI SVETA za 2021. – Novaku Đokoviću!
Dugo su na Pirinejima izbegavali da javno hvale najboljeg tenisera sveta kako se ne bi zamerili svom Rafaelu Nadalu, ali više nisu imali kuda.
Srbin je naterao i najveće rivale da priznaju da je bez premca kada je u pitanju i tenis, ali i kompletan sport. “Bik sa Majorke” sigurno nije sa oduševljenjem primio ovu vest, ali i on tužna srca mora da kaže: Novak Đoković je najbolji.
– Srpski genije je sa 34 godine osvojio ove sezone tri grend slema: Australijan open, Rolan Garos i Vimbldon i izjednačio se sa Rafaelom Nadalom i Rodžerom Federerom po broju slemova – imaju po 20. Takođe, rekorder je sa 37 masters trofeja, i sedmi put je godinu završio na prvoj poziciji, što niko još nije uradio. Pretekao je idola Pita Samprasa koji je šest puta sezonu završio na tronu. Pored toga, počeo je 351. nedelju na prvom mestu na ATP listi – divi se španski magazin As Novaku Đokoviću.
I za kraj morali su Španci da pomenu svog Rafu…
– Zbog impresivnih rezultata zaslužuje posebno priznanje i zbog njegovog rivalstva sa Rafaelom Nadalom, jedan drugog čine boljim.
Đoković neće biti na dodeli nagrada, pa mu je zato priznanje uručeno za vreme Dejvis kupa u Madridu.
– Ponosan sam, srećan i zahvalan, nadam se da ću nastaviti ovako – poručio je Nole na španskom, prenosi As.
Svaka čast, Španci, svaka čast, Nole, pa da i u 2022. godini nastaviš tako.
Izvor: novosti.rs
SVETI NIKOLA – Obratite mu se ovako, daće vam zdravlje i sreću!
Smatra se zaštitnikom dece, učenih ljudi, trgovaca, moreplovaca i putnika. Svetiteljev kult rasprostranjen je ne samo kod pravoslavaca, već i među katolicima, te je u drugim zemljama poznat i kao Božić Bata.
Sveti Nikola (Nikolaj Mirlikijski), čudotvorac, rođen je u maloazijskom gradu Patara, u današnjoj Turskoj. Umro je 19. (6) decembra 345. godine, sahranjen je u Sabornoj crkvi Mirlikijske mitropolije, a krajem 11. veka njegove mošti prenete su u Bari, u manastir Svetog Jovana Preteče. Osim što se spomen na dan smrti Svetog Nikole slavi 19. decembra, odnosno 6. decembra po gregorijanskom kalendaru, Sveti Nikola se proslavlja i 22. maja, u znak sećanja prenosa njegovih moštiju u Bari.
Slavu Sveti Nikola proslavlja najveći broj Srba, a zašto je to tako pokušala je da objasni etnolog Milica Karapandžić.
– Veliki broj etnologa smatra da je slava dodeljivana na način da porodica slavi onog sveca na čiji je dan kršten prvi predak te porodice. Zastupljena su i stanovišta da je slava birana po zavičajnom hramu, odnosno svecu kome je taj hram bio posvećen. Najbrojnije su porodice koje slave Svetog Nikolu, Svetog Aranđela, Đurđevdan, Svetog Jovana, Mitrovdan… Prema nekim podacima, najbrojniji hramovi u Srbiji posvećeni su upravo Svetom Nikoli – objašnjava Karapandžićeva.
Sveti Nikola je posna slava zato što pada u toku Božićnog posta. Priprema se riba, kao glavno jelo, posni pasulj i paprike, krompir salata, posni kolači. Ali najvažnije je toga dana pripremiti slavski kolač, skuvati žito, vino. Ovaj praznik se nikako ne priprema sa mrsnom trpezom.
Protojerej Sabornog hrama u Nišu Miodrag Pavlović kaže da pravoslavci znaju da je ovo strogo posna slava i da nema mrsa tog dana.
– Praznovanje Svetog Nikole poznato je ne samo kod nas, već i kod katolika. Njegove mošti nalaze se u Bariju, u Italiji. Ono što je važno za sve koji slave da se ne ogreše i omrse. Toga dana trpeza je posna (a i Božićni post je u toku), a porodica treba da bude na okupu. Domaćin izjutra nosi slavski kolač u crkvu, žito, vino i sveću, nakon liturgije sveštenik domaćinu seče kolač. Po povratku kući, porodica se okuplja za trpezom, i ono što je važno ko god toga dana dođe u kuću, ne treba ga vratiti – objašnjava protojerej Pavlović.
Na hrišćanskim brodovima duž Jadranskog i Sredozemnog mora moreplovci su držali ikonu Svetog Nikole jer ga smatraju svojim zaštitnikom.
Ko je bio Sveti Nikola?
Svetitelj je rođen u Patari u Likiji, bio je jedinac, sin bogatih i uglednih roditelja. Duhovni život započeo je u manastiru Novi Sion u kojem se već nalazio njegov stric, Sveti Nikolaj episkop patarski. Nakon smrti roditelja, krenuo je da širi veru i milosrđe, ali o svojim dobročinstvima nije govorio javno. Nakon toga postao je arhiepiskop Mirlikijski te je u vreme progona hrišćana završio u tamnici, ali ni tada nije odstupio od vere. Smatran je svetiteljem i tokom života, ljudi bi ga pozivali u teškim i bolnim trenucima. Bolovao je kratko i upokojio se 343. godine, kada je sahranjen u Sabornoj crkvi u Miri. Šest vekova vernici su obilazili njegov grob u Miri, među kojima su bili i Stari Sloveni. Nakon turskog osvajanja Likije i iz straha da mošti svetitelja ne budu oskrnavljene, 1096. godine prebačene (prokrijumčarene) su u Bari, u Italiji, gde su položene u Crkvu Svetog Jovana Preteče. Posle tri godine izgrađena je velelepna crkva posvećena Svetom Nikoli.
Običaji za Svetog Nikolu
Prema tradiciji, nikako ne valja prati veš, čistiti kuću i raditi bilo kakve kućne poslove. Ipak, u nekim krajevima Srbije se zadržao običaj da se na Nikoljdan pravi poseban, šareni kolač koji se ukrašava pticama od testa. Njega sveštenik obavezno osveštava i preliva vinom, pa se uveče on deli deci koja treba da ga pojedu sedeći na drvetu kako bi u narednoj godini bila zdrava i vesela.
U nekim krajevima održao se i običaj darivanja dece na današnji praznik jer je Sveti Nikola i njihov zaštitnik. Zato, ako su vam mališani bili dobri, obradujte ih nekom sitnicom – njih ćete obradovati, vama će biti lepo, a i narod kaže – valja se.
Treba da se obratit Svetom Nikoli sa ove tri molitve
Molitva prva Svetom Nikoli
O, svehvalni i svečesni arhijereju, veliki čudotvorče, svetitelju Hristov oče Nikolaje, Božji čoveče i verni slugo, željeno biće, sasude izabrani, čvrsti stube Crkve, presjajni svetilniče, zvezdo koja obasjavaš i osvetljavaš svu vaseljenu. Ti si pravednik, uzrastao si kao palma posađena u dvorima Gospoda svog, živeo si u gradu Miru, mirom si zamirisao i izlivaš nepresušno miro blagodati Božje. Svojim putovanjem, presveti oče, more si osvetio, kada mnogočudotvorne mošti tvoje putovahu u grad Bari, da od istoka do zapada slave ime gospodnje. O, prekrasni i predivni čudotvorče, brzi pomoćniče, usrdni zaštitniče, predobri pastiru koji duhovno stado spasavaš od raznovrsnih opasnosti, tebe proslavljamo i tebe veličamo kao nadu svih hrišćana, izvor čudesa, pokrovitelja vernih, premudrog učitelja, hranitelja gladnih, radost uplakanih, odeću nagih, lekara bolesnih, krmanoša moreplovcima, osloboditelja sužnjima, staratelja i zaštitnika udovica i sirotih, čuvara celomudrija, krotkog vaspitača dece, okrepljenje staraca, nastavnika postnika, odmor trudbenika, izobilno bogatstvo ništih i ubogih.
Usliši nas koji ti se molimo i pod okrilje tvoje pribegavamo, zauzmi se za nas pred Višnjim, i svojim bogoprijatnim molitvama izmoli nam sve što je korisno po spasenje duša i tela naših. Pomoću tvojom sačuvaj od svake nevolje svetu obitelj ovu, svaki grad i selo, i svaku hrišćansku zemlju, i ljude što u njima žive, jer znamo, znamo da molitva pravednoga može mnogo pomoći na dobro, a posle preblagoslovene Djeve Marije mi tebe pravednika imamo kao zastupnika pred svemilostivim Bogom, i tvome usrdnom posredništvu i zastupništvu smireno pribegavamo.
Preblagi oče, ti nas, kao budni i dobri pastir, sačuvaj od svih neprijatelja, pogibije, zemljotresa, grada, gladi, poplave, požara, pokolja, najezde tuđinaca. I u svim našim opasnostima i nevoljama pružaj nam ruku pomoći, i otvori nam vrata milosrđa Božjeg, jer smo zbog mnoštva nepravdi naših nedostojni gledati visinu nebesku, okovani smo okovima greha, te nikada ne satvorismo volju Stvoritelja našeg, niti održasmo zapovesti Njegove.
Toga radi preklanjamo pred Tvorcem našim kolena skrušenog i smirenog srca našeg, i prosimo tvoje očinsko posredovanje pred Njim, pomozi nam, ugodniče Božji, da ne izginemo sa bezakonjima našim, izbavi nas od svakog zla i od svake napasti, uputi um naš, i ukrepi srce naše u pravoj veri, da bismo tvojim posredovanjem i zauzimanjem ostali nepotamanjeni ni ranama, ni opasnostima, ni pomorom, niti ikakvim gnevom Sazdatelja našeg. I da tako u miru proživimo ovdašnji život, i udostojimo se videti dobra na zemlji živih, slaveći Oca i Sina i Svetoga Duha, Jednog u Trojici slavljenog i obožavanog Boga, sada i uvek i kroza sve vekove, Amin.
Molitva druga Svetom Nikoli
O, svesveti Nikolaje, prekrasni ugodniče Gospodnji, naš usrdni zastupniče, i svuda u nevoljama brzi pomoćniče, pomozi meni grešnom i utučenom u ovom sadašnjem životu, umoli Gospoda Boga da mi oprosti sve grehe moje koje od mladosti svoje počinih u celom životu mom, delom, rečju, mišlju i svim čulima svojim, i pri ishodu duše moje pomozi meni kukavnom, umoli Gospoda Boga, Sazdatelja svih tvari, da me izbavi vazdušnih mitarstava i večnih muka, kako bih svagda proslavljao Oca i Sina i Svetoga Duha, i tvoje milostivo posredovanje, sada i uvek i kroza sve vekove. Amin.
Molitva treća Svetom Nikoli
O, sveblagi oče Nikolaje, pastiru i učitelju svih koji sa verom pribegavaju tvome zastupništvu, i usrdnom te molitvom prizivaju, brzo pohitaj, i izbavi stado Hristovo od vukova koji ga rastržu, i svetim molitvama svojim ogradi i sačuvaj svaku hrišćansku zemlju od pobuna, zemljotresa, najezde tuđinaca i međusobnog rata, od gladi, poplave, požara, pokolja i iznenadne smrti, i kao što si se smilovao na tri čoveka što su bili u tamnici, i izbavio ih od careva gneva i posečenja mačem, tako se smiluj i na mene koji sam u tami grehova umom, rečju i delom, i izbavi me od gneva Božjeg i večne kazne, da bi mi, zbog tvog posredovanja i pomoći, i zbog Svoga milosrđa i pomoći, Hristos Bog podario da tih i bezgrešan život proživim u ovom svetu, i da me izbavi stajanja s leve strane, a udostoji sa svima svetima stajanja s desne strane. Amin.
Izvor: blic.rs/ Svetosavlje.org
Tradicionalna SRPSKA verovanja: Ovako se privlači novac u kuću
Nije nemoćuće privući novac u kuću, makar ne ukoliko čvrsto verujemo u to. Upravo ovim se bavila i drevna kineska veština usmeravanja energije u domu, popularna feng šuji filosofija življenja.
Ipak, u našem narodu postoji nekoliko verovanja za privlačenje novca u kuću. Najpre, setite se bakinih navoda da se novac prijateljima ne posuđuje utorkom, a povišica se traži sredom tokom dana. U svakom slučaju sve poslove vezane uz novac treba da radite tokom jutra, jer večernje i noćne operacije tog tipa vode u propast.
Novac u džepu kaputa
U džepove kaputa u ormaru stavite sitan papirnati novac, na primer 10 ili 20 dinara, a ni slučajno nemojte stavljati novac u probušene džepove. Susedima nemojte posuđivati so ili hleb, jer će tada finansijska sigurnost preći njima.
Metla u kući
Metla u kući treba da stoji tako da joj drška bude na podu, a u najmanjem džepiću novčanika treba čuvati novčanicu male vrednosti presavijenu u trougao. Društvo treba da joj pravi i srećna novčanica – prvi novac zarađen od nekog posla ili onaj koji vam je dao neko dobar – taj se novac nikad, ali nikad ne troši.
Kovanice uvek u džepu
Kovanice trebate čuvati, a novčanik vam nikad ne sme biti prazan – barem par kovanica uvek morate imati sa sobom. U kući uvek mora biti jedna velika novčanica koju morate čuvati barem godinu dana, kako bi se napunila vašom energijom i počela privlačiti drugi novac.
Izvor: magazin.novosti.rs
Sve od ŠARANA: Riblja čorba, pihtije i šnicle (recepti)
Sveti Nikola, najveća srpska slava je pred vratima, a neizostavna jela na slavskoj trpezi su riblja čorba, pihtije i šnicle. Mi vam donosimo recepte sa kojim sigurno nećete pogrešiti:
Riblja čorba od šarana
Sastojci:
-
1 kg šarana
-
4 mala crna luka (ili 3 malo veća)
-
1 manji praziluk
-
2 šargarepe
-
1 paškanat
-
komadić celera
-
nekoliko kašika maslinovog ulja
-
2 lista lorbera
-
grančica ruzmarina
-
3 pune kašike mlevene paprike
-
čili po ukusu ili ljuta tucana paprika (opciono)
-
4-5 kašika Fish sosa (opciono)
-
1 manja čaša domaćeg kuvanog paradajza (opciono)
-
malo tečnog dima (opciono)
-
1 kašičica dimljene mlevene paprike (opciono)
-
so i biber
-
peršun za serviranje