Naslovna Blog Stranica 167

Franz Kafka: Sve što voliš verovatno će jednog dana biti izgubljeno, ali na kraju će se ljubav vratiti u drugom obliku

Franz Kafka (1883-1924), koji se nikada nije oženio i nije imao dece, šetao je parkom u Berlinu, sreo je devojčicu koja je plakala jer je izgubila omiljenu lutku. Ona i Kafka su neuspešno tražili lutku.

Kafka joj je rekao da se sutradan tamo nađu i oni će nastaviti da je traže.

Sledećeg dana, kada još nisu pronašli lutku, Kafka je devojčici dao pismo koje je „napisala“ lutka rekavši „Molim te ne plači. Krenula sam na put da vidim svet. Pisaću ti o svojim avanturama.“

Tako je započela priča koja se nastavila do kraja Kafkinog života.

Tokom njihovih sastanaka, Kafka je devojčici čitao lutkina pisma pažljivo napisana o avanturama i razgovorima koja su devojčici bila preslatka.

Konačno, Kafka je kupio lutku i dao je devojčici. Ona, naravno, nije bila slična izgubljenoj.

„Uopšte ne liči na moju lutku“, rekla je devojčica.

Kafka joj je predao još jedno pismo u kojem je lutka napisala: „Moja putovanja su me promenila“.  Devojčica je zagrlila novu lutku i odnela je kući.

Godinu dana kasnije Kafka je umro.

Mnogo godina kasnije, sada odrasla devojčica pronašla je pismo unutar lutke. U malom pismu koje je potpisao Kafka pisalo je:

„Sve što voliš verovatno će jednog dana biti izgubljeno, ali na kraju će se ljubav vratiti u drugom obliku.”

 

 

 

 

Prof. dr Ranko Raičević: Kako se manifestuju i kako da prepoznate neurološke znake post-covid sindroma

Post-covid sindrom se opisuje kao novi klinički entitet kod pacijenata koji su preživeli infekciju SARS-CoV-2 virusom. Iako bi relativno veća učestalost ovih poremećaja mogla da se očekuje kod onih sa težim oblicima infekcije, to, prema dosadašnjim zapažanjima naših stručnjaka, ne mora da bude slučaj. Naime, simptomi se javljaju i održavaju i kod obolelih koji su imali veoma laku kliničku sliku. Neurološki post-covid daje ozbiljne simptome, a njih prati Udruženje neurologa Srbije.

Post-covid poremećaj i neurološki simptomi, kod koga se javljaju i kada

– Post-covid sindrom uključuje pacijente koji su zbog težine kliničke slike bili hospitalizovani, ali se podjednako odnosi i na one koji su imali laku kliničku slike infekcije. Sam sindrom podrazumeva znake i simptome oštećenja mnogobrojnih organskih sistema sa predominantnom ulogom respiratornih, kardioloških, neuroloških i psihijatrijskih smetnji. Svakako, u manjoj meri postoje znaci disfunkcije i drugih organa i sistema (endokrinološki, urološki, nefrološki, hirurški, i drugi poremećaji). Neurološki i, uslovno rečeno, psihijatrijski post-covid sindrom podrazumeva pojavu znakova i simptoma iz domena neurologije i psihijatrije kod pacijenata nakon više od 12 nedelja od akutne infekcije – objašnjava u razgovoru za eKlinika portal pukovnik profesor dr Ranko Raičević, načelnik Klinike za neurologiju VMA

Kako se manifestuju neurološki znaci post-covid sindroma

Prema rečima profesora Raičevića, posebno se izdvajaju sledeći neurološki znaci i poremećaji:

  1. Zamorljivost bez naprezanja ili nakon najlakšeg fizičkog napora –ovaj simptom je prisutan kod 75 odsto obolelih. Nešto je izraženiji kod onih koji su hospitalizovani. Takođe je mnogo češći nego nakon drugih virusnih infekcija, tipa gripa. Dugotrajan je i opisuje se kao veoma neprijatan, jer onemogućava osnovne životne aktivnosti. Takođe, češći je kod pacijenata sa multiplom sklerozom 

  2. Kognitivna oštećenjamogu biti prisutna u različitom stepenu kod blizu 70 odsto obolelih u post-covid periodu. Ubedljiv je pad postignuća na Montreal Cognitive Assessment Scale (MoCA) i do 25-30 procenata

  3. Glavoboljase javlja u više od dve trećine slučajeva, ali se ipak povlači kod polovine tokom prvih 6 meseci od oboljevanja

  4. Vrtoglavicesu relativno česte, do trećine pacijenata prijavljuje neki oblik iz domena nestabilnosti, vertiga i nespretnosti hoda

  5. Mijalgijesu takođe česte i dugotrajne. Međutim, relativno dobro reaguju na standardnu analgetsku i simptomatsku terapiju. Uz to se javljaju epizode bolova, utrnulosti i mravinjanja u ekstremitetima koje odgovaraju neuropatskom obrascu, ali koji se retko potvrđuje neurofiziološkim ispitivanjima. To sugeriše da je ovo ipak prolazni disbalans na moluklarno-imunološkom nivou

  6. Poremećaj spavanjapo tipu izmenjenog ritma spavanja i otežanog usnivanja. Lako buđenje uz košmarne snove, uz insomnije i parasomnije, mogu biti posledica postraumatskog stresnog poremećaja, posebno kod pacijenata koji su bili na nekom obliku terapije kiseonikom i/ili na mehaničkoj ventilaciji sa stvaranjem obrasca životne ugroženosti u produženom trajanju, sa posledičnim ispoljavanjemn PTSP

  7. Takođe se javljaju anksioznost, depresivnostali se ozbiljna depresija javlja ipak kod samo 5 do 6 odsto ovih pacijenata.

Virus SARS-CoV-2 deluje multisistemski, ali napada i neurološki sistem

Pukovnik profesor dr Ranko Raičević ističe da se etiopatogenetski mehanizam nastanka ovih poremećaja pre svega vezuje za visoki afinitet SARS-CoV-2 virusa za neuronalno tkivo, uključujući i neurone i glija ćelije sa direktnim oštećujućim dejstvom na mozgovinu i periferne živce.

– Međutim, verovatniji i značajniji je mehanizam kojim ovaj virus preko procesa inflamacije, hipoksemije i ishemije deluje multisistemski, uz mogući pogoršavajući uticaj nekontrolisane imunološke reakcije i stvaranjem uslova za multisistemska oštećenja. Pre svega, na vaskularnom sistemu, i to od disfunkcije endotela, do tromboze, tromboembolije i emboliskih sistemskih komplikacija – ističe profesor Raičević.

Moždani udari u pandemiji odnosili i mlađe osobe bez faktora rizika

Načelnik Klinike za neurologiju VMA, profesor dr Ranko Raičević u ragovoru za eKlinika portal potvrđuje da ovo jeste poremećaj koji je i najviše odgovoran za porast broja moždanih udara kod pacijenata u akutnoj fazi infekcije, ali i u post-covid periodu:

– Ishemični moždani udar se javljao češće. Težina istog je bila ozbiljnija, kao i prognoza kod bolesnika u akutnoj fazi SARS-CoV-2 infekcije. Raspon je bio od 5-10 odsto više moždanih udara kod bolesnika sa infekcijom. Takođe, utvrđen je pomak javljanja moždanih udara i kod mlađih bolesnika, bez jasnih uobičajenih faktora rizika.

Društvo neurologa Srbije prati post-covid neurološke simptome

U samom počertku pandemije, priča nam profesor dr Ranko Raičević, Društvo neurologa Srbije je oformilo Registar za praćenje svih neuroloških simptoma u vezi sa akutnom infekcijom, ali i vezano za neurološki post-covid sindrom. Preliminarni rezultati ukazuju na to da i u post-covid periodu ostaje POVIŠENI RIZIK ZA MOŽDANI UDAR i kod pacijenata sa faktorima rizika, ali i kod onih sa preležanom infekcijom bez njih. Mora se napomenuti svakako, naglašava dr Raičević, da težina infekcije, postojanje faktora rizika i starost predstavljaju i nadalje nepovoljan trijas i za javljanje moždanog udara, ali i za težinu ishoda istog.

Prevencija je najbolja terapija za post-covid sindrom

Terapija post-covid sindroma aktuelno nije kauzalna, objašnjava pukovnik prof.dr Ranko Raičević. Mere prevencije, uključujući zaštitnu opremu, distancu i održavanje higijene ostaju i mera za sprečavanje neuroloških komplikacija.  Vakcina, ističe načelnik Klinike za neurologiiju VMA, predstavlja najjaču i najbolju branu za sprečavanje širenja bolesti, i ispoljavanja njenih najtežih komplikacija. Samim tim, najviše utiče i na prognozu u svakom, pa i u neurološkom aspektu, ističe dr Raičević.

Neurološka klinika VMA radila bez predaha, broj pregleda povećan usled pandemije

Već sada je, upozorava pukovnik prof. dr Ranko Raičević, potrebno razmišljati o zbrinjavanju ove velike populacije sa mnogobrojnim simptomima i znacima. VMA, ističe sagovornik eKlinika portala, kao i neurološka služba u VMA, ni jednog trenutka nije prestajala sa zbrinjavanjem svih kategorija bolesnika.

– U Centru hitne pomoći je broj hospitalizovanih zbog hitnih neuroloških stanja koje ugrožavaju život ostao isti, iako su kapaciteti bili redukovani zbog epidemije, u prostornom smislu, za 50 odsto. Ako govorimo o kadrovima, to je bilo blizu 40 odsto (deo osoblja u kovid bolnici VMC „Karaburma“). Takođe, redukovan je, ali ne i obustavljen rad sa ambulantnim neurološkim pacijentima. Podaci iz 2020. i 2021. godine govore o enormnom poslu koji smo obavili. Imamo porast broja pregleda u 2021.godini za skoro 50 odsto (2020. obavljeno oko 6.000, a 2021. oko 11.500 pregleda) – navodi prof. dr Ranko Raičević.

Očekuje se početak rada kardiološke i neurološke post-covid ambulante

Na ideju načelnika Sektora za lečenje VMA i saglasnost Uprave VMA i Uprave za vojno zdravstvo, u toku su završne radnje za početak rada kardiološke i neurološke post-covid ambulante za profesionalni sastav. Cilj je, kako kaže pukovnik profesor dr Raičević, procena samog post-covid sindroma, ali i analiza uticaja ovog sindroma na vojne aspekte od značaja za profesionalnu službu. U isto vreme, ističe naš sagovornik, treba planirati multidisciplinarne timove za podršku i rehabilitaciju pacijenata (fizioterapija i rehabilitacija, radna i okupaciona terapija, psihoterapija, socijalna i porodična podrška i slično).

– Postkovid sindrom će ostati dugo od interesa za medicinsku struku i nauku u svim domenima, od epidemiologije, bazičnih ispitivanja, dijagnostike i terapije, ali i zbog ogromnog potencijala da izmeni i socioekonomske miljee funkcionisanja svakog društva ili države – rekao je pukovnik profesor dr Ranko Raičević u razgovoru za eKlinika portal.

izvor: eklinika.telegraf.rs

Danas je VASKRŠNJI ili SVETLI UTORAK, najsrećniji u celoj godini: Običaj je da baš svi OVAKO PROVODE VREME!

Vaskršnji praznici se uglavnom proslavljaju tri dana širom Srbije, pa je današnji dan u narodu poznat i kao Vaskršnji, Vodeni ili Svetli utorak

Čitava sedmica nakon Vaskrsa zove se Vodena, a u njoj se posebno izdvajaju upravo Vodeni utorak, ali i Vodena subota. Tradicionalno se utorak smatra “baksuznim” danom, ali to nije slučaj sa ovim – ovo je najsrećniji utorak u celoj kalendarskoj godini!

Smatra se da ovaj utorak svima donosi veselje i radost, a takođe je ukorenjeno verovanje da ako se dete rodi na ovaj dan biće srećno i dugovečno. Veruje se i da je danas dobar dan da odete nekome u posetu ili na kraći put.

Po verovanju u Gruži na Svetli utorak nije dobro da se bilo šta radi (da se pere, šije, krpi…) sa muškom odećom, pogotovu onom budućih vojnika. U Šumadiji se pak praznuju tri Vodena utorka, a osim današnjeg obeležava se i utorak posle Đurđevdana i utorak nakon Trojice. Kako im i samo ime kaže, posvećena su vodi i praznuju se da bi pala kiša, neophodna za rast i rod useva.

U Vojvodini se Vaskršnji utorak, baš kao i ponedeljak, smatra danom plodnosti, a simbolično se tada momci i devojke prskaju vodom – što simboliše upravo plodnost i uspeh. Tradicionalno se veruje da muškarci devojke zalivaju ponedeljkom, a utorkom važi obrnuto.

Nevezano za kraj Srbije, univerzalno “pravilo” je da se dele radost i sreća i da se ovaj dan provede sa voljenim, bliskim ljudima.

Izvor: zena.blic.rs

Ovo VOĆE štiti kosti od starenja i osteoporoze: Posebno je korisno za starije žene!

0

Za jake i čvrste kosti i u poznijem dobu odlična podrška je ishrana bogata voćem i povrćem koje sadrži bioaktivna jedinjenja poput fenolne kiseline, flavonoida i karotenoida

Iako su jabuke i pomorandže uvek dobar izbor za jake kosti, u ishranu bi trebalo uvrstiti suve i sveže šljive ukoliko želite da usporite proces starenja kostiju i prevenirate osteoporozu.

Studija koju su sproveli stručnjaci Programa integrativne i biomedicinske fiziologije i Odeljenja za nutricionizam i kineziologiju na Univerzitetu u Pensilvaniji posmatrali su žene u postmenopauzi koje su jele šest, odnosno 12 šljiva dnevno tokom 12 meseci i žene koje nisu konzumirale ovo voće.

– Naši nalazi sugerišu da konzumiranje šest do 12 šljiva dnevno može da smanji proinflamatorne medijatore koji mogu da doprinesu gubitku koštane mase kod žena u postmenopauzi – kaže dr Džanhavi Damani, vodeći autor studije.

Voće i povrće koje je bogato bioaktivnim jedinjenjima kao što su fenolna kiselina, flavonoidi i karotenoidi može da pomogne u prevenciji osteoporoze.

Šljive sadrže polifenole koji mogu da smanje upalu i oksidativni stres, a upravo upala i oksidativni stres doprinose gubitku koštane mase – kaže dijetetičar Kelsei Sakman.

– Šljive imaju mnoštvo nutritivnih prednosti; pune su minerala, vitamina K, fenolnih jedinjenja i dijetetskih vlakana.

Ona, ipak, upozorava da pored brojnih prednosti šljive mogu da sadrže i veću količinu šećera:

– Kad jedete šljive, kombinujte ih sa mastima ili proteinima kako biste sprečili nagli skok šećera u krvi.

Dijetetičar Sakman savetuje da bi šljive trebalo jesti u salati, uz jogurt i borovnice kako bi njihov efekat bio potpun.

IZVOR:telegraf.rs

Ovako operite JAGODE,  da iz njih izađu sve štetne materije i hemikalije!?

0


Nekada je bilo dovoljno voće  oprati pod mlazom tekuće vode. Ipak, stvari su se drastično promenile i sada jagode, ali i drugo kupovono voće moramo prati duže, bolje, a često je potrebno i uraditi svojevrsnu DETOKSIKACIJU.

Kako oprati jagode sodom bikarbonom?

Jagode potopite u posudu sa vodom, a onda odozgo postite jednu do dve kašičice sode bikarbone. Zatim rukama izmešajte kako bi se soda ravnomerno rasporedila svuda po jagodama.

Ostavite da stoji pola sata, a potom ponovo operite jagode i potopite ih još malo u vodu. Nakon toga jagode možete još jednom da operete pod mlazom vode i voće je spremno za upotrebu.

Zašto je važno dobro oprati svo voće?

Toksini mogu biti vrlo opasni ako se dobro ne operu iz namirnica. Oni se nakupljaju u organizmu i vrlo se teško čiste iz njega a kada se nakupe u organizmu mogu izazvati autoimuna oboljenja, kao i hronične bolesti, na što upozorava i Svetska zdravstvena organizacija.

Osim sode bikarbone, za čišćenje voća od toksina odlično se pokazalo i alkoholno sirće, jer velikom brzinom ubija sve štetne mikrobe na voću. Soda bikarbona je zbog sastava dobro sredstvo za izvlačenje štetnih toksina iz voća.

Voće se prvo ostavi u sirćetu dvadeset minuta, a nakon toga se može malo isprati i ostaviti u mešavini sode bikarbone i vode. To je najbolji način da budete sigurni da je ono što unosite u svoj organizam bezbedno.

IZVOR: ordinacija.tv/ glossy.espreso.co.rs

 

 

 

 

 

 

 

OVAJ VIRUS MUČI NOLETA: Stvara visoku temperaturu, iscrpljuje telo, ostaje se bez snage

Novak Đoković je po završetku finalnog meča u Beogradu otkrio da ima zdravstvenih problema.

Srpski as nije želeo previše da priča o detaljima, ali polako isplivava o čemu se zapravo rade i kakvi problemi su u pitanju.

Portal “Nova” otkrio je da je u pitanju određena vrsta virusa koja traje sedam ili više dana. Simptomi su – visoka temperatura koja iscrpljuje telo. Zanimljivo, mnogo ljudi iz sveta tenisa je poslednjih meseca zakačilo ovaj virus. Posle svih tih problema uopšte nije lako vratiti se maksimalnim treninzima i biti fizički pripremljen.

Uz sve to, novinari “Sport kluba” rekli su da im je Đoković pre turnira u Monte Karlu rekao da je imao taj virus, što je u značajnom meri uticalo na rezultat na tom turniru.

 

 

 

Ako još jedete jaja od USKRSA u velikoj ste opasnosti od ove bolesti

Mnogi i dalje uživaju u kuvanim jajima koja su im preostala od Uskrsa, ali nisu ni svesni koliko to može da bude opasno po njihovo zdravlje, pogotovo kada je trovanje hranom u pitanju.

Salmonela je najčešći oblik trovanja hranom i zbog toga je najbolje da jaja odmah nakon kuvanja ohladite i stavite u frižider, ako želite da je izbegnete.

U slučaju da to niste uradili i ostavili ste duže vreme kuvana jaja na sobnoj temperaturi, dozvolili ste opasnim bakterijama, uključujući i salmonelu da se opasno razmnožavaju. Bakterije se ubrzano razmnožavaju na temperaturi između 4 i 60 stepeni Celzijusa i ovo se naziva opasnom zonom.

Prosečna temperatura u stanu iznosi između 18 i 22 stepeni Celzijusa, dok je ona u frižideru znatno niža zbog čega se usporava rast bakterija.

Sudeći po podacima do kojih je došao Centar za kontrolu bolesti u Americi, ako ste kuvana jaja ostavili na sobnoj temepraturi duže od 2 sata, komotno ih možete baciti. Ovo pravilo od dva sata odnosi se na jaja koja ste upravo skuvali, ali i na ona koja ste izvadili iz frižidera.

Iako možda verujete da su kuvana jaja bezbednija od svežih, ona su zapravo podložnija bakterijama jer se tokom procesa kuvanja oštećuje zaštitni sloj na ljusci jajeta.

Jasan znak da su jaja pokvarena jeste miris. Ako osetite da kuvana jaja imaju neprijatan miris koji podseća na sumpor, odmah ih bacite.

izvor: srbijadanas.com

Narodni običaji na Veliki četvrtak: Na ovaj dan obeležavaju se 4 događaja

Na Veliki četvrtak hrišćani se sećaju poslednjeg obedovanja Isusa Hrista, Tajne večere, a na ovaj dan ustanovljeno je i pričešće.

Veliki četvrtak je pokretni praznik jer je deo Velikog, Časnog ili Vaskršnjeg posta, koji traje šest nedelja. Vernici koji se pridržavaju pravila posta, prve i poslednje nedelje ne jedu čak ni ribu, već drugu posnu hranu, pripremljenu na vodi, bez ulja.

 Pročitajte koji narodni običaji se poštuju na ovaj dan.

Sećanje na Poslednju ili Tajnu večeru koju je Isus Hrist imao sa svojim apostolima, vernici obeležavaju na Veliki četvrtak. Tog dana, u pojedinim krajevima počinje i farbanje jaja.

Na Veliki četvrtak obeležavaju se četiri događaja: sveto pranje nogu učenicima, Tajna večera, čudesna molitva i Judino izdajstvo.

Tajna ili Poslednja večera i Judino izdajstvo

Dan pre nego što je raspet Hristos se sa učenicima vratio u Jerusalim i zajedno sa njima večerao. Dao im je hleb – koji je simbolisao njegovo telo; i vino, kao simbol njegove krvi, čime je ustanovljena Sveta tajna pričešća koja se do danas praktikuje.

Nakon večere je apostolima oprao noge sa ciljem da njima, a kroz njihovo širenje jevanđelja i narodu, pokaže koliko je važno da služimo jedni drugima.

Tokom večere Hrist je rekao da će ga jedan od njih izdati, što se, prema Bibliji i dogodilo. Izdao ga je Juda za 30 srebrenika (tirskih šekela) koje mu je platio jevrejski sveštenik Kajafa.

Crkveni običaji na Veliki četvrtak

Na Veliki četvrtak služi se liturgija svetog Vasilija Velikog. Uveče se čita 12 odlomaka iz Jevanđelja o stradanju Hristovom, namenjano bolesnima.

Zvona se vezuju, da ne zvone, jer su ona znak radosti, a do tada se vernici na molitvu pozivaju klepalom. Zvona se ponovo odvezuju i zvone na Uskrs.

Narodni običaji na Veliki četvrtak

Narod veruje da se i najvećim grešnicima koji se pričeste na Veliki četvrtak opraštaju svi gresi.

Na Veliki četvrtak je dozvoljeno jesti hranu spremljenu na ulju, kao i popiti malo vina.

Srbi na Kosovu na ovaj dan u ranu zoru boje samo jedno jaje koje se zove strašnik. Dok je boja još uvek sveža, majke ga trljaju deci po obrazima. Posle se boje ostala jaja, a strašnik se ostavlja na vidno mesto u kući kao zaštitnik.

Oko Boljevca, kako piše u delu “Srpski narodni običaji iz Sreza boljevačkog”, Savatije M. Grbića, na Veliki četvrtak, pre sunca, žene maste (boje) jaja za Uskrs. Crvena jaja se ovde drukčije peraške. Prvo jaje, koje se oboji, odnesu u vinograd i zakopaju kako bi ga zaštitili od grada. Nakon bojenja jaja od vode, u kojoj su se jaja bojila, i brašna zamese testo, u koje stave jedno ili dva jaja zajedno sa ljuskama, od tog testa se peče kolač koji se daje svinjama kad se razbole od groznice.

Na Veliki četvrtak u manastir Tronoša stanovnici obližnjih sela donose veliku sveću od čistog voska tešku više desetina kilograma, koja se pali tokom čitave godine, dok se ne donese sledeća.

Ovaj dan se u nekim krajevima slavi kao slava orača, koji do njive sa zaprežnom stokom, ali ne rade.

U takovskom kraju na ovaj dan se boje uskršnja jaja. Ponekad farbanje jaja traje tri dana, protežući se na Veliki petak i Veliku subotu, i to isključivo pre podne. Jaja farbaju koprivom i ljuskom od luka, a prvo obojeno jaje, čuvarkuću, deca odnose na njivu i tu ga ostavljaju da ga sunce ogreje. Posle podne se jaje vraća u kuću, i čuva se cele godine.

Svoje običaje za Uskrs imaju i Vlasi iz Pomoravskog okruga.

 Tako etnolog Miodrag Aleksić iz Jagodine, autor više monografija o selima tog kraja i knjige “Zanati stare Jagodine”, kaže da Vlasi na Veliki četvrtak rano izjutra beru burjan (bobice slične crnoj zovi) i nose pokojnicima – “da se svane u groblje”, prenosi Magnum
– informativni portal istočne Srbije
. Stavlja se kod uzglavlja pokojnika i pali se vatra da bi se on ugrejao.

izvor: ordinacija.tv/nationalgeographic.rs

Legenda o stvaranju muškarca i žene

Kada je Tvorac završio sa stvaranjem muškarca, bio je svestan da je iskoristio sve sastojke, koji su mu bili na raspolaganju. Nije bilo više ničega trajnog, stabilnog, čvrstog od čega bi mogao stvoriti ženu.

Tvorac je dugo vremena razmišljao i na kraju uze:

mesečevu punocu, savitljivost vinove loze i treperenje trave, vitkost trske i cvetanje cvetova, lakoću listića i svetlost sunčevih zraka, plačljivost oblaka i nestalnost vetrova, zečju plašljivost, paunovo šepurenje, mekoću ptičjeg perja i tvrdoću dijamanta, slatkoću meda i okrutnost (ljutinu) tigra, žar vatre i hladnoću leda, brbljivost papagaja i pev slavuja, dvoličnost lisice i vernost majke lavice.

Pomešavši sve te netrajne elemente, Tvorac stvori ženu i dade je muškarcu.

Nakon nedelju dana dođe muškarac i reče:

 “Gospode, stvorenje koje si mi dao jako me unesrećuje. Toliko govori i tako me nemilosrdno muči da ne mogu odahnuti. Hoće da se neprestano brinem oko nje i tako gubim vreme. Plače za svaku sitnicu i živi besposleno. Došao sam da Ti je vratim, jer ne mogu s njom živeti.”

“Dobro” – odgovori Tvorac i uze je natrag.

Nakon nedelju dana vrati se muškarac i reče:

“Gospode, od kad sam vratio ono stvorenje, život mi je postao tako prazan. Stalno mislim na nju – kako je plesala i pevala, kako me je ispod oko gledala, kako me je zadirkivala i kako se naslanjala na mene. Bila je tako lepa i tako nežna u dodiru. Obožavao sam slušati njen smeh. Molim Te, vrati mi je natrag. “

“Dobro” – odgovori Tvorac.

 I muškarac je opet uze k sebi.

Nakon tri dana opet dođe i reče:

“Gospodine, ne razumem i ne znam to objasniti, ali nakon svih mojih iskustva s onim stvorenjem, došao sam do zaključka da mi pravi više problema nego radosti. Preklinjem Te, uzmi je natrag! Ne mogu s njom živeti!”

“Ali ne možeš živeti ni bez nje” – odvrati Tvorac.

Zatim mu okrenu ledja i nastavi svoj posao.

Muškarac sav razočaran reče:

 “Šta da radim? Ne mogu živeti s njom, a ni bez nje!”

Ljubav je osećaj koji treba učiti.

To je napetost i ostvarenje.

To je velika čežnja i neprijateljstvo.

To je radost i bol.

Nema jednoga bez drugoga.

Sreća je samo deo ljubavi – onoga što treba naučiti.

Patnja takođe spada u ljubav. Ona je tajna ljubavi, njena lepota i njen teret.

Ljubav je osećaj koji treba učiti.