Prof.dr Dragana Đilas: Jedne trećine žena ima dobroćudni tumor dojke
Fibroadenom je dobroćudni tumor dojke koji se najčešće javlja u 2. i 3. deceniji života žene. Oko jedne trećine žena ima 1 ili više fibroadenoma u dojkama. To su jasno ograničeni, čvrsti, okruglasti tumori koji se često mogu opipati. Najčešće se dijagnostikuju putem ultrazvučnog pregleda dojke.
Kada se ultrazvučnim pregledom uoči tipičan fibroadenom u dojci savetuje se kontrola za 6 meseci, kako bi se pratile eventualne promene izgleda i dimenzija tumora. Ukoliko tumor ne raste značajno i ima sve tipične ultrazvučne karakteristike za fibroadenom, dalje kontrole se zakazuju na svakih godinu dana.
Fibroadenomi se ne transformišu u karcinom dojke, ali u vrlo retkim slučajevima se u delovima fibroadenoma mogu naći i ćelije zloćudnog tumora. Zato je potrebno da se netipični fibroadenomi ili oni koji brzo rastu bioptiraju kako bi se proverila njihova patohistološka struktura. Fibroadenomi često pokazuju manje varijacije u dimenzijama u zavisnosti od faze menstrualnog ciklusa ili u trudnoći.
Oni se ne moraju operativno odstranjivati iz dojki. Ipak, u slučaju da je fibroadenom bolan, netipičan, pokazuje brz rast ili stvara izražen strah u pacijenta, može se doneti odluka o operativnom odstrajivanju fibroadenoma iz dojke.
URADITE SAMOPREGLED DOJKI
Pet koraka u samopregledu dojki
-
Počnite tako što ćete pregledati izgled vaših dojki na ogledalu sa rukama na bokovima.
-
Pregledajte dojke u ogledalu i sa rukama podignutim iznad glave.
-
Nežno pritisnite bradavice kako biste utvrdili da li imate iscedak i kakve je boje (bezbojan, žut, zelen, smeđ ili krvav).
-
Prepipajte kružnim pokretima leve ruke desnu dojku i obrnuto dok ležite na leđima.
-
Prepipajte svoje dojke dok stojite ili sedite, a najlakše je možda dok su dojke vlažne prilikom tuširanja.
Dakle, ukoliko opipate čvor u dojci svakako se javite radiologu na ultrazvučni pregled (eventualno mamografski ukoliko ste stariji od 40 godina) kako bi se postavila dijagnoza i odredile druge dijagnostičke ili terapijske procedure. U slučaju dijagnoze fibroadenoma, nema razloga za strah.
Piše: Prof.dr Dragana Đilas
Izvor: poliklinikaconsilium.com
Faktori rizika za nastanak karcinoma dojke
Godine starosti – Rizik od nastanka karcinoma dojke se povećava sa godinama starosti. Jedna od 200 žena će dobiti karcinom dojke do 40g., a 1 od 28 u periodu od 60-69.g.
Lična anamneza – Ukoliko je pacijentkinja već lečena od karcinoma dojke, u povećanom riziku je od nastanka karcinoma dojke. Posebno je izražena pojava karcinoma dojke na suprotnoj dojci i to u kasnijem životnom periodu.
Porodična anamneza – Žene sa pozitivnom porodičnom anamnezom su u povećanom su riziku od nastanka karcinoma dojke. To se odnosi na nasleđivanje sa majčine strane. Ukoliko je majka dobila karcinom pre 50.g. života taj rizik je 1.69 a ako je dobila karcinom posle 50.g. taj rizik pada na 1.37. Ukoliko je reč o pojavi karcinoma kod sestre, taj rizik varira od 1.52 do 1.66. Takođe, što je veći broj obolelih u prvoj liniji, taj rizik se multiplicira.
Patološke promene na samoj dojci – Proliferativne bolesti su povezane sa povećanim rizikom za nastanak karcinoma dojke (duktalna hiperplazija, intraduktalni papilomi, sklerozirajuća adenoza, fibroadenomi) Atipična hiperplazija takođe značajno povećava ovaj rizik i to više od 4 puta u odnosu na opštu populaciju.
Genetska pedispozicija – Karcinom dojke se uglavnom javlja sporadično, bez pozitivna porodične anamneze. Pozitivna porodična anamneza se sreće kod 20% pacijentkinja. Genetska predispozicija se odnosi na nasleđene mutacije BRCA 1, BRCA 2 gena i p53 gena.
Hormonski faktori
Rana menarha predstavlja važan faktor rizika za nastanak karcinoma dojke kako u premenopauzi kao i u menopauzi te tako žene koje su dobile prvu menstruaciju ore 13 g. imaju dva puta veći rizik za nastanak karcinoma dojke.
Trudnoća – Žene koje nisu rađale imaju povećan rizik od nastanka karcinoma dojke a protektivni efekat je izraženiji ukoliko je trudnoća bila ranije.
Dojenje – Veliki broj studija je potvrdio da dojenje ima zaštitni, protektivni efekat za nastanak karcinoma dojke, jer se odlaže uspostavljanje regularnih menstruacionih ciklusa i smanjuje se koncentracija i količina endogenih polnih hormona. Svaka godina dojenja smanjuje rizik za 4%.
Testosteron – Visoke vrednosti testosterona povećavaju rizik od nastanka karcinoma dojke kako kod premenopauznih tako i kod postmenopauznih žena.
Vreme menopauze – Kasna menopauza je takođe povezana sa povećanim rizikom od nastanka karcinoma dojke. Svaka godina kašnjenja menopauzne povećava rizik 3% za nastanak ove bolesti.
Hormonska terapija – Studije su nedvosmisleno potvrdile da supstituciona hormonska terapija u periodu menopauze povećava rizik od nastanka karcinoma dojke.
Životne navike
Gojaznost, posebno kod žena u menopauzi, predstavlja faktor rizika za nastanak karcinoma dojke. Smatra se da insulinska rezistencija i hiperinsulinizam predstavlju osnovu ovakve korelacije.
Fizička aktivnost smanjuje rizik od nastanka karcinoma dojke od 2 do 5% u zavisnosti od stepene i učestalosti.
Alkohol takođe predstavlja faktor rizika za karcinom dojke. Poseban značaj ima unos većih količina alkohola u kratkom vremenskom periodu.
Izvor: karcinomdojke.rs
Kako je gojaznost povezana sa rakom dojke
Istraživači su kazali da i relativno skroman gubitak težine znatno utiče na rizik od obolevanja. Žene koje izgube 12 suvišnih kilograma smanjuju šansu za trećinu. U studiji je analizirano 61.335 žena starijih od 50 godina. Došlo se do rezultata da gubitak suvišnih kilograma utiče na smanjenje rizika obolevanja od raka dojke.
Već neko vreme naučnici znaju da je gojaznost i te kako povezana sa određenim kancerima, posebno s rakom dojke, ali do sada je bilo vrlo malo istraživanja o tome da li pacijenti mogu da smanje ovaj rizik gubitkom određenog broja kilograma.
Američki naučnici pratili su ove žene 14 godina. One koje su izgubile pet odsto telesne težine imale su 12 odsto manji rizik da obole od raka dojke. Na primer, ako je žena visoka 165 centimetara i ima 77 kilograma, gubitak od 3,8 kilograma smanjio joj je rizik od obolevanja za 12 odsto.
Ukoliko su uspele da izgube 15 odsto telesne težine, odnosno oko 11,5 kilograma, rizik se smanjio za 37 odsto.
Istraživači veruju da masno tkivo ispušta prekomernu količinu hormona estrogena, za koju smatraju da podstiče rast kancerogenih ćelija. Druga teorija je da su gojazni ljudi podložniji upalama, pri čemu njihovi organi ili tkiva postaju natečeni. Smatraju kako ovaj proces šteti ćelijama DNK, njihovom genetskom kodu i izaziva razvoj tumora.
Žene koje su učestvovale u istraživanju bile su starosti od 50 do 79 godina, a 59 odsto ih je bilo gojazno. Tokom 14 godina, 8.175 žena je uspelo da izgubi kilograme u tri godine. U narednih 11 godina 3.061 žena je obolela od raka dojke. Utvrđeno je da su žene koje su se gojile imale veće šanse da obole od agresivnijeg tipa raka.
Udruženja za prevenciju obolevanja od raka dojke apelovala su na žene starije od 50 godina da rade na gubitku suvišnih kilograma jer je u tim godinama veći rizik od obolevanja od raka dojke.
