Akademik prof.dr Goran Stanković: Osnova uspešnog lečenja infarkta miokarda je da se brzo otpuši krvni sud
KONTROLA PRITISKA I ŠEĆERA * Kako se može prevenirati ponovljeni infarkt miokarda?
RIZIK OD NOVOG UDARA * Koliki je rizik od ponovljenog infarkta?
Akademik prof. dr Dragan Micić: Sredstva za mršavljenje na bazi diuretika imaju efekat sunđera
ČAK 1,7 milijardi ljudi na svetu je gojazno. U Srbiji, svaka peta osoba pati od ove bolesti koja je poprimila razmere epidemije, a godišnje između 40 i 60 pacijenata mora da se operiše kako bi spaslo život i zdravlje.
U razgovoru, za “Novosti”, akademik profesor dr Dragan Micić, šef Katedre za endokrinologiju na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Beogradu i predsednik Srpskog udruženja za proučavanje gojaznosti, objašnjava da ovo oboljenje ide “ruku pod ruku” sa dijabetesom, hipertenzijom, problemima sa začećem, pa čak i nekim formama karcinoma. Naglim gubitkom kilograma problem se ne rešava.
– Naše telo je takvo da, kada jednom izgubite kilograme, organizam panično pokušava da ih vrati, i mora da prođe vreme da se to promeni. Sredstva koja se reklamiraju, a koja su na nivou diuretika, funkcionišu kao efekat sunđera. Kilograme naglo izgubite, ali se oni naglo i vrate, jer telo teži da se vrati u stanje pre početka gubitka kilograma – kaže profesor Micić.
* Koliko gojaznih ljudi ima u Srbiji?
– Prema poslednjim istraživanjima Instituta za javno zdravlje, u Srbiji 35,1 odsto osoba ima prekomernu telesnu težinu, 21,2 odsto osoba su gojazne, dok 40,4 odsto ima normalnu težinu. Kada su u pitanju deca njih 8,3 odsto do 15, 5 odsto ima višak kilograma, a 3,7 do 15,2 odsto je gojazno.
* Da li se taj broj i dalje povećava?
– Ne zaostajemo za epidemijom koja se pojavila u celom svetu. Po broju gojaznih, sada se nalazimo negde na sredini lestvice. Ipak, najviše zabrinjavaju prognoze, kojima se najavljuje sve veći porast gojaznih.
* Kako je došlo do takve epidemije?
– Promenom životnog stila sedamdesetih godina, ljudi su počeli da unose mnogo više kalorija nego što im je realno potrebno, a da se pritom mnogo manje kreću. Fizički se ne troše i uglavnom sede, ali jedu iz zadovoljstva. Rešenje nije vezano samo za teretane i fitnes centre, već za jednostavne aktivnosti kao što je šetnja, koja se preporučuje pet puta nedeljno po 15 do 30 minuta, uz blago znojenje.
* Dakle, hedonizam je kriv za gojaznost?
– Tu treba razumeti patogenezu. U nervnom sistemu imamo centar za kontrolu unosa hrane. U idealnim uslovima, koliko potrošimo – toliko unesemo. Ono što nam “kvari sreću” je hedonistički centar, koji posle dobre hrane stvara prijatan osećaj pospanosti i blaženstva. To nas tera da nastavimo da uzimamo hranu, iako nam nije potrebna. Kada razgovarate sa gojaznim pacijentima, svi će priznati da je hedonizam krivac za to što jedu previše. Danas smo pod stresom više nego ikada, pa nam unos nezdrave i ukusne hrane brzinski podiže nivo serotonina, “hormona sreće”.
* Za koje bolesti je gojaznost “okidač”?
– Generalno, gojaznost povećava mortalitet, ponekad za 30 do 40 odsto. Postoji udružena epidemija, pri čemu gojaznost zapravo prethodi dijabetesu, hipertenziji, poremećaju metabolizma, čak i nekim formama karcinoma. Ono što je malo poznato, to je da gojaznost može da dovede do poremećaja u reproduktivnom zdravlju, kako kod muškaraca, tako i kod žena. Pokazalo se da što je kvalitet sperme lošiji, to je muškarac gojazniji.
* Gojaznost u detinjstvu takođe može da ostavi posledice?
– Postoji izreka da je gojazno dete budući gojazan čovek. Ako ste rano postali gojazni, to će ostaviti posledice i povećati rizik da budete gojazni i tokom kasnijeg života.
* Kako se ovaj problem rešava u svetu? Postoji li nešto efikasno?
– U Americi, gde je 60 odsto ljudi gojazno, farmaceutska industrija pokušava da reši problem medikamentima, kojih trenutno ima pet na tržištu. Oni su usmereni ka centralnom nervnom sistemu i funkcionišu tako što smanjuju apetit i povećavaju energetsku potrošnju. Ipak, ne dobijaju se kroz redovno zdravstveno osiguranje, jer bi to bili ogromni troškovi za državu. U nekim zemljama postoje različite inicijative, recimo, pokušaj da se ograniči količina šećera u napicima, jer se smatra da je to jedan od uzroka epidemije. Jedan gradonačelnik Istanbula, koji je bio arhitekta, zatražio je da se ne sme napraviti nijedan novi kvart, ukoliko nema biciklističku stazu. Takve mere mogu dugoročno da pomognu.
* Jesu li neke konkretne mere preduzete u našoj zemlji, kako bi se sprečila dalja epidemija?
– Mislim da je održana tribina u Srpskoj akademiji nauka i umetnosti prošle godine probudila pažnju javnosti i Ministarstva zdravlja, nakon čega se aktivnije radi na prevenciji. Pokrenuta je akcija da se vrati užina u škole, koja je propisana i koja je kalorijski dobro podešena, umesto da deca kupuju brzu hranu koja je prava kalorijska bomba. U pojedinim školama to je već regulisano. Nadam se da će tako biti svuda. Osim toga, postoje inicijative nevladinih organizacija i Ministarstva sporta da se u gradskim parkovima vrate tereni za decu, da mogu da igraju košarku, rukomet, fudbal. Ceo svet se bori protiv gojaznosti i nije jednostavno da se taj problem reši.
* Šta sa onima kojima dijeta i aktivnost ne pomognu?
– U Kliničkom centru Srbije bavimo se i barijatrijskom hirurgijom. Ona može da pomogne osobama koje su životno ugrožene i primenjuje se u relativno malom broju slučajeva. Postoje stoga indikacije za to: indeks telesne mase iznad 40 ili iznad 35 uz postojanje komorbiditeta. Činjenica da pacijent svim prethodnim merama nije izgubio na težini takođe predstavlja indikaciju. Operacija nije magični postupak, već se životni stil mora drastično promeniti i nakon intervencije.
POSLE 50. SVE SE “LEPI”
* Zašto mnogi s godinama postaju deblji, da li je taloženje kilograma posledica starenja?
– Prirodan proces je dobijanje po pola kilograma godišnje nakon 50. godine života. To znači da ćete tokom jedne decenije dobiti pet kilograma više. Pa sledeće decenije, još pet. Zbog toga u srednjem i starijem životnom dobu treba voditi više računa o ishrani nego u mladosti.
INDEKS
* Kako da proverimo da li pripadamo grupi gojaznih prema zvaničnim merilima?
– Indeks telesne mase se dobija ako svoje kilograme podelite sa kvadratom svoje telesne visine, izražene u metrima. Tako dobijate svoj broj i ukoliko je on od 20 do 25, to znači da imate normalnu telesnu masu. Brojevi od 25 do 30 pokazuju povećanu težinu, dok sve preko 30 znači gojaznost.
Izvor;novosti.rs
Prof. dr Elka Stefanova: Ako dođe do povlačenja i usamljenosti slabi pamćenje
Profesor dr Elka Stefanova, neurolog KCS, o mogućnostima da se očuvaju kognitivne funkcije i u poznim godinama: Ako dođe do povlačenja i usamljenosti onda je to veliki problem, jer tada čovek brže stari i propada
ZAŠTO neki ljudi već na ulasku u treće doba postaju dementni, a neki i duboku dočekaju “oštrog uma”, još ne postoji egzaktno objašnjenje. Jedino se zna da je starenje glavni faktor rizika za razvoj ove bolesti, ali ne kod svih. Prema nekim teorijama, demencija se, pre nego što počne ispoljavanje simptoma, razvija 12 godina, a po nekim mišljenjima čak 25 godina. Rizik da se postane dementan povećava se posle 65. godine života i raste na svakih pet godina. Najveći broj obolelih registruje se u 75, dok je posle 85. godine dementno čak 40 odsto starih.
U intervjuu za “Novosti” prof. dr Elka Stefanova, neurolog Kliničkog centra Srbije, kaže da čovek dostiže vrhunac u procesima učenja i pamćenja u 21. godini života i da se taj dobar nivo održava do 65. godine:
– Posle 65. godine može da se smanji kapacitet učenja, ali ne dolazi ni do kakvih oštećenja koja utiču na kognitivne funkcije. Dakle, i stariji ljudi mogu da uče potpuno normalno samo im je možda potreban veći broj ponavljanja. Aktivno učenje i pamćenje u značajnoj meri sprečavaju razvoj demencije.
* Da li hronične bolesti, koje su često pratilac starenja, utiču na sposobnost učenja i pamćenja?
– Stalno merenje krvnog pritiska, pravilna ishrana kod dijabetesa, problemi sa nesanicom ili druge hronične bolesti mogu da deluju u opštem smislu demotivišuće na osobu. Međutim, one ne sprečavaju da se “mozak vežba”, da se osoba druži sa porodicom, ali i prijateljima. Tako da su najvažnije dobra volja, zainteresovanost i radoznalost. To su ključne osobine koje utiču na očuvanje i vitalnost mentalnog zdravlja. Jedino je problem kada potoji oštećenje sluha i radikalno slabljenje vida, tako da bi ta stanja trebalo sprečiti i lečiti na odgovarajući način.
ZABORAVLjENO ZAUVEK * Koji simptomi upućuju na propadanje pamćenja? – Kada osoba ne može da se seti skorašnjih događaja, razgovora ili drugih ljudi znaci su da je demencija prisutna. Svima može da se dogodi da zaborave, ali dementnim osobama ništa ne može da pomogne da se sete onoga što su zaboravili. Takođe, demencija znači i javljanje problema u svakodnevnom funkcionisanju, kao što je popunjavanje uplatnice, odlazak u poštu ili banku. Vrlo brzo se gubi i ta operativna sposobnost.
* Zbog čega je onda tako visok procenat dementnih posle 85. godine?
– Nije sasvim poznato šta utiče na to da se kod nekoga razvije demencija, ali za sporadično javljanje demencije starost je najvažniji faktor rizika. Uglavnom, svega 2,5 odsto pacijenata je genetski predisponirano za ovu bolest. Ipak, ono što je poznato jeste da povlačenje u sebe, smanjivanje kontakata sa drugim ljudima, nespremnost na promene i nezaintersovanost u savladavanju novina i uopšte nezainteresovanost za svakodnevne događaje brže vodi u probleme sa učenjem i pamćenjem, tačnije u demenciju. Osobe koje u zrelim, pa i starijim godinama imaju mnogo obaveza, sporije stare u svakom smislu.
* Kako odlazak u penziju utiče na zainteresovanost za učenje, savladavanje novih veština?
– Kod nas dominira takav kulturološki fenomen da ljudi misle da kada odu u penziju završili su sa svim interesovanjima. U svetu ljudi planiraju čime će da se bave kada se penzionišu. Vrlo je važno i da se po prestanku rada uče nove stvari, savladavaju nove tehnike bez obzira na to o čemu je reč. Važno je da i u ovom periodu života čovek ima čemu da se posveti, da ga nešto motiviše. Svejedno da li je to briga o unucima, učenje stranog jezika ili odlazak na ples.
* Šta se dešava ako nije tako?
– Ako dođe do povlačenja i usamljenosti onda je to veliki problem, jer tada čovek brže stari i propada. Jako je bitno da ljudi budu svesni da starenje ne znači nužno bolest, već je i to period kada mogu da se dogode promene i čovek se suoči sa izazovima. Dakle, koliko je osoba spremna da koristi sve blagodeti života, u tolikoj meri može da sačuva vitalnost i dobro zdravlje.
* Postoje li lekovi ili preparati koji mogu da doprinesu očuvanju kognitivnih funkcija?
– Nijedna studija do sada nije pokazala da postoji nešto što bi moglo da prevenira demenciju, niti da prevenira propadanje, niti da produži život. Studija koja je trajala sedam godina, sa velikim dozama preparata i vitamina koji se preporučuju za bolje pamćenje, takođe je pokazala da nema efekta. Samo može da bude veća šteta nego korist.
* Koji su konkretni saveti za očuvanje oštrine uma?
– Važno je razvijanje novih sposobnosti, svakodnevno lagana fizička aktivnost, ishrana koja odgovara mediteranskoj trpezi, druženje i planiranje aktivnosti.
Izvor:novosti.rs
Prof. dr Ljubić: Poremećaj funkcije štitaste žlezde može imati posledice na plodnost i muškaraca i žena
Neplodnost u braku mogu da izazovu brojni faktori, između ostalog i neodgovarajuća funkcija štitaste žlezde – tiroide. Osim toga, smanjena funkcija štitaste žlezde povećava rizik od spontanog pobačaja i prevremenog porođaja, a izazva i komplikacije koje štetno utiči na razvoj mozga fetusa. Ukoliko duže od šest meseci do godinu dana bezuspešno pokušavate da ostanete trudini, zamolite lekara da proveri nivo hormona štitaste žlezde i vama i vašem partneru. Jer da bi se održala normalna funkcija testisa i jajnika neophodno je da tiroidea pravilno funkcioniše. Ako ona proizvodi previše (povećanafunkcija) ili premalo (smanjena funkcija) hormona, to negativno utiče na plodnost.
HIPERTIREOZA KOD MUŠKARACA…
Nastaje kada tiroidna žlezda u krvotok luči višak hormona. Iako to nije tako čest slučaj, muškarci mogu da obole iz više razloga, uključujući Gravesovu bolest, predoziranje tirodinim hromonima kod terapije hipotireoze, zbog previše joda u ishrani, nodusa ili zapaljenja tiroidne žlezde (poznatog kao tireoodotos). Ako imate problem sa plodnošću a u isto vreme ste nervozni, razdražljivi, imate ubrzan rad srca, slabost u mišićima, pojačano znojenje, drhtanje ruku, gubite na težini, osetljiviji ste na toplotu, recite to svom lekaru.
Smanjena funkcija štitaste žlezde (hipotireoza) usporava metabolizam i na više načina je povezana sa plodnošću. Kao prvo, smanjuje libido i dovodi do erektilne disfunkcije. Takode, hipotireoza ima negativan uticaj na morfologiju spermatozoida. Simptomi su: umor, mentalna konfuzija, slaba koncentracija i pamćenje, depresija, povećana osetljivost na hladnoću, povećanje telesne težine i suva koža.
… I ŽENA
Hipertireoza je do osam puta zastupljenija kod žena i može da izazove poremećaj u ovulaciji, neredovan ciklus i teškoće pri začeću ili iznošenju trudnože do kraja. Na problem sa lučenjem štitne žlezde mogu da ukažu nezdrav gubitak težine, slabost, razdražljivost, ubrzan rad srca…
Žene sa hipotireozom mogu da imaju povremeno i slabo menstrualno krvarenje. Pojedine se susreću i sa izostankom ciklusa. Kadatiroidna žlezda ima smanjenu funkciju, nivo prolaktina, hormona koji stimuliše proizvodnju majčinog mleka nakon porodaja, može da zadrži ovulaciju. Ukoliko se ne leči, stanje se pogoršava tokom trudnoće. Pored toga što utiče na fetus, može da dovede do dugoročnih problema sa štitnom žlezdom majke, a i kod novorodenčeta u toku života. Hipotireoza se leči hormonima koji funkcionišu identično onim koje proizvodi štitna žlezda. Terapijom se obično poboljšava ili normalizuje nepravilnost u menstrualnom ciklusu, odnosno abnormalnost spermatozoida i erektilna disfunkcija kod muškaraca. Na taj način im se vraća plodnost. Ukoliko hipotireoza proizilazi iz nedostatka joda, lekar će preporučiti suplemente joda kao dodatak ishrani.
LEČENJE
Ako se ustanovi da imate hipertireozu, lečenje može da obuhvati lekove, terapiju radioaktivnim jodom ili operaciju. Kod žena terapija radioaktivnim jodom pre začeća obično eliminiše potrebu za antitiroidnim lekovima. Iz prevenitivnih razloga, tek šest meseci nakon terapije radioaktivnim jodom žena treba da nastavi s pokušajima da zatrudni. Za muškarce je dovoljno da sačekaju četiri meseca.
Ako imate problem sa plodnošću a u isto vreme ste nervozni, razdražljivi, imate ubrzan rad srca, slabost u mišićima, pojačano znojenje, drhtanje ruku, gubite na težini, osetljiviji stenatoplotu, recite to svom lekaru
Simptomi hipotireoze su:
Umor, mentalna konfuzija, slaba koncentracija i pamćenje, depresija, povećana osetljivost na hladnoću, povećanje telesne težine i suva koža
Jod od vitalnog značaja
Svetska zdravstvena organizacija nedostatak joda dovodi u vezi sa neplodnošću jer je ovaj element povezan sa zdravom proizvodnjom tiroidnih hormona, koji su od vitalnog značaja za plodnost i začeće. Potrebno je uzimati suplemente joda od trenutka kad počne da se planira trudnoća, tokom nje i perioda dojenja, ali samo po preporuci i pod nadzorom lekara. Zene u reproduktivnom periodu dnevno treba da uzimaju u proseku 150 mikrograma joda.
Korak napred u lečenju steriliteta
Vantelesna oplodnja daje veliku nadu parovima u borbi za dobijanje potomstva. Ali ovaj postupak predstavlja izazov, i fizički i emocionalni. Naime, početni segment vantelesne oplodnje jeste stimulisanje ovulacije kako bi se dobio veći broj jajnih ćelija. Za to se koriste hormoni hipofize koji podstiču jajnike na produkciju. Ovi hormoni mogli su da se daju samo u obliku injekcija, i to u proseku dva do četiri puta dnevno. Iskustva pacijentkinja i nas lekara govore da je upravo svakodnevno primanje većeg broja injekcija jedan od glavnih razloga teškog podnošenja terapije. Zato pomaci u ovoj oblasti, poput elonva terapije, imaju višestruku korist i prednost ističe prof. dr Aleksandar Ljubić, stručnjak na polju vantelesne oplodnje i lečenja steriliteta. Ova najsevremenija metoda, koja se odskora primenjuje i kod nas, pomaže da stimulacija jajnih ćelija prode jednostavnije, komfornije i bezbolnije. Naime, elonva metoda podrazumeva da se samo jednom aplikacijom postiže adekvatan nivo tog hormona u krvi pacijentkinje, dovoljan za period od sedam dana. Kako ističe prof. dr Ljubić, kod trećine pacijentkinja to je dovoljno za postizanje zrelosti ćelija bez ikakve dodatne terapije.
Česta pitanja
Koliko su česti problemi tiroidne žlezde kod muškarca?
-
Pošto žene pet do osam puta češće imaju problema sa štitastom žlezdom, ovaj poremećaj se često zanemaruje kao mogući uzrok neplodnosti muškarca.
Kakva je veza između erektilne disfunkcije i tiroidne žlezde?
-
Erektilna disfunkcija može da upozorava na ozbiljne probleme, kao što su srčana oboljenja ili poremaćaji u radu tiroidne žlezde. Na primer, hipotireoza i hipertireoza podjednako mogu da izazovu umor, što utiče na smanjenu seksualnu želju i erektilnu snagu. Ako testovi pokažu hormonski disbalans, odgovarajuće lečenje vratiće normalnu seksualnu funkciju a time i plodnost.
Na koji način poremećaja funkcije štitaste žlezde utiče na plodnost?
-
Test za proveru funkcije tiroidne žlezde potrebno je uraditi naročito ako neko u porodici ima tu vrstu problema. Hormonski disbalans usled povećanog (hipertireoza) ili sniženog nivoa (hipotireza) tiroidnih hormona može da omete ovulaciju, što dovodi do neplodnosti.
Da li je moguće da imam problem sa funkcijom štitaste žlezde iako su rezulta ti analize krvi normalni?
-
Apsolutno je moguće ako se TSH i FT4 koriste kao jedini pokazatelji pravilne funkcije tiroidne žlezde. Da bi se postavila pravilna dijagnoza, potrebno je uraditi dodatne testove, te ispitati i snimiti tiroidnu žlezdu.
Je li bezbedno da uzimam lekove za poremećaj funkcije tiroidne žlezde dok pokušavam da zatrudnim?
-
Jeste. Nije bezbedno da ne uzimate lekove ukoliko su potrebni. Sintetički oblik tiroidnog hormona dovodi nivo tiroidnih homorna u normalne granice. Ovaj način lečenja je bezbedan i ne predstavlja pretnju razvoju deteta.
Kada se funkcija tiroide vrati na normalu i kada zatrudnim mogu li da prestanem sa uzimanjem lekova?
-
Ne. Kada prestanete sa uzimanjem propisanog leka, hipotireoza će se opet pojaviti, a ona tokom trudnoće može dovesti do brojnih komplikacija. Nedostatak tireoidnog hormona nepovoljno utiče na razvoj mozga i rast fetusa, može da bude uzork nedovoljne težine bebe na rodenju i radanja mrtvorodenčeta. Uvek se konsultujte sa endokrinologom pre početka i prestanka uzimanja terapije. Uz malo izuzetaka, hipotireoidizam traje čitav život i zbog toga morate nastaviti sa uzimanje propisane terapije, uz obaveznu konsultaciju sa specijalistom.Iz preventivnih razloga, tek šest meseci nakon terapije radioaktivnim jodom žena treba da nastavi s pokušajima da zatrudni
