Zavisnost dece od ekrana: Mobilni telefoni i tableti utiču na razvoj agresije i lošu koncentraciju
– Sve je više dece kojoj je potrebna stručna pomoć psihologa zbog problema sa kognitivnim sposobnostima, agresijom i pažnjom, a koji su posledica provođenja mnogo vremena ispred ekrana – kaže psiholog Ljubica Bogetić.
Mobilni telefoni su nezaobilazni deo današnjice – bez njih se skoro ne može zamisliti svakodnevica savremenog čoveka. Međutim, pored korisne strane koju mobilni telefoni svakako imaju, oni često mogu da budu izvor agresije, frustracije, ali i manjka koncentracije kod dece.
Preterana upotreba mobilnih telefona postaje ozbiljna opasnost za decu, jer sve veći broj mališana pokazuje sklonost ka gedžetima koji im zamenjuju igru sa drugarima. Društvene mreže i ekrani kompjutera, tableta i telefona mnogim tinejdžerima, ali sve češće i deci manjeg uzrasta predstavljaju jedini “prozor u svet”.
– Problem počinje još od najranijeg doba, jer su roditelji sve skloniji i da malu decu zabavljaju tako što ima puste crtaće na Jutjubu i daju telefon u ruke – kaže za Ona.rs psiholog Ljubica Bogetić.
Prema njenim rečima, većina roditelja, suočena sa brzim tempom života i brojnim poslovnim obavezama na taj način sebi olakšava svakodnevni raspored, ali ne stigne ni da primeti da su deca “prešla granicu” i postala zavisnici od ovih savremenih igračaka.
Česta upotreba mobilnih telefona kod dece može da postane ozbiljna pretnja njihovom mentalnom zdravlju.
– Sve više današnje dece, naročito adolescenata ima izražen problem sa kognitivnim sposobnostima i pažnjom. Javljaju se i slučaji depresije, a kod mnogih je primetan i manjak empatije. To su samo neke od ozbiljnih i zabrinjavajućih posledica prekomerne upotrebe novih tehnologija, naročito mobilnih telefona – navodi Bogetić.
Zavisnost od najranijeg doba
Ona kaže da je sve više dece mlađeg uzrasta od sedam, osam godina koja se suočavaju sa problemom zavisnosti od mobilnog telefona.
– Taj broj, po onome što vidimo u praksi radeći sa mališanima, povećan je u poslednjih godina i zbog pandemije koja nas je sve zatvorila u kuće. Roditelji su, neretko, deci davali da više nego uobičajeno koriste mobilne telefone kako bi oni mogli da završe obaveze, pošto je većina zaposlenih, kao što je poznato, radila i od kuće – kaže psiholog.
Naša sagovornica objašnjava da je neophpodno da roditelji prate razvoj deteta i da primete kada su deca prešla granicu igre i ušla u opasnu zonu zavisnosti od ekrana.
– Kada roditelji vide da dete nema druge aktivnosti, da odbija da se igra sa vršnjacima, da izađe napolje i slično, trebalo bi da im se upali alarm da nešto nije u redu i da bi navike trebalo što hitnije menjati. Međutim, okupirani svojim obavezama, odrasli često previde taj trenutak i ne reaguju na vreme, a onda se problem produbi i neophodna je stručna pomoć – objašnjava psiholog.
Prema rečima psihologa, prvi korak u borbi sa problemom novog doba je ograničiti deci upotrebu mobilnog telefona.
– Kod manje dece oduzimanje mobilnog telefona neretko ima agresivan odgovor, histerisanje i vrisku. Potrebno im je objasniti štetan uticaj telefona i kompjutera. To traži angažovanje roditelja koji će im i ličnim primerom pokazati da postoje neke lepše i korisnije aktivnosti. Šetnja, druženje, porodični razgovori i međusobna posvećenost u porodici, neophodni su da bi se smanjilo provedeno vreme za kompjuterom ili telefonom – savetuje Bogetić.
Plan u borbi sa ekranima koji daje rezultate
Ima, međutim, i onih roditelja koji se, kada shvate da im je dete postalo zavisno od mobilnog telefona, odlučuju na radikalan korak – potpuno oduzimanje omiljene “igračke”. Tako nešto, smatra psiholog Bogetić, u vremenu u kome živimo nije moguće i može samo da proizvede kontraefekat.
Ujedno, ona nudi i rešenje za problem sa kojim se susreću mnoge današnje porodice u Srbiji:
– Otprilike trećinu slobodnog vremena deca mogu da provedu s telefonom u rukama. Ali, tu je potrebno postaviti jasne granice. Kada završe sve svoje obaveze, učenje i domaće zadatke, dve trećine slobodnog vrmena trebalo bi da provedu napolju baveći se sportom, igrajući se sa drugom decom, u šetnji sa članovima porodice… Preostalu trećinu slobodnog vremena koja će nekada biti 15 minuta, nekada pola sata, a vikendom možda i sat, nije opasno da provedu igrajući igrice i koristeći telefone i kompjutere.
Ograničavanje vremena provedenog uz ekran mobilnog telefona može da bude od velike pomoći u borbi sa ovom novom bolesti zavisnosti koja je, nažalost, sve prisutnija.
– Negodovanje će verovatno biti prva reakcija, ali roditelji bi trebalo da budu uporni i dosledni. Probajte da slobodno vreme uvek provodite tako što ćete izaći sa decom u šetnju, osmisliti neke aktivnosti, a onda im na kraju dati da se kratko poigraju i pred ekranom. Mobilne telefone svavako bi trebalo ukinuti u večernjim satima i pred spavanje, jer stvaraju negativne nadražaje i vrlo često pojačavaju budnost kod dece – ističe psihoterapeut.
Tinejdžeri u nezavidnijoj situaciji
Praksa pokazuje da je situacija sa pojavom zavisnosti od novih tehnologija kod tinejdžera složenija nego kod mlađe dece.
– Oni su u posebno osetljivom dobu u kome nisu uvek saradljivi. Kada roditelji primete da adolescenti izbegavaju kontakte s vršnjacima uživo, da su njihov jedini prozor u svet društvene mreže, da provode noći i noći za kompjuterom i uz telefon, da nemaju nikakve aktivnosti i da su često nervozni i imaju krize kada nisu uz ekran, već su u ozbiljnom problemu. Tada im je potrebna stručna pomoć – objašnjava Bogetić.
Zato je, ističe, važno da se radi na prevenciji kako ne bi stigli do faze u kojoj je delotvorna samo stručna pomoć.
– Prevencija bi, između ostalog, podrazumevala da roditelji uoče problem na vreme, da razgovaraju sa decom i da im ograniče upotrebu novih tehnologija, pomažući im da poboljšaju socijalni život – navodi Bogetić.
Odvikavanje uz stručnu pomoć
Kada tinejdžer dođe u fazu da mu je neophodna stručna pomoć, čeka ga dug proces odvikavanja od gedžeta. U ovaj proces bivaju uključeni i ostali članovi porodice.
Kako izgleda deo procedure za zaceljenje posledica zavisnosti?
– U ovim slučajevima nemamo tipično lečenje kao kod ostalih poznatih oblika zavisnosti. Kod zavisnosti od mobilnih telefona i novih tehnologija primenjuju se druge metode lečenja. Pravi se plan dana za dete, obaveze koje mora da završi, ostale aktivnosti u slobodno vreme, a onda mu se dozvoli telefon kao nagrada za sve prethodno učinjeno i ispoštovano što je planom predviđeno – objašnjava psiholog Bogetić.
Ona ističe da je od svega ipak najvažnije ispratiti dete i učestvovati u njegovim aktivnostima, a naročito imati uvid u sadržaje koje “konzumira” kroz igrice i na društvenim mrežama
– Nije retkost da deca gledaju agresivne igrice koje podstiču takvo ponašanje, a posledica toga mogu da budu i nasilnički ispadi prema vršnjacima. Važno je reagovati na vreme, kako bi se sprečilo neadekvatno ponašanje. Nikako nemojte zaboraviti da ste vi primer svojoj deci: ako vi non-stop koristite telefone i tablete, ne možete od njih očekivati da ih ostave i rade nešto drugo – zaključuje psiholog i dodaje da je nekada u borbi protiv ove savremene zavisnosti potrebna saradnja i porodice i škole.
izvor: ona.telegraf.rs
Upoznajte 12 vrsta MEDA: Pomažu kod ovih zdravstvenih tegoba
Med možemo svrstati u pet kategorija, a kategoriše se u odnosu na sadržinu i količinu kvalitetnih biljnih čestica. Prvu kategoriju čini med siromašan biljnim česticama i u njih spadaju lipov, livadski ili med od deteline lucerke. U drugu kategoriju spada med koji je srednje bogat biljnim česticama, kao što je med od medljike. Medljika se može naći na hrastu, vrbi, breskvi, lipi, jeli, boru i drugom drveću.
U treću kategoriju spada med koji je ekstremno bogat biljnim česticama. Četvrtu kategoriju meda čini med koji ima i do milion biljnih čestica na desetak grama meda. To su kestenov med ili šumski med sakupljan u četinarskim i listopadnim šumama i on je prava riznica zdravlja. Najkvalitetnija, peta kategorija meda se dobija posebnim postupcima presovanja i separacijom biljnih čestica. Ovaj med je ekstremno nutritivno bogat.
Lipov med
Ovaj med je svetlo žute boje, prozračan, karakterističnog mirisa na cvet lipe, oštrijeg ukusa. Relativno brzo počinje da se kristališe, u prva četiri meseca od vađenja iz košnice. Do potpune kristalizacije može proći šest meseci do godinu dana. Olakšava disajne tegobe i preporučuje se kod prehlada i gripa. Podstiče znojenje, povoljno deluje na probavu, ublažava grčeve i smiruje bol.
Koristan je kod problema sa bubrezima jer podstiče izlučivanje štetnih toksina iz organizma. Lipov med ne smeju uzimati srčani bolesnici.
Preporučuje se svakodnevna upotreba, najbolje u jutarnjim satima. Obično se preporučuje po jedna kafena kašika čistog meda, pre doručka, ili se može rastvoriti u mlakoj vodi, mleku, čaju, ili u jabukovom sirćetu. Ukoliko bolujete od astme, pojedite punu kašičicu izrendanog rena sa lipovim medom.
Cvetni med
Cvetni med vodi poreklo iz različitih vrsta cveća, u zavisnosti od podneblja. Ovaj med se odlikuje tamnijom bojom, specifičnim mirisom i oporim ukusom. Šumski med razlikuje se od ostalih medova po svom specifičnom hemijskom sastavu – sadrži mnogo više mineralnih materija. Najčešće potiče od medne rose ili od medljike. U oba slučaja pčele ga rado sakupljaju sa listova i grančica različitog listopadnog i zimzelenog drveća.
Zbog posebnog sastava preporučuje se za podizanje imuniteta i oporavak nakon bolesti, kod sezonskih alergija i alergijske astme. Kod alergijske astme preporučuje se uzimanje cvetnog meda iz vaše okoline jer on sadrži pelud svih vrsta cveća, koje uzrokuje potencijalne alergije. Uzimajte jednu kašičicu meda dnevno, tokom cele godine, za oporavak organizma i borbu protiv alergija.
Bagremov med
Bagremov med je blagog ukusa i prijatnih, neutralnih aroma. Bogat je vitaminom C i svojim sastavom deluje na opuštanje organizma. Za razliku od livadskog meda sadrži manju količinu polena, te je pogodniji za korišćenje kod osoba alergičnih na određene vrste polena. Svojim energetskim sastavom podiže opštu snagu organizma, budi vedro raspoloženje i brzo oporavlja telo posle fizičkih i umnih napora. Bitan je za sportiste, koriste ga trudnice, a u narodnoj medicini koristi se kod stomačno – crevnih oboljenja, oboljenja jetre i respiratornih infekcija. Kao i svaki med i bagremov med poseduje blage antibakterijske i protiv-zapaljenske osobine.
Odličan je antiseptik, stoga se može koristiti u zaceljivanju sitnih povreda i posekotina. Uz umerenu fizičku aktivnost konzumiranje bagremovog meda topi kilograme. Med koristi masti u organizmu za oporavak umornih mišića. Za smirenje pre spavanja popijte šoljicu čaja od matičnjaka sa dodatkom male kašičice meda od bagrema. Pušačima je preporučljivo odmah po ustajanju da pojedu kašičicu meda od bagrema.
Heljdin med
Med od heljde je poznat kao jedan od najkvalitetnijih i najzdravijih od svih vrsta meda. Ukus heljdinog meda je opor, sladunjav i oseća se dugo u ustima nakon konzumacije. Heljdin med je takođe veoma tamne boje. Opšte je pravilo da tamniji med ima veće antioksidantno dejstvo nego svetliji med. Zbog ove karakteristike tamniji med je po pravilu uvek bogatiji mineralima od svetlijeg.
Heljdin med pomaže deci i odraslima sa kašljem i prehladama više nego brojni lekovi. Ako dete kašlje i ima prehladu, jedna doza pred spavanje može olakšati kašljanje i omogućiti mu miran san. Preporučuje se slabokrvnim osobama. Kao izuzetna pomoć kod kašlja, za njegovo olakšanje kod dece preporučuje se jedna mala kašičica meda pre spavanja.
Kaduljin med
Kaduljin med je svetlo žute ili blago zelene boje, karakterističnog ukusa i mirisa. On povoljno deluje na bolesti praćene kašljem i odličan je za prehlade jer omogućava lakše izbacivanje sluzi iz organizma. Treba ga uzimati sa čajem, a deluje na organizam veoma smirujuće.
Odličan je dodatak oblozima za giht, vodeći je lek za probleme respiratornog sistema, posebno kašlja i u jačanju imuniteta. Posebno ublažava suvi kašalj i pomaže kod bronhitisa, tako što pospešuje izbacivanje sluzi.
Dračin med
Dračin med je kvalitetan med žute boje, koji se brzo kristalizuje. Bogat je acetilholinom koji podstiče cirkulaciju. Pomaže u snižavanju štetnog holesterola, jača imunitet, pomaže kod problema sa disanjem, a koristi se i kao prevencija i u lečenju malignih bolesti.
Dračin med možete iskoristiti i za lečenje impotencije, ujutro i uveče pojedite 30 grama dračinog meda, a u toku dana još 40 grama.
Planinski med
Planinski med se dobija se od nezagađenog planinskog bilja. Deluje antimikrobno, čak i kad je razređen. Koristite ga za jačanje imuniteta, kod problema s disanjem, kašlja, upale grla i sinusa.
U narodnoj medicini planinski med koristio se i za dezinfekciju kožnih upala i rana. Pomaže kod ginekoloških tegoba i upala izazvanih virusima i bakterijama. Uzimajte kašiku ovog meda, jednom dnevno. Za jačanje organizma, najmanje pola sata pre doručka, popijte šoljicu toplog mleka zaslađenog planinskim medom.
Livadski med
Livadski med kao poliflorni nastaje od više vrsta biljaka od kojih svaka ima specifičan hemijski sastav, pa sam med ima više vitamina, mineralnih materija ili eteričnih ulja. Livadski med se sakuplja od biljaka koje cvetaju od ranog proleća, kao što su maslačak, bela rada, žalfija, ljubičica, majčina dušica, kantarion, hoću neću ali i od cvetova stabala jabuke, šljive, trešnje. Kao što kantarion povoljno deluje na kožu, majčina dušica i ljubičica na kašalj, a maslačak je poznat kao “čistač” krvi, tako i med od ovih biljaka, preuzima njihova lekovita svojstva.
Posebno se preporučuje trudnicama i svima koji imaju manjak kalcijuma u organizmu, kod problema sa zubima i kostima, osteoporozom, povišenim krvnim pritiskom, alergije na sunčevu svetlost. Lekovito deluje na probavu, čisti pluća i umiruje kašalj.
Glogov med
Glogov med je smeđe boje i oporog ukusa. Preporučuje se srčanim bolesnicima jer pomaže u regulisanju krvnog pritiska, a pomaže i kod ateroskleroze, angine pektoris, oštećenog srčanog mišića i upale srčanog mišića.
Koristi se i za smirenje. Za smanjivanje holesterola napravite pastu od glogova meda i cejlonskog cimeta u prahu. Namažite je na hleb umesto marmelade i jedite redovno za doručak.
Suncokretov med
Suncokretov med je specifične žute boje, ukusa i mirisa. Zbog izuzetno visokog sadržaja polena, a niskog sadržaja saharoze, potpuna kristalizacija suncokretovog meda dešava se brzo, već tri do šest nedelja nakon vrcanja, dajući fine sitne kristale koji se duže tope u ustima i miluju nepce svojom bogatom aromom. Suncokretov med, što ima brži proces kristalizacije, to je med nutritivno vredniji.
Koristi se kod tegoba vezanih uz disajne organe, upala grla i sinusa i blagotvorno deluje kod stomačnih, plućnih i bubrežnih oboljenja. Prirodno je sredstvo za pomoć kod svih vrsta upala. Ubrzava zarastanje rana. Preporučuje se srčanim bolesnicima, starijim osobama kojima je potreban odmor i dodatna energija, kao i deci u razvoju.
Med od maslačka
Med od maslačka intenzivne je žute boje i jačeg ukusa. Brzo kristališe. Ublažava posledice bolesti jetre i želudačne bolesti. Pomaže kod gastritisa, kolitisa i zatvora. Koristan je za prevenciju astme i bronhitisa. Potrebno je pojesti 2 supene kašike odjednom, ujutru. To daje vrlo pozitivan efekat.
Ovaj med je izuzetno dobar za osobe sa lošom krvnom slikom. Naime, zbog visokog procenta minerala gvožđa kojeg sadrži u sebi, ovaj med pomoći će vam da popravite vašu krvnu sliku. Za dobar rad creva, kašiku meda od maslačka razredite u čaši mineralne vode.
Šumski med
Medljikovac, medun jele ili šumski med je vrlo cenjena vrsta meda, jako ukusan i tamne boje. Poseban je po tome što se dobija od medne rose koju proizvode vaši u određenim vremenskim uslovima. Deluje antimikrobno i protivupalno. Zbog visokog udela gvožđa preporučuje se anemičnim osobama i za oporavak nakon teških bolesti i operacija.
Šumski med se posebno preporučuje kao dodatak ishrani tokom lečenja od anemije. Ima antiseptičko, laksativno i umirujuće dejstvo. Zbog svog specifičnog sastava ovaj med efikasno poboljšava rad jetre i bubrega. Ova vrsta meda preporučuje se posebno kod upale pluća. Tada veliku kašiku medljikovca dodajte u 3 decilitra biljnog čaja i pijte tri puta dnevno pre jela.
izvor: magazin.novosti.rs
Poznati ruski lekar savetuje: Kako da funkciju štitne žlezde vratite u normalu!
Poznati ruski lekar tradicionalne medicine tvrdi da samo pokretne emocije mogu izlečiti štitnu žlezdu. Problem sa disfunkcijom štitne žlezde muči svaku petu savremenu ženu u zrelim godinama, posebno osobe koje snažno proživljavaju sve životne situacije u kojima su se našli. Osećaj duboke povređenosti, ogorčenja i bespomoćnosti, kao i negativne emocije koje ostaju zaleđene u organizmu, sakupljaju se u štitnoj žlezdi i ona počinje da gubi normalnu funkciju i oboleva.
Savet doktora Olega Torsunova
Doktor Oleg Torsunov savetuje sve koji imaju problem sa štitnom žlezdom, a posebno pacijentima sa smanjenom funkcijom, da pomognu svom obolelom organu tako što će – pevati. Prema ajuverdskoj medicini, potrebno je otvoriti grlenu čakru.
Obzirom da je endokrini sistem tesno povezan sa ljudskim emocijama, posebno sa emocijom ljubavi, otvaranje čakri za ispliv negativne energije pozitivno utiče na normalan rad štitne. Štitna boluje kod osoba koje snažno proživljavaju sve što im se događa, koje na loše postupke drugih odgovaraju sa osećanjima duboke povređenosti i ogorčenja.
Emocije moraju biti pokretne. Zvuk vrlo lako iznosi iz organizma negativne emocije.
– Pevanje će učiniti da popuste emocionalne stege u štitnoj žlezdi. Čvorići u štitnoj će nestati sami od sebe. Pevajte vesele pesme, bez obzira kakve probleme imate i kako ste raspoloženi. Pevajte s radošću i ljubavlju. Stalno pevajte, plešite, radujte se drugima, usrećujte druge i ozdravićete – tvrdi poznati ruski lekar Oleg Torsunov.
izvor:.magazin.novosti.rs
Zbog ovih reči plače ceo svet: ” Danas ću reći sinu da umirem od raka. Teku mi suze kako bih bila hrabra… “
Doktorka Nadia Čaudri poslednjih godinu dana bori se sa karcinomom jajnika u 3. fazi. Prošla je kroz histerektomiju i nekoliko ciklusa hemoterapije.
Nadia Čaudri neuronaučnica i profesorka iz Montreala ponovno je hospitalizovana ove nedelje. Saznala je da joj se rak vratio i shvatila je da sinu mora saopštiti tešku prognozu.
“Danas je dan kad ću mu reći da umirem od raka. Došli smo do tačke kad to mora čuti od mene. Teku mi suze kako bih bila hrabra danas poslepodne. Sad patim i umirem od tuge, kako bih kasnije mogla utešiti njega”, napisala je na Tviteru uz fotografiju na kojoj pozira sa šestogodišnjim sinom u parku.
“Znao je da imam rak. Znao je da idem na hemoterapiju i da pokušavam da se oporavim. Sad sam mu morala reći da su sve nade propale”, objasnila je doktorka Čaudri za Good Morning America.
Vest je nameravala da podeli sa sinom u utorak ujutru, ali se probudila uplakana i potpuno skrhkana.
“Onda sam se okrenula Tviteru. Mnogi su sa mnom podelili svoja iskustva. Uverili su me da je ispalo dobro i ohrabrili su me da to učinim posle podne”, kaže.
Njena priča podstakla je mnoge da podele slična iskustva, a deo ljudi je pohvalio iskren i otvoren odnos koji ima sa sinom.
Doktor Čaudri kasnije je objavila da je potresan razgovor sa sinom bio kratak, ali smislen.
“Srca su nam se slomila. Puno smo plakali, a onda je počelo zaceljivanje. Moj sin je hrabar. Pametan je. Biće dobro. I gledaću ga kako raste gde god bila. Danas mi je najteži dan u životu. Hvala vam na vašoj ljubavi”, poručila je.
Izvor: zena.blic.rs
Otkrivamo vam šta jede i pije Vladimir Putin
Dovoljno je da čovek baci brz pogled na fotografije ruskog lidera da bi priznao da je Putin u odličnoj formi u odnosu na svoje vršnjake, piše “Russia Beyond”.
FOTO: TANJUG/AP
U čemu je njegova tajna? Odgovor se donekle krije u ishrani. Ruska javnost je uvek željna da sazna šta jede predsednik Vladimir Putin, a “Russia Beyond” vam otkriva sve tajne predsedničkog menija.
Predsednički doručak
Putin za doručak jede kašu, tvorog (ruski mladi rastresiti sir) sa medom, i pije sirova prepeličja jaja. To kažu novinari TV kanala NTV, koji su 2012. godine doručkovali sa predsednikom. Takođe su otkrili da Putin voli da popije sok od rena i cvekle.
Nekoliko godina kasnije ruski lider je ispričao novinarima da voli pirinač i heljdu, ali ne i ovsenu kašu.
– Ne mogu da posvetim puno vremena ishrani. Volim povrće: paradajz, krastavac, zelenu salatu. Ujutro volim da pojedem kašu, svež sir i med. Ako mogu da biram između mesa i ribe, izabraću ribu, ali volim i jagnjetinu – rekao je Putin i dodao da nije čovek koji voli slatko, iako s vremena na vreme pojede sladoled.
Ishrana „u pokretu“
Putin mnogo putuje, širom zemlje i po celom svetu. Ono što jede na putu je sasvim druga priča.
FOTO: TANJUG/AP
– Kad sam na putu, volim da probam domaću kuhinju. Navikao sam na zeleni čaj… Obično ne večeram, nemam za to vremena. Popodne se trudim da jedem voće i popijem kefir kada je to moguće, a kada nije, draže mi je da ne pojedem ništa – kaže Putin.
Pre nekoliko godina peterburški restoran „Podvorje“ je imao poseban jelovnik – „Ručak sa Vladimirom Putinom“, koji je nudio predsednikova omiljena jela. Putin je taj restoran posetio mnogo puta. Obično tamo naruči mešano meso (goveđi jezik, kobasicu, svinjetinu i ćufte). Voli i dimljenu jesetru sa limunom i maslacem.
FOTO: TANJUG/AP
Svaki put kada Putin jede sa novinarima, glavna tema postane njegov izbor jela. Na primer, 2003. godine u kalinjingradskom restoranu „Uz put“ naručio je uhu (riblju čorbu), pitu sa crvenim kavijarom, dimljenu jegulju i palačinke s jagodama. 2008. godine je na putovanju u Tatarstan odabrao salatu, pileću supu s rezancima, govedinu sa pirinčem i pitu… Od predsedničkog posla se još kako ogladni.
Šta Putin pije?
-
godine kremaljski kuvar Anatolij Galkin je rekao da Putin daje prednost vinu ili pivu. Kuvar je otkrio i recept za posebni koktel koji gosti piju na službenim prijemima: puno leda, malo soka od limuna, nana i 50 grama šampanjca. Galkin kaže da to piće odlično gasi žeđ.
