Naslovna Blog Stranica 57

Napravite “univerzalni zimski lek” – Savršeno štiti organizam od virusa, bakterija… (RECEPT)

0

Svakome od nas se dešavalo da se imunitet iz nekog razloga poljulja, oslabi ili totalno opadne. Kombinacija raznih vrsta suvog voća i koštunjavih plodova ( lešnika, badema, oraha, brusnica, šljiva, …) u medu je prava riznica velikog broja vitamina, aminokiselina i nezasićenih masnih kiselina koje imaju blagotvorno dejstvo na naš organizam i koji su potrebni našem organizmu za svakodnevno nesmetano funkcionisanje.

U medu se nalaze vitamini iz grupe B, koji poboljšavaju rad nervnog sistema, vitamin E koji je važan za plodnost, vitamin A, vitamin C i drugi koji su jaki antioksidansi i blokiraju dejstvo otrovnih materija iz okoline na ljudski organizam. Ukoliko se spremate za neki trening i vaša je potreba za većom količinom energije važno je da se med unosi 15-30 minuta pre bilo kog fizičkog opterećenja.

Orah, pravo bogatstvo minerala, bogat je kalijumom, magnezijumom, fosforom, gvožđem, vitaminima B kompleksa, vitaminom C. Puni su omega 3 masnih kiselina te pozitivno utiču na pmaćenje, leče upale i krvne sudove, pozitivno utiču na problem sa srcem. Odlični su u smanjivanju lošeg holesterola, a smanjuju i rizik od tromboze.

Indijski orah, veoma hranljiv i prepun esencijalnih masnih kiselina i minerala kao što je bakar, kalcijum, magnezijum, gvožđe, fosfor, cink, kalijum. Manje sadrži masnoća u odnosu na druge orašaste plodove, od nezasićenih masnih kiselina preovladava oleinska kiselina, koju sadrži i maslinovo ulje, te indijiski orah, zahvaljujući njoj je odličan u preveciji bolesti srca. Svakodnevno konzumiranje indijskog oraha smanjuje rizik od pojave dijabetesa tip 2, utiče na regulisanje nivoa šećera u krvi, snižava nivo triglicerida. Savršen je antioksidans i odličan je izvor fosfora neophodnog za zdravlje zuba i kostiju.

Lešnik je izvor minerala poput magnezijuma, gvožđa, kalijuma, kalcijuma, fosfora, cinka, bakra, vitamina B i E. Ovaj čuvar srca bogat je proteinima odličnim za mišiće, dok vitamina A iz lešnika utiče na jačanje kostiju i pospešuje imunitet. Sadrži omega 3 i omega 6 masne kiseline, utiče na snižavanje krvnog pritiska. Lešnik je prava preventiva od srčanog udara, pomaže u lečenju bakterijskih infekcija, regulisanju šećera u krvi, odličan je za održavanje vitalnosti organizma.

Bademi, predstavljaju veliki izvor vitamina E, kalcijuma, gvožđa, fosfora i magmezijuma.

Sadrže cink, selen, bakar i nijacin.Bade, se smatra jednim od najhranljivijih orašastih plodova.Najbolje je da se koriste kod jačanja imuniteta, a naročito se preporučuje osobama sa povećanim umnim i fizičkim radom. Zbog velikog bogatstva vitaminima preporučuje se njihovo konzumiranje za poboljšanje opšteg stanja organizma. Smanjuje stres i štiti mozak, čuva srce i snižava holesterol.

Susam je izuzetno bogat gvožđem. Osim gvožđa, u velikim količinama prisutan je kalcijum, mangan, bakar, magnezijum i selen. Od vitamina posebno mesto zauzima vitamin E, moćan antioksidans, koji štiti ćelije od starenja, pojave tumora i srčanih bolesti. Istovremeno, izvrstan je izvor i tiamina B1, piridoksina B6, niacina, folne kiseline i riboflavina. Susam je još jedan sastojak, važan u zaštiti jetre od oksidativnih oštećenja. Zajedno sa sezamolinom i lignanom utiče na snižavanje holesterola i krvnog pritiska, a povećava nivo vitamina E. Proteini i masne omega 6 kiseline su, takođe, važni sastojci za očuvanje zdravlja.

Semenke suncokreta su hranljiva namirnica, koja doprinosi opštoj dobrobiti organizma, dobre su za srce, krvotok i uopšte, usporavanje procesa starenja. Sirove semenke suncokreta sadrže visok procenat visokovrednih ulja koja čine čak 50 posto sadržaja semenke. U sastavu nije zanemarljiva ni količina prehrambenih vlakana. Sadrže vitamin E koji pomaže da se ćelije zaštite od efekata slobodnih radikala, ovaj nutrijent takođe pomaže da se održi dobra cirkulacija krvi, a doprinosi i proizvodnji crvenih krvnih zrnaca. Sadrže tiamin (vitamin B1) koji pomaže da se dobije energija od unete hrane i da se izgrade bazične jedinice, ili nukleinske kiseline, od koji se sastoji DNK. U 30 grama suncokretovog semena sadržano je 33% preporučenih dnevnih doza za muškarce, odnosno 36% za žene (pošto su za njih preporučene doze nešto manje).

Sadrže bakar, telo koristi bakar za proizvodnju melanina, koji daje koži i kosi njihovu lepu zdravu boju. Sitne čestice melanina, koji je po sastavu proteinski pigment, mogu da zadrže ultraljubičaste zrake. Na taj način nas on štiti od oštećenja tkiva koja bi mogla nastati usled preteranog izlaganja suncu. Bakar takođe potpomaže telesne metaboličke procese pomažući ćelijama u proizvodnji energije.

Semenke bundeve, poznate i kao golice imaju mnogo korisnih svojstava za zdravlje i zbog toga se od davnina koriste u domaćoj medicini. Semenke bundeve sadrže proteine, vitamine, minerale, kao i ulje, koje dopunjuje razne nedostatke u vašoj ishrani. Neki od minerala koje seme sadrži su magnezijum, fosfor, gvožđe, bakar, cink i mangan. Takođe je izvor vitamina B,K,E i folne kiseline. Zbog ogromne hranljive vrednosti spada u kategoriju takozvane super hrane.

Semenke bundeve takođe sadrže i masne kiseline i antioksidante. Četiri dominantne masne kiseline su palmitinska, oleinska, stearinska i linolna. Ove kiseline su važne za ćelijski metabolizam i normalan razvoj nerava i krvnih sudova. Održavaju kožu i druga tkiva mladim i podmazanim. Stoga su svi hranljivi sastojci u bundevi veoma važni za zdravlje i imunitet. Dodavanjem semenki od bundeve u našu ishranu možemo uvećati našu energiju i izlečiti mnoge bolesti bez sporednih efekata..

Suvo voće u medu

Suvo voće je prepuno korisnih sastojaka, kao što su belančevine, vitamini, minerali ivlakna. Savršeno „greje“ i štiti organizam od hladnoće, jer obezbeđuje dodatnu energiju. Prednost suvog voća u medu je u tome što energija koju daje veoma brzo stiže u krvotok, zbog čega se posebno preporučuje sportistima posle treninga. Odlično je i za osobe koje imaju povišen holesterol.

Nadoknađuje deficit vitamina, posebno u zimskom periodu, sezoni gripa i prehlada. Sadrže magnezijum, mineral protiv stresa, vitamine B kompleksa za jake nerve i oligoelement gvožđe za vitalnost.Zbog intenzivnog žvakanja suvo voće na ovaj način podstiče varenje, kao i cirkulaciju u predelu glave.

Đumbir – “univerzalni lek” Njegova lekovita svojstva su brojna. Koristi se protiv upala, za obloge protiv otoka, protiv grčeva, za smanjenje bola kod mišićnih i koštanih problema kao što je artritis, kao preventiva protiv prehlade i za smirivanje kašlja, jačanje imuniteta, poboljšava cirkulaciju i sprečava nastajanje ugrušaka krvi, delotvoran je lek protiv migrene i protiv gripa. Đumbir poboljšava pamćenje, deluje kao blagi afrodizijak, smanjuje mučninu u trudnoći bez štetnih efekata, kao i mučninu kod osoba koje teže podnose putovanja. Antiseptik je, pa uništava mikroorganizme, koristi se protiv iscrpljenosti i umora, jer podiže energiju u organizmu.
Đumbir sadrži u sebi materije koje ubrzavaju metabolizam. On je snažan antioksidans koji pospešuje funkciju jetre i odličan je za detoksikaciju organizma.

Limun je jedna od najkorisnijih namirnica na našoj planeti. Limun štiti od tolikog broja bolesti, da ga s pravom možemo nazvati superhranom. Limun je pun nutrijenata – sadrži bioflavonoide, pektin, folnu kiselinu, vitamini C, A, B1, B6, kalijum, kalcijum, magnezijum, fosfor i mangan. Povoljno deluje na rad jetre, creva, želuca, imunog, nervnog i kardiovaskularnog sistema. Ako redovno konzumirate limun, možete sprečiti bolesti poput laringitisa, bronhitisa, gripe, prehlade, artritisa, visokog krvnog pritiska, bakterijskih infekcija, bubrežnih i žučnih kamenaca.

Ovaj recept predstavlja pravu vitaminsku bombu za vaš organizam i kao takav, odlična je zaštita od virusa u hladnim danima.

Sastojci:

  • 1 kg. meda

    I onda:

    Po 100 gr. :

  • oraha

  • indijskog oraha

  • lešnika

  • badema

  • susama

  • semenki bundeve – oljuštenih

  • semenki suncokreta – oljuštenih

Po 50 gr.:

  • suvih smokava

  • suvih kajsija

  • suvih šljiva

  • suvog grožđa

  • suve brusnice

I još:

  • 1 srednji koren đumbira

  • kora od dva limuna

  • 100 ml soka svežeg limuna

Priprema: 

Većina voća se pre sušenja tretira određenim hemikalijama zbog dugotrajnosti. Obavezno ih dobro operite pre konzumiranja. Po pravilu, suvo voće treba potopiti u sud sa prokuvanom i ohlađenom vodom preko noći. Ujutro, vodu prosuti, a voće ponovo isprati pod jakim mlazom vode i ostaviti ga da se osuši.

Prvo je potrebno da usitnite voće: šljive, kajsije i smokve na sitne komade, a zatim da sve sastojke sipate u veću posudu. Orašaste plodove posebno sameljite. Možete koristiti i secko, mene je poštedeo seckanja a i sastojci se lepše sjedine kada su sitni. Sve pomešajte, dodajte limunov sok, đumbir koji ste prethodno očistili i narendali i narendanu koru od dva limuna. Nakon toga sve sastojke prelijte medom.Tako spremljen miks sipajte u staklenu teglu i ostavite da odstoji nekoliko dana pre nego što počnete da ga koristite. Teglu držite u frižideru. Najbolje je konzumirati po jednu kašiku na dan ujutru.

Izvor: pobedisebe.com

Pamuk KIFLICE: Brzo se spremaju, a mekane su kao bakina duša (RECEPT)

Savršene kifllice, brzo se spremaju, a mekane su kao pamuk!

Sastojci:

Testo
– 600 ml mleka
– kvasac
– 2 kašicice šecera
– 3 kašicice soli
– 2 dcl ulja
– oko 1 kg brašna (zavisi od testa)

Fil
– 200 g margarin
– 2 žumanceta
– 1 kašicica soli

Premaz
– belance
– susam
– laneno seme

Priprema:

U 500 ml mleka staviti šecer i kvasac i čekati da lepo nadodje.

U posudu za mešanje staviti kvasac i dodati so, ulje i brašno (oko 900 g).

Po potrebi dodati jos brašna. Umesiti glatko testo i ostaviti da nadodje.

Fil:
Umutiti margarin sa žumancima i na kraju dodati so. Testo podeliti na 3 dela.

Svaku kuglicu posebno sa oklagikom razvaljati po dužini. Namazati filom. Uviti testo u rolat i seći na trouglice.

Kiflice slagati na pleh pokriven papirom za pečenje, premazati jajetom i posuti susamom. Ostaviti ih 10ak minuta na toplom da narastu.

Peći u rerni na 200 C.

Izvor: coolinarika.com

Bojana ušla u autobus za Valjevo i sela pored devojke: Videla SLIKU, a onda joj se život ZAUVEK promenio

Ona je istakla da nikada neće zaboraviti taj dan i pakao koji je proživela

Bojana iz Valjeva krenula je na put, a onda je preživela pravu dramu i njena priča liči na latino sapunicu. Ona je svoju ispovest podelila 2017. godine, a mi vam je prenosimo u celosti.

Ne znam da li sam ispravno postupila u ovoj mojoj životnoj drami, ali ovako je počela – pre pet godina sam sela u autobus za Valjevo i krenula kod mojih. Moj dečko nije mogao da me doveze, jer je radio. Nikad neću zaboraviti taj dan i pakao koji sam proživela.

Sela sam napred i pored mene je već sedela jedna devojka. Bila mi je poznata. Strašno je ličila na poznanicu moje rođake. I tako, da se ne bih dosađivala, pitam ja nju da li se zove Marina. Kaže da jeste, i tako krene naše ćaskanje – ona je išla u razred sa mojom rođakom u Beogradu.

U svakom slučaju nakon što smo se ispričale o rođaki, pitala sam je otkud to da ona ide u Valjevo. Kaže ima tamo strica i strinu. A trebalo je da krene na put u subotu, ali ipak je odlučila da to bude petak, da bi u nedelju ujutru krenula nazad za Beograd.

I dok se priča razvijala, počele smo o ženskim temama, između ostalog gde će koja na more. Ja kažem da moj dečko ne može da ide u julu, jer mora na poslovni put, ali da ćemo sigurno u avgustu. Ona meni kaže da će ona na more u julu, takođe s dečkom.

Pitam je koliko su zajedno, kaže 2 godine, a ja sam u vezi pet godina. Kaže mi da on radi u privatnoj firmi, kažem – i moj! Onda spomene kako je navučen na teretanu – rekoh “i moj je”, stalno trenira, jer ima preko puta zgrade super mesto za vežbanje.

Na to se ona nasmeje – kaže da i njen dečko ima teretanu ispred zgrade.

Ništa mi nije bilo sumnjivo, ali onda me je pitala gde živi moj dečko.

Rekla sam joj ime naselja, onda je ona vrisnula – I moj! Pa oni idu u istu teretanu!

Rekoh joj, čekaj, imam fotke cele ekipe koja tamo trenira, skoro su pravili iznenađenje nekom drugaru.

Kaže ona – E, pa to je to! Imam i ja fotku s jednog njihovog druženja. Neverovatno da idu u istu teretanu.

Obe se tu zasmejemo, ja krenem da tražim fotku po telefonu i pokažem joj.

Kaže, pa evo mog dečka – i prstom pokaže na lik – mog dečka!

U momentu sam bila zbunjena. Kažem – ovaj plavi ili crni, gde to pokazuješ? Kaže – pa crni.

Ja kažem – Ne zezaj, to je moj dečko.

Kaže ona meni – šta pričaš, moj je dečko, zove se Milan P. (ne mogu da otkrivam detalje o prezimenu).

I u tom momentu meni kao da je pao mrak. Kažem joj da je to i moj dečko. Ćutale smo prvo, pa smo ispitivale jedna drugu – Jesi li sigurna u to što pričaš.

Stigle smo u Valjevo, bio je vreo petak. Sele smo na kafu i sve od A do Š prešle iz naših života. Tako nas je dobro krio, a ne znam ni što je to radio. Najgore od svega što sam ja mislila da ćemo se venčati, jer su moji baš navijali za nas dvoje.

Po njenoj priči, oboje su bili već neko vreme u zahlađenju odnosa, ali to su uvek rešavali. Dogovorile smo se da se zajedno vratimo.

Ja sam Milana zvala da me pokupi, nije mogao. Ona ga je zvala da je pokupi – i on je rekao da će doći.

Sklonila sam se malo sa strane da me ne vidi. Došao je, tresla sam se. Prišao je Marini i poljubio je. Bukvalno sam se tresla kao prut. I onda se ona okrenula ka meni. Jedva sam koračala. On je bio šokiran, bukvalno me je unezvereno gledao.

Ja nisam mogla ništa da uradim, ništa da kažem, došlo mi je da ga raščerupam noktima, ali ni to nisam imala snage. Bukvalno nisam verovala svojim očima.

I stala sam pored njih i odatle sam otišla.

Nikakav kontakt s njim više nisam imala. Nikad me nije pozvao. Nikad ga nisam srela. Nisam srela ni Marinu. A onda sam pre nekog vremena saznala da njih dvoje imaju decu i da su u srećnom braku.

Sad me najviše zanima da li sam ja ispravno postupila? Da sam na toj stanici njemu rekla nešto, možda bi danas sve bilo drugačije. Ja posle njega ne mogu da se oporavim. Godine idu, oni su srećni, a ja sam sama.

 Izvor: detaljno.net

Kada nam odlazi neko drag, ne boli smrt, već boli sve ono što ide posle

Boli praznina koja nikada neće biti popunjena. Boli nemogućnost da još nešto uradimo za njega. Bole reči koje nismo rekli, a mogli smo. Bole suze. Bole uspomene. Bole ćutanja…

Boli to što znamo da nikada više nećemo biti zajedno, što nećemo da ga vidimo i što neće da nam se javi. Boli to što će svuda da nam fali i što će uvek biti taj neko koji nedostaje…

Kada nam odlazi neko drag, ne boli samo njegova smrt već i život koji je mogao još da traje a ugasio se. Bole pobede podjednako kao porazi, uspesi podjednako kao neuspesi i sve se, odjednom, na trenutak, poravna, postaje besmisleno, prazno.

Kada nam odlazi neko drag, odlazi i muzika koju je slušao, ljudi koje je poznavao, snovi koje je sanjao, odlaze njegove dileme, njegove tajne, njegovi strahovi. I sve boli…

Boli kada postavimo pitanje da li je sve bilo uzalud?

Da li smo pogrešili?

Ili, da li je moglo drugačije?

A dobro znamo da nije…

Boli kada se setimo da ga nema. Boli svako sećanje na njega. Bole fotografije. Bole mesta kojima smo prolazili. Bole reči koje smo rekli. Bole reči koje nismo rekli, a morali smo. Bole njegovi prijatelji. Bole njegove ljubavi. Bole svačije ljubavi kada razmišljamo o njemu. Boli sve što podseća na njega, svaki delić ovog sveta…

Kada nam odlazi neko drag, ne boli samo bol, boli sve drugo. Boli što zauvek nestaje i što ga više nigde neće biti. Boli saznanje da nikada više neće moći da se raduje, da se smeje, mašta, trči, plače, voli. Boli sve ono što je mogao da uradi, a nije. Boli sve ono što je tek trebao da prođe, a nije. Boli proleće, boli sunce, boli more, boli nebo, boli kiša. Boli sve ono što živi bez njega, boli čitav svet…

Kada nam odlazi neko drag, sve odjednom stane, zaustavi se na trenutak i podseti na prolaznost, na godine koje su prošle i koje će proći. Pravimo iskorak iz sadašnjosti i postajemo deo beskrajne vanvremenske nedokučive staze koja vodi samo u jednom smeru.

Kada nam odlazi neko drag, odlazimo i mi zajedno sa njim. Jedan deo nas, možda najlepši. Odlazi ono nešto što smo imali sa tom osobom i ni sa jednom drugom. Odlazi sa njim i jedan deo našeg života koji smo proživeli i koji se upravo njegovim odlaskom završio i pretvorio u sećanje.

I na kraju, kada nam odlazi neko drag, ne boli smrt, već boli sve ono što ide posle. A posle, nažalost, ne ide ništa. I upravo to ništa najviše boli.

Izvor: stefansimic.net

Medicinska sestra usvojila bebu koju niko nije posetio u bolnici kada se rodila – Roditi dete je čudo, a usvojiti dete je sudbina!

Devojčicu koju niko nije došao da vidi kada se rodila usvojila je medicinska sestra koja se brinula o njoj, dok je prevremeno rođeno dete ležalo na intenzivnoj nezi.

Liz Smit (45) oduvek je želela da bude majka, ali kako pati od neplodnosti, rečeno joj je da nije dobar kandidat za VTO.

No, istog dana kada je čula ove bolne vesti, na svom poslu upoznala je tek rođenu Žizel, tešku svega 850 grama.

Beba je imala čitav niz zdravstvenih problema, jer je rođena u 29. nedelji, a njeni roditelji bili su zavisnici od narkotika.

Žizelu niko nije došao da vidi za svih nekoliko meseci koliko je provela na intenzivnoj nezi na neonatologiji.

Zdravstveni radnici bolnice u Bostonu (Masačusets) posvetili su joj mnogo pažnje, jer zbog droge koju je uzimala njena majka njeni organi za ishranu se nisu formirali kako treba.

Jedna sestra predložila je Liz i njenom mužu da uzmu dete, jer su joj potrebni medicinski hranitelji.

Liz nikada nije razmišljala o hraniteljstvu ili usvajanju, ali kada je upoznala Žizel, odmah se vezala za dete i počela da je redovno posećuje i brine se o njoj.

Država je postala staratelj male Žizel, ali je nekoliko meseci kasnije Liz podnela zahtev za hraniteljstvo.

Žizelini roditelji su imali pravo na nadgledane posete, ali su se one vremenom smanjile i od hraniteljstva prešlo se na ideju o usvajanju.

– To je bio emotivni rolerkoster. Kada smo počeli da brinemo o njoj, cilj je bio da je ujedinimo sa njenim roditeljima.

Ipak, oni su izgubili sva prava prošlog juna kada je ustanovljeno da ne mogu da je adekvatno podižu.

Kada sam čula da su njihova prava okončana, bila sam veoma tužna, ali i veoma srećna.

Dobija sam ćerku, ali istovremeno bila sam veoma tužna zbog njih, jer je oni gube- rekla je Liz medijima.

Boriti se sa zavisnošću i biti mama i tata bilo je nemoguće za Žizeline biološke roditelje.

– Zvanično sam usvojila Žizel (2) prošlog oktobra. Roditi dete je čudo.

Ali usvojiti dete je sudbina. To je ono što veže ljude – rekla je Liz.

Žizel je sve bolje, ali i dalje mora da se hrani na flašicu.

– Sećam se s vremena na vreme nekih bolnih trenutaka, ali kada je pogledam, toliko sam srećna, da ne mogu da poverujem da sam ikada brinula oko bilo čega.

Ne mogu više da pamtim teška vremena, jer me ona čini toliko srećnom – rekla je Liz.

Izvor: OazaZnanja

Provereni način za čišćenje i podmladjivanje organizma – Ovako Japanci čiste creva, krvne sudove, zglobove od toksina i teških metala (RECEPT)

0

Štetne materije se skladište u organizmu i kvare normalni ritam njegovog rada, unistavajući metabolizam, pa ljudi počinju da se osećaju veoma loše. To mogu biti simptomi kao sto su slabost, pospanost, zbunjenost, česte prehlade, opšti pad imuniteta.

Dakle, veoma je važno sprovoditi čišćenje organizma od toksina. Postoje razne metode detoksikacije i provereni načini za čišćenje i podmladjivanje organizma. Između ostalih, postoji i detoksikacija organizma pomoću pirinča.

Čišćenje organizma pirinčem

  • Uzmite običan pirinač, toliko supenih kasika, koliko imate godina (ako imate 35 godina, znaci 35 supenih kasika itd).
  • Dobro ga isperite i naspite u teglu.
  • Teglu napunite toplom prokuvanom vodom, zatvorite poklopcem i stavite u frižider.
  • Ujutru svu vodu iscediti. Uzmite 1 supenu kašiku pirinča i kuvajte ga 3-4 minuta bez soli (u drugoj, običnoj tekućoj vodi).
  • Pojedite ga na prazan stomak, poželjno do pola osam ujutru.
  • Preostali pirinač ponovo zalijte prokuvanom ohlađenom vodom i ostavite u frižider do sledećeg jutra.
  • Ovu proceduru za čišćenje organizma ponavljajte svaki dan dok ima pirinča u tegli.

Tajna metode se krije u zrnu pirinčca, koje ima kristalnu strukturu. Kada se zrna potope u vodu, sa njih se spira skrob i pojavljuju se ćelije. Pirinač se vari u crevima, a ne u želucu, njegova zrna deluju kao absorbent (upijač).

Sa ovom metodom pročišćavaju se creva, krvni sudovi, zglobovi i drugi delovi organizma od toksina, teških metala i drugih štetnih materija. Čišćenje organizma sa pirinčem pomaže da se normalizuje metabolizam i reguliše višak telesne težine.

Posle tretmana osećaćete se ne samo zdravije, već i mlađe.

Postoji jedan uslov: posle uzimanja pirinča ujutru poželjno da ne jedete i ne pijete najmanje 3 sata.

Posle ovakvog čišćenja organizma nestaju bolovi u leđima, vratu, zglobovima. Efekat tretmana nije trenutan, već postepen. Posle dve nedelje počinje pravo čišćenje organizma.

Posle određenog vremena uzimanja pirinča aktivira se samočišćenje organizma, što će se i nastaviti samo posle tretmana u roku od nekoliko meseci.

Ne zaboravljajte da unosite dosta tečnosti u organizam – minimum 2l dnevno, najbolje – vodu i zeleni čaj.

Pre primene tretmana konsultujte se sa svojim lekarom.

Izvor: uspesnazena.com

 

Mačke su lek za dušu i telo: Prenose ljubav, umiruju i leče predenjem!

0

Žan-Iv Goše iz francuskog grada Tuluza koji sprovodi “terapiju predenja” istakao je da predenje smiruje i deluje kao “lek bez neželjenih dejstava”.

“Kada se organizam bori protiv teških situacija, kao što je stress, predenje mace emituje umirujuće i blagotvorne zvuke koji pomalo deluju kao muzika”. objasnio je Goše. Istakao je da na predenje čije su frekvencije niske, između 20 i 50 herca, ne reaguje samo ljudska bubna opna, već i nervni završeci na koži, pa se tako pozitivne misli i dobro raspoloženje prenose na mozak čoveka.

Pozitivno dejstvo mačaka se, međutim, ne sastoji samo u predenju, prenela je agencija AFP. “Maca je večita beba koja voli da bude mažena i traži samo da se sa njom igra, što u nekim slučajevima nadoknađuje emotivni nedostatak ljudima bez dece”, rekao je Goše.

Nauka kaže da članovi porodice koji imaju kućnog ljubimca međusobno su više povezani, pa lakše rešavaju sukobe. Primećeno je i da je oporavak  nakon bolničkog lečenja mnogo brži uz prisustvo mace ili psa, kao i da životinje pozitivno utiču na imuni sistem i sprečavaju mnoge bolesti. Uglavnom, sva delotvornost mačaka pre svega leži u pozitivnim osećanjima koja podstiču kod svojih vlasnika, jer lepe misli znače i lep život!

IZVOR: kurir.rs

 

 

 

Bolna ispovest majke: Ne zovem ih, čekam da se deca mene sete, osećam se šugavo i napušteno kao pas

Starenje je prirodan deo životnog ciklusa, ali to ne znači da nam starenje naših roditelja i drugih članova porodice u ozbiljnijim godinama lako pada.

Bolna ispovest majke koju su deca zaboravila i ne posvećuju joj pažnju potresla je mnoge

Kod starijih ljudi izolacija može dovesti do depresije i povlačenja u sebe, a istraživanja su pokazala da i najskromniji znak pažnje može umanjiti njihov osećaj nemoći i poboljšati im psihičko i fizičko zdravlje.

Tužno je kada bilo koja majka na ovom svetu oseti da je sama, zaboravljena, zapostavljena od strane svoje dece.

Navodno, ovo je potresna ispovest jedne majke koju vam prenosimo u celosti.

„Imam 65 godina i živim sama. Dvoje dece, sin i ćerka imaju svoje živote daleko odavde, imaju svoju decu i svoje probleme.

Ne zovem ih, čekam da se oni mene sete, a to se vrlo retko desi.

Ove godine su mi i rođendan zaboravili čestitati. Nema veze, nisam im zamerila.

Znam kako im je, i ja sam bila isfrustrirana u njihovim godinama. 

Previše sam kidala sebe brinući se kako da ih odgojim i omogućim sve neophodno.

Drago mi je što sam uspela da ih i školujem i napravim dobre ljude od njih ali mi je žao što sam se toliko nervirala oko svega. Zbog čega?

Da bih sad bila sama i sedela čitav dan u četiri zida čekajući da mi telefon zazvoni da mi bar neko kaže „Srećan ti rođendan“ i osećam se tako šugavo i napušteno kao pas?

Pa neka… Hvala vam. Mogu ja sve sama.

Ja ću sebi uvek naći hobi i držati pozitivnu stranu svojih misli.

A vi neka vam je Bog u pomoći. Moliću se da vam život ne dadne sudbinu kakva je mene zadesila.

Moliću se da vas deca ne zaborave, čak i ako ste uvek bili tu za njih i pomogli im u svemu što so pomoći moglo, kao što ste vi mene zaboravili.

Neka.. Ne zamerim vam. Ali setićete me se kad me ne bude bilo.

Setićete se i rođendana i svega, i tada će vam proći kroz glavu svaka situacija u kojoj ste se ogrešili o svojoj majci.

Majka vas je dovela tu gde jeste, ona se ne sme zaboraviti tek tako. Ali neka… Dok sam živa biću tu uz vas, bez obzira na sve“.

Pačija jaja su dva puta hranljivija od kokošijih – Evo šta još niste znali o pačijim jajima!

0

U mnogim zemljama u svetu, pa i kod nas u ishrani se najčešće koriste pileće i ćureće meso i jaja. Jedan od razloga zašto je na tržištu najzastupljenija ova vrsta živine i proizvoda od nje jeste i veća ekonomska dobit. Međutim, velika je šteta jer su pačija jaja veća i bogatija žumancem od kokošijih, ona takođe imaju znatno više vitamina i proteina nego što imaju jaja kokoške. Evo šta još niste znali o pačijim jajima.

Kako izgledaju pačija jaja?

Pačija jaja su veća od kokošijih i to oko 50% veća od standardnog velikog kokošijeg jaja. Često se mogu sretati u više različitih boja. Kajuga patka, popularna crno-zelena vrsta, polaže jaja koja imaju sivkaste nijanse, a ponekad su i jako crna. Druge vrste pataka uglavnom polažu bela, svetlo zelena ili braon jaja.

Da li su pačija jaja kalorična?

Sa jedne strane s obzirom na to da imaju veći sadržaj žumanca, pačija jaja imaju i znatno veći procenat masnoće i holesterola nego što imaju kokošija jaja.

Ipak, sa druge strane ona imaju i veću količinu proteina, a samim tim i veću koncentraciju omega 3 kiselina, što ih svrstava u grupu omiljenih proizvoda onih koji su u potrazi za visoko kaloričnom hranom. Pored toga, pačija jaja prema ostalim nutricionističkim svojstivma vrlo slična kokošijim jajima.

Da li su pačija jaja zdrava za ishranu?

Da, itekako su zdrava i to ništa manje od kokošijih jaja. Kod ljudi postoji i strah od salmonele, međutim ona nisu ništa više štetnija od kokošijih.

Kako pripremati pačija jaja?

Pačija jaja možete pripremati isto kao i ostale vrste jaja, jer ne postoji ništa što bi sa jednom vrstom jaja mogli pripremiti a sa drugim ne. Međutim, kako su pačija jaja veća i imaju veći procenat masnoće, recepti namenjeni za kokošija jaja neće baš uvek moći da se iskoriste ukoliko bismo ih zamenili. Ako želite da nešto pripremite sa pačijim jajima, pre svega proverite koliko bi pačijih jaja trebalo da iskoristite u zameni.

Izvor: Modern Farmer