Naslovna Blog Stranica 167

Heroji koji su spasli najviše ljudskih života u istoriji čovečanstva

Dobro upamtite ova tri imena- 3 dobrovoljca, poznata pod nadimkom “černobiljski ronioci”, inženjeri Aleksej Ananenko, Valerij Bezpalov i vojnik Boris Baranov.

“Nikad niko neće znati koliko smo se žrtvovali, neće biti spomenika u našu čast, nikakvih parada, a mi možemo samo da se molimo da nije sve bilo uzalud.”

Černobiljska katastrofa je prema nekim navodima odnela između 4.000 i 93.000 ljudskih života direktno, a mnogi tvrde da je ta cifra čak pola miliona kada se uračunaju razne boleštine od radijacije. Međutim ishod je mogao da bude i mnogo katastrofalniji da nije bilo trojice odvažnih momaka.

Kako ne bi došlo do druge eksplozije, neko je morao da spreči mešanje vode i metala drugim rečima neko je morao da odvrne ventile i ispusti vodu koja se nalazila ispod reaktora. Oštećeni reaktor je tonuo i postojala je opasnost da se sruši sve do poplavljenih prostorija što bi dovelo do još jedne razorne eksplozije koja bi uništila sve u krugu od 200 km, uništila Kijev, zagadila vodu za 30 miliona ljudi. Ukratko, život bi bio nemoguć u Ukrajini a i šire narednih nekoliko vekova.

Troje ljudi se dobrovoljno javilo da bi spaslo 50 miliona života, iako im je rečeno da će živeti nakon toga verovatno još samo nedelju dana. Dvojica od njih trojice su još uvek živi.

Aleksej Ananenko i Valerij Bezpalov su još uvek živi, Boris Baranov je preminuo 20 godina nakon katastrofe od posledica srčanog udara (Tim redom njih trojica na gornjoj slici).

Dobrovoljcima je rečeno da mogu da odbiju, ali Ananenko je kasnije u intervjuu rekao nešto što možda i najbolje opisuje njihovu hrabrost.

“Kako sam mogao da odbijem, kad sam samo ja znao gde se nalaze ventili.”

Već su dovoljno poživeli da ceo svet za njih čuje (a i dobili su ordenje za svoju hrabrost) čemu je svakako doprinela popularnost mini-serije „Černobilj“

Miodrag Petrović Čkalja: HVALA SRBIJO, PUSTILI STE ME DA GLOĐEM KOSKE

Njegove poslednje reči “Hvala Srbijo, pustili ste me da glođem koske” i dalje ozvanjaju, a Čkalja se pred kraj života žalio kako ga muči samoća. Napušten od kolega, gledajući kako mu prijatelji jedan po jedan umiru, Čkaljin čuveni osmeh počeo je da bledi.

On je dobio nagradu za životno delo “Car Konstantin”, a u govoru je rekao ono što smo odavno zaboravili – dugo je živeo kao da je sahranjen.

Gotovo tri i po godine proveo sam u bolnici, slomio sam kuk. Pao sam usred sobe. Ležao sam u Urgentnom centru i dugo čekao na protezu. Konačno je stigla, stavili su je i godinu dana sam pokušavao da bez štaka stanem na noge, ali nisam uspevao. Ispostavilo se da su mi ugradili pogrešnu protezu. Onda sam se setio svog drugara iz mladosti, profesora Branka Radulovića, genija za hirurgiju. On me je ponovo postavio na noge – rekao je u jednom od poslenjih intervjua 2000. Miodrag Petrović Čkalja.

Iako je odigrao bezbroj uloga, koje se repriziraju, Čkalja je tada rekao da od toga ni dinara nikada nije dobio.

– Samo uredno pišu obaveštenja. Čisto iživljavanje. Ja sam za njih otpisan, čovek koji ne postoji. A koverte skupljam da neko jednog dana vidi kako je RTS ažurna – istakao je Čkalja.

U istom intervjuu veliki komičar ispričao je i ovu potresnu ispovest.

Imam 76 godina i ništa mi ne treba. Živeo sam i živim skromno. Ali, znači mi da naša deca žive normalno. Eto, moj sin nema posla godinama. Unuka Jovana ima 28 godina i pre četiri godine završila je pozorišnu akademiju. Izrazit je talenat, druga Ljubinka Bobić. Međutim, ne može da se zaposli. Prekjuče su joj otvoreno rekli u jednom pozorištu, nije bitno kom, da neće da je prime iz političkih razloga. A ona je treća generacija glumaca u jednoj kući. Svuda u svetu takvi ljudi imaju ogroman publicitet. A kod nas tri generacije, i nijedna ne radi. Ja ne radim svoj posao, moj sin takođe, unuka Jovana, a ni druga unuka Milena, koja je završila muzičku akademiju i specijalizirala muzikologiju. Skupili smo pare da polaze neke dodatne ispite na muzičkoj akademiji u Londonu. Tamo su bili oduševljeni njome i nedavno su je obavestili da joj besplatno plaćaju koledž, ali da se sama pobrine za stan i hranu. Ništa od toga neće biti. Snaja jedina radi, anesteziolog je u KBC Srbije, i njih četvoro žive od njene plate. A ja sa 2.300 dinara penzije ne mogu da pomognem. Dok platim sve dažbine državi, jer sam tako naučen, ne ostaje gotovo ništa. Tužno je reći, nove cipele nisam kupio dvadesetak godina, ali to nije važno. Važno je da mojim unukama nemam da dam za koka-kolu kad izađu u kafić – rekao je stari glumac.

– Da sam u Americi, i da sam primio ovako veliku nagradu zahvalio bih se, prvo, svojoj ženi, pa deci, pa tašti, zatim producentu i reditelju. Ali, pošto sam, srećom, u svojoj dragoj zemlji Srbiji, zahvaljujem se, prvo, svom šefu samoposluge što mi, ponekad, odvoji penzionersku kosku, pa komšinici u baraci koja mi ostavi mleko ispod tezge, pa mom poštaru koji mi uvek, na vreme sa zakašnjenjem, donese penziju. Da nije bilo njih, ne bih bio ovde – rekao je glumac 2002. godine na dodeli.

Franz Kafka: Sve što voliš verovatno će jednog dana biti izgubljeno, ali na kraju će se ljubav vratiti u drugom obliku

Franz Kafka (1883-1924), koji se nikada nije oženio i nije imao dece, šetao je parkom u Berlinu, sreo je devojčicu koja je plakala jer je izgubila omiljenu lutku. Ona i Kafka su neuspešno tražili lutku.

Kafka joj je rekao da se sutradan tamo nađu i oni će nastaviti da je traže.

Sledećeg dana, kada još nisu pronašli lutku, Kafka je devojčici dao pismo koje je „napisala“ lutka rekavši „Molim te ne plači. Krenula sam na put da vidim svet. Pisaću ti o svojim avanturama.“

Tako je započela priča koja se nastavila do kraja Kafkinog života.

Tokom njihovih sastanaka, Kafka je devojčici čitao lutkina pisma pažljivo napisana o avanturama i razgovorima koja su devojčici bila preslatka.

Konačno, Kafka je kupio lutku i dao je devojčici. Ona, naravno, nije bila slična izgubljenoj.

„Uopšte ne liči na moju lutku“, rekla je devojčica.

Kafka joj je predao još jedno pismo u kojem je lutka napisala: „Moja putovanja su me promenila“.  Devojčica je zagrlila novu lutku i odnela je kući.

Godinu dana kasnije Kafka je umro.

Mnogo godina kasnije, sada odrasla devojčica pronašla je pismo unutar lutke. U malom pismu koje je potpisao Kafka pisalo je:

„Sve što voliš verovatno će jednog dana biti izgubljeno, ali na kraju će se ljubav vratiti u drugom obliku.”

 

 

 

 

Prof. dr Ranko Raičević: Kako se manifestuju i kako da prepoznate neurološke znake post-covid sindroma

Post-covid sindrom se opisuje kao novi klinički entitet kod pacijenata koji su preživeli infekciju SARS-CoV-2 virusom. Iako bi relativno veća učestalost ovih poremećaja mogla da se očekuje kod onih sa težim oblicima infekcije, to, prema dosadašnjim zapažanjima naših stručnjaka, ne mora da bude slučaj. Naime, simptomi se javljaju i održavaju i kod obolelih koji su imali veoma laku kliničku sliku. Neurološki post-covid daje ozbiljne simptome, a njih prati Udruženje neurologa Srbije.

Post-covid poremećaj i neurološki simptomi, kod koga se javljaju i kada

– Post-covid sindrom uključuje pacijente koji su zbog težine kliničke slike bili hospitalizovani, ali se podjednako odnosi i na one koji su imali laku kliničku slike infekcije. Sam sindrom podrazumeva znake i simptome oštećenja mnogobrojnih organskih sistema sa predominantnom ulogom respiratornih, kardioloških, neuroloških i psihijatrijskih smetnji. Svakako, u manjoj meri postoje znaci disfunkcije i drugih organa i sistema (endokrinološki, urološki, nefrološki, hirurški, i drugi poremećaji). Neurološki i, uslovno rečeno, psihijatrijski post-covid sindrom podrazumeva pojavu znakova i simptoma iz domena neurologije i psihijatrije kod pacijenata nakon više od 12 nedelja od akutne infekcije – objašnjava u razgovoru za eKlinika portal pukovnik profesor dr Ranko Raičević, načelnik Klinike za neurologiju VMA

Kako se manifestuju neurološki znaci post-covid sindroma

Prema rečima profesora Raičevića, posebno se izdvajaju sledeći neurološki znaci i poremećaji:

  1. Zamorljivost bez naprezanja ili nakon najlakšeg fizičkog napora –ovaj simptom je prisutan kod 75 odsto obolelih. Nešto je izraženiji kod onih koji su hospitalizovani. Takođe je mnogo češći nego nakon drugih virusnih infekcija, tipa gripa. Dugotrajan je i opisuje se kao veoma neprijatan, jer onemogućava osnovne životne aktivnosti. Takođe, češći je kod pacijenata sa multiplom sklerozom 

  2. Kognitivna oštećenjamogu biti prisutna u različitom stepenu kod blizu 70 odsto obolelih u post-covid periodu. Ubedljiv je pad postignuća na Montreal Cognitive Assessment Scale (MoCA) i do 25-30 procenata

  3. Glavoboljase javlja u više od dve trećine slučajeva, ali se ipak povlači kod polovine tokom prvih 6 meseci od oboljevanja

  4. Vrtoglavicesu relativno česte, do trećine pacijenata prijavljuje neki oblik iz domena nestabilnosti, vertiga i nespretnosti hoda

  5. Mijalgijesu takođe česte i dugotrajne. Međutim, relativno dobro reaguju na standardnu analgetsku i simptomatsku terapiju. Uz to se javljaju epizode bolova, utrnulosti i mravinjanja u ekstremitetima koje odgovaraju neuropatskom obrascu, ali koji se retko potvrđuje neurofiziološkim ispitivanjima. To sugeriše da je ovo ipak prolazni disbalans na moluklarno-imunološkom nivou

  6. Poremećaj spavanjapo tipu izmenjenog ritma spavanja i otežanog usnivanja. Lako buđenje uz košmarne snove, uz insomnije i parasomnije, mogu biti posledica postraumatskog stresnog poremećaja, posebno kod pacijenata koji su bili na nekom obliku terapije kiseonikom i/ili na mehaničkoj ventilaciji sa stvaranjem obrasca životne ugroženosti u produženom trajanju, sa posledičnim ispoljavanjemn PTSP

  7. Takođe se javljaju anksioznost, depresivnostali se ozbiljna depresija javlja ipak kod samo 5 do 6 odsto ovih pacijenata.

Virus SARS-CoV-2 deluje multisistemski, ali napada i neurološki sistem

Pukovnik profesor dr Ranko Raičević ističe da se etiopatogenetski mehanizam nastanka ovih poremećaja pre svega vezuje za visoki afinitet SARS-CoV-2 virusa za neuronalno tkivo, uključujući i neurone i glija ćelije sa direktnim oštećujućim dejstvom na mozgovinu i periferne živce.

– Međutim, verovatniji i značajniji je mehanizam kojim ovaj virus preko procesa inflamacije, hipoksemije i ishemije deluje multisistemski, uz mogući pogoršavajući uticaj nekontrolisane imunološke reakcije i stvaranjem uslova za multisistemska oštećenja. Pre svega, na vaskularnom sistemu, i to od disfunkcije endotela, do tromboze, tromboembolije i emboliskih sistemskih komplikacija – ističe profesor Raičević.

Moždani udari u pandemiji odnosili i mlađe osobe bez faktora rizika

Načelnik Klinike za neurologiju VMA, profesor dr Ranko Raičević u ragovoru za eKlinika portal potvrđuje da ovo jeste poremećaj koji je i najviše odgovoran za porast broja moždanih udara kod pacijenata u akutnoj fazi infekcije, ali i u post-covid periodu:

– Ishemični moždani udar se javljao češće. Težina istog je bila ozbiljnija, kao i prognoza kod bolesnika u akutnoj fazi SARS-CoV-2 infekcije. Raspon je bio od 5-10 odsto više moždanih udara kod bolesnika sa infekcijom. Takođe, utvrđen je pomak javljanja moždanih udara i kod mlađih bolesnika, bez jasnih uobičajenih faktora rizika.

Društvo neurologa Srbije prati post-covid neurološke simptome

U samom počertku pandemije, priča nam profesor dr Ranko Raičević, Društvo neurologa Srbije je oformilo Registar za praćenje svih neuroloških simptoma u vezi sa akutnom infekcijom, ali i vezano za neurološki post-covid sindrom. Preliminarni rezultati ukazuju na to da i u post-covid periodu ostaje POVIŠENI RIZIK ZA MOŽDANI UDAR i kod pacijenata sa faktorima rizika, ali i kod onih sa preležanom infekcijom bez njih. Mora se napomenuti svakako, naglašava dr Raičević, da težina infekcije, postojanje faktora rizika i starost predstavljaju i nadalje nepovoljan trijas i za javljanje moždanog udara, ali i za težinu ishoda istog.

Prevencija je najbolja terapija za post-covid sindrom

Terapija post-covid sindroma aktuelno nije kauzalna, objašnjava pukovnik prof.dr Ranko Raičević. Mere prevencije, uključujući zaštitnu opremu, distancu i održavanje higijene ostaju i mera za sprečavanje neuroloških komplikacija.  Vakcina, ističe načelnik Klinike za neurologiiju VMA, predstavlja najjaču i najbolju branu za sprečavanje širenja bolesti, i ispoljavanja njenih najtežih komplikacija. Samim tim, najviše utiče i na prognozu u svakom, pa i u neurološkom aspektu, ističe dr Raičević.

Neurološka klinika VMA radila bez predaha, broj pregleda povećan usled pandemije

Već sada je, upozorava pukovnik prof. dr Ranko Raičević, potrebno razmišljati o zbrinjavanju ove velike populacije sa mnogobrojnim simptomima i znacima. VMA, ističe sagovornik eKlinika portala, kao i neurološka služba u VMA, ni jednog trenutka nije prestajala sa zbrinjavanjem svih kategorija bolesnika.

– U Centru hitne pomoći je broj hospitalizovanih zbog hitnih neuroloških stanja koje ugrožavaju život ostao isti, iako su kapaciteti bili redukovani zbog epidemije, u prostornom smislu, za 50 odsto. Ako govorimo o kadrovima, to je bilo blizu 40 odsto (deo osoblja u kovid bolnici VMC „Karaburma“). Takođe, redukovan je, ali ne i obustavljen rad sa ambulantnim neurološkim pacijentima. Podaci iz 2020. i 2021. godine govore o enormnom poslu koji smo obavili. Imamo porast broja pregleda u 2021.godini za skoro 50 odsto (2020. obavljeno oko 6.000, a 2021. oko 11.500 pregleda) – navodi prof. dr Ranko Raičević.

Očekuje se početak rada kardiološke i neurološke post-covid ambulante

Na ideju načelnika Sektora za lečenje VMA i saglasnost Uprave VMA i Uprave za vojno zdravstvo, u toku su završne radnje za početak rada kardiološke i neurološke post-covid ambulante za profesionalni sastav. Cilj je, kako kaže pukovnik profesor dr Raičević, procena samog post-covid sindroma, ali i analiza uticaja ovog sindroma na vojne aspekte od značaja za profesionalnu službu. U isto vreme, ističe naš sagovornik, treba planirati multidisciplinarne timove za podršku i rehabilitaciju pacijenata (fizioterapija i rehabilitacija, radna i okupaciona terapija, psihoterapija, socijalna i porodična podrška i slično).

– Postkovid sindrom će ostati dugo od interesa za medicinsku struku i nauku u svim domenima, od epidemiologije, bazičnih ispitivanja, dijagnostike i terapije, ali i zbog ogromnog potencijala da izmeni i socioekonomske miljee funkcionisanja svakog društva ili države – rekao je pukovnik profesor dr Ranko Raičević u razgovoru za eKlinika portal.

izvor: eklinika.telegraf.rs

Danas je VASKRŠNJI ili SVETLI UTORAK, najsrećniji u celoj godini: Običaj je da baš svi OVAKO PROVODE VREME!

Vaskršnji praznici se uglavnom proslavljaju tri dana širom Srbije, pa je današnji dan u narodu poznat i kao Vaskršnji, Vodeni ili Svetli utorak

Čitava sedmica nakon Vaskrsa zove se Vodena, a u njoj se posebno izdvajaju upravo Vodeni utorak, ali i Vodena subota. Tradicionalno se utorak smatra “baksuznim” danom, ali to nije slučaj sa ovim – ovo je najsrećniji utorak u celoj kalendarskoj godini!

Smatra se da ovaj utorak svima donosi veselje i radost, a takođe je ukorenjeno verovanje da ako se dete rodi na ovaj dan biće srećno i dugovečno. Veruje se i da je danas dobar dan da odete nekome u posetu ili na kraći put.

Po verovanju u Gruži na Svetli utorak nije dobro da se bilo šta radi (da se pere, šije, krpi…) sa muškom odećom, pogotovu onom budućih vojnika. U Šumadiji se pak praznuju tri Vodena utorka, a osim današnjeg obeležava se i utorak posle Đurđevdana i utorak nakon Trojice. Kako im i samo ime kaže, posvećena su vodi i praznuju se da bi pala kiša, neophodna za rast i rod useva.

U Vojvodini se Vaskršnji utorak, baš kao i ponedeljak, smatra danom plodnosti, a simbolično se tada momci i devojke prskaju vodom – što simboliše upravo plodnost i uspeh. Tradicionalno se veruje da muškarci devojke zalivaju ponedeljkom, a utorkom važi obrnuto.

Nevezano za kraj Srbije, univerzalno “pravilo” je da se dele radost i sreća i da se ovaj dan provede sa voljenim, bliskim ljudima.

Izvor: zena.blic.rs

Ovo VOĆE štiti kosti od starenja i osteoporoze: Posebno je korisno za starije žene!

0

Za jake i čvrste kosti i u poznijem dobu odlična podrška je ishrana bogata voćem i povrćem koje sadrži bioaktivna jedinjenja poput fenolne kiseline, flavonoida i karotenoida

Iako su jabuke i pomorandže uvek dobar izbor za jake kosti, u ishranu bi trebalo uvrstiti suve i sveže šljive ukoliko želite da usporite proces starenja kostiju i prevenirate osteoporozu.

Studija koju su sproveli stručnjaci Programa integrativne i biomedicinske fiziologije i Odeljenja za nutricionizam i kineziologiju na Univerzitetu u Pensilvaniji posmatrali su žene u postmenopauzi koje su jele šest, odnosno 12 šljiva dnevno tokom 12 meseci i žene koje nisu konzumirale ovo voće.

– Naši nalazi sugerišu da konzumiranje šest do 12 šljiva dnevno može da smanji proinflamatorne medijatore koji mogu da doprinesu gubitku koštane mase kod žena u postmenopauzi – kaže dr Džanhavi Damani, vodeći autor studije.

Voće i povrće koje je bogato bioaktivnim jedinjenjima kao što su fenolna kiselina, flavonoidi i karotenoidi može da pomogne u prevenciji osteoporoze.

Šljive sadrže polifenole koji mogu da smanje upalu i oksidativni stres, a upravo upala i oksidativni stres doprinose gubitku koštane mase – kaže dijetetičar Kelsei Sakman.

– Šljive imaju mnoštvo nutritivnih prednosti; pune su minerala, vitamina K, fenolnih jedinjenja i dijetetskih vlakana.

Ona, ipak, upozorava da pored brojnih prednosti šljive mogu da sadrže i veću količinu šećera:

– Kad jedete šljive, kombinujte ih sa mastima ili proteinima kako biste sprečili nagli skok šećera u krvi.

Dijetetičar Sakman savetuje da bi šljive trebalo jesti u salati, uz jogurt i borovnice kako bi njihov efekat bio potpun.

IZVOR:telegraf.rs

Ovako operite JAGODE,  da iz njih izađu sve štetne materije i hemikalije!?

0


Nekada je bilo dovoljno voće  oprati pod mlazom tekuće vode. Ipak, stvari su se drastično promenile i sada jagode, ali i drugo kupovono voće moramo prati duže, bolje, a često je potrebno i uraditi svojevrsnu DETOKSIKACIJU.

Kako oprati jagode sodom bikarbonom?

Jagode potopite u posudu sa vodom, a onda odozgo postite jednu do dve kašičice sode bikarbone. Zatim rukama izmešajte kako bi se soda ravnomerno rasporedila svuda po jagodama.

Ostavite da stoji pola sata, a potom ponovo operite jagode i potopite ih još malo u vodu. Nakon toga jagode možete još jednom da operete pod mlazom vode i voće je spremno za upotrebu.

Zašto je važno dobro oprati svo voće?

Toksini mogu biti vrlo opasni ako se dobro ne operu iz namirnica. Oni se nakupljaju u organizmu i vrlo se teško čiste iz njega a kada se nakupe u organizmu mogu izazvati autoimuna oboljenja, kao i hronične bolesti, na što upozorava i Svetska zdravstvena organizacija.

Osim sode bikarbone, za čišćenje voća od toksina odlično se pokazalo i alkoholno sirće, jer velikom brzinom ubija sve štetne mikrobe na voću. Soda bikarbona je zbog sastava dobro sredstvo za izvlačenje štetnih toksina iz voća.

Voće se prvo ostavi u sirćetu dvadeset minuta, a nakon toga se može malo isprati i ostaviti u mešavini sode bikarbone i vode. To je najbolji način da budete sigurni da je ono što unosite u svoj organizam bezbedno.

IZVOR: ordinacija.tv/ glossy.espreso.co.rs

 

 

 

 

 

 

 

OVAJ VIRUS MUČI NOLETA: Stvara visoku temperaturu, iscrpljuje telo, ostaje se bez snage

Novak Đoković je po završetku finalnog meča u Beogradu otkrio da ima zdravstvenih problema.

Srpski as nije želeo previše da priča o detaljima, ali polako isplivava o čemu se zapravo rade i kakvi problemi su u pitanju.

Portal “Nova” otkrio je da je u pitanju određena vrsta virusa koja traje sedam ili više dana. Simptomi su – visoka temperatura koja iscrpljuje telo. Zanimljivo, mnogo ljudi iz sveta tenisa je poslednjih meseca zakačilo ovaj virus. Posle svih tih problema uopšte nije lako vratiti se maksimalnim treninzima i biti fizički pripremljen.

Uz sve to, novinari “Sport kluba” rekli su da im je Đoković pre turnira u Monte Karlu rekao da je imao taj virus, što je u značajnom meri uticalo na rezultat na tom turniru.

 

 

 

Ako još jedete jaja od USKRSA u velikoj ste opasnosti od ove bolesti

Mnogi i dalje uživaju u kuvanim jajima koja su im preostala od Uskrsa, ali nisu ni svesni koliko to može da bude opasno po njihovo zdravlje, pogotovo kada je trovanje hranom u pitanju.

Salmonela je najčešći oblik trovanja hranom i zbog toga je najbolje da jaja odmah nakon kuvanja ohladite i stavite u frižider, ako želite da je izbegnete.

U slučaju da to niste uradili i ostavili ste duže vreme kuvana jaja na sobnoj temperaturi, dozvolili ste opasnim bakterijama, uključujući i salmonelu da se opasno razmnožavaju. Bakterije se ubrzano razmnožavaju na temperaturi između 4 i 60 stepeni Celzijusa i ovo se naziva opasnom zonom.

Prosečna temperatura u stanu iznosi između 18 i 22 stepeni Celzijusa, dok je ona u frižideru znatno niža zbog čega se usporava rast bakterija.

Sudeći po podacima do kojih je došao Centar za kontrolu bolesti u Americi, ako ste kuvana jaja ostavili na sobnoj temepraturi duže od 2 sata, komotno ih možete baciti. Ovo pravilo od dva sata odnosi se na jaja koja ste upravo skuvali, ali i na ona koja ste izvadili iz frižidera.

Iako možda verujete da su kuvana jaja bezbednija od svežih, ona su zapravo podložnija bakterijama jer se tokom procesa kuvanja oštećuje zaštitni sloj na ljusci jajeta.

Jasan znak da su jaja pokvarena jeste miris. Ako osetite da kuvana jaja imaju neprijatan miris koji podseća na sumpor, odmah ih bacite.

izvor: srbijadanas.com