Naslovna Blog Stranica 97

Drevni test ličnosti govori mnogo o vašim osobinama, a radi se preko prstiju na nogama

0

Izgled vaših nožnih prstiju govori nešto o vama,a reč je o dužini prstiju i tome na kakve osobine to može da ukazuje.

Veliki palac

Ukoliko imate veći palac, to može značiti da ste veoma vesela osoba. Takođe ste veoma kreativni, pametni.

Drugi prst

Ako vam je drugi prst veći od ostalih, to može značiti da ste vi osoba koja ima liderske sposobnosti. Veoma ste snalažljivi i odgovorni. Ambiciozni ste i težite da ostvarite ciljeve koje ste sebi zacrtali.

Srednji prst

Ako vam je srednji prst veći od ostalih, to može značiti da ste veoma snalažljivi, a isto tako da težite savršenstvu. Želite da radite poslove što bolje. To je u redu, ali ne treba težiti savršenstvu jer ništa nije savršeno.

Četvrti prst

Ukoliko vam je četvrti prst veći od ostalih, to znači da ste veoma osećajna osoba i da se privrženi porodici koja vam je na prvom mestu.

Mali prst

Ako vam je mali prst dug, to može značiti da ste vesela osoba, opuštena, ali i da ste nezreli. Niste baš odgovorni. Avanturista ste takođe.

Izvor: novi.ba.

Sigmund Frojd – Kako da pobedite zle i pokvarene ljude!

Sigmund Frojd je dao savet o tome kako postupati sa zavidnim i zlim ljudima koji morate da usvojite.

Ljudi su emotivna bića i često nas kritika, osuda ili uvreda druigih ljudi može dovesti do očajavanja, nelagodnosti i srušiti samopouzdanje. Konstruktivnu kritiku od bliske osobe kojoj verujete treba prihvatiti, ali uvrede u komunikaciji mogu biti otrovne strelice. Osoba koja vas vređa ima samo jednu misiju, da vas povredi. Frojd je govorio: “Jaka ličnost nikada ne preuzima teret tuđih izjava.”

Kako se zapravo odupreti uvredama i lošem ponašanju?

Ne raspravljajte se, već recite “Da” na bilo koju negativnu pretpostavku mirnog lica. Moć mirnog “da” je u stanju da rastvori svaki psihološki pritisak, jer jednostavno lišavate osobu mogućnosti da vas povredi nečim i ne branite se, dokazujući suprotno, već jednostavno obezvređujete svaki njen napad, lišavajući neprijatelja cilja.

Pored magičnog “da“, kako biste se zaštitili od uvreda, važno je da razvijate samopoštovanje. Ne dozvolite da vaš mir zavisi od spoljne procene. Zdravo samopoštovanje je procena samog sebe, a mišljenje oko sebe je vrednosni sud, često površan i koji ne teži najboljim ciljevima, već misija može biti omalovažavanje, predstaviti se u povoljnijem svetlu od druge osobe i uvreda.

 

 

 

Dr Plavšić: Ako vam ovih dana „buči“ u glavi, nervozni ste i kijate, a niste prehlađeni krivac je ova biljka

Pulmolog Slavica Plavšić na Tviteru je objavila upozorenje, namenjeno pre svega onima koji pate od alergije na ambroziju. U nastavku pročitajte tekst objave u celosti.

Narednih dana kreće cvetanje abrozije, kada je njena najintenzivna polenska aktivnost! Čuvajte se! Ako ovih dana počnete da kijate, kašljete, da vam curi nos, svrbe oči, osećate nelagodnost, „buči“ vam u glavi, nervozni ste i dekoncentrisani, a niste prehlađeni, pomislite na -alergiju! Kreće sezona alergije na ambroziju , najjači polenski alergen koji postoji i na koji je alergično oko 10% stanovništva. Dok je u razvijenim evropskim zemljama ambrozija gotovo iskorenjena, jer se redovno uništava, Na Novom Beogradu, u parku bloka broj 70, iznikla je ambrozija koja se sada kosi, što nikako ne bi smelo jer se ova biljka nalazi u fazi cvetanja, kada je polenizacija najintenzivnija, a sitna zrna polenovog praha, koja su izuzetno laka i vazduhom se mogu preneti čak i na oko sto kilometara udaljenosti.

Od svih polenskih alergija, ambrozija je uzročnik u preko 50% slučajeva. U polenu ove biljke, nađeno je 52 alergena od kojih su šest posebno opasni. Amrozija cveta od prve polovine jula do kraja septembra i dela oktobra i izaziva najburnije alergijske reakcije od svih polenskih biljaka, a u ovom periodu je koncentracija polena veoma intenzivna. Alergija na ambroziju je sve češća, povećava se uz godine u godinu i može se javiti i kod osoba koje predhodno nisu ispoljavale alergijske reakcije na druge alergene. Zbog toga mnoge osobe mogu imati intenzivne simptome alergije upravo narednih dana jer se najavljuju visoke temperature koje će ubrzati cvetanje amrozije. Zrela biljka proizvodi polen u velikim količinama, može stvoriti i do osam miliona polenovih zrna, a zrno polena zadržava klijavost i po 40 godina. Granična vrednost za ambroziju je 30 polenovih zrna u kubnom metru vazduha, jer je izuzetno jak alergen, dok je za ostale polenske biljke granična vrednost 60. Krajem avgusta i početkom septembra dešava se da izmerene vrednosti u Beogradu budu čak i 800 do 900 polenovih zrna po kubnom metru vazduha. Najveća koncentracija polena ambrozije ikada, zabeležena je u Beogradu 22. avgusta 2022. godine, kada je u jednom kubnom metru vazduha bilo oko hiljadu polenovih zrna.

Prvi simptomi menopauze o kojima se retko govori

Kada pomislimo na menopauzu, najčešći simptomi koji nam padaju na pamet su talasi vrućine, noćno znojenje, umor, problemi sa spavanjem i izostanak menstruacije.

Međutim, lekari objašnjavaju da postoje i drugi znaci koji otkrivaju da se bliži menopauza,a mi ih nikada ne bismo povezali sa ovim stanjem. Kako prenosi britanski „The Sun“, postoji nekoliko neobičnih simptoma menopauze, a jedan od njih je peckanje u ustima.

Ispostavilo se da se ovaj bizaran simptom naziva sindrom peckanja u ustima i zapravo može biti uzrokovan menopauzom. Pored bola, nelagodnosti i utrnulosti, drugi simptomi mogu da uključuju suva usta, gorak ili metalni ukus u ustima ili potpuni gubitak ukusa.

Studije pokazuju da ovaj neobičan simptom pogađa 18 do 33 odsto žena u menopauzi.

Još jedan neobičan simptom menopauze je zujanje u ušima- tinitus. Kako objašnjavaju lekari, veliku ulogu u nastanku ovog stanja mogu imati hormonalne promene izazvane menopauzom, koje samo retke žene povezuju sa početkom menopauze.

Tinitus je najčešće uzrokovan izlaganjem glasnim zvucima ili se javlja kao nuspojava određenih lekova.

Izvor: Index.hr

 

 

 

 

 

Počeo je VELIKOGOSPOJINSKI post: Posebno je važan za žene i majke, njihov mir i radost!

Za nas pravoslavne hrišćanske vernike počeo je dvondeljni Velikogospoinski post. Ustanovljen je kako bi se svi sećali Presvete Bogorodice i tražili molitveno zastupništvo od nje.

Gospojinski post najkraći je od četiri velika godišnja posta i traje 14 dana, od 14. do 28. avgusta.

Stroži je od Božićnog i Apostolskog- zbog velikog poštovanja prema Presvetoj Bogorodici, pravoslavni hrišćani ovaj post poste kao i Veliki.

Tokom sledeće dve sedmice, jede se hrana pripremljena na vodi, osim u dane vikenda, kada su dozvoljeni ulje i vino, i na Preobraženje, kada se može jesti i riba.

Prvi put ovaj post spominje se u spisima Teodora Studita, 826. godine. Konačno je utvrđen na Carigradskom saboru 1166.

Najmlađi od svih višednevnih postova, uveden je u čast i prema primeru Presvete Bogorodice, Majke Božije, koja je vreme pre smrti provela u stalnom postu i molitvi.

Svaki post ima dve strane: telesnu i duhovnu. Osim uzdržavanja od jela životinjskog porekla, podrazumeva odricanje od svake vrste grešnih i zlih pomisli, želja i dela.

Istinski post koji obuhvata oba aspekta privodi čoveka smirenju.

Sveti Jovan Zlatousti piše: „Kažeš da postiš. Uveri me to u svojim delima. A koja su to dela? Ako vidiš siromaha, udeli mu milostinju. Ako se nađeš s neprijateljima svojim, izmiri se sa njima. Ruke neka poste uzdržavajući se od svake gramzivosti i krađe. Kakva nam je korist ako ne jedemo meso i ribu, a ujedamo i proždiremo svoje bližnje.“

Vernici poste kako bi pročistili svoju dušu i pronašli smirenje, ali se oslobodili i loših navika koje negativno utiču na njihov život. Cilj posta su unutrašnji mir i molitva, a kao nagradu vernici uzimaju pričešće za spasenje i čišćenje duše i tela. Post je posvećen Bogorodici, a veruje se da je posebno važan za žene i majke, njihov mir i radost i pričešće na praznik Velike Gospojine

Свети Јован Златоусти – Беседа о посту и милостињи: Ако су унутар тебе завист и користољубље, каква је корист од тога што само воду пијеш?

Диван је пост, као што је дивно и читање Светог Писма; али дивно је само онда, када је праћено делом, пошто ако читаш а не делаш, читање ти бива на осуду, оно тада бива повод за казну. Јер нису праведни пред Богом они који слушају закон, него ће се оправдати они који испуњавају закон (Рим. 2,13). И опет Христос вели: Да нисам дошао и говорио им, не би греха имали; а сад изговора немају за грех свој (Јн. 15,22). Блажен је онај који говори онима што слушају, нарочито онда када они враћају с великом каматом; а камата – то је послушање и испуњавање заповести Божијих, како говори Господ: и дошавши, ја бих узео своје са добитком (Мт. 25,27). Шта си, дакле, брате, задобио уз помоћ поста? Па и земљорадник сади да би жњео, и трговац путује у туђину како би стекао имање, и морнар плови многим морима како би брод накрцао товарима. Не говори ми „много сам дана постио, нисам јео ово ни оно, нисам пио вина, одолео сам нечистоти“, него ми покажи јеси ли постао кротак, пошто си био гневљив, и јеси ли постао човекољубив, пошто си дотле био прек, јер ако си опијен гневом, зашто мучиш своје тело? Ако су унутар тебе завист и користољубље, каква је корист од тога што само воду пијеш? Сада ме не интересује каква је трпеза, него је ли дошло до измене рђавог начина размишљања? Ако госпођа, тј душа, чини прељубу, зато бичујеш служавку, тј. стомак? Ако душа отупљује, због чега исцрпљујеш тело?

Ово не говорим кривећи вас, него – ради лакомислених. Ако бих видео да летите високо, ипак бих пожелео да полетите још више: таква је тиранија љубави. И као што среброљупци, што више злата стекну, више га и траже, тако и ми још силније желимо ваш успех. Дакле брате, ако хоћеш да те Бог прихвати, онда пости као што су то чинили Нинивљани. Они нису примили закон; за њих апостол Павле вели: Јер кад незнабошци немајући закона чине од природе што је по закону, они немајући закон сами су себи закон (Рим. 2,14). Стога се не размећи празним постом, јер он сам по себи не узводи на небо, ако нема и сестру своју – милостињу, јер је она сједињена с њим, и међу њима је не само братски и присан однос, већ милостиња служи чак као ослонац посту. Како то знамо? Анђео је говорио Корнилију: Молитве твоје и милостиње твоје узиђоше на спомен пред Богом (Дап. 10,4). Милостиња је крило молитве. Ако молитви не даш крила она неће узлетети, док душа када има крила брзо се узноси на небо. Докле је среброљубље и тежња за стицањем? Све то браћо нестаје заједно са овим животом. Без сумње казаћеш: „реци то самоме себи“. И кажем самоме себи, а кажем и вама, јер овај се савет тиче свих. Слушајући ово и исправљајући се, примам доброчинство од вас; и када би онај који говори био роб, ја примам савет, и када би био слободан, такође с нажњом слушам. Не личност онога који говори, него корисност савета чини да примам оно што се говори. И када се Мојсије, тако велики муж који је са Богом беседио, није гнушао савета свога таста, иако је овај био варварин, него их је чак примао и Бог их је потврдио (Изл. 18,24), шта је тек онда нама чинити?

Не кажем ти: постани сиромах, већ – потроши вишак свој на сиромахе, како би ти изобиље твоје постало темељ спасења. Зар не видите на улици многе сиромахе? Зашто они остају болесни и наги? Један је врло млад, други опет врло стар, ослањају се један на другог и страдање је њихово велико. Подај дакле сиромаху, како би Господа имао за дужника, јер је Он захвалан дужник, Који враћа улог и велику камату приде. Велика камата је преступ када су у питању спољње ствари, но када се односи на Бога, она је за похвалу. Зар не дајеш сиромаху? Обрати пажњу на Онога Ко те моли преко тог сиромаха и постиди се достојанства својственог Ономе Ко прима: оно што сиромах добија – Бог узима на зајам. Размисли о томе како се Господ твој унизио како би те сачувао да не будеш немилосрдан и нечовечан. Јер огладнех и не дадосте ми да једем; ожеднех и не напојисте ме; странац бејах, и не примисте ме; наг бејах, и не оденусте ме; боолестан и у тамници бејах, и не посетисте ме (Мт. 25,42-43). Дакле гладноме Христу не дајеш? Ти и сиромах заједно с трпезе добијате Тело Његово и једнако се причешћујете из чаше Његове. Он с тобом учествује у великим и страшним стварима, а ти му нећеш уделити мале? Зар је то што му дајеш твоје? Па ако си и од родитеља наследио, или чак од предака, то припада Богу. Зашто би то закопавао у земљу? Подај сиромаху и Господ ће ти то веома поуздано сачувати. Зар не видиш шта чини земљорадник? Често када услед сиромаштва нема за семе он даје у залог своју одећу и тако добија оно што му је потребно да посеје у земљу. И мада се често догоди да време не буде погодно, и мада одлази не пожњевши ништа, он се ипак узда у земљу, зато што се нада. Зар дакле оно што чини земља не може да учини Господ?

Угледај се на ону удовицу из Сгарог Завета која је имала само прегршт брашна у здели и мало уља у крчагу и која је тиме угостила пророка (1. Цар. 17,12), или пак на ону из Еванђеља, која је приложивши само две лепте, приложила више од свих других, јер је дала све своје богатство (Лк. 21,2-3). А шта ти велиш? Сиромах сам и немам новца. Немаш две лепте? Ако и немаш, Бог онда од тебе тражи добру вољу, јер је говорио да ако неко да макар и чашу студене воде, неће му плата пропасти (Мт. 10,42). Пази шта каже: студене воде, не топле, да се ти због немара не би лишио своје награде. Колико год ти злата цар наредио да платиш, ти ћеш, без обзира на све, морати да даш управо онолико колико он тражи; па и да немаш, он о томе не би водио рачуна, него о својој сопственој користи. Бог не поступа тако, већ тражи према могућностима сваког. Зашто су они сиромашни? Не зато што Бог није могао да пошаље златну кишу, већ зато да би (њихово) сиромаштво олакшало терет твојих прегрешења. Погледај како је велика ствар милостиња: Бог милосрдног човека пореди са самим Собом. Будите, дакле, милостиви као и отац ваш што је милостив (Лк. 6,36). Ако дође смрт – благо остаје овде. Зашто га не раздаш како би у тај дан сиромаси били твоји заступници тамо где нема ни говорника ни онога ко би те бранио. Ево сиромаси показују своју одећу и појасе које си им дао, и односе те из огња. Сунце које обасја лед не може га подстаћи да се топи онако како милостиња сучељена са мноштвом грехова може ове да уништава. А да би схватио сву узвишеност милостиње, размисли: шта је повезано са већим напорима него девственост? Ништа. Добродетељи је много: једна је велика, друга – већа, трећа – мања, али ниједна није тежа од девствености. Девственост се бори са природом; у томе рату нема примирја; то је сукоб који се никад не примирује, осим по милости Христовој. Девственица стоји привлачећи огањ против себе, али не гори; девственица стоји на ужареном угљевљу и не опече се; она се у пећи не запали, орошена, као три младића. Надмећући се са невидљивим силама, она подражава Михајла и не уступа пред Гаврилом. У рају, змија је погубила девственост. Зато се она после није појављивала. А када је дошао Исус Христос – Син Божији, рођен од Дјеве, она се поново појавила. Желиш ли да схватиш узвишеност девствености? Мојсије је разделио море, променио ваздух, спустио ману, па ипак су викали на њега због жене његове – етиопљанке, јер је ступио у брак са њом. И Авраам, и Исаак, и Јаков, и Јосиф, иако целомудрени, ипак су после ступили у брак. Желиш ли да сазнаш колико је велика девственост? Христос, дошавши, није девственост установио као правило, и када је хвалио остале добродетељи, њу није хвалио, како би увенчан био онај, ко ову добродетељ упражњава добровољно. Они који се подвизавају у уздржању и сиромаштву старају се превасходно о њој. Јер има ушкопљеника који су се тако родили из утробе материне; а има ушкопљеника које су људи ушкопили; а има ушкопљеника који су сами себе ушкопили Царства ради небескога (Мт. 19,12), који нису одсекли удове, него су удаљили од себе необуздану похоту. Који може да прими нека прими. И апостол, побројавши све добродетељи, а знајући дубину ове, вели: за девојке немам заповести Господње (1. Кор. 7,25).

Јеси ли видео како је велика девственост? Па ипак, без милостиње она не спасава; милостиња без девствености донела је спасење. Пет лудих девојака, које нису припремиле уље, но су имале само девственост, нису ушле у брачне одаје; оне говоре мудрим девојкама: дајте нам од уља вашега (Мт. 25,8). Праведно су назване лудим, јер успевши у тежем (тј девствености), оне нису савршиле оно што није захтевало труд – обориле су великог противника, а биле поражене од стране слабијег. И када је дошао женик, мудре девојке су ушле у брачну одају. Дошле су и оне друге, но он им је одговорио: Заиста вам кажем, не познајем вас (Мт. 25,12). Зашто? Јер сте ме видели гладног, и не дадосте ми да једем (Мт. 25,42). И нека се не деси да и ми чујемо те речи! Онима који су напредовали у милостињи говори: Ходите благословени Оца Мојега; примите Царство које вам је припремљено од постања света (Мт. 25,34). Зашто? Зато што су сачували девственост? Не. Него зато што огладнех, и дадосте ми да једем; ожеднех, и напојисте ме; странац бејах и примисте ме; наг бејах и оденусте ме; болестан бејах, и посетисте ме; у тамници бејах, и дођосте ми (Мт. 25,35-36). А да би схватио колико је велика милостиња, опет желим да те подсетим на ову причу. Било је десет девојака: пет мудрих и пет лудих; и зачу се глас у поноћ: Устајте,женик долази! Поноћ -то је васкрсење, када ће анђели све да нас пробуде. Уставши, девојке украсише светиљке своје (Мт. 25,7). А светиљка то је – девственост, која је нешто чисто, пламено, светло. Луде девојке рекоше мудрима: Дајте нам од уља вашега, јер се наше светиљке гасе. А мудре одговорише: Бојимо се да не би недостајало и нама и вама, зато идите продавцима и купите себи (Мт. 25,8-9), Ко су продавци? Продавци су сиромаси; ти више добијаш него што дајеш, јер њему дајеш земаљско а добијаш небеско. Кад су дакле оне пошле да купе, стигао је женик. Оне које су биле спремне уђоше у брачне одаје и врата се за њима затворише. Оне пак које су задоцниле, наиђоше на одговор: Заиста вам кажем не познајем вас (Мт. 25,12). Видиш, оне нису имале милостињу, па им је зато узалудан био труд око девствености и остале су изван брачне одаје. Схвативши дакле корист од милостиње, творимо је, браћо, како бисмо и ми доспели у брачну одају, и како бисмо се наслађивали вечним добрима, по благодати Господа нашег Исуса Христа, са Којим нека је слава Оцу, са Светим и Благим и Животворним Духом, сада и увек, и у векове векова. Амин.

Post na vodi šta sme da se jede – Posna jela na vodi manastirski recepti

Kada kažemo da se prilikom posta na vodi izbacuju sve namirnice životinjskog porekla i da se jede hrana koja se kuva isključivo na vodi, isprva vam deluje da nemate neki izbor hrane. No, to nije istina. Imate i te kako veliki izbor hrane, ali to je hrana koju ćete morati sami da pripremite.

Dakle, ne možete se hraniti u pekari ili naručivati brzu hranu, jer se ona sprema na ulju. U pekari možete naći jedino hleb i kuvani đevrek da gde se poštuju pravila posta na vodi.

Sme da se jede bareno i sirovo voće i povrće, orašasti plodovi, biljne zamene za mleko i sir (nemojte uzimati kačkavalj sa mlečnim proteinom, nije posan). Zapravo, izbor hrane vam i dalje ostaje prilično velik.

Posna jela na vodi manastirski recepti

Post može da vam bude sasvim zabavan i vreme za eksperimentisanje u kuhinji. Tada ćete moći da isprobate razna jela koja inače ne biste spremali. Pored toga, predrasuda je da posna jela na vodi nisu ukusna.

Osim toga ona su mnogo zdravija i lakša za stomak. Zato nekad post dovodi do mršavljenja, iako nije dijeta, niti je to namera vernika. Prosto, telo uz lakšu hranu, lakše funkcioniše.

Možda će vam se ovi manastirski recepti toliko dopasti da ćete posna jela na vodi praviti i kada se post završi.

Posni ručak na vodi

Predlažemo vam da za ručak napravite krem čorbu od paradajza. Biće vam potrebni sledeći sastojci:

500 ml soka od paradajza ili tomatela,

300 ml vode,

2 šargarepe,

1 glavica crnog luka,

2 krompira,

so,

biber,

peršun.

Priprema: Skuvajte šargarepu, krompir i luk u 300 mililitra vode. Kada krompir krene da se raspada, sklonite ga sa ringle i izmiksajte štapnim mikserom. Dobićete kremastu čorbicu koju ćete potom začiniti sa malo soli, bibera i peršuna po ukusu.

Riža sa prazilukom i fašir od pahuljica

Odvojićemo recepte, jer se posebno spremaju faširke, a posebno pirinač. Za pirinač će vam biti potrebno:

1 praziluk

300 grama pirinča,

500 mililitra vode,

biber,

začini po želji,

1 kašika sitne crvene paprike

Priprema: prodinstati praziluk na vodi, prokuvati pirinač, treba da se krčka oko 30 minuta i da za to vreme pokupi svu vodu. Pomešati pirinač sa prazilukom i dodati začine po želji.

Sastojci za faširke:

1 glavica luka,

3 šolje od 2dl ovsenih pahuljica,

kocka za posnu supu,

4 čena belog luka,

4dl vode,

1 kašika crvene paprike.

Prirpema: naseckati crni i beli luk sitno, dodati vode, istopiti kocku za supu, i dodati ovsene pahuljice. Kad dobijete gustu smesu, ubacite paprike po želji. Nemojte soliti, već će biti slano zbog supe. Onda oblikujte faširke, i ispecite ih bez ulja na pek papiru 20 minuta na 220 stepeni.

Onda prelijte sa šoljom vode, prekrijte folijom i pecite još 10 minuta, potom ugasite rernu i ostavite još 30 minuta u isključenoj rerni.

Ceo snimak kako se prirpema postan ručak na vodi možete pogledati ovde:

Manastirska pita za post na vodi

Manastirska pita je lagani kolač koji će vam se sigurno dopasti, a evo koji vam sastojci trebaju:

100 grama šećera,

6 kašika džema od kajsija,

1 šolja suvog grožđa,

1 šolja seckanih urmi,

1 šolja seckanih oraha,

500 ml mlake vode,

sok jedne pomoradnže i izrendana kora,

pola kašičice praška za pecivo,

limunova kora,

kašičica sode bikarbone,

pola kašičice cimeta.

Sve sastojke dodati u veliku činiju, dobro pomešati, preručiti u pleh sa pek pa pirom na dnu i izravnjati kašikom. Peći na 180 stepeni 30 minuta. Onda izvadite iz rerne i premažite sa 3 kašike džema od kajsija i 3 kašike mlevenih oraha. Vratiti u rernu da se peče još 10 minuta.

Manastirski pasulj 

Pasulj (4 šoljice) dan pre proberite i potopite u hladnu vodu da odstoji. Skuvajte ga redovno. Nalijte vodu da pasulj pliva u njoj i tu prvu vodu bacite. Dolijte ponovo tečnost i nastavite kuvati. Izblendirajte luk, dve glavice i malo crvene paprike i dospite u lonac. Pred sam kraj kuvanja kada su zrna potpuno omekšala dodajte i naseckannu glavicu paradajza, malo prešunovog lišća i soli. Ostavite još malo na ringli da se ukusi spoje i paradajz skuva.

Pastrmka i pirinač sa povrćem

Pastrmku dobro oprati i namazati iznutra i spolja mešavinom vegete, soli i bibera. Po želji dodati i muskatni oraščić. Sitno iseckajte beli luk i prespite preko ribe. Prespite sa malo limunovog soka. Pecite pastrmku u aluminijumskoj foliji na 220 stepeni oko pola sata. Nakon toga je otvorite i pecite još desetak minuta. Pirinač pripremite tako što ćete ga prvo oprati a zatim obariti. Dovoljna vam je jedna šolja. Posebno obarite  200 grama mešanog povrća. Smese povežite i poslužite sa ribom

Kačamak

300 grama kukuruznog brašna usuti polako u pola litre već proključale posoljene vode.  Dok sipate brašno energično mešajte varjačom da kačamak ne zagori. Dovoljno ga je kuvati desetak minuta. Možete ga poslužiti i kao zaseban obrok ali i kao prilog uz jela od ribe.

Ako želite malo da se zasladite napravite ukusne knedle sa pekmezom od šljiva. Za ove knedle potrebno vam je pola kile brašna i pola kile krompira, prezle, so i šećer. Obaren krompir ispasirajte i pomešajte sa brašnom. Zatim malo posolite i pravite okruglice u koje ćete umetnuti po malo džema od šljiva.

Kako ne prekršiti post na vodi?

Post na vodi zaista ne mora da bude tako težak. Sve zavisi kako ste njemu sami pristupili, da li ćete samo misliti na mrsnu hranu, da li će vam biti teško da se suzdržite od teških misli.

Post jeste vreme kada treba da se okrenemo ka sebi, razmislimo o sebi i vidimo šta nas najviše tera na greh. Nekome je lako da izdrži post, ali ne može da “posti dušom”, nekome je suprotno lakše.

No, svima u nekom trenutku bude teško da poste, naročito ako okolina nije uključena u to. Tada vam preporučujemo da grickate i jedete ono što je “dozvoljeno”, kikiriki, suvo voće, pečene leblebije su odlične grisine, a možete se i častiti sirovim veganskim kolačem koji su pravljeni na vodi od sirovih sastojaka.

Izvor: objektiv.rs

Biljke koje su i jestive i ukrasne: 7 vrsta voća koje možete uzgajiti u svom stanu!

Na pola puta između isključivo dekorativnih sobnih biljaka i jestivih biljčica koje uzgajamo u svojim malim sobnim vrtovima nalazi se jedna posebna kategorija – biljke koje su i jestive i ukrasne! Riječ je, naravno, o različitim stabalcima voćaka koje u prirodi i na suncu mogu izrasti u raskošno drveće golemih proporcija, no u svom patuljastom obliku i u velikim teglama čine odličan dekorativni detalj u našim interijerima. Ispravna briga i pravi uvjeti važni su ako želite da se vaša unutarnja voćka razvija i uspijeva, a ako pritom imate kao cilj svježe plodove, sigurni smo da ćete se dodatno potruditi kako bi vaša biljka zaista uživala u vašem domu.

Smokva

Ako želite smokvu koja daje plodove, nemojte nabaviti takozvani lirasti fikus iz porodice smokava koji se na engleskom zove i Fiddle Leaf Fig. On možda jest veoma dekorativan, no nikada neće proizvesti jestive plodove. Radije potražite Brown Turkey smokvu koja se još naziva i Negro Largo. Ta biljka s lijepim duguljastim listovima može podnijeti opsežnije obrezivanje, oprašuje sama sebe i može napredovati u zatvorenom prostoru. Veličina posude u koju ste je posadili uticaće na veličinu same biljke, kao i bogatstvo plodova – što više smokava želite, to drvce mora biti veće. Svoju smokvu zalijevajte jednom sedmično, i to sve dok voda ne krene isticati van, a obrezujte je kada dosegne veličinu koju želite. Ako želite da nosi voće, svoju smokvu morate držati na jarkom svjetlu, idealno na sjevernu stranu. Ove biljke uopće ne vole hladnoću pa ih stoga držite podalje od promaje.

Limun i limeta

Za uzgoj limuna ili limete u svome domu odaberite patuljaste vrste koje se samooprašuju poput Meyer limuna (lat. Citrus × meyeri) ili Kaffir limete (lat. Citrus hystrix). Zdrava stabla citrusa traže blago kiselo tlo na bazi od ilovače, a vole i puno vlage u zraku, i to čak do 50 posto. Taj uslov možete rekreirati redovnim špricanjem stabla vodom. Tlo biljke mora biti u potpunosti suho prije zalijevanja. Citrusi trebaju puno svjetla, i to od 8 do 12 sati svakog dana pa smjestite svoje drvo na najsunčanije mjesto koje imate u kući, a najbolje bi mu odgovaralo mjesto koje je izloženo suncu s dvije strane. Ako imate vanjski prostor, vaša će vam biljka biti zahvalna ako je nekoliko mjeseci držite na svježem zraku, pogotovo ako je ljeto blago.

Maslina

Maslina je stablo koje se samooprašuje i bogato rodi, a ne treba mu toliko njege u poređenju s ostalim voćkama. Kada kupujete svoju maslinu, imajte na umu da je mnogo vrsta isključivo dekorativno, što znači da neće roditi, no postoji i mnogo vrsta koje to čine, poput Arbequine ili Pichioline. Maslinu je potrebno zaliti tek kad gornjih nekoliko centimetara zemlje isuši, a potrebno ju je rjeđe zalijevati u jesen i zimu kada se biljka prirodno odmara. Maslini je potrebno barem šest sati sunčeve svjetlosti dnevno. Stavite svoju biljku blizu sunčanog prozora okrenutog prema jugu.

Avokado

Jako je teško dobiti kućni avokado da rodi plodove, no nije nemoguće. Umjesto da uzgojite svoj avokado iz sjemenke, potražite stablo avokada nastalo presađivanjem sa stabla koje provjereno nosi ukusne plodove. Prirodno manje vrste poput Wurtz, Gwen ili Whitsell avokada stabla su s kojima biste mogli imati najviše uspjeha, a nije ih potrebno oprašivati. Na dno tegle stavite malo pijeska, a potom je napunite klasičnom mješavinom za sadnju kako vaše stablo ne bi imalo mokre krajeve korijenja. Redovito zalijevajte avokado, ali pripazite da tlo ne bude pretjerano vlažno. Zrele plodove možete pustiti da vise na stablu i po nekoliko tjedana. Avokado voli puno jarkog svjetla pa ako je moguće, stavite ga kraj prozora s pogledom na jug.

Banane

Neka stabla banane proizvode jestivo voće, a pojedine vrste stvaraju plodove koji su nejestivi. Opet je ključno da odaberete patuljaste varijante poput Super Dwarf Cavendish banane ili Dwarf Red koje neće izrasti prevelike. Banane se same oprašuju pa se ne morate brinuti za taj dio rasta vaše biljke. Tlo u koje je zasađena vaša banana mora biti lagano i rastresito, a svoju biljku morate nadohranjivati jednom mjesečno. Zbog svojih golemih listova banane vole puno vode, no ipak je potrebno pričekati da se tlo u potpunosti isuši između dva zalijevanja. Listove možete prskati vodom kako biste oponašali vlažne klimatske uvjete koji odgovaraju ovoj biljci. Banana treba puno svjetla pa je i nju najbolje smjestiti na jug, a s vremena na vrijeme je zarotirajte tako da sve njene strane dobiju malo sunca.

Murva ili dud

Patuljasta verzija ove biljke zvana Dwarf Everbearing dobar je izbor za unutarnje prostore. Bobice murve koje izgledaju poput manje kupine treba obrati čim sazru kako bi plodovi ove biljke postupno sazrijevali, a ne svi u isto vrijeme. Murva raste sporo i vole puno prostora u tegli, a za zemlju vam može poslužiti klasična mješavina za sadnju. Redovno je zalijevajte, a najbolje mjesto u vašem domu za nju je toplo i osunčano mjesto. Od proljeća do jeseni, ako je ikako moguće, smjestite je na svjetlost.

Izvor: jutarnji.hr

Zahvalnost i ljubav prema MAJCI su osnova svakog uspeha, bilo na poslu, bilo u životu!

Psihoterapeut Bert Helinger objašnjava zašto loš odnos sa majkom može da bude po naš život koban.

Mnogi ljudi nisu svesni da su zahvalnost i ljubav prema majci osnova svakog uspeha, bilo na poslu, bilo u životu. Nezahvalnost i negativan odnos prema majci mogu imati dalekosežne posledice po nas. Čim se u našim srcima uspostave ljubav i mir prema majci, nosi nas obilje života“.

Rekao je poznati psihoterapeut Bert Helinger. Koliko god da smo nesrećni, to ne bi trebalo da se odrazi na naše ponašanje prema ženi koja nas je rodila. Hajde da progutamo svaku ružnu reč i obradujmo je čestim posetama. Mladost je surovo doba života kada manje razmišljate o posledicama svojih postupaka.

Nekom ko je mlad, čini se da će sve trajati večno, da se ništa loše neće desiti ni njemu ni bilo kome drugom i da za sve ima vremena. Međutim, kako godine prolaze i počinje proces sazrevanja, ponekad mladi ljudi shvate da su nešto preskočili, propustili, zakasnili, a onda nema nazad… Jedna od najbolnijih spoznaja je da nismo bili oprezni i dovoljno dobar prema našim majkama.

Deca misle da su majke Bogom dane i svoju krajnju ljubav uzimaju zdravo za gotovo. To se prenosi i u kasniji period, kada odrastu i osnivaju svoje porodice. Dete je za majku uvek dete, koliko god da ima, a ova večna istina se, nažalost, zloupotrebljava. Ne sa svima, naravno, ali mnogi ne misle da jednog dana njihove majke više neće biti i da zato prema njoj treba postupati sa najnežnijom i najodgovornijom pažnjom, posebno kada ostari.

Da se ​​sutra ne patimo i kajamo, izbegavajmo da im govorimo reči koje kasnije ne mogu da vrate, ali mogu da nas spale dok smo živi.

“Ponekad nam život zadaje udarce koji potkopavaju naše samopouzdanje i veru. Tražimo pomoć okoline, prijatelja i kolega, zaboravljajući da zbog naše patnje najviše pati naša majka. A kada ona pokušava da nas uteši, redovno smo u zabludi da ona nije bila u našem položaju, da to nije doživela i da su naše patnje isključive”, kaže psihoterapeut Bert Helinger.

Izvor: kurir.rs