Naslovna Blog Stranica 61

Kada nam odlazi neko drag, ne boli smrt, već boli sve ono što ide posle

Boli praznina koja nikada neće biti popunjena. Boli nemogućnost da još nešto uradimo za njega. Bole reči koje nismo rekli, a mogli smo. Bole suze. Bole uspomene. Bole ćutanja…

Boli to što znamo da nikada više nećemo biti zajedno, što nećemo da ga vidimo i što neće da nam se javi. Boli to što će svuda da nam fali i što će uvek biti taj neko koji nedostaje…

Kada nam odlazi neko drag, ne boli samo njegova smrt već i život koji je mogao još da traje a ugasio se. Bole pobede podjednako kao porazi, uspesi podjednako kao neuspesi i sve se, odjednom, na trenutak, poravna, postaje besmisleno, prazno.

Kada nam odlazi neko drag, odlazi i muzika koju je slušao, ljudi koje je poznavao, snovi koje je sanjao, odlaze njegove dileme, njegove tajne, njegovi strahovi. I sve boli…

Boli kada postavimo pitanje da li je sve bilo uzalud?

Da li smo pogrešili?

Ili, da li je moglo drugačije?

A dobro znamo da nije…

Boli kada se setimo da ga nema. Boli svako sećanje na njega. Bole fotografije. Bole mesta kojima smo prolazili. Bole reči koje smo rekli. Bole reči koje nismo rekli, a morali smo. Bole njegovi prijatelji. Bole njegove ljubavi. Bole svačije ljubavi kada razmišljamo o njemu. Boli sve što podseća na njega, svaki delić ovog sveta…

Kada nam odlazi neko drag, ne boli samo bol, boli sve drugo. Boli što zauvek nestaje i što ga više nigde neće biti. Boli saznanje da nikada više neće moći da se raduje, da se smeje, mašta, trči, plače, voli. Boli sve ono što je mogao da uradi, a nije. Boli sve ono što je tek trebao da prođe, a nije. Boli proleće, boli sunce, boli more, boli nebo, boli kiša. Boli sve ono što živi bez njega, boli čitav svet…

Kada nam odlazi neko drag, sve odjednom stane, zaustavi se na trenutak i podseti na prolaznost, na godine koje su prošle i koje će proći. Pravimo iskorak iz sadašnjosti i postajemo deo beskrajne vanvremenske nedokučive staze koja vodi samo u jednom smeru.

Kada nam odlazi neko drag, odlazimo i mi zajedno sa njim. Jedan deo nas, možda najlepši. Odlazi ono nešto što smo imali sa tom osobom i ni sa jednom drugom. Odlazi sa njim i jedan deo našeg života koji smo proživeli i koji se upravo njegovim odlaskom završio i pretvorio u sećanje.

I na kraju, kada nam odlazi neko drag, ne boli smrt, već boli sve ono što ide posle. A posle, nažalost, ne ide ništa. I upravo to ništa najviše boli.

Izvor: stefansimic.net

Medicinska sestra usvojila bebu koju niko nije posetio u bolnici kada se rodila – Roditi dete je čudo, a usvojiti dete je sudbina!

Devojčicu koju niko nije došao da vidi kada se rodila usvojila je medicinska sestra koja se brinula o njoj, dok je prevremeno rođeno dete ležalo na intenzivnoj nezi.

Liz Smit (45) oduvek je želela da bude majka, ali kako pati od neplodnosti, rečeno joj je da nije dobar kandidat za VTO.

No, istog dana kada je čula ove bolne vesti, na svom poslu upoznala je tek rođenu Žizel, tešku svega 850 grama.

Beba je imala čitav niz zdravstvenih problema, jer je rođena u 29. nedelji, a njeni roditelji bili su zavisnici od narkotika.

Žizelu niko nije došao da vidi za svih nekoliko meseci koliko je provela na intenzivnoj nezi na neonatologiji.

Zdravstveni radnici bolnice u Bostonu (Masačusets) posvetili su joj mnogo pažnje, jer zbog droge koju je uzimala njena majka njeni organi za ishranu se nisu formirali kako treba.

Jedna sestra predložila je Liz i njenom mužu da uzmu dete, jer su joj potrebni medicinski hranitelji.

Liz nikada nije razmišljala o hraniteljstvu ili usvajanju, ali kada je upoznala Žizel, odmah se vezala za dete i počela da je redovno posećuje i brine se o njoj.

Država je postala staratelj male Žizel, ali je nekoliko meseci kasnije Liz podnela zahtev za hraniteljstvo.

Žizelini roditelji su imali pravo na nadgledane posete, ali su se one vremenom smanjile i od hraniteljstva prešlo se na ideju o usvajanju.

– To je bio emotivni rolerkoster. Kada smo počeli da brinemo o njoj, cilj je bio da je ujedinimo sa njenim roditeljima.

Ipak, oni su izgubili sva prava prošlog juna kada je ustanovljeno da ne mogu da je adekvatno podižu.

Kada sam čula da su njihova prava okončana, bila sam veoma tužna, ali i veoma srećna.

Dobija sam ćerku, ali istovremeno bila sam veoma tužna zbog njih, jer je oni gube- rekla je Liz medijima.

Boriti se sa zavisnošću i biti mama i tata bilo je nemoguće za Žizeline biološke roditelje.

– Zvanično sam usvojila Žizel (2) prošlog oktobra. Roditi dete je čudo.

Ali usvojiti dete je sudbina. To je ono što veže ljude – rekla je Liz.

Žizel je sve bolje, ali i dalje mora da se hrani na flašicu.

– Sećam se s vremena na vreme nekih bolnih trenutaka, ali kada je pogledam, toliko sam srećna, da ne mogu da poverujem da sam ikada brinula oko bilo čega.

Ne mogu više da pamtim teška vremena, jer me ona čini toliko srećnom – rekla je Liz.

Izvor: OazaZnanja

Provereni način za čišćenje i podmladjivanje organizma – Ovako Japanci čiste creva, krvne sudove, zglobove od toksina i teških metala (RECEPT)

0

Štetne materije se skladište u organizmu i kvare normalni ritam njegovog rada, unistavajući metabolizam, pa ljudi počinju da se osećaju veoma loše. To mogu biti simptomi kao sto su slabost, pospanost, zbunjenost, česte prehlade, opšti pad imuniteta.

Dakle, veoma je važno sprovoditi čišćenje organizma od toksina. Postoje razne metode detoksikacije i provereni načini za čišćenje i podmladjivanje organizma. Između ostalih, postoji i detoksikacija organizma pomoću pirinča.

Čišćenje organizma pirinčem

  • Uzmite običan pirinač, toliko supenih kasika, koliko imate godina (ako imate 35 godina, znaci 35 supenih kasika itd).
  • Dobro ga isperite i naspite u teglu.
  • Teglu napunite toplom prokuvanom vodom, zatvorite poklopcem i stavite u frižider.
  • Ujutru svu vodu iscediti. Uzmite 1 supenu kašiku pirinča i kuvajte ga 3-4 minuta bez soli (u drugoj, običnoj tekućoj vodi).
  • Pojedite ga na prazan stomak, poželjno do pola osam ujutru.
  • Preostali pirinač ponovo zalijte prokuvanom ohlađenom vodom i ostavite u frižider do sledećeg jutra.
  • Ovu proceduru za čišćenje organizma ponavljajte svaki dan dok ima pirinča u tegli.

Tajna metode se krije u zrnu pirinčca, koje ima kristalnu strukturu. Kada se zrna potope u vodu, sa njih se spira skrob i pojavljuju se ćelije. Pirinač se vari u crevima, a ne u želucu, njegova zrna deluju kao absorbent (upijač).

Sa ovom metodom pročišćavaju se creva, krvni sudovi, zglobovi i drugi delovi organizma od toksina, teških metala i drugih štetnih materija. Čišćenje organizma sa pirinčem pomaže da se normalizuje metabolizam i reguliše višak telesne težine.

Posle tretmana osećaćete se ne samo zdravije, već i mlađe.

Postoji jedan uslov: posle uzimanja pirinča ujutru poželjno da ne jedete i ne pijete najmanje 3 sata.

Posle ovakvog čišćenja organizma nestaju bolovi u leđima, vratu, zglobovima. Efekat tretmana nije trenutan, već postepen. Posle dve nedelje počinje pravo čišćenje organizma.

Posle određenog vremena uzimanja pirinča aktivira se samočišćenje organizma, što će se i nastaviti samo posle tretmana u roku od nekoliko meseci.

Ne zaboravljajte da unosite dosta tečnosti u organizam – minimum 2l dnevno, najbolje – vodu i zeleni čaj.

Pre primene tretmana konsultujte se sa svojim lekarom.

Izvor: uspesnazena.com

 

Mačke su lek za dušu i telo: Prenose ljubav, umiruju i leče predenjem!

0

Žan-Iv Goše iz francuskog grada Tuluza koji sprovodi “terapiju predenja” istakao je da predenje smiruje i deluje kao “lek bez neželjenih dejstava”.

“Kada se organizam bori protiv teških situacija, kao što je stress, predenje mace emituje umirujuće i blagotvorne zvuke koji pomalo deluju kao muzika”. objasnio je Goše. Istakao je da na predenje čije su frekvencije niske, između 20 i 50 herca, ne reaguje samo ljudska bubna opna, već i nervni završeci na koži, pa se tako pozitivne misli i dobro raspoloženje prenose na mozak čoveka.

Pozitivno dejstvo mačaka se, međutim, ne sastoji samo u predenju, prenela je agencija AFP. “Maca je večita beba koja voli da bude mažena i traži samo da se sa njom igra, što u nekim slučajevima nadoknađuje emotivni nedostatak ljudima bez dece”, rekao je Goše.

Nauka kaže da članovi porodice koji imaju kućnog ljubimca međusobno su više povezani, pa lakše rešavaju sukobe. Primećeno je i da je oporavak  nakon bolničkog lečenja mnogo brži uz prisustvo mace ili psa, kao i da životinje pozitivno utiču na imuni sistem i sprečavaju mnoge bolesti. Uglavnom, sva delotvornost mačaka pre svega leži u pozitivnim osećanjima koja podstiču kod svojih vlasnika, jer lepe misli znače i lep život!

IZVOR: kurir.rs

 

 

 

Bolna ispovest majke: Ne zovem ih, čekam da se deca mene sete, osećam se šugavo i napušteno kao pas

Starenje je prirodan deo životnog ciklusa, ali to ne znači da nam starenje naših roditelja i drugih članova porodice u ozbiljnijim godinama lako pada.

Bolna ispovest majke koju su deca zaboravila i ne posvećuju joj pažnju potresla je mnoge

Kod starijih ljudi izolacija može dovesti do depresije i povlačenja u sebe, a istraživanja su pokazala da i najskromniji znak pažnje može umanjiti njihov osećaj nemoći i poboljšati im psihičko i fizičko zdravlje.

Tužno je kada bilo koja majka na ovom svetu oseti da je sama, zaboravljena, zapostavljena od strane svoje dece.

Navodno, ovo je potresna ispovest jedne majke koju vam prenosimo u celosti.

„Imam 65 godina i živim sama. Dvoje dece, sin i ćerka imaju svoje živote daleko odavde, imaju svoju decu i svoje probleme.

Ne zovem ih, čekam da se oni mene sete, a to se vrlo retko desi.

Ove godine su mi i rođendan zaboravili čestitati. Nema veze, nisam im zamerila.

Znam kako im je, i ja sam bila isfrustrirana u njihovim godinama. 

Previše sam kidala sebe brinući se kako da ih odgojim i omogućim sve neophodno.

Drago mi je što sam uspela da ih i školujem i napravim dobre ljude od njih ali mi je žao što sam se toliko nervirala oko svega. Zbog čega?

Da bih sad bila sama i sedela čitav dan u četiri zida čekajući da mi telefon zazvoni da mi bar neko kaže „Srećan ti rođendan“ i osećam se tako šugavo i napušteno kao pas?

Pa neka… Hvala vam. Mogu ja sve sama.

Ja ću sebi uvek naći hobi i držati pozitivnu stranu svojih misli.

A vi neka vam je Bog u pomoći. Moliću se da vam život ne dadne sudbinu kakva je mene zadesila.

Moliću se da vas deca ne zaborave, čak i ako ste uvek bili tu za njih i pomogli im u svemu što so pomoći moglo, kao što ste vi mene zaboravili.

Neka.. Ne zamerim vam. Ali setićete me se kad me ne bude bilo.

Setićete se i rođendana i svega, i tada će vam proći kroz glavu svaka situacija u kojoj ste se ogrešili o svojoj majci.

Majka vas je dovela tu gde jeste, ona se ne sme zaboraviti tek tako. Ali neka… Dok sam živa biću tu uz vas, bez obzira na sve“.

Pačija jaja su dva puta hranljivija od kokošijih – Evo šta još niste znali o pačijim jajima!

0

U mnogim zemljama u svetu, pa i kod nas u ishrani se najčešće koriste pileće i ćureće meso i jaja. Jedan od razloga zašto je na tržištu najzastupljenija ova vrsta živine i proizvoda od nje jeste i veća ekonomska dobit. Međutim, velika je šteta jer su pačija jaja veća i bogatija žumancem od kokošijih, ona takođe imaju znatno više vitamina i proteina nego što imaju jaja kokoške. Evo šta još niste znali o pačijim jajima.

Kako izgledaju pačija jaja?

Pačija jaja su veća od kokošijih i to oko 50% veća od standardnog velikog kokošijeg jaja. Često se mogu sretati u više različitih boja. Kajuga patka, popularna crno-zelena vrsta, polaže jaja koja imaju sivkaste nijanse, a ponekad su i jako crna. Druge vrste pataka uglavnom polažu bela, svetlo zelena ili braon jaja.

Da li su pačija jaja kalorična?

Sa jedne strane s obzirom na to da imaju veći sadržaj žumanca, pačija jaja imaju i znatno veći procenat masnoće i holesterola nego što imaju kokošija jaja.

Ipak, sa druge strane ona imaju i veću količinu proteina, a samim tim i veću koncentraciju omega 3 kiselina, što ih svrstava u grupu omiljenih proizvoda onih koji su u potrazi za visoko kaloričnom hranom. Pored toga, pačija jaja prema ostalim nutricionističkim svojstivma vrlo slična kokošijim jajima.

Da li su pačija jaja zdrava za ishranu?

Da, itekako su zdrava i to ništa manje od kokošijih jaja. Kod ljudi postoji i strah od salmonele, međutim ona nisu ništa više štetnija od kokošijih.

Kako pripremati pačija jaja?

Pačija jaja možete pripremati isto kao i ostale vrste jaja, jer ne postoji ništa što bi sa jednom vrstom jaja mogli pripremiti a sa drugim ne. Međutim, kako su pačija jaja veća i imaju veći procenat masnoće, recepti namenjeni za kokošija jaja neće baš uvek moći da se iskoriste ukoliko bismo ih zamenili. Ako želite da nešto pripremite sa pačijim jajima, pre svega proverite koliko bi pačijih jaja trebalo da iskoristite u zameni.

Izvor: Modern Farmer

BOL NESTAJE KAO RUKOM ODNEŠEN: Goveđi želatin za zglobove, hrskavicu, ligament, kosti … (RECEPT)

0

Loše držanje je glavni uzrok bolova u leđima, nogama i zglobovima, a vrlo efikasan lek koji će vas potpuno osloboditi ovih tegoba jeste goveđi želatin, jedan od sastojaka i dodataka jelima koji se najviše pominje u receptima za pripremu kolača naših baka, a koji vam sigurno stoji na polici u kuhinji ili špajzu.

Iako se nekada nije znalo koja su lekovita svojstva goveđeg želatina, danas je dobro poznato da on blagotvorno utiče na naše zglobove, hrskavicu, ligamente, vezivno tkivo, čini ih jačim i otpornijim na povrede.

Osim što preventuje osteoporozu i osteoartritis, želatin jača i srčani mišić, reguliše metabolizam, poboljšava pamćenje, čini kožu zdravijom i elastičnijom, jača strukturu kose.

Ukoliko imate problema sa kostima i zglobovima, evo recepta za napitak koji će vam odagnati bol.

Priprema je vrlo jednostavna: pomešajte kesicu želatina (goveđeg porekla 5 g) sa četvrtinom šoljice hladne vode. Preporučuje se da je pripremite uveče, pre odlaska u krevet.

Ostavite želatin da odstoji do ujutru dok se ne pretvori u mlečnu supstancu – potom ga dodajte u čaj, mleko ili sok i popijte ujutru na prazan želudac.

Na tretmnu bi trebalo da budete mesec dana, a zatim treba da napravite pauzu od šest meseci. Nakon toga možete da ponovite postupak, iako verovatno za tim neće biti potrebe. Da bol iz vrata, leđa, nogu i zglobova jenjava, primetićete već nakon sedam dana.

Izvor.: espreso.co.rs

Ako su vam slomili srce, vjerujte da će vam Bog poslati nekog boljeg

Znam kako se osjećaš. Znam razarajuće emocije koje vas muče. Vidim simptome slomljenog srca po tebi. Vidim ožiljke vašeg srca izvana. Vidim pustoš i bol u vašem pogledu . Mogu vidjeti posljedice beskrajnih noći u plaču. Vidim gubitak boje i vitalnosti u vašem licu. Mogu vidjeti gubitak težine od previše stresa da jedete. Osjećate apatiju prema stvarima koje su vam jednom davale radost.

Slušaj me kad kažem da ovo nije kraj. Ovo nije definitivan kraj, već prilika za nešto bolje i novo koje će ući u vaš život. Slušaj me kad kažem da ovo nije očajna tragedija iako vjerujete da jest. Za svaki gubitak, postoji pobjeda i za svaku tragediju, postoji uskrsnuće – to je temeljni ciklus života. A ako moje riječi ne uspiju promijeniti vaš um, slušajte jedan glas koji nadgleda sve nas.

Ako je vaše srce slomljeno, pouzdajte se u Boga. Vjerujte da Bog ima razlog za ovu trenutnu situaciju na vašem putu.

Vjerujte da Bog ima veći plan za ovu muku. Vjerujte da Bog treba da doživite tu bol da biste mogli izgraditi snagu i otpornost. Vjerujte da vas Bog priprema za ono što slijedi.

Ako je vaše srce slomljeno, vjerujte da će vam Bog naći nekoga bolje, netko dostojan duše kao što je vaša. Povjerite se u Boga, jer niste sami. Bog nadgleda vas i vjeruje da će isporučiti bolju ljubav koja mijenja srca umjesto da ih lomi.

Izvor: novipocetak

 

 

  BLITVA – Sprečava rak, jača kosti, čuva srce, stabilizuje nivo šećera u krvi… (RECEPTI)

Blitva je niskokalorično povrće sa visokim sadržajem magnezijuma, gvožđa, kalijuma i vitamina A, C i K, a ovo tamnozeleno lišće inače spada u red vrlo hranljivih sastojaka u ljudskoj ishrani i mnogostruko prija našem zdravlju. Osim što čuva zdravlje srca, blitva se brine o nivou šećera u krvi, čuva kosti…

 Iako se kelj često smatra kraljem zeleniša, blitva ima podjednako impresivan niz nutritivnih dobrobiti. Pripada porodici Cheno­po­di­oideae, u koju spadaju repa i spanać. Uzgaja se širom sveta, a poreklom je sa Mediterana i cenjena je zbog svoje sposobnosti da raste na siromašnim zemljištima jer ne traži mnogo vode i svetlosti.

Postoje mnoge vrste blitve, od kojih neke imaju šarene stabljike i žilice poput dragulja, što ovo povrće čini posebno prijatnim za oko. Štaviše, njeno lišće i stabljika pružaju obilje vitamina, minerala i moćnih biljnih jedinjenja.

Mala porcija barene blitve pokriva našu dnevnu potrebu za vitaminima A i K i gotovo ispunjava dnevni unos vitamina C. Štaviše, blitva je dobar izvor kalcijuma, magnezijuma, bakra, cinka, natrijuma, fosfora i vitamina E. Ova zelena hrana nije prepuna samo hranljivih sastojaka, već je i izuzetno kalorična, što je čini pogodnom za mršavljenje.

Blitva je takođe bogata antioksidantima, borcima protiv slobodnih radikala u našem telu, uključujući beta karoten i flavonoide, što pomaže protiv bolesti srca i raka pluća. Mnogi antioksidanti u blitvi uključuju polifenole, vitamin C, vitamin E i karotenoidne biljne pigmente, kao što je beta karoten. Ove hranljive materije pomažu u zaštiti ćelija od oštećenja slobodnim radikalima. Ishrana sa visokim sadržajem antioksidanata u blitvi može smanjiti naše šanse za razvoj određenih hroničnih bolesti. Na primer, u pregledu osamnaest studija, ljudi sa najvećim unosom beta karotena imali su znatno manji rizik od razvoja raka pluća od onih sa najmanjim unosom.

Blitva sadrži nekoliko flavonoidnih antioksidanata, uključujući kvercetin, kempferol, rutin i viteksin. Kempferol je moćno antiinflamatorno jedinjenje koje može delovati antikancerogeno. Istraživanja pokazuju da vitekin, još jedan flavonoid koji se nalazi u blitvi, pomaže u borbi protiv srčanih bolesti snižavanjem krvnog pritiska, smanjenjem upale i sprečavanjem zgrušavanja krvi.

Blitva je bogata vlaknima, važnim hranljivim sastojcima koji mogu pomoći u održavanju težine, smanjiti rizik od određenih vrsta karcinoma i unaprediti zdravlje srca. Vlakna su nezamenljivi hranljivi sastojci koji imaju mnoge važne funkcije u našem telu. Na primer, blitva hra­ni korisne crevne bakterije, podstiče redovno pražnjenje creva, pomaže u održavanju zdravog nivoa holesterola i usporava varenje, stabilizujući nivo šećera u krvi. Samo jedna šolja (175 g) kuvane blitve daje oko četiri grama vlakana, što je petnaest odsto dnevnih potreba organizma. Ishrana bogata vlaknima pruža brojne zdravstvene prednosti, jer ljudi koji se na taj način hrane imaju niže stope raka debelog creva, raka želuca i bolesti srca, kao i znatno nižu telesnu težinu od onih koji konzumiraju hranu siromašnu vlaknima.

Blitva je bogata vlaknima i antiok­sida­n­tima, što može da poboljša kontrolu šećera u krvi i smanji rizik od dijabetesa. Prepuna je hranljivih sastojaka koji mogu da smanje šećer u krvi, a vlakna blitve pomažu u odr­ža­vanju zdravih nivoa glukoze u krvi. Hra­na bogata vlaknima usporava probavu, što smanjuje brzinu apsorpcije šećera u krvotoku, sprečavajući povišen šećer u krvi i stabilizujući nivo glukoze. Vlakna takođe pomažu u smanjenju in­sulinske rezistencije, stanja u kojem ćelije prestaju da reaguju na insulin, a insulinska rezistencija povezana je sa većim rizikom od dijabetesa, bolesti srca i gojaznosti. Konzumacija povrća bogatog vlaknima, poput blitve, može da poboljša simptome kod dijabetesa i rezistencije na insulin i smanjuje šansu da se ove bolesti uopšte pojave.

4 recepta za jela od blitve:

  1. Omelt sa blitvom

Potrebno: 2 veze blitve, 4 jaja, 2 kašike pavlake, 2 kašike mleka, malo soli i malo masti.

Priprema: Na zagrejanoj masnoći kratko propržiti sitno isečenu blitvu (koristite i peteljke) pa je preliti sa umućenim jajima, pavlakom i mlekom. Služiti doplo uz dvopek i čaj.

  1. Pirinač sa blitvom

Potrebno: 1 veza mladog luka (ili 2 glavice crnog luka); 4 veze blitve; 1 šargarepa (izrendana); malo ulja; malo soli; 1 šolja opranog pirinča (zdravija varijanta je proso, uzima se isti omjer); 400 ml vode; vegeta.

Priprema: U dublju šerpu zagrejati malo ulja pa propržiti luk i narendanu šargarepu. Kada luk postane staklenast dodati blitvu pa posoliti i ostaviti da se lagano skrčka. Zatim dodati opran pirinač i sve promeštati. Dodati vodu i pustiti da sve provri. Skloniti sa ringle. Poklopljen pirinač sa blitvom još par puta promešati kako bi se pirinač ravnomerno skuvao.

  1. Sarmice od blitve

Potrebno: 20 većih listova blitve; 300 g mlevenog mesa; 1 glavica crnog luka; 1 šargarepa; 2 šake pirinča, so, biber i aleva paprika; paradajz sos.

Priprema: U tiganju prodinstati luk, šargarepu i meso. Zatim dodati pirinač i začine pa sve skloniti sa ringle. Zatim kroz slanu i ključalu vodu “provucite” list po list predhodno oprane blitve (ne treba da se kuva), a zatim u listove zavijajte sarmice.

Zatim sarme poređajte u šerpu, nalijte paradajz sos pa sve lagano stavite da se krčka. Poslužite uz kiselo mleko.

  1. Projice od blitve

Potrebno: 200 ml jogurta; 3 veze blitve sitno iseckane: malo soli; 100 sitnog sira; 100 ml ulja; 300 g projanog brašna i 1 prašak za pecivo.

Priprema: Sve izmešajte u jednu plastičnu činiju pa sipajte u kalupe za pečenje. Pecite na 200 stepeni oko 20ak minuta.

Ne zaborative da se blitva i kuvan krompir idealno slažu kao prilog uz ribu. Vodite računa da što više jedete ovo divno povrće.

Izvor: magicnobilje.com