Zlatni sinovi sirote Zumre, koja je za njih dala cijeli svoj život, i više od života…
U mom mjestu živjela su tri brata. U maloj, trošnoj kućici na kraju sela. Tik pored šume. Odgajala ih majka onom nježnom majčinskom ljubavlju. Oca se jedva sjećaju. Poginuo u rudarskoj nesreći. Kako to obično biva, nesreća nikada ne dolazi sama. Siromaštvo je u ovu kuću siročića ušlo na velika vrata.
Najmlađi brat je bio često bolestan. Njegova astma se pogoršavala uvijek kada je dolazilo hladno i vlažno vrijeme. U školi su bili izvanredni učenici. Čisti odlikaši. Njihova majka ih je vaspitavala po potrijarhalnom i edebu poštenja, obraza i ljudskosti…
Vrlo često se dešavalo da nisu imali novaca. U školi ga nikad nisu imali, uglavnom su bili bez školske užine. Pri polasku u školu, majka Zumra bi im pripremila vruće pogačice, čaj i pekmez od jabuka. Nikad ih nije ispratila gladne, čak i kada je bila bolesna. A bila je često. Na njena pleća se sručila sva ovosvjetska tuga.
U vrijeme jeseni, Zijad bi često bio u bolnici, a ona mu je odlazila u posjetu svakodnevno. Vozom. Nosila mu hranu. Kaže, da jede ” friško”.
Mensur i Amir su u međuvremenu, kada bi ona bila odsutna vodili računa o stoci. Hranili i brinuli.
Zumra, kada bi ih otpratila u školu, išla na dnevnicu. Radila bi najteže poslove po selu. Okopavala kukuruz, krečila kuće, brinula o bolesnim. Sve da njih izvede na pravi put. Da završe škole. Da budu ljudi cijenjeni. Da ne pate barem oni.
Kako je vrijeme prolazilo, dječaci su stasavali. Mensur je upisao tehnologiju, Amir rudarstvo. Zijad je kao najbolji učenik gimnazije upisao medicinu bez polaganja prijemnog. Završili su škole, oženili. Formirali svoje porodice.
Svakodnevno su obilazili Zumru. Svaki dan jedan od njih. I snahe sa njima. I unučad poslije. Toliko su vodili računa o majci da je cijelo mjesto zavidilo. Imala je svega. Što joj poželi duša. I sinove pored sebe. Duša puna. Duša koja je znala samo za bol, patnju i siromaštvo. Često bi znala tiho u noći zaplakati. Od sreće, prije svega. Od sjećanja na tegoban život u prošlosti. Na okrutnu sudbinu. Naročito joj u glavi odzvanjalo kada bi mještani govorili:”Što moji ne uče kao djeca sirote Zumre.”?.Te riječi su joj se urezale i odzvanjale u dugim besanim noćima. Njeni sinovi, veliki ljudi su joj pružili beskrajnu ljubav.I pažnju. Osjećali su da joj se nikad ne mogu odužiti za njenu žrtvu. Veliku. Najveću. A ona je to znala.
I njena smirena duša se vratila Svome gospodaru, jednog jesenjeg praskozorja. Sretna. Jer je osjećala, da je znala za što živi i za koga.
Vrijeme je prolazilo. Sinovi i snahe su u staru porodičnu kuću dolazili svakodnevno. Nisu dali da je naruši zub vremena. Ljubomorno su čuvali uspomenu na kuću. Na tegoban život bez oca. Vodili računa i o dvorištu. Okopavali cvijeće. Majčine ruže i hadžibege. Vodili računa o starom bunaru, u uglu dvorišta. Njegovali staru dunju ispred kuće. Ispod koje su proveli dobar dio djetinjstva. Nisu dali ni čuvarkuću na krovu. Jer im je majka od nje spravljala lijek kada su ih u djetinjstvu boljele uši. Oni su se baš tu, poslije nje, poslije smrti majke zavjetovali, da će svake nedjelje imati zajednički ručak u staroj kući. Za malim stolićem. Da očuvaju uspomenu na kuću. Djetinjstvo. Majku. Koja za njih dala cijeli svoj život. I više od života…
Elvir Peštalić
MOLITVA ČASNOM KRSTU ZA KRSTOVDAN: Izgovorite OVE reči i spasite se nevolja!
Svaka odrasla osoba bi danas trebalo da provede u postu i molitvi.
Molitva časnom krstu za Krstovdan:
“Slava Gospode, Krstu Tvome Časnome!
Neka vaskrsne Bog, i neka se razveju neprijatelji Njegovi, i neka beže od Lica Njegova oni koji ga mrze. Neka iščeznu kao što iščezava dim, kao što se topi vosak na domaku ognja; tako neka izginu đavoli pred licem onih koji ljube Boga i osenjuju se krsnim znakom, i koji radosno govore: Raduj se, prečasni i životvorni Krste Gospodnji, koji progoniš đavole silom raspetog na tebi Gospoda našeg Isusa Hrista, koji je sišao u pakao i satro silu đavolsku, i koji nam je darovao tebe, Krst Svoj Časni, za proganjanje svakog protivnika.
O, prečasni i životvorni Krste Gospodnji, pomaži mi uvek sa Svetom Vladarkom, Djevom Bogorodicom, i sa svima Svetima zanavek. Amin.”
Dr Radulović: Srbijom hara kašalj za koji nema leka – “Šta god da dajemo od terapije ne pomaže”!
Iritantni, uporni, neprestani kašalj, koji može da traje šest do osam nedelja, javlja se kod sve više građana u Srbiji, a lekari, specijalisti pulmologije, ne mogu da postave dijagnozu, niti da ustanove tačan uzrok za ovoliku pojavu kijavice i kašlja, koji nije alergijski. U Gradskom zavodu za plućne bolesti i tuberkulozu, pulmološkinja dr Vesna Radulović, specijalista pneumoftiziologije za Nova.rs kaže da ovaj kašalj ne sprečavaju ni antibiotici, različiti sirupi, ni antihistaminici, da nema leka, već da moraju da sačekaju da prođe “sam od sebe”, ali ako traje duže od 15 dana, svakako se savetuje lekarski pregled.
“Šta god da dajemo od terapije – ne pomaže. Ljudi masovno dolaze sa kašljem, bez ikakvih drugih simptoma, a da nemaju alergije. Pokušavamo da smirimo taj kašalj sa antibioticima, antihistaminicima, različitim sirupima za kašalj, ali on ne prestaje, a kod pojedinih pacijenata potraje šest do osam nedelja”, priča dr Radulović.
Savet pacijentima je da odu na pregled, urade snimke, pa ako su svi nalazi dobri, da sačekaju da prođe.
“Zvuči neverovatno, ali taj uporni kašalj, uglavnom zaista prođe sam od sebe, ali tek posle više od mesec dana. Razumljivo je da su ljudi preplašeni, da pomisle na svakakve dijagnoze. Međutim, u najvećem broju slučajeva, kada uradimo snimak pluća i kompletne preglede, ispostavi se da je sve u redu, da su svi nalazi čisti. Pacijenti nemaju temperaturu, imaju apetit, nema malaksalosti, povraćanja, bolova, nikakvih drugih simptoma, osm kašljanja”, navodi doktorka.
Ona objašnjava da ovaj kašalj neme veze sa koronavirusom.
“Pacijenti su negativni na kovid, a ovo je svakako nešto drugo, jer da imaju koronu, bilo bi i drugih simptoma. Imamo i kovid pozitivne pacijente, svi su sa blagom formom, imali smo samo jednog teže obolelog”.
Izvor: nova.rs
Na jesenji Krstovdan se bere i sveti BOSILJAK da čuva kuću od zla, garantuje srećan brak i novac – Kako sačuvati bosiljak za zimu?
Srbi mu od davnina pripisuju izuzetnu mističnu moć – njime se štiti novorođenče, kite momci i devojke, domaćin se za Božić, kao i položajnik i dever na svadbi. 27. septembra, na jesenji Krstovdan se bere i sveti bosiljak.
Bosiljak ima mnoge narodne nazive: bosiok, bosilje, bažuljak, vasleđen, velsagen vesligen, fesliđan, mislođen, mislođin. Opevan je i u narodnoj poeziji, a u srpskom narodu bosiljak je sveta biljka i ima simboliku verskog i duhovnog karaktera.
Smatra se da su bosiljak u srpske krajeve doneli hodočasnici u srednjem veku. Po nekim predanjima, nikao je na grobu cara Uroša, a po nekim od suza Svetog Save.
Poznati srpski lekar i botaničar Josif Pančić kaže da bosiljak prati Srbina kroz sav njegov život, u radosti i žalosti, od kolevke pa do groba.
Bosiljak se koristi u crkvenim obredima, krštenja, venčanja, svećenja vodice, tokom sahrana i pogrebnih obreda.
Kasnije je postao i simbol ljubavnih odnosa, ali i bračne ljubavi. U srpskom narodu se verovalo da miris bosiljka stvara ljubav, obezbeđuje ljubavnu sreću, a da je bosiljak u prozoru poziv ljubavniku.
Devojke su koristile bosiljak kao parfem, a stručak bosiljka stavljale za pojas u struku. Pošto je oko njih prekrasno mirisalo, verovalo se da će imati mnogo udvarača. Devojke su ga slale momcima na dar, a neveste ga “začaravale” u jelu svojim muževima.
U narodnim pesmama bosiljak je opevan od davnina. U narodnoj pesmi Nije za svakog smilje iz 1844. godine, smilje devojci tiho progovara: “Nisam raslo za popu u crkvi, za crkvu je kitnjasto bosilje.” U narodnim ljubavnim pesmama bosiljak je uglavnom devojački cvet, simbol ženske ljubavi, pa ga zovu i ženskim cvećem.
Bosiljku Srbi pripisuju izuzetnu mističnu moć, zaštitnu, ali i plodotvornu. Njime se štiti novorođenče, kite momci i devojke, domaćin se za Božić kiti bosiljkom kada uđe u kuću i čestita praznik, kao i položajnik i dever na svadbi.
Kaže se i da u bašti treba prvo zasaditi bosiljak, pa onda ostalo cveće.
Postoji i verovanje da ako potopimo bosiljak u vodu tri dana i prospemo nakon tri dana tu vodu na kućni prag, on će nam doneti novac, uspeh i oteraće zlo. Za poboljšanje ljubavnih odnosa, stavite ga u kuhinju, u neku otvorenu posudu sa vodom, a vodu menjajte svake nedelje.
Bosiljak štiti i od zla. Pomešajte ruzmarin sa bosiljkom i koristite kao zaštitno sredstvo protiv negativnosti. Veruje se da zlo ne može ostati tamo gde je bosiljak.
Kako sačuvati bosiljak za zimu?
Bosiljak koji držite na balkonu ili zaštićenom mestu u bašti, lako ćete sačuvati za zimu. Ali uradite to što pre, jer bi zbog magle i preniskih temperatura mogao uvenuti i potamniti. Možete ga sačuvati u nekoliko oblika.
Sušeni bosiljak
Malo ga usitnite i raširite u tankom sloju na podlogu (tacnu, tepsiju) na koju ste stavili krpu ili papirnu salvetu. Ostavite u hladu, na prozračnom mestu. Okrećite ga nekoliko puta. Kada je potpuno suv, možete ga još usitniti ili u listićima spremiti u staklenu posudu.
Zamrznuti bosiljak
Bosiljak možete naseckati i staviti u vrećicu ili plastičnu posudu, pa u zamrzivač. Možete ga usitnjenog staviti u posude za led i tako zamrznuti. Kad vam treba, izvadite kockicu i ubacite u jelo.
Sačuvajte bosiljak u nekoliko oblika tokom zime
Pesto (sos) od bosiljka
Ovo je talijanski sos od bosiljka, belog luka, pinjola, parmezana i maslinovog ulja. Ako nemate pinjole, možete ih zameniti drugim orašastim plodovima ili semenkama suncokreta, bundeve i slično. Naravno, možete ubaciti i drugo začinsko bilje.
Potrebne su vam 3 do 4 šolje listića bosiljka, 3 čena belog luka, 100 g parmezana, 20 g pinjola, 1 do 1,5 dcl maslinovog ulja i kašičica soli.
Za pripremu možete koristiti avan ili blender. Ako koristite avan, prvo izgnječite bosiljak sa soli, pinjolima i belim lukom. Dodajte parmezan i dolivajte ulje koliko je potrebno. Ako koristite blender, izmiksajte prvo bosiljak, sol, beli luk i pinjole, dodajte parmezan i maslinovo ulje, dok se ne poveže.
Ulje od bosiljka
Potreban vam je stručak bosiljka, 2 decilitira maslinovog ulja i malo soli.
Bosiljku otrgnite listove i stavite ga u kipeću vodu, koju ste posolili. Neka kuva dva minuta. Pripremite posudu sa hladnom vodom u koju ste stavili led i u nju ubacite vrele listove bosiljka. Neka u toj vodi stoji minut.
Izvadite ga, ocedite i stavite u blender sa uljem. Izmiksajte i prelijte u bocu. Držite u frižideru.
Bosiljak na prozorskoj dasci
Ako ste odlučili da imate sveži bosiljak tokom cele zime, presadite ga u veću posudu, sa novom zemljom. Možete koristiti kupovnu organsku zemlju pomešanu sa zemljom iz krtičnjaka.
Bosiljak držite u prostoriji u kojoj nije prehladno i na prozoru gde će biljka imati najmanje pet sati sunčeve svetlosti. Neka ne bude na promaji. Bosiljak ima plitak koren, pa ga je potrebno često zalivati. Ne činite to hladnom vodom, jer ćete ga tako šokirati. Neka voda bude sobne temperature. Jednom mesečno ga možete pođubriti sa malo organskog đubriva. Režite vrhove bosiljka, a on će puštati izbojke sa strane.
Izvor: artnit.net; agroklub.rs
Jelena Đoković: Novak mi je rekao da ovako više ne možemo!
Ponovo je u fokusu javnosti trenutak kada je veza Novaka i Jelene Đoković bila na prekretnici.
Mnogi su se podsetili priče Jelene Đoković u trenutku kada je ona završila studije u Milano, pa su tada imali više vremena za zajednički život.
Novak je uveliko napredovao i već tada je pokazivao da bi mogao da postane jedan od najboljih tenisera svih vremena. Preselili su se u Monako i tamo počeli da žive zajedno.
„Tri godine od početka naše veze došli smo do prekretnice. Odlučili smo se za zajednički život. Ali, u Monaku je bilo teško pronaći posao. Sve je “zatvoreno”, ali ja sam se igrom slučaja zaposlila u jednoj naftnoj kompaniji“, pričala je Jelena o prvim danima u Monaku.
Ipak, ubrzo su shvatili da nisu srećni. Živeli su zajedno i planirali da se više posvete jedno drugom, ali je Jelena radila po ceo dan, a Novak je mnogo putovao zbog turnira (teniska sezona traje 11 meseci).
Ubrzo su shvatili da bi nešto moralo da se promeni, da dođu do rešenja kako da pronađu savršenu simbiozu i da provode vreme koje su toliko želeli zajedno.
„Radila sam tamo godinu dana i to je bila nemoguća misija za našu vezu. U jednom trenutku Novak mi je rekao da više tako ne možemo. Dok sam studirala, tačno sam znala kada sam slobodna i kada mu se mogu posvetiti. Na poslu sam provodila dane u kancelariji i naša veza se našla u iskušenju. Zato smo tražili drugo rešenje“, prisetila se Jelena.
Ideja da Jelena postane direktor Fondacije Novak Đoković im je spasila vezu, počela je da organizuje humanitarne akcije, ali i da stalno bude uz Novaka.
Poklopilo se to sa trenutkom kada je Novak eksplodirao u ATP svetu, a ubrzo je došlo i do veridbe.
„Od sada ću Jelenu svima predstavljati kao verenicu i buduću suprugu… Počinje navikavanje. Slatke muke. Presrećni smo“, poručio je Novak.
Ubrzo je njihova veza donela još jednu prelepu vest. Jelena je zatrudnela, a ubrzo je i mali Stefan došao na svet.
„Sa mnom ste proživeli mnoge lepe i teške trenutke u karijeri. Ne mogu biti srećniji čovek jer imam zdravlje, ljubav i Bog me je blagoslovio time da sa svojom Jelenom očekujem novog člana porodice. Jelena je trudna“, saopštio je Novak svetu srećne vesti.
Izvor: nova.rs
Jesenji Krstovdan – Ovo uradite da bi vas sreća i uspeh pratili cele godine!
Srpska pravoslavna crkva i mi vernici 27. septembra proslavljamo jesenji Krstovdan, uspomenu na dan kada je carica Jelena, majka cara Konstantina, pronašla Časni krst na kome je raspet Isus Hristos na Golgoti. Vernici se tokom ovog dana pridržavaju posta, a bere se i posvećuje bosiljak.
Prema predanju, 326. godine carica Jelena, majka cara Konstantina, pronašla je krst kada je otišla u Palestinu da poseti sveta mesta.
Patrijarh Makarije je, posle otkrića carice Jelene, pred okupljenim narodom uzdigao Krst koji je Hristos nosio do Golgote, pa otuda i naziv Vozviždenje u bogoslužbenom kalendaru gde je praznik obeležen crvenim slovom kao zavetni praznik.
Kako kaže hrišćansko predanje, narod je odgovorio patrijarhu molitvom Gospode pomiluj, koja se i do danas na isti način peva na pravoslavnim liturgijama.
Na taj praznik, istovremeno se slavi uspomena na povratak Časnog krsta iz Persije u Jerusalim.
Krst je čuvan u srebrnom sanduku u jerusalimskoj crkvi Vaskrsenja do 614. godine, kada su Persijanci zauzeli Jerusalim.
“Kada je car Hozroj osvojio Jerusalim i mnogi narod odveo u ropstvo, Krst bi prebačen u Persiju”, odakle ga je na Golgotu, “hodeći bosonog i u bednoj odeći, izneo car Iraklije”, zapisano je u “Ohridskom prologu” vladike Nikolaja Velimirovića.
“Tada Časni krst bi položen u hram Vaskrsenja, na radost i utehu celog hrišćanskog sveta”, napisao je episkop Nikolaj.
Strogi post i narodni običaji
Narodno predanje kaže da se u noći uoči Krstovdana zamisli želja koja se izgovori glasno i da se ispuni ako je bogougodna.
Na Krstovdan se drži strogi post, a vernici jedu samo hleb i grožđe, a za ljude rođene na ovaj dan veruje se da na svojim nejakim plećima nose senku Časnog krsta, pa su zato pred bogom posebno odgovorni za svoje postupke.
Verovanje kaže da je na ovaj dan dobro da se opere sav veš i kuća detaljno spremi. Pored toga, danas valja osveštati bosiljak koji odnosi negativnu energiju i čisti karmu.
Pored toga, važno je i da danas vratite sve dugove, kako biste čisti ušli u ovu godinu.
U mnogim krajevima se ovog dana predskazuje i vreme – ako je na Krstovdan oblačno, zima će biti bogata snegom, a ako je suvo, naredna godina će biti sušna.
Zatim, ako do Krstovdana ne odu laste, neće biti jake zime.
Tiha kiša o Krstovdanu predskazuje blagu zimu, grmljavina plodnu godinu, a ako je Krstovdan oblačan, zima će biti snegovita.
Ako je vedar, biće suvomrazice.
U svim selima isplaćuju poljake, koji čuvaju polja od Đurđevdana do Krstovdana i koji teraju ptice i naplaćuju globe od onih čija stoka pravi štete na tuđim njivama. Isplaćuje se onoliko koliko je dogovoreno ο Đurđevdanu.
Na jesenji Krstovdan, prema drevnim običajima, bere se i posvećuje bosiljak.
Izvor: rts.rs
Magične pečurke leče depresiju, veruju naučnici – Samo jedna doza može da utiče na različite mentalne bolesti!
Jedna doza psilocibina, halucinogenog sastojka iz takozvanih magičnih pečuraka, dovoljna je da pokrene naglo poboljšanje kod osoba koje pate od jake depresije, pokazalo je istraživanje 34 naučnika sa 18 institucija, piše Medical Xpress.
Nasumična studija, sa kontrolnom grupom koja je koristila placebo, sprovedena je u 11 istraživačkih centara u SAD između decembra 2019. i juna 2022. U njoj je učestvovalo 104 osoba kojima je dijagnostifikovana klinička depresija.
– U ovoj studiji jedna doza od 25 miligrama psilocibina data je, uz psihosocijalnu podršku, i dovela je do kliničkog i statistički značajnog smanjivanja simptoma depresije. Takvi rezultati nisu uočeni u grupi koja je dobilaja 100 miligrama placeba, datih po potpuno istom protokolu. Nijedno ozbiljno neželjeno dejstvo nije se dogodilo tokom studije, iako je lečenje psilocibinom povezano sa ozbiljnim neželjenim dejstvima tokom doziranja. Ovo samo daje dodatne dokaze da, kada se daje uz psihološku podršku, psilocibin može da bude dobar tretman za kliničku depresiju – navedeno je u studiji objavljenoj na JAMA Network.
Kako se navodi, nakon davanja psilocibina ili placeba pacijenti su proveravani 43 dana. Jedna doza dovela je do značajnog smanjenja na MADRS skali, koja određuje tugu, tenzije, pesimističko razmišljanje i samoubilačke misli. Psilocibin je smanjio i rezultat na SDS kali, koja meri sposobnost rada, socijalnog i porodičnog života.
Studija sugeriše da lečenje psilocibinom može da utiče na različite mentalne bolesti a ne samo na smanjenje simptoma depresije. Oni navode da poboljšava funkcionisanje osoba, smanjuje simptome anksioznosti i poboljšava kvalitet života.
Antidepresivi trenutno u upotrebi ne pomažu čak trećini pacijenata sa kliničkom depresijom. Kod ostale dve trećine, potrebni su meseci da lekovi deluju, ali se u polovini slučajeva problemi vraćaju u roku od godinu dana.
Više studija je sugerisalo da bi psilocibin mogao da bude brzodelujući antidepresiv u mnogim slučajevima, ali je potrebno još istraživanja da se to potvrdi.
Izvor: telegraf.rs
Ljudski embrion napravljen u laboratoriji od matičnih ćelija – Ima sve strukture koje obezbeđuju dinamiku i adekvatan rast!
Istraživački tim prof. Jakoba Hane sa Naučnog instituta Vajzman napravio je kompletan model ljudskog embriona od matičnih ćelija stvorenih u laboratoriji i uspeo da taj model embriona uzgoji van materice do starosti od 14 dana. Kako se navodi u studiji objavljenoj u žurnalu Nature, ovi sintetički modeli embriona imaju sve strukture i karakteristike embriona u tom uzrastu, uključujući posteljicu, žumancetnu kesu, horion i druga spoljna tkiva koja obezbeđuju dinamiku i adekvatan rast, navodi Phys.org.
Ćelijski agregati napravljeni od ljudskih matičnih ćelija u ranijim studijama ne mogu da se smatraju preciznim modelima ljudskog embriona jer im nedostaju skoro sva obeležja embriona posle implantacije. U suštini, oni nisu uspeli da sadrže nekoliko tipova ćelija ključnih za razvoje embriona, poput onih koji formiraju posteljicu i horion. Osim toga, nisu imali strukturalne organizacione karakteristike embriona i nisu pokazivale dinamičku sposobnost da napreduju do sledeće faze razvoja.
Izvor: telegraf.rs