Naslovna Blog Stranica 296

Rainbow smoothie: “Duga u čaši” za zdrave mališane

Rainbow smoothie je prava duga u čaši! Napitak u duginim bojama izgleda neodoljivo, a uz to je ukusan i zdrav. U ovom slučaju priprema pića može postati uzbudljiv proces za cijelu porodicu. Deca će biti oduševljena ako ih uključite u izradu ukusnog, zdravog i hranjivog napitka, koji izgleda kao remek delo prestižnog restorana zdrave hrane.

Recept ne sadrži beli šećer i gluten, a obiluje različitim vrstama voća i drugih namirnica, kojima ćete obezbediti unos važnih nutritijenata u dovoljnoj količini.

Sastojci 

Crveni sloj 

  • 1 banana

  • 1/2 šoljice grčkog jogurta

  • 1/2 šoljice malina

  • 1/2 šoljice jagoda

  • voda za miješanje

Narandžasti sloj 

  • 1 banana

  • 1/2 šoljice grčkog jogurta

  • 1/2 šoljice komadića breskve

  • 1 mala narandža

  • 1/4 šoljice manga

  • voda za miješanje

Žuti sloj 

  • 2 banane

  • 1/2 šoljice grčkog jogurta

  • 1 čaša komadića ananasa

  • voda za miješanje

Zeleni sloj

  • 2 banane

  • 1/2 šoljice grčkog jogurta

  • 1 šaka (ili više) špinata

  • 1 čaša komadića ananasa

  • voda za miješanje

Plavi sloj 

  • 2 banane

  • 1/2 šoljica grčkog jogurta

  • 1 čaša komadića ananasa

  • mala količina jestive plave boje za hranu

  • voda za miješanje

Ljubičasti sloj

  • 1 banana

  • 1/2 šoljice grčkoga jogurta,

  • vanilija

  • 1 čaša kupina ili borovnica

  • voda

Pink sloj

  • 1 banana

  • 1/2 šoljica komadića cvekle

  • 1 čaša jagoda ili malina

Priprema:

Sastojci za svaku boju treba pojedinačno da se blendaju dok se ne pretvore u homogenu masu. Dodajte još tečnosti ako je smesa previše gusta. Sipajte gotov smoothie u posudice ili čaše, sloj po sloj, operite blender pre miksanja sledeće boje.

Možete eksperimentisati sa kombinacijama boja i vrstama namirnica. Na primer, ako ne želite da koristite plavi sloj, preskočite ovu boju.

Sastojci u ovom receptu dovoljni su za 8-10 porcija, a ako vam ne treba ta količina, podijelite sastojke na pola. Za ukrašavanje, dodajte na vrh čaše komadiće voća i bobica. Uživajte!

Postoji 12 vrsta gladi, a svaka od njih može da se kontroliše na različite načine

0

Šta zapravo izaziva glad? Da li je to nutricionistički zahtev tela ili ima više tod toga? Dijetetičari tvrde da postoji 12 vrsta gladi, i da svaka od njih može da se kontroliše na različite načine:

  1. Glad očiju (gadne oči)

Popularni kuvari služe prelepo uređene tanjire u svojim restoranima ili u svojim TV emisijama. Zamislite samo, ogromna tegla punjena čokoladnim šejkom, prelivena Nutelom, sladoledom, čokoladnim čipsevima i velikodušnom količinom Heršijevog sirupa. Da li već osećate glad? Ili zamislite sočan biftek na sred tanjira, ukrašen sa grančicom zelene salate ili pešuna.
Ako poželite da probate nešto, ili osetite poriv da jedete kad gledate fotografije hrane, ili hranu na tanjiru, to se zove “glad očiju”. Kada ne možete odoleti hrani nakon što ste je samo pogledali, to znači da su vam gladne oči i da su one te koje jedu prvo.
Kako to kontrolisati: Skrenite pažnju na druge lepe stvari koje vidite u tanjiru ispred sebe. Na primer, kada ste u restoranu gledajte osobu sa kojom ste, ili dekor retsorana. Iznenadićete se kako ćete brzo prestati da razmišljate o hrani.

  1. Glad mozga

U jednom trenutku, um vam govori da je vaš šećer nizak i da treba da jedete. U sledećem trenutku, vaš um vas nagovara da uđete u pslastičarnicu jer zaslužujete poslasticu! Razmišljanje o gladi je vrsta gladi koje je se najteže rešiti, jer se um i raspoloženje neprestano menjaju. Teško je kontrolisati um koji nam govori da li treba jesti ili ne. Ponekad, nam um govori da ne jedemo puno, jer to može dovesti do povećanja telesne težine, a ponekad može tražiti od vas da ne brinete o gubitku težine i jedete.
Kako to kontrolisati: Naš um generalno donosi odluke na osnovu informacija koje prima. Zato nam je važno da se podsetimo na istinsku glad i da je odvojimo od one gladi u glavi. Kao jednostavan test, kad god mislite da ste gladni i želite da jedete tortu, na trenutak je zamenite nečim što ne volite. Ako ste zaista gladni, onda će vam se i dalje jesti iako se radi o nečemu što ne volite, a ako niste onda više nećete imati poriv da jedete.

  1. Glad ušiju

Da li ste ikada obratili pažnju na zvuk pakovanja hrane, ili na zvuk koji se pravi kada neko otvara hranu? Odjednom se osećate kao da ste mnogo gladni. Dakle, jednostavno saslušanje zvuka koji pravi hrana vas čini gladnim? To se naziva glad ušiju.
Kako to kontrolisati: Ne možete zaustaviti zvuk, ali možete zaustaviti glasove koji vam govore da treba da jedete. Samo skrenite svoju pažnju na nešto drugo kada čujete zvuke hrane.

  1. Glad nosa (mirisa)

Miris dobre hrane vas može učiniti jako gladnim. Miris pečenja hleba, kuvanja kafe ili topljenja sira su mirisi koji vas pozivaju da jedete. Osoba koja voli hranu će uvek tražiti hranu kad oseti miris. Zapravo, čak su i naši preci utvrđivali svežinu i čistoću hrane mirisom.
Kako to kontrolisati: Kad god vas miris pozove da pojedete nešto, prvo pomirišite i sačekajte par trenutaka da vidite da li ste stvarno gladni. Primetićete da ćete jesti manje u nego ranije.

  1. Glad želuca (stomaka)

Ako mislite da glad stomaka ukazuje na pravu glad, varate se. Stomak zpravo nije to što vam šalje signal da treba da jedete kada ste stvarno gladni. Mi uglavnom jedemo zbog rasporeda obroka na koji smo navikli, a ne zato što smo stvarno gladni. Na primer, možda nećete biti gladni u popodnevnim satima, ali pošto je vreme večere, poješćete nešto. Ukratko, mnogo puta jedemo samo zato što je vreme da jedemo, a ne nužno zato što smo gladni.
Kako to kontrolisati: Pažljivo procenite glad i uočite da li je vaš stomak stvarno prazan ili samo jedete zbog dosade ili stresa. Takođe, polako jedite i prestanite da jedete kada ste malo više od pola puni.

  1. Glad usta

Neka jela čine da prosto počnete da balavite kada ih vidite. Ponekad želite da jedete samo da biste zadovoljili svoje čulo ukusa, a ne zato što ste gladni. Želje usta se menjaju. Ponekad želite začinjenu hranu, ponekad desert, ali to nije pravi glad. Glad usta je povezana samo sa žudnjama. Hrana je kao zabava za usta.
Kako to kontrolisati: Nije štetno slušati zahteve vaših usta. Ali, uvek treba da prestanete da jedete čim želja počne da nestaje. Jesti samo da biste zadovoljili svoja čula ukusa nije baš mudro. Dva ili tri zalogaja vas mogu zadovoljiti, ne morate da jedete više od toga. Ne dozvolite da uzbuđenje prevlada vaš jezik.

  1. Glad srca

Pita koju je napravila mame, kafa iz omiljenog kafića, ili limunada na paklenoj vrućini? Postoji nekoliko stvari koje vas teraju da jedete, ali ne zato što ste gladni, već zato što ste se u nekom momentu lepo osećali dok ste jeli tu hranu. Glad srca se takođe može nazvati i emocionalnom glađu, što znači da ne pokušavate da napunite svoj stomak, već svoju dušu.
Kako to kontrolisati: Ne možete ignorisati glad srca, ali sigurno možete da je kontrolišete. Gledajte veličinu porcije. Nemojte prisiljavati sebe da pojedete sve i napravite pauzu da biste procenili da li se još osećate gladni.

  1. Ćelijska glad

Da li ste se ikada zapitali zašto mala deca odbijaju da jedu određenu hranu? To nije zbog ukusa, već zbog toga što im svest govori šta treba da jedu, a šta im nije potrebno za telo. Međutim, dok rastemo, težimo tome da ignorišemo ove glasove iznutra i da radimo ono što nam govori naš um, naši vršnjaci i naše knjige. Ne jedite mnogo šećera, jedite manje soli itd.
Ono što treba da uradimo je da napravimo razliku između onoga što našem telu treba i onoga što naš um zahteva. Ako smo žedni, moramo piti vodu, a ne početi da jedemo. Ako pokušamo da to objasnimo naučno, ima nekoliko hormona koje utiču na naš apetit. Postoje dva glavna hormona, grelin i leptin. Između ostalog, leptin je supresor (suzbijač) apetita, ali nažalost, njega imaju više mršavi ljudi, a gojazni ga imaju manje.
Kako to kontrolisati: Naše telo mora da dobije dnevne količine vitamina, minerala, soli, masti, ugljenih hidrata itd. Moramo slušati zahteve našeg tela u različitim fazama. Bolje je da popijemo čašu vode pre nego što odlučimo da jedemo. Možda ćete na kraju shvatiti da ste samo bili žedni i da ne želite da jedete jer niste gladni.

  1. Glad zbog stresa

Svi smo to čuli mnogo puta, kada je neko pod sresom ili gladuje ili se prežderava. Kada je telo u stanju stresa, mozak obično ne obraća pažnju na ono što jedemo. Mozak traži hranu da bi bio zaokupiran nečim, to mu je ventil za oslobađanje od onoga što nam izaziva stres.
Kako to kontrolisati: Nije lako, ali je moguće. Morate biti praktični i razmišljati o budućim posledicama prejedanja bez razmišljanja. Napravite pauzu i pogledajte u ogledalo. Uskoro ćete shvatiti da ćete izazvati više stresa ako jedete bezumno.

  1. Glad dok radite ili gledate TV

Da li imate poriv da jedete grickalice dok sedite ispred TV-a? Mnogi se suočavaju sa ovim problemom i to se naziva glad zbog gledanja TV-a. Neki ljudi jedu dok rade, jer provode mnogo sati na poslu. Prema pregledu studija u Američkom časopisu za kliničku ishranu iz 2013. godine, jedenje dok nas nešto ometa u razmišljanju o hrani, vodi ka većoj potrošnji kalorija.
Kako to kontrolisati: Pre nego što uključite televizor, prvo razmislite o tome koliko ste gladni. Takođe, držite svoje ruke zauzete dok gledate TV, a to možete raditi sa stvarima kao što su pletenje, šivenje ili nešto slično.

  1. Glad iz dosade

Prema rečima dr Albersa, “Jedna stvar na kojoj moramo paziti je da bolje tolerišemo dosadu, umesto da je lečimo hranom.” Kada nemate šta da radite i dosadno vam je, jednostavno se osećate kao da treba da proverite šta imate u kuhinji. I tako vas taj osećaj privlači da jedete iako niste gladni.
Kako to kontrolisati: Dosada ne znači da morate da jedete. Čitajte knjigu, šetajte svog psa, ili još bolje, uključite muziku i počnite da plešete. Radite ovo u slobodno vreme kao čin opuštanja.

  1. Ponoćna glad

Ovih dana su naše navike u ishrani potpuno pogrešne. Ne postoji fiksno vreme za svaki obrok, zbog čega se ponekad ne osećamo siti ili zadovoljni i budimo se u sred noći samo da bismo jeli. Za neke, noćna glad je rezultat stresa, a za druge, to je neuravnoteženost hormona koji regulišu apetit.
Kako to kontrolisati: Recite sebi da morate dati prioritet svom snu. Drugo, držite zdrave grickalice pored kreveta. Tako da čak i ako se probudite da jedete, ne jedete nezdravo.

Lekarski fitness: Vežbe da poboljšate zdravlje, osnažite srce, smršate…

Ruski doktor Aleksandar Šišonin, specijalizovan za rad sa starijim ljudima tvrdi da čak i samo jedna vežba može vrati u formu. Na pitanje pacijenata kako da se brzo vrate u formu nakon moždanog udara, paralize ili slomljenog vrata, doktor Aleksandar odgovara: Prednosti kretanja u borbi protiv fizičke neaktivnosti su ogromne. Čak i nakon najtežih operacija, savremena medicina insistira na tome da pacijent ustane i da hoda.

Ako su vaši zglobovi zdravi, ali je kardiovaskularni sistem slab ili ste u fazi oporavka od bolesti, savetuje se Mikulinova gimnastika. Ona se izvodi tako što stanete uspravno i onda se popnete na prste, pa se spustite na pete. Tako se “klackate” dok god možete, prateći otkucaje srca. Ubrzo ćete osetiti kako vam srce radi bolje, i moći ćete veoma brzo da hodate samostalno.

Takođe ova vežba se preporučuje svima koji dugo sede na poslu.

Međutim, ako je osoba slaba u smislu da ne može da ustane, savetuju se kontrakcije mišića. Na primer, savijete levu ruku kao da dižete bućice u stvari vi ćete stegnuti šaku i privući je ramenu, zadržati 10 sekundi u tom položaju, pa opustiti. To ponavljajte više puta sa jednom pa sa drugom rukom.

Isto tako možete celo telo da zategnete pa opustite i sve to u ritmu otkucaja srca.

Stegnite celo telo, zadržite se u tom položaju desetak sekundi pa se opustite. To je osnovni princip borbe protiv fizičke neaktivnosti.”

Ukoliko ste u mogućnosti da hodate, doktor Šišonin savetuje šetnju. On smatra da se sve tegobe mogu izlečiti šetnjom u intervalu od 50 minuta. Ako imate imalo snage da hodate, pređite danas 1 kilometar. Sutra ćete već moći da “pregurate” dva kilometra, pa zatim da se ubrzate i td.

Osnovni princip zdravog hodanja po doktoru Aleksandru Šišoninu podrazumeva: minimum 50 minuta pešačenja dnevno i to brzinom od 5 kilometara na sat (2 koraka u sekundi).

Ako želite da steknete dobru kondiciju, da poboljšate zdravlje, osnažite srce, doktor predlaže čučnjeve u kombinaciji sa šetnjom. Nađite oslonac, držite se za njega i radite čučnjeve. Na taj način ćete sačuvati zglobove, a osnažićete mišiće.

Preporuka ovog doktora je da svaki dan pređete 5 kilometara i da uradite ok 500 čučnjeva.

ordinacija.tv   Foto: shutterstock   Izvor: srbijadanas.com

Kruška karamanka

0

Kruška karamanka je biljka iz porodice ruža, gaji se već više od 4000 godina. U naše krajeve doneta je iz Azije još za vreme kneza Lazara, a ime je dobila po mestu Karamanu, gde je i ponikla. Obiluje vitaminima i mineralima, zbog čega je idealno voće jer jača celokupan organizam. One pomažu kod suzbijanja prehlade jer sadrže velike količine vitamina C koji stimuliše bela krvna zrnca da se bore protiv infekcije, direktno uništava mnoge viruse i bakterije, a takođe i regeneriše vitamin E – snažan antioksidans.

Do pre pet-šest decenija kruška „karamanka” je bila najraširenija sorta kruške na području današnje Srbije, Bosne i Makedonije. Međutim, nje sada vrlo malo ima. Tu i tamo se naiđe na po koje stablo samo u slivu Zapadne Morave, Vranjske kotline, Toplice, Sandžaka i Metohije, uglavnom na okućnicama ljubitelja voća.
U raznim krajevima naše zemlje poznata je pod raznim nazivima. Tako, na primer, u užičkom kraju se naziva „karamalija”, u žičkom „karamanlija”, u lepeničkom „karamača”, u Pocerini „blagun”, u Vranjskoj kotlini „blagun” u Metohiji „medunka”, u Sandžaku „bundovanka”, u Bosni „babovača”. Usvojen pomološki naziv joj je „karamanka”.

„Karamanka” je zasad najslađa sorta kruške u svetu. Pream analizama Instituta za voćarstvo u Čačku i Centralnom hemijskom institutu u Beogradu njeni plodovi sadrže svega 0,03 odsto organskih kiselina za razliku od drugih sorti krušaka, u kojima se sadržaj organskih kiselina kreće od 0,09 do 0,46 posto.

Inače, „karamanka” je letnja sorta kruške. Sazreva u drugoj polovini avgusta i po berbi njeni plodovi se čuvaju do dve nedelje. Plod joj je srednje krupan (160 g), oblika trbušasto-rebrastog, s karakterističnom dugačkom i nakrivljenom drškom. Pokožica ploda je tanka, glatka, gipka i sjajna, boje slamastožute i često sa sunčane strane malo ružičaste. Meso ploda je žućkasto, topljivo, sočno i osvežavajuće slatko, s karakterističnim muskatnim mirisom. Osim za jelo u svežem stanju, pogodna je i za kuvanje džema, marmelade i pekmeza, čak i bez šećera. Stablo „karamanke” je bujno, razgranato i dugotrajno. Ranocvetna je i triploidna sorta. Dobro je oprašuju sorte „šarena julska” i „kongresovka”. Mana joj je što su joj lišće i plodovi osetljivi na čađavu krastavost, zbog čega zahteva dva-tri prskanja više od drugih sorti krušaka. Inače rađa obilno, do 200 kilograma po stablu.

U ishrani, karamanke se koriste i za marmeladu, džemove, kompote, kolače…

 Recepti sa karamankama

 Sok od karamanke

Sastojci:

1 kilogram karamanki

2 litara vode

200 grama šećera

Priprema:

Oprane kruške očistite od semenki i petiljki, pa ubacite u odgovarajući lonac i prelijte vodom.  Ostavite da se kuvaju na umerenoj temperaturi. Kada omeknu znači da su gotove. Tada sklonite sa ringle, pa od njih napravite kašu. Ukoliko imate štapni mikser, blendirajte ih odmah u loncu sa sve vodom. Ako imate blender, onda vadite kruške, blendirajte ih pa vratite u vodu u kojoj su se kuvale. U sada kašu od krušaka dodajte šećer, pa dobro promešajte i vratite na ringlu da se kuva sok. Od trenutka kada kaša provri, kuvajte još nekih 15-20 minuta, pa sklonite sa ringle. Sada, po želji, možete dodati konzervans, limontus i slično.

Slatko od karamanki

Sastojci:

1 kilogram karamanki

200 grama šećera

Sok od 2 limuna

200 mililitara vode

Priprema:

Kruške oljuštite pa isecite na manje komade i očistite. Rasporedite ih zatim u dubok pleh, pa pospite šećerom i prelijte sokom od dva limuna. Ostavite ih da odstoje 1-3 sata, da otpuste svoj sok. Nakon tog vremena dodajte i vodu, pa u rernu da se sve krčka.

Rernu prethodno zagrejte na 180 stepeni, a kruške krčkajte oko 2 sata. To zavisi od rerne do rerne – znaćete da su gotove kada omeknu, blago porumene i sirup postane gust.

Slatko dok je toplo sipajte u sterilisane tegle, dobro zatvorite poklopcem pa ih ušuškajte u ćebence ili krpama. Ostavite da se slatko tako ohladi na sobnoj temp. pa tek kada se skroz ohladi odložite na neko tamnije i hladnije mesto.

Džem od karamanki bez šećera

Sastojci:

2 kg očišćenih karamanki
1 kašika tečne vanile
2 dcl vode
prstohvat limuntusa

Priprema:

Kruške oprati, očistiti od semenki i iseći na komadiće. Sve staviti u dublju šerpu. Dodati vanilu i limuntus. Sipati vodu i staviti na ringlu da se kuva. Kada počne da vri, smanjiti temperaturu i uz stalno mešanje kuvati sve dok se ne dobije gusta kaša. Dodatno varjačom gnječite komade kruške, ali je bolje kada se vide komadići kruške. Vrelu kašu od krušaka sipati u sterilisane tegle do samog vrha, zatvoriti poklopcem, okrenuti naopako na poklopac i ostaviti da se ohladi. Na ovaj način se stvori vakum u tegli, pa iako nema konzervansa, voće se održi. Ohladjene tegle okrenuti i odložiti u špajz.

culinaria.wikidot.com

Kardamom: Začin koji poboljšava varenje, ublažava nadimanje, čisti bubrege i snižava visok krvni pritisak

0

Kardamom je zimzelena biljka,koja naraste i do 300 cm u visinu i karakteriše je prilično debeli rizom. Ova biljka iz porodice đumbira raste u obliku grma na kojem se nakon cvetanja formiraju male mahune prepune aromatičnih semenki slatkastog ukusa. Za njegovu lekovitost zna se već više od 5000 godina.Pisani zapisi o upotrebi kardamoma datiraju još iz vremena Vavilona,preko starog Egipta,Grka i Rimljana koji su od njega pravili mirisne parfeme,a ta se praksa održala i do danas.

 Najviše se upotrebljava i gaji u Indiji, Šri Lanci ali potražnja za ovim začinom je izuzetno velika širom planete.Aromatično i slatkasto seme kardamoma smešteno je u smeđe-zelenkastoj mahuni.U jednoj mahuni može biti smešteno od petnaest do dvadeset semenki.Njihov ukus je jak i aromatičan ,dosta podseća na ukus eukaliptusa i limuna(pikantno i blago ljutkasto).U svakom slučaju veoma su bogate sa hranljivim eteričnim uljima,koja su prava blagodet za duh i telo. Među začinskim biljkama kardamom (Elettaria cardamomum) zauzima posebno mesto, jer se koristi milenijumima u svim kuhinjama sveta, naročito u indijskoj i arapskoj. Indusi ne mogu da zamisle pilav bez ovog začina, kao ni indijski čaj. U skandinavskim zemljama se stavlja u pekarske proizvode, meso i kobasice. U našem jeziku se odomaćio naziv kardamon.

Iako postoji i beli i crni, autentičnim se smatra samo zeleni i posle šafrana je najskuplji začin na svetu. Može da se koristi zajedno sa mahunom ili mleveni, koji brzo gubi aromu i prirodnih ulja, pa se melje u maloj količini, pre nego što se stavi u jelo. Ako je recept celo zrno, mahuna se malo otvori, da bi u kuvanju kardamom pustio prepoznatljivu aromu i ukus. Deset mahuna je jednako što i 1,5 kašičica mlevenog začina, s tim što se mahune ne jedu. U istočnjačkoj kuhinji se često kardamom kombinuje sa karanfilićem i cimetom.

Osim što je ukusan, veoma je i lekovit. Njegova svojstva poznata su od davnina, posebnu vrednost ima u indijskoj tradicionalnoj medicini, gde se koristi sirov, u obliku tinkture, kao eterično ulje ili čaj. Najdelotvorniji je kod organa za varenje. Podstiče metabolizam i tako poboljšava varenje, ublažava nadimanje, grčeve, bolove u stomaku, žgaravicu i mučninu. Samo prstohvat kardamoma pomaže protiv mučnine i povraćanja.

Dobar je i diuretik, pa se koristi kod problema urinarnog trakta. Istovremeno, čisti bubrege i snižava visok krvni pritisak. Pomaže u detoksikaciji organizma, posebno se preporučuje osobama koje preterano piju kafu. Preporučuje se i kod infekcije zuba i desni, jer je jedan od najboljih izvora jakog antiseptika – cineola. Upravo cineol ubija bakterije koje dovode do lošeg daha.

Delotvoran je i za menstrualne tegoba, pomaže u lečenju astme, jer podstiče cirkulaciju krvi u plućima. Čaj od kardamoma i cimeta smiruje upalu grla i promuklosti zbog prehlade i gripa. Međutim, narodni lekari upozoravaju da ne treba preterivati u upotrebi ovog začina jer može doći do uznemirenja i iritacije organa za varenje. Trudnice, dojilje i deca bi trebalo posebno da obrate pažnju na to.

Recepti sa Kardamom

Indijski čaj

Kardamom je neizostavni dodatak indijskog čaja, koje je omiljeno piće Indusa. Sprema se na nekoliko načina…

* U dublju posudu ili čajnik sipajte 1,5 l (oko 6 šolja) vode, kada provri sklonite s ringle i sipajte 3 kašičice listova crnog čaja, 3 mahune oljuštenog ili pri vrhu blago otvorenog kardamoma, 2,5 dl mleka i zasladite po ukusu. Čajnik opet vratite na ringlu, čim proključa sklonite i ostavite da odstoji pet minuta, pa procedite i pijte.

* U 1,5 l vode stavite: kesicu crnog čaja (ili pola kašičice listova), pola šolje mleka i vode, 1 do 2 mahune kardamoma malo otvorenih pri vrhu (ili 1/4 kašičice mlevenog), 5 do 7 karanfilića, 1/4 kašičice mlevenog đumbira ili kolut svežeg, 1/4 kašičice cimeta (ili prstohvat muskatnog oraha), 2 do 3 kašičice šećera. Kad provri, sklonite s ringle, ostavite da odstoji pet minuta, procedite i polako pijte.

Kardamom čaj

Protiv bolova u stomaku koje su izazvali neugodni grčevi, gasovi, nadutost stomaka ili prejedanje, priprema se poseban čaj od kardamoma koji se pije petnaest minuta pre jela ili neposredno posle obroka. Može se davati i deci koja imaju stomačne probleme.Kardamom čaj poznat je i kao izvanredno sredstvo protiv impotencije,rešava probleme sa erektilnom disfunkcijom i preuranjenom ejakulacijom, međutim, ne sme se preterivati s količinom jer može izazvati suprotan efekat.

Recept

Pomešati četvrtinu kašičice mlevenog kardamoma, petinu kašičice mlevenog kima i pola kriške svežeg korena đumbira, a po želji dodati štapić cimeta. Mešavinu preliti šoljom vrele vode, ostaviti da odstoji desetak minuta, a zatim polako ispijati lekoviti čaj.

Kako se zaštiti od štetnih efekata sunčevih zraka- Najbolja zaštita je, ipak hlad?

0

Sunce je izvor života. Njegova svetlost snabdeva telo vitaminom D, koji je potreban za pravilan rast kostiju deteta i suzbijanje rahitisa – bolesti kostiju u razvoju. Međutim, previše sunca štetno deluje na sve, a posebno je opasno za odojčad i malu decu.

U osetljivoj dečjoj koži još nije razvijeno dovoljno slojeva za prirodnu zaštitu od jakih sunčevih zraka, zato je izuzetno važno ne izlagati dete suncu kada je ono najjače, od 11 do 16 časova. Oko 15 do 20 minuta provedenih na letnjem suncu – u dozvoljenom razdoblju, dovoljno je za sintezu vitamina D kod dece.

Potpuna zaštita od sunca

Bebina koža je vrlo osetljiva. Samo desetak minuta na letnjem suncu bez odgovarajuće zaštite, dovoljno je da se zagreje, pocrveni i manje ili više izgori. Zato će svaki pedijatar naglasiti da dete mlađe od godinu dana mora da izbegava bilo kakvo izlaganje suncu. Koža deluje kao telesni štit od ultraljubičastih zraka, ali je važna i za održavanje zdravog imuniteta. Naime, UV zračenje može da oslabi telesni imunitet i ošteti ćelije kože, a taj proces je mnogo brži kod beba nego kod odraslih.

Mlada koža pre treće godine nema dovoljan nivo pigmenta melanina, koji štiti od uticaja sunčevih zraka. Njen spoljašnji sloj je mnogo tanji, zbog čega UV zraci lakše prodiru do ćelija melanocita, zaslužnih za proizvodnju melanina. Oštećenje tih ćelija može da prouzrokuje melanom, to jest rak kože u kasnijem životnom dobu.

Ako već morate da izvedete dete na sunce, potrebno je preduzeti određene mere opreza.

Obavezna zaštitna krema

Dete obavezno namažite dečjom kremom ili mlekom za sunčanje, čiji je zaštitni faktor najmanje 30. Bilo bi dobro i da je sredstvo antialergijsko, bez alkohola – kako ne bi izazvalo iritaciju, kao i bez mirisa – da ne privlači insekte. Većina zaštitnih krema je otporna na vodu i pesak, za slučaj da se dete pokvasi ili preznoji.

Dodatna oprema

Detetovu glavicu zaštitite od neumoljivog sunca šeširićem velikog oboda, tako da u senci bude celo lice i vrat. Poželjno je da šeširić ima i zaštitu za uši.

Obavezne su i sunčane naočare. One nisu samo modni dodatak – ni za odrasle, ni za najmlađe! Naime, zenice deteta su mnogo više raširene nego zenice odrasle osobe, a sadrže i manje pigmenata, pa mnogo lakše upijaju UV zrake: pre navršenih godinu dana – 90 odsto UVA zraka i više od 50 odsto UVB zraka prodire do očne mrežnjače (retine). Zato zaboravite na obične plastične naočare za igru: iza zatamnjene plastike, zenice se na suncu šire, što omogućava još veći prodor štetnih UV zraka u mrežnjaču, bez delotvornog filtriranja. Kod odabira dobrih naočara za mališana, proverite da li na unutrašnjoj strani drške okvira stoji oznaka CE kategorije tri ili četiri. Odlučite se za naočare ravnih stakala, koje dobro prekrivaju oko i bolje štite od okruglih stakala.

Opekotine od sunca

Ako se uprkos svim merama opreza na bebinoj koži pojavi crvenilo, prekrijte zahvaćene delove pamučnom odećom i smestite bebu u hladovinu. Ukoliko kasnije utvrdite da je reč o sunčevoj opekotini, nanesite kremu koja je namenjena za period posle izlaganja suncu i koja deluje umirujuće na kožu, a bebu ne izlažite suncu narednih nekoliko dana. Ako, pak, beba dobije temperaturu, povraća i neobično se ponaša, obavezno je odnesite kod lekara.

Toplotni udar

Opasan po život, toplotni udar nastupa kada se telo previše zagreje, a sistem hlađenja prestane da funkcioniše. Bebe su posebno sklone toplotnom udaru ako se ne pridržavate svih mera opreza.

Određeni znakovi vam mogu dati do znanja da sa bebom nešto nije u redu: velika fontanela se “udubila”, beba više ne mokri, ima temperaturu, znoji se, povraća, pospana je, brzo i plitko diše. U tom slučaju, odmah nazovite hitnu pomoć.

Dete treba hitno rashladiti: sklonite ga u hladnu prostoriju, skinite i rashlađujte peškirom koji je nakvašen hladnom vodom. Ne pokušavajte da dajete tablete za snižavanje temperature, jer kod toplotnog udara one neće delovati.

ordinacija.tv   Foto: shutterstock Izvor: yumama.com

Dilberove usne: Turski desert koji je sladji od svakog poljupca (RECEPT)

Odličan turski desert zanimljivog naziva „dilberove usne“ ili „draganovi poljupci“; vizuelno, zaista, nalikuje usnama!

Sastojci:

  • 200 ml ulja

  • 200 ml jogurta

  • 2 jajeta

  • 1 prstohvat soli

  • 1/2 kesice praška za pecivo

  • limunov sok

  • oko 4 šolje (od 200 ml) brašna

  • orasi

Sirup:

  • 600 ml vode

  • 650 g šećera

  • 1 vanilin šećer

  • 1 kašika limunovog soka

Priprema:

Prvo pripremiti sirup: sjediniti vodu, šećer i vanilin šećer, pa kuvati 5 minuta. Dodati i kašiku limunovog soka, pa krčkati još par minuta. Sirup prohladiti.

Testo: Umutiti jaja, so i ulje, pa dodati jogurt, limunov sok, kao i brašno sa praškom za pecivo. Zamesiti testo. Testo podeliti na 10-tak loptica. Ostaviti prekriveno folijom, oko 60 minuta. Na pobrašnjenoj radnoj ploči razvaljati svaku lopticu; redati razvaljani list, jedan na drugi.

Zatim, sve listove razvaljati, tako da debljina bude oko 5 mm. Čašom ili kalupom vaditi oblike. U svaki, na jedan kraj, utisnuti četvrtinu oraha, pa preklopiti.

Oblikovane „usne“ redati u pleh. Dobije se oko 30 komada. Peći na 200 C, da porumene. Pečene kolačiće, tople, preliti prohlađenim sirupom. Par puta okrenuti kolačiće, da se ravnomijerno natope sirupom.

Poslužiti ohlađeno; najbolje narednog dana! Po ukusu, posuti mlevenim orasima, pistaćima ili kokosovim brašnom, pa poslužiti.

Izvor: coolinarika.com

 

 

Bajadere – 9 recepata na kojima će vam svi zavideti

Bajadera je kolač koji je jednostavan za izradu, a cenjen u narodu. Ime je dobila prema orijentalnoj igračici, a sam oblik i njen jedinstveni ukus čine Bajaderu jednom od najpoznatijih poslastica ovog dela Evrope. Kolač je izvorno mrsan, ali se može realizovati i kao postan.

RECEPTI ZA BAJADERE

LUKINE  BAJADERE

Sastojci za tamni deo:

0,5 kg posnog mlevenog keksa, 300 g žutog šećera, 125 ml sojinog mleka u prahu, 2 dl vode, 100 g čokolade za kuvanje

Sastojci za svetli deo:

250 g šećera, 125 g margarina, 125 g sojinog mleka u prahu, 1 dl vode

Sastojci za glazuru:

50 g čokolade za kuvanje

Priprema: Stavite vodu da provri, dodajte šećer, margarin i usitnjenu čokoladu, pa kada se sve istopi, sklonite s vatre i pomešajte s mlevenim keksom. Masu odmah sipajte na četvrtastu tacnu i oblikujte koru. I za drugi sloj stavite vodu da provri, dodajte margarin i šećer, pa sklonite u stranu i dodajte mleko u prahu. Kad se masa skoro ohladi, nanesite je preko prve kore koja se već ohladila. Za glazuru otopite čokoladu i kašičicom sipajte u tankom mlazu preko bele kore.

KESTEN BAJADERE

Sastojci za tamni deo: 250 g šećera, 125 g maslaca, 100 g mlevene plazme, 75 g oraha, 50 g čokolade za kuvanje, 1 šoljica vode, 1 kašika kakaa

Sastojci za svetli deo:

150 g kesten pirea, 70 g maslaca, 50 g oraha, 50 g mlevene plazme, 100 g šećera

Sastojci za glazuru:

 100 g čokolade, 3 kašike ulja

Priprema: Prvi deo: Ušpinovati šećer, u šećer dodati maslac i sačekati da se masa malo ohladi. U prohladjenu masu dodati ostale sastojke i sve dobro sjediniti mikserom na najmanjoj brzini. Izliti masu na pleh. Ostaviti da se masa stegne. Drugi deo: Dok se prvi deo hladi, ponoviti postupak sa sastojcima za drugi, svetliji deo. Ušpinovati 100g šećera, dodati maslac, rashladiti malo masu, i u rashladjenu masu dodati ostale sastojke. jediniti mikserom na najmanjoj bržini. Peliti preko prvog dela mase. Glazura: Čokoladu istopiti na pari sa uljem i mešati dok mase ne bude glatka i sjajna. Preliti glazuru preko kolača. Ostaviti na par sati da se rashladi.

BAJADERE OD BRONHI BOMBONA

Sastojci: 3 jajeta, 300 g šećera, 200 g bronhi bombona, 250 g margarina, 300 g plazma keksa, 200 g čokolade, 6 kašika ulja

Priprema: U šerpu na šporetu umutimo mikserom jaja sa šećerom, dodamo margarin i bronhi bonbone. Kada se margarin i bonbone otope, skloniti šerpu s vatre i dodati mleven keks. Masu dobro izjednačinim mešajući varjačom. Gotovu smesu sipamo u pleh obložen najlonskom folijom. Ostavimo u frižider da se kolač stegne. U lonče na šporetu sipamo ulje i čokoladu koju izlomimo na parčad i mešamo kašikom dok se čokolada ne istopi. Ohlađen kolač isečemo na parčad i premažemo otopljenom čokoladom.

BAJADERE OD ORAHA

Sastojci za svetli deo:

300 g šećera, 10 kašika vode, 250 g margarina, 100 g mlevenog posnog keksa, 250 g mlevenih oraha ili lešnika

Sastojci za tamni deo:

300 g čokolade, šoljica ulja

Priprema: Prokuvajte šećer sa vodom, sklonite s vatre i dodajte margarin. Kada se margarin rastopi, dodajte keks i orahe, pa ostavite da se dobro ohladi. Čokoladu otopite na pari zajedno s uljem. Pleh obložite folijom i na nju sipajte polovinu otopljene čokolade. Stavite da se čokolada stegne, te odozgo nanesite masu od keksa i oraha. Poravnajte nožem i prelijte preostalom otopljenom čokoladom. Ako se čokolada stegla, ponovo je blago zagrejte. Bajaderu dobro ohladite.

KOKOS BAJADERA

Sastojci :

1 dl mleka, 300 g šećera, kesica vanilin šećera, 250 g margarina, 300 g mlevenog keksa, 200 g kokosovog brašna

Sastojci za glazuru:

100 g čokolade, 2 kašike sojinog mleka, kašika ulja

Priprema: U vrelom mleku rastopite šećer, vanilin šećer i margarin, pa dodajte mleveni keks i kokosovo brašno. Smesu izlijte u pleh i pustite da se ohladi. Za glazuru otopite čokoladu s mlekom i uljem, pa premažite masu u plehu.

BADEM BAJADERA

Sastojci za tamni deo:

50 g mlevenih oraha, 2 kašike posnog mlevenog keksa, 50 g šećera, 2 kašike vode, kesica vanilin šećera, liker amareto

Sastojci za svetli deo:

100 g mlevenog badema, 50 g šećera u prahu, 50 g bele čokolade, 50 g kokosa, 20 g margarina, po potrebi šećerni sirup

Sastojci za glazuru:

100 g čokolade, 2 kašike ulja

Priprema: Na laganoj vatri skuvajte sirup od šećera, vode, vanile i dodajte liker po želji. Sklonite s vatre i dodajte mlevene orahe s keksom. Kalup podmažite uljem i prekrijte dno folijom. Sipajte testo i dobro izravnajte. Mlevene bademe, šećer u prahu i kokos dobro pomešajte. Odvojeno rastopite margarin i čokoladu, te dodajte u mešavinu kokosa, badema i šećera. Dobro promešajte i, ako je potrebno, dodajte malo šećernog sirupa da dobijete mekano testo. Ovo testo stavite iznad tamnog dela i dobro pritisnite da bi se slepilo. Stavite u frižider da se stegne. Crnu čokoladu za glazuru omekšajte s uljem i prelijte ohlađeni kolač.

BAJADERA SA KEKSOM I ORASIMA

Sastojci:

400 g smeđeg šećera, 12 kašika vode, 150 g mlevenih oraha, 150 g posnog integralnog keksa, 125 g margarina, 3 kašike kakaoa

Sastojci za glazuru:

120 g čokolade, 3 kašike ulja, kašika margarina

Priprema: Šećer stavite u dublju šerpu s debelim dnom i prelijte ga vodom. Ostavite da ključa oko pet minuta dok se šećer ne rastopi, pa umešajte orahe i mleveni integralni keks. Mešajte dok se ne sjedini, a zatim sklonite sa šporeta. Dok je još vruće, dodajte margarin isečen na listiće i sve dobro promešajte. Podelite na dva dela, pa u jedan dodajte prosejan kakao. Pleh obložite masnim papirom i preko izlijte tamnu smesu. Potom izlijte svetlu i poravnajte. Prelijte glazurom i stavite u frižider. Izlomite čokoladu u šerpicu, dodajte ulje i uz mešanje je otopite na pari. Dodajte margarin, dobro izmešajte i prelijte bajaderu.

BELA BAJADERA

Sastojci:

150 g mlevenih oraha, 150 g mlevenih lešnika, 150 g bele posne čokolade, 300 g šećera, 300 g mlevenog keksa, 200 g margarina, 150 ml vode, 50 ml ruma ZA GLAZURU 350 g bele posne čokolade, kašika margarina

Priprema: Zakuvajte vodu, šećer i rum i sklonite s vatre. Dodajte orahe, lešnike i keks, pa sve sjedinite. Na kraju umešajte omekšali margarin i otopljenu čokoladu. Dobro pomešajte i rasporedite u pleh preko pek-papira. Za glazuru otopite čokoladu, umešajte margarin, pa odmah prelijte preko bajadere i poravnajte vrućim nožem.

EUROKREM BAJADERA

Sastojci:

300 g šećera, 1 dl vode, 150 g maslaca, 200 g mlevene plazme, 150 g mlevenih oraha ili lešnika, 2 kesice vanilin šećera, 200 g eurokema

Priprema: Ušpinovati šećer sa vodom kao za slatko, dodati vanilin šećer, onda dodati maslac i otopiti na laganoj vatri. Skloniti sa vatre, pa u masu umešati mlevenu plazmu i mlevene orahe, umesto oraha možete dodati mlevene lešnike. Sve sjediniti i sipati u četvrtasti kalup. Ostaviti da se stegne. Ohlađen kolač premazati eurokremom. Ponovo ostaviti na hladnom da se stegne. Seći u obliku štanglica i služiti.

 ordinacija.tv     Foto: bestkitchen07.info

Žabe mogu biti lek za preko 70 bolesti

Kinezi hiljadama godina koriste neki otrov kao lek i često za to koriste upravo otrov koji luče žabe preko kože. Nauka je sada dala potporu ovim lekovima objašnjavajući zašto su efikasni. Jedan od najinteresantnijih slučajeva je slučaj jednobojne žabe sa šarenim stomakom. Ona luči proteine koji utiču na rast krvnih sudova. Jedan od tih proteina može da se koristi da spreči dotok krvi tumorima. Sa kojim ciljem? Nakon što se spreči formiranje novih sudova za snabdevanje kiseonika i hranljivih materija u kancerogene ćelije, tumor prestaje da raste. Rak ne bi napredovao, ali bi se pretvorio u hroničnu tegobu. Otrov žabe sadrži i drugi protein koji može biti lek. On aktivira angiogenezu i sakuplja svu moć kako bi se lečile sve vrste tegoba koje zahtevaju da se krvni sudovi punom brzinom poprave, od izlečenja povreda i transplantacija, do bolova kod dijabetičara i povreda koje su prouzrokovane infarktima. Štaviše, kalkuliše se da bi se počev od ovog otkrića mogli razviti tretmani za više od sedamdeset bolesti koje zajedno napadaju više od 100 miliona osoba na svetu.

 ordinacija.tv   Foto: David Mark, Pixabay