Naslovna Blog Stranica 406

Najčešći uzroci nastanka bola u ženskim dojkama

0

Bol u dojci kod žena, koji se može javiti u bilo kom periodu života, poznat je kao mastalgia. Dok se kod najmanje 70% žena javlja bol u dojci u bilo kom periodu života, samo oko 15% zahteva medikamentozni tretman. Težina i lokalizacija bola variraju. Bol se može pojaviti u jednoj ili obe dojke ili u pazuhu.

Intenzitet bola varira od blagog do intenzivnog i tipično se opisuje kao pojačana osetljivost, oštar bol, bol u vidu žarenja odnosno napetosti u dojkama.

Hormonske promene zbog menstruacije, trudnoće, laktacije odnosno menopauze imaju značajnog udela u nastanku kao i karakteru bola u dojkama.

Bol u dojci se može pojaviti pre ili posle menopauze ali je najčešći kod mlađih žena u periodu premenopauze, dok još uvek postoji intenzivna hormonska aktivnost.

Najčešći uzroci bola u dojkama:

Ciste u dojkama – Bez obzira na veličinu ili oblik dojki, neke imaju veći rizik za nastanak različitih bolnih stanja. Povremeno u dojkama se mogu razviti promene na nivou kanalića ili same žlezde koje će rezultovati formiranjem cisti.Ciste su šupljine ispunjene tečnošću, koje mogu biti meke ili čvrste, sa ili bez bolova. Veličina cista varira tokom menstrualnog ciklusa, što ukazuje na njihovu hormonsku prirodu. Takođe, vrlo često iščezavaju kada nastupi menopauza.

Lekovi – takođe mogu biti  uzročnik bola u dojkama. Lekovi koji mogu da dovedu do ovog stanja su: Lečenje steriliteta, oralni kontraceptivi, primena estrogena i progesterona u postmenopauzi, preparati digitalisa, antidepresivi, methil dopa, spirinolakton, neki diuretici, anadrol, hlorpromazine, selektivni inhibitori serotonina. Osobe sa bolom u dojkama bi trebalo da porazgovaraju sa svojim lekarom ne bi li se isključila mogućnost da su lekovi potencijalni uzrok ovog stanja.

Operacije na dojkama – Prethodne operacije na dojkama i formiranje ožiljka mogu takođe uzrokovati bol u dojkama.

Kostohondritis – je tip artritisa koji se javlja na mestu gde se rebra i grudna kost spajaju. Dok je ovo stanje nije vezano za samu dojku, žareći bol  u ovom predelu  može se poistovetiti sa bolom u dojci. Ovo stanje se javlja kod starijih i kod osoba sa poremećenim položajem tela.

Fibrocistična bolest dojke – Kod žene koje su u premenopauzi kao  i kod onih u periodu postmenopauze koje su na  supstitucionoj terapiji mogu da razviju promene na dojci u smislu čvrstih, osetljiviih i otečenih dojki koji nastaju zbog nagomilavanja i „zarobjavanja“tečnosti u dojkama. Ove promene su često praćene formiranjem cističnih promena u dojkama kao i promenama u vezivnom tkvi dojke te se ovo stanje naziva fibrocistična bolest dojke.

Mastitis – predstavlja zapaljenje tkiva dojke koje se najčešće javlja tokom perioda laktacije kada su mlečni kanalići zapušeni. Ipak, ovo stanje se može javiti van perioda dojenja. Simptomi su povišena telesna temperatura, bolna osetljivost uz lokalno povišenu temperaturu, crvenilo i otok.

Neadekvatan grudnjak – Bol u dojci može biti uzrokovan usled neadekvatnog grudnjaka. Ukoliko je grudnjak previse stegnut ili  opusten on neadekvatno drži dojke, što može dovesti do bola u dojkama.

Karcinom dojke – Većina karcinoma dojke ne uzrokuje bol u dojkama. Ipak, iflamatorni karcinom dojke i neki tumori mogu dovesti do osećaja nelagodnosti u dojkama, napetosti pa i pojave bola. Ukoliko se postoji tvrdina u dojci, bol koji ne prolazi, sekrecija iz bradavice, simptomi infekcije koji dugo traju potrebno je posetiti lekara. Bol u dojci se klasifikuje u dve osnovne kategorije: ciklični i neciklični.

Ciklični bol u dojci se opisuje kao bol koji je u korelaciji sa hormonskim promenama tokom menstrualnog ciklusa. Ovaj bol se obično pojavljuje ili pogoršava tokom dve nedelje pre same menstruacije. Ovaj tip bola je odgovoran za 75% tegoba koje su vezane za dojke. Ciklični bol u dojci se najčešće javlja od 20.-40.g.  Najčešće je lokalizovan  u gornjim spoljašnjim kvadrantima obe dojke kao i u predelu pazuha povremeno Žene koje iskuse ciklični bol u dojkama takođe navode fibrocistične promene koje uključuju tvrdine, zadebljanja i otekline u tkivu dojke. Sve navedene tegobe imaju tendencu da spontano iščeznu ili da im se smanji intenzitet po završetku menstruacije.

Neciklični bol za razliku od cikličnog bola uopšte nije vezan za menstruacioni ciklus. Ima tendencu da se javlja uglavnom kod postmenopauzalnih žena između 40. i 50.g  života. Ovaj tip bola u dojkama se često opisuje kao konstantni ili povremeni osećaj napetosti, žarenja i upale. Obično se javlja u u jednom kvadrantu dojke a mogao bi biti uzrokovan i povredom.

Izvor: karcinomdojke.rs

Prof.dr Dragana Đilas: Jedne trećine žena ima dobroćudni tumor dojke

0

Fibroadenom je dobroćudni tumor dojke koji se najčešće javlja u 2. i 3. deceniji života žene. Oko jedne trećine žena ima 1 ili više fibroadenoma u dojkama. To su jasno ograničeni, čvrsti, okruglasti tumori koji se često mogu opipati. Najčešće se dijagnostikuju putem ultrazvučnog pregleda dojke.

Kada se ultrazvučnim pregledom uoči tipičan fibroadenom u dojci savetuje se kontrola za 6 meseci, kako bi se pratile eventualne promene izgleda i dimenzija tumora. Ukoliko tumor ne raste značajno i ima sve tipične ultrazvučne karakteristike za fibroadenom, dalje kontrole se zakazuju na svakih godinu dana.

Fibroadenomi se ne transformišu u karcinom dojke, ali u vrlo retkim slučajevima se u delovima fibroadenoma mogu naći i ćelije zloćudnog tumora. Zato je potrebno da se netipični fibroadenomi ili oni koji brzo rastu bioptiraju kako bi se proverila njihova patohistološka struktura. Fibroadenomi često pokazuju manje varijacije u dimenzijama u zavisnosti od faze menstrualnog ciklusa ili u trudnoći.

Oni se ne moraju operativno odstranjivati iz dojki. Ipak, u slučaju da je fibroadenom bolan, netipičan, pokazuje brz rast ili stvara izražen strah u pacijenta, može se doneti odluka o operativnom odstrajivanju fibroadenoma iz dojke.

URADITE SAMOPREGLED DOJKI

Pet koraka u samopregledu dojki

  • Počnite tako što ćete pregledati izgled vaših dojki na ogledalu sa rukama na bokovima.

  • Pregledajte dojke u ogledalu i sa rukama podignutim iznad glave.

  • Nežno pritisnite bradavice kako biste utvrdili da li imate iscedak i kakve je boje (bezbojan, žut, zelen, smeđ ili krvav).

  • Prepipajte kružnim pokretima leve ruke desnu dojku i obrnuto dok ležite na leđima.

  • Prepipajte svoje dojke dok stojite ili sedite, a najlakše je možda dok su dojke vlažne prilikom tuširanja.

Dakle, ukoliko opipate čvor u dojci svakako se javite radiologu na ultrazvučni pregled (eventualno mamografski ukoliko ste stariji od 40 godina) kako bi se postavila dijagnoza i odredile druge dijagnostičke ili terapijske procedure. U slučaju dijagnoze fibroadenoma, nema razloga za strah.

Piše: Prof.dr Dragana Đilas

Izvor: poliklinikaconsilium.com

Faktori rizika za nastanak karcinoma dojke

0

Godine starosti – Rizik od nastanka karcinoma dojke se povećava sa godinama starosti. Jedna od 200 žena će dobiti karcinom dojke do 40g., a 1 od 28 u periodu od 60-69.g.

Lična anamneza – Ukoliko je pacijentkinja već lečena od karcinoma dojke, u povećanom riziku je od nastanka karcinoma dojke. Posebno je izražena pojava karcinoma dojke na suprotnoj dojci i to u kasnijem životnom periodu.

Porodična anamneza – Žene sa pozitivnom porodičnom anamnezom su u povećanom su riziku od nastanka karcinoma dojke. To se odnosi na nasleđivanje sa majčine strane. Ukoliko je majka dobila karcinom pre 50.g. života taj rizik je 1.69 a ako je dobila karcinom posle 50.g. taj rizik pada na 1.37. Ukoliko je reč o pojavi karcinoma kod sestre, taj rizik varira od 1.52 do 1.66. Takođe, što je veći broj obolelih u prvoj liniji, taj rizik se multiplicira.

Patološke promene na samoj dojci – Proliferativne bolesti su povezane sa povećanim rizikom za nastanak karcinoma dojke (duktalna hiperplazija, intraduktalni papilomi, sklerozirajuća adenoza, fibroadenomi) Atipična hiperplazija takođe značajno povećava ovaj rizik i to više od 4 puta u odnosu na opštu populaciju.

Genetska pedispozicija – Karcinom dojke se uglavnom javlja sporadično, bez pozitivna porodične anamneze. Pozitivna porodična anamneza se sreće kod 20% pacijentkinja. Genetska predispozicija se odnosi na nasleđene mutacije BRCA 1, BRCA 2 gena i p53 gena.

Hormonski faktori

Rana menarha predstavlja važan faktor rizika za nastanak karcinoma dojke kako u premenopauzi kao i u menopauzi te tako žene koje su dobile prvu menstruaciju ore 13 g. imaju dva puta veći rizik za nastanak karcinoma dojke.

Trudnoća – Žene koje nisu rađale imaju povećan rizik od nastanka karcinoma dojke a protektivni efekat je izraženiji ukoliko je trudnoća bila ranije.

Dojenje – Veliki broj studija je potvrdio da dojenje ima zaštitni, protektivni efekat za nastanak karcinoma dojke, jer se odlaže uspostavljanje regularnih menstruacionih ciklusa i smanjuje se koncentracija i količina endogenih polnih hormona. Svaka godina dojenja smanjuje rizik za 4%.

Testosteron – Visoke vrednosti testosterona povećavaju rizik od nastanka karcinoma dojke kako kod premenopauznih tako i kod postmenopauznih žena.

Vreme menopauze – Kasna menopauza je takođe povezana sa povećanim rizikom od nastanka karcinoma dojke. Svaka godina kašnjenja menopauzne povećava rizik 3% za nastanak ove bolesti.

Hormonska terapija – Studije su nedvosmisleno potvrdile da supstituciona hormonska terapija u periodu menopauze povećava rizik od nastanka karcinoma dojke.

Životne navike

Gojaznost, posebno kod žena u menopauzi, predstavlja faktor rizika za nastanak karcinoma dojke. Smatra se da insulinska rezistencija i hiperinsulinizam predstavlju osnovu ovakve korelacije.

Fizička aktivnost smanjuje rizik od nastanka karcinoma dojke od 2 do 5% u zavisnosti od stepene i učestalosti.

Alkohol takođe predstavlja faktor rizika za karcinom dojke. Poseban značaj ima unos većih količina alkohola u kratkom vremenskom periodu.

Izvor: karcinomdojke.rs

Kako je gojaznost povezana sa rakom dojke

0

Istraživači su kazali da i relativno skroman gubitak težine znatno utiče na rizik od obolevanja. Žene koje izgube 12 suvišnih kilograma smanjuju šansu za trećinu. U studiji je analizirano 61.335 žena starijih od 50 godina. Došlo se do rezultata da gubitak suvišnih kilograma utiče na smanjenje rizika obolevanja od raka dojke.

Već neko vreme naučnici znaju da je gojaznost i te kako povezana sa određenim kancerima, posebno s rakom dojke, ali do sada je bilo vrlo malo istraživanja o tome da li pacijenti mogu da smanje ovaj rizik gubitkom određenog broja kilograma.

Američki naučnici pratili su ove žene 14 godina. One koje su izgubile pet odsto telesne težine imale su 12 odsto manji rizik da obole od raka dojke. Na primer, ako je žena visoka 165 centimetara i ima 77 kilograma, gubitak od 3,8 kilograma smanjio joj je rizik od obolevanja za 12 odsto.

Ukoliko su uspele da izgube 15 odsto telesne težine, odnosno oko 11,5 kilograma, rizik se smanjio za 37 odsto.

Istraživači veruju da masno tkivo ispušta prekomernu količinu hormona estrogena, za koju smatraju da podstiče rast kancerogenih ćelija. Druga teorija je da su gojazni ljudi podložniji upalama, pri čemu njihovi organi ili tkiva postaju natečeni. Smatraju kako ovaj proces šteti ćelijama DNK, njihovom genetskom kodu i izaziva razvoj tumora.

Žene koje su učestvovale u istraživanju bile su starosti od 50 do 79 godina, a 59 odsto ih je bilo gojazno. Tokom 14 godina, 8.175 žena je uspelo da izgubi kilograme u tri godine. U narednih 11 godina 3.061 žena je obolela od raka dojke. Utvrđeno je da su žene koje su se gojile imale veće šanse da obole od agresivnijeg tipa raka.

Udruženja za prevenciju obolevanja od raka dojke apelovala su na žene starije od 50 godina da rade na gubitku suvišnih kilograma jer je u tim godinama veći rizik od obolevanja od raka dojke.

Izvor: klix.ba

Mirta protiv upala, bolova, prehlada, poboljšava koncentraciju i samopouzdanje

0

Mirta (Myrtus communis) je simbol ljubavi i besmrtnosti, nezaobilazni deo flore mediteranskog područja. U južnu Evropu je doneta iz jugoistočne Azije zbog privlačnog izgleda i opojnog mirisa zimzelenog žbuna koji raste i do pet metara, ali i lekovitosti koju su dokazali još stari naroda. Opojni miris nalik pomorandži ispuštaju kožasti listovi, dok beli zvezdasti cvetovi ukrašavaju prirodu od aprila do kraja avgusta.

Plodovi su tamnoplave, jestive bobice veličine graška, delotvorne protiv lošeg daha, koje se koriste i kao začin. Sušene, mlevene bobice služe kao zamena za biber dok se cela zrna stavljaju u različite sosove. Beru se od novembra do kraja januara. Listovi daju poseban ukus jelima sa mesom, naročito jagnjetini i svinjetini.

Mirta se smatrala svetom biljkom koja je u grčkoj mitologiji pripadala Afroditi i Demetri, a u rimskoj Veneri. Koristili su je kao afrodizijak i sadili u vrtovima da obezbedi mir i ljubav među partnerima. Sitni beli cvetovi simbolizovali su čistoću i smirenost device Marije, a njihov slatkast miris njenu milost i ljubav. Jevreji je takođe smatraju jednom od četiri svete biljke, a kod pojedinih evropskih naroda cvet mirte se nosi na venčanjima.

Osim kao začin, koristi se i u proizvodnji pića, a zbog umirujućeg i dezinfekcionog delovanja upotrebljava se za proizvodnju eteričnog ulja i lekovitih preparata. Pored eteričnog ulja, mirta sadrži i smolu, gorke sastojke, limunsku i jabučnu kiselinu. Za lekovite potrebe sakupljaju se samo listovi ili zajedno listovi i cvetovi, od maja do kraja avgusta.

Čaj od listova sprečava nadimanje, podstiče izbacivanje sekreta iz bronhija i sinusa, pomaže u lečenju prehlada i infekcija disajnih puteva. Ulje greje i deluje protivupalno pa se koristi za ublažavanje bolova kod reumatizma i artritisa. Koristi se u kozmetici, kao i u proizvodnji parfema. Eterično ulje mirte razbuđuje, poboljšava koncentraciju, povećava hrabrost i samopouzdanje.

Ekstrakt biljke pomaže kod čira na želucu i problema sa varenjem, bolesti creva i bešike. Štiti sluzokožu usta i osetljive desni, a podstiče i rast kose.

LIKER DAJE SNAGU

Narodni lekari preporučuju liker od rakije i bobica mirte za poboljšanje opšteg zdravlja organizma. Ovaj napitak se pravi od 350 g bobica, 300 g šećera i litar domaće rakije. Sve sastojke pomešajte u staklenoj boci i ostavite da odstoji četiri do pet nedelja, uz povremeno mućkanje. Nakon toga sadržaj procedite i liker pijte ujutru po jednu čašicu na prazan stomak.

MIRIS OPUŠTA I USPAVLjUJE

Pomalo gorak, pikantan ukus lišća mirte poboljšava aromu jestivog ulja, sirćeta ili rakije. Sveži pupoljci i cvetovi bez gorkih zelenih delova se dodaju salatama od povrća i voća.

Takođe, osušeni cvetovi i listovi dugo zadržavaju miris pa su pogodni za mirišljave vrećice koje se stavljaju u garderobere. Ukoliko ih stavite u jastuk, učiniće da se opustite i lakše utonete u san.

Izvor:novosti.rs

Detelina za: akne, bradavice, modrice, otoke, jetru, zatvor, gasove

0

Detelina spada u biljke koje se planski uzgajaju kao industrijska sirovina, ali je široko rasprostranjena i u prirodi. Može se naći na gotovo svakoj livadi, a cveta od juna do septembra kada je pravo vreme za njeno prikupljanje. U fitoterapiji se najviše koriste cvetovi ove biljke, koji se neposredno posle branja suše udaljeni od izvora svetlosti, na mestu sa dobrom cirkulacijom vazduha.

Lekoviost dateline

Čaj od cvetova deteline (ljubičastih ili belih, svejedno) koristi se za “čišćenje” krvi, a delotvoran je i u jačanju organizma. U slučaju bolesti želuca,upotrebljava se kao pomoćno lekovito sredstvo, jer podstiče rad digestivnog trakta i poboljšava apetit. U slučaju pojave zatvora i gasova, šolja nezaslađenog čaja posle obroka deluje preventivno i smanjuje intenzitet ovih tegoba. Listovi i stabljika deteline tradicionalno se koriste za pripremu posebnih preparata kojima se tretiraju izrasline na koži, kao što su akne, bradavice ili čirevi. Takođe, oblozi od deteline efikasna su prirodna prva pomoć u slučaju povrede ili posekotina na koži, a pomažu i bržem nestajanju modrica i otoka. Detelina ulazi u sastav posebnih biljnih mešavina i sirupa, koji se koriste za lečenje sezonskih bolesti kao što su prehlada, kijavica sa temperaturom, dok čaj od suve biljke poseduje antibakterijska svojstva pa se preporučuje za ispiranje grla.

Recepti

Eliksir od deteline i meda
Ubrati još neprocvale cvetove deteline i 100 g ovih delova biljke staviti u litar proključale vode. Dosuti 200 grama meda, poklopiti i ostaviti da se kuva još 15 minita, uz mešanje. Ostaviti da se potpuno ohladi, potom procediti. Eliksir uzmati posle obroka, do 2 supene kašike, u slučaju problema sa varenjem.

Čaj od cvetova deteline
Kašiku suvih cvetova deteline preliti sa 250 ml ključale vode. Promešati, poklopiti i ostaviti da se ohladi. Procediti i piti čaj.

Protiv upale grla
Napraviti mešavinu od kašike deteline, kamilice i žalfije i 2 kašike ove smese preliti sa pola litra proključale vode. Pokriti i nakon što se prohladi, procediti. Čaj koristiti za grgljanje, u slučaju upale grla i problema sa glasnim žicama.

Lekoviti sirup
Iz sveže deteline u blenderu ili avanu iscediti sok i šolju ove tečnosti pomešati sa 2 šolje meda. Prokuvati na slaboj vatri 5 minuta i dodati sok od 2 limuna. Promešati i čuvati u frižideru. Sirup uzimati 3 puta dnevno, polako ga otapajući u ustima.

Lek za bubuljice od deteline
Šaku sveže deteline sitno iseckati i preliti šoljicom toplog čaja od kamilice. Ostaviti 15 minuta da se sastojci pomešaju, umočiti vatu i tretirati kožu zahvaćenu bubuljicama. Oprati kožu posle 15 minuta, a tretman ponavljati više puta dnevno.

Detelina za ra regeneraciju jetre
Pomešati u jednakim količinama kiselicu i detelinu i 2 kašike mešavine preliti sa pola litra vrele vode. Ostaviti 10 minuta, procediti, piti 2 šolje u toku dana u slučaju bolesti jetre i za regeneraciju organizma posle teških bolesti.

Izvor: dijetaizdravlje.com

Hajdučka trava pomaze kod: upale jajnika, oboljenja materice, neredovnih i obilnih menstrualna krvarenja…

0

Ovo lekovito bilje spada u red najvrednijih i najcenjenijih lekovitih biljaka kod nas. Poznata je još pod imenima kunica, sporiš, stolisnik, romantika. Naziv Hajdučka trava dobila je po tome što je bila veoma popularna medu hajducima za previjanje rana. Ako pogledamo latinski naziv ove biljke, Achillea Millefolium, uočićemo da se vezuje za ime Ahila, grčkog ratnika, koji je takodje koristio ovo lekovito bilje za previjanje rana.Ovo latinsko ime je dobila i po svojoj snazi, nalik Ahilovoj, u rešavanju problema. Ova uspravna biljka raste do metar visine, a odaje prijatni miris.

Prepoznatljiva je po svojim mnogobrojnim belim cvetovima koji se razvijaju od juna do avgusta. Berba ove biljke krece od cvetanja, dok se listovi mogu ubirati do jeseni. Hajdučka trava je samonikla biljka koja raste na prostorima cele Evrope generalno duž puteva i na livadama. Pravilo je da se cvetovi ove biljke sakupljaju kada je sunce najjače jer tada sadrže etericnog ulja koje je ponekad plave boje zbog azulena koji je glavni sastojak u pripremi krema i ulja za sunčanje, jer je potvrdeno da leči i neguje kožu. Ova biljka je bogata i taninima, vitaminima K i C kao i mineralima kalijumom i natrijumom. Korisna svojstva ove biljke se ne završavaju ovde već ova biljka svoju primenu nalazi i kod regulacije i jačanje organa za varenje.

Hajdučka trava svoju primenu nalazi i u narodnoj medicini jer je poznato da od davnina se koristi za lečenje neredovnih i obilnih menstrualnih krvarenja kao i drugih nelagodnih simptoma klimaksa. Spremljeno u čaj, ovo lekovito bilje, leči veoma veliki broj problema kod pripadnica lepšeg pola kao što su belo pranje, upale jajnika, oboljenja materice kao i mioma. Hajdučka trava se može koristiti i kao kupka jer otklanja bolove u rukama i nogama.

Delotvornost ove biljke ne prestaje ovde, potvrđeno je da leči migrenu, nesvesticu, krvarenja iz nosa, kao i hemoroida. Preporučeno je konzumirati je i kod lečenja jetre, slezene, pankreasa, kao i žutice.

Retki su slučajevi kada ovo lekovito bilje može da dovede do nekih neželjenih reakcija. U većini slučajeva su to alergijske reakcije i tada je preporučeno da se ova biljka koristi u manjim količinama kao i da je bitno da ista bude ubrana u ranom razvoju cveta.

Napravi sam recept:

4 kašike ove biljke i kantariona pomešati sa po 2 kašike koprive, nevena, ivanjskog cveća, mlevenog oraha, majčine dušice, bosiljka i kamilice. Dodaje se i po malo matičnjaka i macine trave. Tako spremljena mešavina se prelije sa litar ključale vode i ostavlja da odstoji poklopljena par sati. Kasnije se višak proceđuje a čaj se konzumira 3 do 4 puta dnevno. Ova terapija se koristi minimum 28 dana i delotvorna je kod upala materice i jajnika.

Izvor: herbamedicanatural.com

Mejkap saveti kako bi vaše oči izgledale veće

0

Žene s manjim očima ulažu veliki trud u šminkanju kako bi njihove oči izgledale veće i dobro oblikovane. Svi znamo da oči privlače veliku pažnju, pa je i njihovo isticanje sa mejkapom veoma važno

Ukoliko i vi imate male oči, mi vam donosimo nekoliko saveta koji će vam pomoći da vaše oči izgledaju veće.

Senka za oči

Morate koristiti svetlu nijansu senke za oči, jer one mogu učiniti da vaše oči izgledaju veće. Ovo je jedan od najboljih make – up saveta koji će uraditi čuda. Na primer, koristite belu senku za oči, posebno u unutrašnjem uglu očiju. Pored toga što će izgledati veće, vaše oči će izgledati i svetlije.

Uvijte  trepavice

Ovo je još jedan trik kojim možete učiniti da vaše oči izgledaju veće. Uvijanje trepavica će ih oblikovati i učiniti ih većim.

Ajlajner

Postoji veliki broj načina kako uz pomoć senke možete povećati vaše oči. Međutim, morate razaznati na koji način će ajlajner najbolje izgledati na vama. To može biti na gornjem ili donjem kapku. Ajlajner daje iluziju dugih i oblikovanih očiju.

Oblik obrva

Možete privući dodatnu pažnju oblikujući obrve prema vašem obliku lica. Zaobljene i istaknute obrve izgledaju savršeno, a takođe izgledaju dobro s crnim ili svetlim mejkapom.

Pokušajte sa ovim mejkap savetima kako bi vaše oči izgledale velike i dobro oblikovane. Osim toga, možete skrenuti pažnju sa vaših malih očiju, nanoseći ruž za usne.

Adnana Kutlovac, Ljepota.ba

Ovsene pahuljice – Za zdravo srce i krvne sudove, regulaciju šećera u krvi, krvni pritisak, regulaciju probave

0

Ovas i proizvodi od ovsa su promovisani u „super hranu“ na osnovu istraživanja koja kažu, da beta-glukani snižavaju holesterol i sprečavaju razvoj srčanih oboljenja. Beta-glukani su vlakna rastvorna u vodi, kojih u ovsu ima oko 3-5 %. Preporučeni unos beta-glukana je oko 3 grama dnevno, što znači da treba da unesete oko 90 grama ovsa svaki dan u cilju regulacije holesterola.

Popularnost ovsa, ovsenih pahuljica, keksa od ovsa (kod nas Wellness i O’cake su medju najpoznatijima), ovsenog brašna i drugih proizvoda od ovsa stalno raste. Posebno posle januara 1997. kada je američka Agencija za hranu i lekove, odobrila da ovakvi proizvodi mogu nositi natpis da proizvodi od ovsa mogu smanjiti rizik za srčana oboljenja, uz ishranu sa smanjenim unosom masti.

Dakle, evo nekoliko razloga zbog kojih treba ovsene pahuljice, ovsene kekse… da uvrstite u svoju ishranu:

Za zdravo srce i krvne sudove

Ovsene pahuljice su značajan izvor dijetnih vlakana, i rastvornih,  i nerastvornih u vodi. Jedna od komponenti koje sadrži ovas jesu beta-glukani, koji snižavaju holesterol. Tačan način delovanja beta-glukana se ne zna, ali se pretpostavlja da ova rastvorljiva vlakna kada dospeju u donje delove creva, stvaraju gel koji vezuje u sebe neke žučne kiseline, koje su potrebne za usvajanje masti u crevima. Na taj način, manje holesterola se usvoji u krvotok na nivou creva. Tako se loš holesterol LDL, smanjuje bez uticaja na dobar HDL holesterol.

Sem toga ovas je i jedan od najbojlih izvora tokotrienola, jedne od podvrsta vitamina E. Ustanovljeno je da tokotrienoli smanjuju stvaranje holesterola u jetri i tako dodatno utiču na smanjenje holesterola.

Dakle, jedite ovsene pahuljice ili druge proizvoda od ovsa svaki dan i imaćete zdravo srce i krvne sudove.

Za regulaciju šećera u krvi

Ako jedete proizvode od ovsa neće naglo doći do povećanja nivoa šećera u krvi, kao kad jedete proizvode od belog pšeničnog brašna koji su dominantni u našoj ishrani. Kada se šećer sporije oslobađa u krv, nije potrebno da organizam naglo oslobodi insulin iz pankreasa. Da podsetimo, insulin je neophodan da uvede šećer u ćelije. Kontrola šećera u krvi je vrlo bitna da bi se smanjile komplikacije dijabetesa. Obroci od ovsa utiču na sporije povećanje nivoa šećera u krvi i usporavaju njegov pad na vrednosti pre obroka.

Za sprečavanje malignih promena

Ovas, kao i druge žitarice i povrće sadrži mnoge komponente, koje smanjuju rizik za nastanak kancera. Lignani iz ovsa, koji maju fioestrogeno dejstvo su dovedeni u vezu sa smanjenjem rizika za rak dojke. Iako je većina istraživanja bila usmerena na rak dojke, slični efekti se postižu i kod drugih hormon-zavisnih tumora (endometrijum, jajnici, prostata). Studije su pokazale da žene koje unose više dijetnih vlakana, imaju manje cirkulišućeg estrogena, koji je faktor rizika za rak dojke. Pretpostavlja se i da vlakna iz ovsa smanjuju koncentraciju karcinogena u crevima.

Za krvni pritisak

Dnevna doza ovsenih pahuljica snižava i krvni pritisak, i smanjuje potrebu za anti-hipertenzivnim lekovima. Smatra se da svaki treći odrasli stanovnik ima povećan pritisak. Simptoma obično nema, dok ne dođe do komplikacija na srcu ili krvnim sudovima.

Za regulaciju probave

Zbog visokog sadržaja vlakana, ovas je dobar i za regulaciju peristaltike i pražnjenja creva. Nerastvorna vlakna sadržana u ovsu, služe kao sunđer koji usvaja vodu, bubri i postaje nekoliko puta teži u odnosu na težinu samih vlakana. Tako dolazi do povećanja crevnog sadržaja i stimulacije pasaže creva i pražnjenja, tj. Do sprečavanja zatvora.

Za kontrolu težine

Kako se vlakna rastvorljiva u vodi vare dovode do formiranja gela, koji povećava viskoznost crevnog sadržaja. Tako se usporava pražnjenje želuca, pa ćete se duže osećati siti, te ćete manje jesti i lakše kontrolisati težinu. Istraživanja kažu da deca koja su koristila ovas u ishrani su imala 50% manje šanse da kasnije tokom života budu gojazna, u odnosu na decu koja nisu jela ovas.

Za opšte zdravlje i dugovečnost

Ovas ima veću koncentraciju dobro balansiranih proteina nego druge žitarice. Sadrži i fitohemikalije (biljne hemikalije) koje imaju zaštitno dejstvo, te sprečavaju nastanak hroničnih oboljenja kao što je rak. Imaju dobro izbalansirane esencijalne masne kiseline, koje obezbeđuju dugovečnost. Njihov amino kiselinski sastav je najbolji u odnosu na druge žitarice. Ovas sadrži i vitamin B1, B5, folnu kiselinu, biotin, vitamin E, kao i cink, magnezijum, bakar, gvožđe, mangan. Beta-glukani su dokazani kao imunostimulatori, koji ubrzavaju oporavak od infekcija.

Izvor: prirodnilek.com