Naslovna Blog Stranica 218

Dr NESTOROVIĆ: Uvek imam suze u očima kad ovo pričam

Dr Branimir Nestorović pedijatar, pulmolog i alergolog je u emisiji “Glas duše” u kojoj je gostovao prošle srede priznao da plače svaki drugi dan pa je ispričao detalje iz svog života i situaciju zbog koje mu uvek krenu suze.

– Uvek imam suze u očima kad ovo pričam. Bio sam sam u kući, jer je moja majka bila u bolnici. Imala je probleme sa srcem. Neko kuca na vratima. To je bio moj nastavnik filozofije iz gimnazije, koji je bio prilično neomiljen u Obrenovcu zato što je bio Bugarin. On nije bio prihvaćen u ono vreme u tom malom mestu sa puno predrasuda. Ljudi ga nisu voleli svašta su pričali o njemu, a on je bio jedan jako pametan čovek, ali je teško mogao da se uklopi – kazao je prof. dr Nestorović i dodao:

– Kažem mu ja: “Sedite, profesore”. Nije mi više bio profesor, jer sam tada već bio na prvoj godini fakulteta. Hteo da ga poslužim kafom, nemam kafu. Nemam ništa… Kažem: “Hoćete vodu?”. Bila je smešna situacija.

On kaže i da ga je taj profesor obučavao i vožnju jer je imao i auto-školu. – Bio je malo ispred svog vremena. Prepodne predavao filozofiju, sociologiju i logiku, a popodne držao časove vožnje i imao je novca. Tada je izvaduio novac i rekao: “Znam kako ti je. Bio sam u sličnoj situaciji. Vratićeš kad budeš bio u prilici” – pričao je prof. dr Nestorović:

– Moram da priznam da sam novac odbio. Nisam hteo da uzmem, ali sam plakao kao kiša kad je on otišao. To je neki gest koji te uveri da su ljudi dobri. Ljudi su plašljivi, naučeni su da ne budu dobri. Ja to stalno pričam.

Izvor: kurir.rs

DANAS SU DETINJCI, JEDAN OD NAJRADOSNIJIH PRAVOSLAVNIH PRAZNIKA: Mame, tate, članovi porodice, prijatelji evo šta treba da uradite

Srpska pravoslavna crkva i mi vernici danas obeležavamo Detinjce,  koji uvek padaju u treću nedelju pred Božić, i za ovaj dan vezuje se jedan običaj.

Običaj je da toga dana rano ujutro, ili po dolasku iz crkve sa bogosluženja, roditelji vežu svoju decu najčešće za ruke ili noge, i obično za stolicu na kojoj sede. Za vezivanje se koriste kaiš ili običan kanap, odnosno deblji konac. Neretko se dešava da roditelji vežu decu dok su još u krevetu.

Vezivanje za Detinjce, Materice i Oce, ima višestruku simboliku.

Prvo simbolizuje čvrste porodične veze, slogu, mir, poštovanje i međusobno pomaganje u svim prilikama. Drugo, upućuje ukućane na štedljivost i istrajnost u vrlinama, jer onaj ko poseduje pošteno zarađenu imovinu i dobra dela, lako će sebe otkupiti u svim sporovima pred zemaljskim sudovima, a posebno na poslednjem Strašnom sudu, gde će se samo vrednovati ono šta je u svom životu čovek dobro učinio. Dobra i štedljiva deca prikupe nešto novca štednjom, pa za taj dan nabave neku čast i dreše se onima koji ih vežu. Najčešće danima unapred skupljaju novac od kusura iz prodavnice.

Kako bi “platili otkup”, deca pripremaju simbolične sitne poklone, poput jabuka, bombona, čokolade, kafe, ili pak čarapa. Dovoljno je pokazati pažnju.

Simbolično se vezuju čak i deca koja su još u kolevci, ali i odrasla “deca” koja još nemaju svoju porodicu. Nakon što se deca “otkupe” poklonima, roditelji ih odvežu, a poklone po pravilu otvore da se svi zajedno počaste.

Decu mogu vezivati i drugi članovi porodice, komšije, prijatelji…

Vezivanje ima predivnu simboliku jer te veze simbolišu slogu, mir i međusobno poštovanje. Takođe, ovaj ritual vezivanja služi i tome da se demonima pokaže da je sve u toj kući na svom mestu, odnosno “vezano” i da tu nema mesta za nečastivog.

Zato, roditelji, danas vežite nožice svojoj deci i uživajte sa njima u današnjem prazniku!

Legenda koja dokazuje da je Sveti Nikola zapravo Deda Mraz

O ovom svecu mnogo je legendi koje ga predstavljaju kao dobričinitelja i čudotvorca, zaštitnika ribara i putnika, gospodara vode, a veruje se i da on prevodi upokojene duše u svet mrtvih… Ova je, ipak, malo drugačija.

Počinje od vremena kada je Nikola već postao ugledni sveštenik, smenivši svog strica na mestu episkopa. U to vreme, njegovi roditelji su umrli, a Nikola je počeo da deli imanje svojih roditelja siromašnima.

U to vreme u Patri je živeo jedan ugledan i bogat čovek, koji je kasnije izgubio svoju službu i sav svoj imetak. Taj čovek je imao tri ćerke, koje su bile veoma lepe, ali oskudica je bila toliko velika da on nikako nije mogao da ih uda, jer nije imao miraz da im da, pa je odlučio da, zbog strašne nemaštine, svoju kuću pretvori u bludilište, a svoje ćerke u bludnice. Sveti Nikola je nekako saznao za tu odluku nesavesnog oca, pa je uzeo vrećicu, napunio je zlatnicima, umotao je u platno i prišunjavši se noću kući ovog čoveka, ubacio je zamotuljak kroz prozor. Otac devojaka jako se začudio kada je ujutru našao toliki novac, i pripisavši to milost Božijoj, odlučio je da ga da u miraz najstarijoj ćerki. To isto ponovilo se i sa drugom njegovom ćerkom.

Odavde legenda ima dva kraja. Po prvoj verziji, čovek je naslutio da će se njegov dobrotvor pojaviti i treći put, kako bi mu ostavio novac da i treću ćerku uda, pa ga je u zasedi čekao nekoliko noći. Kada je Sveti Nikola došao da i po treći put ostavi svoj dar, čovek je iskočio iz svoje zasede i u svom dobrotvorcu prepoznao je svetog Nikolu. Tada ga je svetitelj zakleo da o njegovom dobročinstvu ništa ne govori i uz to mu je dao i mnoge pouke korisne po dušu.

Drugi kraj ove priče je malo drugačiji.

Naime, Nikola je video da ga otac devojaka čeka u zasedi, pa se tako dosetio, da ne bi bio otkriven, da se popne na krov i zlatnike ubaci kroz dimnjak, a pošto su se čarape sušile na otvorenom ognjištu, zlatnici su padali pravo u njih. Iz ovog drugog kraja priče će se, mnogo vekova kasnije, kod nas razviti kult Božić Bate, a u zapadnoj kulturi kult Deda Mraza.

Malo je onih koji znaju da se Sveti Nikola na svom dugom putu od gotovo 15 vekova pretvorio u Deda Mraza, a u toj transformaciji su najviše učestvovali Amerikanci davši tom prazniku novu dimenziju. Duh pomaganja i darivanja siromašnih, koji je bio smisao i životno opredeljenje svetog Nikole, pretvorio se u potrošački praznik kojem je cilj kupovanje…

Izvor: Opanak

Španski As se poklonio NAJBOLJEM SPORTISTI SVETA za 2021. – Novaku Đokoviću!

Dugo su na Pirinejima izbegavali da javno hvale najboljeg tenisera sveta kako se ne bi zamerili svom Rafaelu Nadalu, ali više nisu imali kuda.

Srbin je naterao i najveće rivale da priznaju da je bez premca kada je u pitanju i tenis, ali i kompletan sport. “Bik sa Majorke” sigurno nije sa oduševljenjem primio ovu vest, ali i on tužna srca mora da kaže: Novak Đoković je najbolji.

– Srpski genije je sa 34 godine osvojio ove sezone tri grend slema: Australijan open, Rolan Garos i Vimbldon i izjednačio se sa Rafaelom Nadalom i Rodžerom Federerom po broju slemova – imaju po 20. Takođe, rekorder je sa 37 masters trofeja, i sedmi put je  godinu završio na prvoj poziciji, što niko još nije uradio. Pretekao je idola Pita Samprasa koji je šest puta sezonu završio na tronu. Pored toga, počeo je 351. nedelju na prvom mestu na ATP listi – divi se španski magazin As Novaku Đokoviću.

I za kraj morali su Španci da pomenu svog Rafu…

– Zbog impresivnih rezultata zaslužuje posebno priznanje i zbog njegovog rivalstva sa Rafaelom Nadalom, jedan drugog čine boljim.

Đoković neće biti na dodeli nagrada, pa mu je zato priznanje uručeno za vreme Dejvis kupa u Madridu.

– Ponosan sam, srećan i zahvalan, nadam se da ću nastaviti ovako – poručio je Nole na španskom, prenosi As.

Svaka čast, Španci, svaka čast, Nole, pa da i u 2022. godini nastaviš tako.

Izvor: novosti.rs

SVETI NIKOLA – Obratite mu se ovako, daće vam zdravlje i sreću!

Smatra se zaštitnikom dece, učenih ljudi, trgovaca, moreplovaca i putnika. Svetiteljev kult rasprostranjen je ne samo kod pravoslavaca, već i među katolicima, te je u drugim zemljama poznat i kao Božić Bata.

Sveti Nikola (Nikolaj Mirlikijski), čudotvorac, rođen je u maloazijskom gradu Patara, u današnjoj Turskoj. Umro je 19. (6) decembra 345. godine, sahranjen je u Sabornoj crkvi Mirlikijske mitropolije, a krajem 11. veka njegove mošti prenete su u Bari, u manastir Svetog Jovana Preteče. Osim što se spomen na dan smrti Svetog Nikole slavi 19. decembra, odnosno 6. decembra po gregorijanskom kalendaru, Sveti Nikola se proslavlja i 22. maja, u znak sećanja prenosa njegovih moštiju u Bari.

Slavu Sveti Nikola proslavlja najveći broj Srba, a zašto je to tako pokušala je da objasni etnolog Milica Karapandžić.

– Veliki broj etnologa smatra da je slava dodeljivana na način da porodica slavi onog sveca na čiji je dan kršten prvi predak te porodice. Zastupljena su i stanovišta da je slava birana po zavičajnom hramu, odnosno svecu kome je taj hram bio posvećen. Najbrojnije su porodice koje slave Svetog Nikolu, Svetog Aranđela, Đurđevdan, Svetog Jovana, Mitrovdan… Prema nekim podacima, najbrojniji hramovi u Srbiji posvećeni su upravo Svetom Nikoli – objašnjava Karapandžićeva.

Sveti Nikola je posna slava zato što pada u toku Božićnog posta. Priprema se riba, kao glavno jelo, posni pasulj i paprike, krompir salata, posni kolači. Ali najvažnije je toga dana pripremiti slavski kolač, skuvati žito, vino. Ovaj praznik se nikako ne priprema sa mrsnom trpezom.

Protojerej Sabornog hrama u Nišu Miodrag Pavlović kaže da pravoslavci znaju da je ovo strogo posna slava i da nema mrsa tog dana.

– Praznovanje Svetog Nikole poznato je ne samo kod nas, već i kod katolika. Njegove mošti nalaze se u Bariju, u Italiji. Ono što je važno za sve koji slave da se ne ogreše i omrse. Toga dana trpeza je posna (a i Božićni post je u toku), a porodica treba da bude na okupu. Domaćin izjutra nosi slavski kolač u crkvu, žito, vino i sveću, nakon liturgije sveštenik domaćinu seče kolač. Po povratku kući, porodica se okuplja za trpezom, i ono što je važno ko god toga dana dođe u kuću, ne treba ga vratiti – objašnjava protojerej Pavlović.

Na hrišćanskim brodovima duž Jadranskog i Sredozemnog mora moreplovci su držali ikonu Svetog Nikole jer ga smatraju svojim zaštitnikom.

Ko je bio Sveti Nikola?

Svetitelj je rođen u Patari u Likiji, bio je jedinac, sin bogatih i uglednih roditelja. Duhovni život započeo je u manastiru Novi Sion u kojem se već nalazio njegov stric, Sveti Nikolaj episkop patarski. Nakon smrti roditelja, krenuo je da širi veru i milosrđe, ali o svojim dobročinstvima nije govorio javno. Nakon toga postao je arhiepiskop Mirlikijski te je u vreme progona hrišćana završio u tamnici, ali ni tada nije odstupio od vere. Smatran je svetiteljem i tokom života, ljudi bi ga pozivali u teškim i bolnim trenucima. Bolovao je kratko i upokojio se 343. godine, kada je sahranjen u Sabornoj crkvi u Miri. Šest vekova vernici su obilazili njegov grob u Miri, među kojima su bili i Stari Sloveni. Nakon turskog osvajanja Likije i iz straha da mošti svetitelja ne budu oskrnavljene, 1096. godine prebačene (prokrijumčarene) su u Bari, u Italiji, gde su položene u Crkvu Svetog Jovana Preteče. Posle tri godine izgrađena je velelepna crkva posvećena Svetom Nikoli.

Običaji za Svetog Nikolu

Prema tradiciji, nikako ne valja prati veš, čistiti kuću i raditi bilo kakve kućne poslove. Ipak, u nekim krajevima Srbije se zadržao običaj da se na Nikoljdan pravi poseban, šareni kolač koji se ukrašava pticama od testa. Njega sveštenik obavezno osveštava i preliva vinom, pa se uveče on deli deci koja treba da ga pojedu sedeći na drvetu kako bi u narednoj godini bila zdrava i vesela.

U nekim krajevima održao se i običaj darivanja dece na današnji praznik jer je Sveti Nikola i njihov zaštitnik. Zato, ako su vam mališani bili dobri, obradujte ih nekom sitnicom – njih ćete obradovati, vama će biti lepo, a i narod kaže – valja se.

Treba da se obratit Svetom Nikoli sa ove tri molitve

Molitva prva Svetom Nikoli

O, svehvalni i svečesni arhijereju, veliki čudotvorče, svetitelju Hristov oče Nikolaje, Božji čoveče i verni slugo, željeno biće, sasude izabrani, čvrsti stube Crkve, presjajni svetilniče, zvezdo koja obasjavaš i osvetljavaš svu vaseljenu. Ti si pravednik, uzrastao si kao palma posađena u dvorima Gospoda svog, živeo si u gradu Miru, mirom si zamirisao i izlivaš nepresušno miro blagodati Božje. Svojim putovanjem, presveti oče, more si osvetio, kada mnogočudotvorne mošti tvoje putovahu u grad Bari, da od istoka do zapada slave ime gospodnje. O, prekrasni i predivni čudotvorče, brzi pomoćniče, usrdni zaštitniče, predobri pastiru koji duhovno stado spasavaš od raznovrsnih opasnosti, tebe proslavljamo i tebe veličamo kao nadu svih hrišćana, izvor čudesa, pokrovitelja vernih, premudrog učitelja, hranitelja gladnih, radost uplakanih, odeću nagih, lekara bolesnih, krmanoša moreplovcima, osloboditelja sužnjima, staratelja i zaštitnika udovica i sirotih, čuvara celomudrija, krotkog vaspitača dece, okrepljenje staraca, nastavnika postnika, odmor trudbenika, izobilno bogatstvo ništih i ubogih.

Usliši nas koji ti se molimo i pod okrilje tvoje pribegavamo, zauzmi se za nas pred Višnjim, i svojim bogoprijatnim molitvama izmoli nam sve što je korisno po spasenje duša i tela naših. Pomoću tvojom sačuvaj od svake nevolje svetu obitelj ovu, svaki grad i selo, i svaku hrišćansku zemlju, i ljude što u njima žive, jer znamo, znamo da molitva pravednoga može mnogo pomoći na dobro, a posle preblagoslovene Djeve Marije mi tebe pravednika imamo kao zastupnika pred svemilostivim Bogom, i tvome usrdnom posredništvu i zastupništvu smireno pribegavamo.

Preblagi oče, ti nas, kao budni i dobri pastir, sačuvaj od svih neprijatelja, pogibije, zemljotresa, grada, gladi, poplave, požara, pokolja, najezde tuđinaca. I u svim našim opasnostima i nevoljama pružaj nam ruku pomoći, i otvori nam vrata milosrđa Božjeg, jer smo zbog mnoštva nepravdi naših nedostojni gledati visinu nebesku, okovani smo okovima greha, te nikada ne satvorismo volju Stvoritelja našeg, niti održasmo zapovesti Njegove.

Toga radi preklanjamo pred Tvorcem našim kolena skrušenog i smirenog srca našeg, i prosimo tvoje očinsko posredovanje pred Njim, pomozi nam, ugodniče Božji, da ne izginemo sa bezakonjima našim, izbavi nas od svakog zla i od svake napasti, uputi um naš, i ukrepi srce naše u pravoj veri, da bismo tvojim posredovanjem i zauzimanjem ostali nepotamanjeni ni ranama, ni opasnostima, ni pomorom, niti ikakvim gnevom Sazdatelja našeg. I da tako u miru proživimo ovdašnji život, i udostojimo se videti dobra na zemlji živih, slaveći Oca i Sina i Svetoga Duha, Jednog u Trojici slavljenog i obožavanog Boga, sada i uvek i kroza sve vekove, Amin.

Molitva druga Svetom Nikoli

O, svesveti Nikolaje, prekrasni ugodniče Gospodnji, naš usrdni zastupniče, i svuda u nevoljama brzi pomoćniče, pomozi meni grešnom i utučenom u ovom sadašnjem životu, umoli Gospoda Boga da mi oprosti sve grehe moje koje od mladosti svoje počinih u celom životu mom, delom, rečju, mišlju i svim čulima svojim, i pri ishodu duše moje pomozi meni kukavnom, umoli Gospoda Boga, Sazdatelja svih tvari, da me izbavi vazdušnih mitarstava i večnih muka, kako bih svagda proslavljao Oca i Sina i Svetoga Duha, i tvoje milostivo posredovanje, sada i uvek i kroza sve vekove. Amin.

Molitva treća Svetom Nikoli

O, sveblagi oče Nikolaje, pastiru i učitelju svih koji sa verom pribegavaju tvome zastupništvu, i usrdnom te molitvom prizivaju, brzo pohitaj, i izbavi stado Hristovo od vukova koji ga rastržu, i svetim molitvama svojim ogradi i sačuvaj svaku hrišćansku zemlju od pobuna, zemljotresa, najezde tuđinaca i međusobnog rata, od gladi, poplave, požara, pokolja i iznenadne smrti, i kao što si se smilovao na tri čoveka što su bili u tamnici, i izbavio ih od careva gneva i posečenja mačem, tako se smiluj i na mene koji sam u tami grehova umom, rečju i delom, i izbavi me od gneva Božjeg i večne kazne, da bi mi, zbog tvog posredovanja i pomoći, i zbog Svoga milosrđa i pomoći, Hristos Bog podario da tih i bezgrešan život proživim u ovom svetu, i da me izbavi stajanja s leve strane, a udostoji sa svima svetima stajanja s desne strane. Amin.

Izvor: blic.rs/ Svetosavlje.org

Tradicionalna SRPSKA verovanja: Ovako se privlači novac u kuću

0

Nije nemoćuće privući novac u kuću, makar ne ukoliko čvrsto verujemo u to. Upravo ovim se bavila i drevna kineska veština usmeravanja energije u domu, popularna feng šuji filosofija življenja.

Ipak, u našem narodu postoji nekoliko verovanja za privlačenje novca u kuću. Najpre, setite se bakinih navoda da se novac prijateljima ne posuđuje utorkom, a povišica se traži sredom tokom dana. U svakom slučaju sve poslove vezane uz novac treba da radite tokom jutra, jer večernje i noćne operacije tog tipa vode u propast.

Novac u džepu kaputa

U džepove kaputa u ormaru stavite sitan papirnati novac, na primer 10 ili 20 dinara, a ni slučajno nemojte stavljati novac u probušene džepove. Susedima nemojte posuđivati so ili hleb, jer će tada finansijska sigurnost preći njima.

Metla u kući

Metla u kući treba da stoji tako da joj drška bude na podu, a u najmanjem džepiću novčanika treba čuvati novčanicu male vrednosti presavijenu u trougao. Društvo treba da joj pravi i srećna novčanica – prvi novac zarađen od nekog posla ili onaj koji vam je dao neko dobar – taj se novac nikad, ali nikad ne troši.

Kovanice uvek u džepu

Kovanice trebate čuvati, a novčanik vam nikad ne sme biti prazan –  barem par kovanica uvek morate imati sa sobom. U kući uvek mora biti jedna velika novčanica koju morate čuvati barem godinu dana, kako bi se napunila vašom energijom i počela privlačiti drugi novac.

Izvor: magazin.novosti.rs

Sve od ŠARANA: Riblja čorba, pihtije i šnicle (recepti)

0

Sveti Nikola, najveća srpska slava je pred vratima, a neizostavna jela na slavskoj trpezi su riblja čorba, pihtije i šnicle. Mi vam donosimo recepte sa kojim sigurno nećete pogrešiti:

Riblja čorba od šarana

Sastojci:

  • 1 kg šarana

  • 4 mala crna luka (ili 3 malo veća)

  • 1 manji praziluk

  • 2 šargarepe

  • 1 paškanat

  • komadić celera

  • nekoliko kašika maslinovog ulja

  • 2 lista lorbera

  • grančica ruzmarina

  • 3 pune kašike mlevene paprike

  • čili po ukusu ili ljuta tucana paprika (opciono)

  • 4-5 kašika Fish sosa (opciono)

  • 1 manja čaša domaćeg kuvanog paradajza (opciono)

  • malo tečnog dima (opciono)

  • 1 kašičica dimljene mlevene paprike (opciono)

  • so i biber

  • peršun za serviranje

Priprema:

Kako biste neutralisali miris šarana, isperite ga i potopite u hladnu vodu u koju ste dodali 2 kašičice soli. Ostavite ga u slanoj vodi oko 10 minuta. Ako vam je lakše, možete pre toga da odstranite glavu i repna peraja.  Dok je šaran u vodi, očitiste povrće.

Odstajalog šarana blago isprite i u novoj vodi, takođe blago posojenoj, kuvajte oko 12-13 minuta. Dok se šaran kuva, obradite povrće u secku ili blenderu. Za ovakvu čorbu, jako je važno da koristite seckalicu. Ako nemate aparat, možete i sitno da rendate šargarepu, celer i paškanat – a da luk isečete što je sitnije moguće. Ipak, uvek bih preporučila secka – jer povrće stvarno mora 100% da omekša.

Čim je šaran blanširan, dovoljno da se meso odvaja od kostiju– izvadite ga iz šerpe na tanjir, da se prohladi. Tada možete da počnete s prženjem povrća. Sipajte maslinovo ulje i na njemu prvo propržite crni luk i praziluk. Kad omekšaju, dodajte šargarepu, celer i paškanat. Vrlo umereno posolite i upržite sve zajedno da povrće omekša. Zatim nalijte oko 1.5 l tople vode. Dodajte lorber, ruzmarin, mlevenu papriku, čili + opcione začine, ako koristite neki od njih.

Kad provri, smanjite temperatutu i poklopite. Uz povremeno mešanje, kuvajte minimum 1 sat – mada ja umem ovo da kuvam i oko 1.5 sat. Što se paprika i povrće bolje ukuvaju, to je čorba bolja. Znači maksimalno dugo…

Dok se sve kuva, vreme je da skinete meso s ribe. Prvo skinite svo meso, krupnije komade i odbacite kičmu i najveće kosti.

Zatim rukama čistite meso da dobijete sitne komade. U ovom procesu eliminisaćete oko 95% kočica.

Na kraju, počistite radni prostor i vratite meso na čistu podlogu. Sada viljuškom odvajajte sitne komadiće mesa, malo po malo. Pošto je sve uredno i pregledno, ne postoji apsolutno nikakva šansa da vam neka sitna koščica zaluta. Samo polako radite viljuškom, odvajajte komad po komad mesa, s jedne na drugu stranu – i pažljivo gledajte. Očišćeno meso prebacite u tanjir, prekrijte providnom folijom i ostavite u frižider, dok se ostatak čorbe kuva.

Na kraju, kada je čorba kuvana, izvadite očišćeno meso i ubacite u vralu čorbu. Promešajte i isključite ringlu.

Posne pihtije od šarana

Sastojci:

800 g glava i repova od šarana
1 kuvana šargarepa
limun ili sirće
so

Priprema:

Ribu skuvajte, odvojte od kostiju i spojite sa seckanom kuvanom šargarepom, svežim peršunom, limunom ili sirćetom.

Začinite, poređajte u posudu i nalijte fondom u kojem se kuvala. Ukoliko ima previše fonda, ukuvajte ga do željene količine.

Pihtije ostavite na hladnom.

Šnicle šarana pečene u rerni

Sastojci:

1 kg šarana
2 kašike projinog brašna
1 kašičice aleve paprike
1 kašike suvog začina
so, biber
maslinovo ulje
3 čena belog luka
½ veze lista peršuna

Priprema:

Očišćenu i na šnicle isečenu ribu dobro začiniti sa svih strana. U manjoj posudi pomešati projino brašno i alevu papriku. Svaku šniclu uvaljati u brašno širom stranom pa staviti u blago podmazan pleh i peći oko 40 minuta u ugrejanoj rerni na 200ºC. Ukoliko je potrebno, tokom pečenja šnicle premazivati uljem. Spremljenu ribu odmah posuti sitno seckanim belim lukom i peršunovim listom.

Izvor: vitkigurman.com

SIMPTOM OMIKRONA: Lako ga je uočiti i pacijenti se masovno žale na njega

0

Omikron varijanta se širi svetom, pa i Evropom, premda u Srbiju još uvek nije stigla… Ipak, stručnjaci kažu da je izvesno da će se pojaviti i u našoj zemlji, a dr Predrag Kon istakao je pre nekoliko dana da veruje da će ovaj soj kod nas biti detektovan krajem decembra.

Način na koji se omikron varijanta manifestuje razllikuje se od originalnog soja korona virusa, a veliki broj naučnika veruje da je reč o blažim simptomima iako je još uvek rano da se ovo sa sigurnošću kaže.

Doktori kažu da se kod pacijenata zaraženih omikronom najčešće javljaju sledeći simptomi: izražen umor, blagi bolovi u mišićima, suv kašalj i grebanje u grlu.

Novi, neobičan simptom omikron varijante je noćno znojenjeFoto:Profimedia

No, jedan od posebno neobičnih simptoma, onih “izdajničkih”, kako su ga okarakterisali lekari iz Južne Afrike, gde je ovaj soj prvobitno i počeo da se širi, jeste noćno znojenje!

Naime, pacijenti su često prijavljivali da su se budili sa čaršavima, pidžamama i kosom natopljenim znojem, prenosi britanski “San”.

Južnoafrički stručnjaci su takođe istakli da pacijenti nemaju problema s upalom grla, što delta soj ume da izazove, već ih muči pomenuto grebanje u grlu. Takođe, pacijenti sa omikronom ne prijavljuju gubitak čula ukusa ili mirisa, što je jedan od glavnih simptoma prethodnih varijanti kovida-19.

Izvor: zena.blic.rs

Obavazno promenite JASTUK ako ovo primetite

Kada je vreme da razmišljamo o promeni jastuka?

Neki stručnjaci kažu da većina jastuka traje 6 do 12 meseci. Drugi tvrde da je sasvim u redu koristiti isti jastuk dve do sedam godina. Ali postoji jednostavan način da shvatite kada treba da zamenite jastuke.

– Ono što radite je da presavijete jastuk na pola, stavite nešto teško na poleđinu jastuka, a zatim pustite jastuk. Ako se jastuk ponovo savije u oblik i zbaci predmet sa sebe, u redu ste. Ako ne, izgubio je sposobnost pravilnog držanja glave – objašnjava psiholog za spavanje Džošua Tal.

Kada bi trebalo da zamenimo jastuke?

Umorni ste od buđenja sa ukočenim vratom? Onda je možda vreme da promenite jastuke. Čak i potpuno novi jastuk može da izazove bol u vratu.

– Najčešća greška koju ljudi prave je odabir jastuka koji savija vaš vrat napred ili na jednu stranu. Vaš položaj spavanja je takođe važan. Na primer, ležanje u krevetu sa bradom privučenom prema grudima može izazvati naprezanje vrata – objašnjava kiropraktičar Bang, piše The List.

Bang preporučuje odabir jastuka koji se prilagođava vašem položaju spavanja. Što se tiče materijala, prirodni lateks je vaš najbolji izbor. Jastuci od perja imaju tendenciju da pogoršaju bol u vratu. Perje se pomera, tako da možete da  završite bez podrške, a to dalje može da uzrokuje bol.

Takođe predlaže da spavate na debljem jastuku ako imate čvrst dušek. Kao opšte pravilo, zamenite jastuk – bez obzira na njegovo stanje – ako se stalno budite sa zategnutim vratom.

Izvor: novosti.rs