Naslovna Blog Stranica 19

Kako povratiti samopouzdanje nakon izlaska iz toksičnog odnosa?

1. Porazgovarajte sa sobom

Budite otvoreni prema sebi. Izgovorite na glas sve emocije koje vas asociraju na odnos sa osobom od koje ste se distancirali. Osvestite sebi činjenicu da je prisustvo te individue u vama izazivalo loš osećaj i navedite i razloge zbog koji se to dešavalo. Jednom kada to postane stvarnost, znaćete i kako da povratite samopouzdanje.

Gledate televiziju Ordinacija Saveti lekara 24h

2. Daleko od očiju, daleko od srca

Ukoliko ste shvatili da od nekoga morate da se udaljite za svoje dobro, trudite se da što manje vremena provodite u njenoj fizičkoj blizini. Ukoliko se radi o saradniku sa posla, zamolite nadređene da vas premeste u drugu kancelariju. Ako je u pitanju toksična veza, trudite se da se krećete u krugovima prijatelja u kojima nećete naleteti na bivšeg partnera.

3. Ljubav prema sebi

Ugodite sebi, radite stvari koje volite. Okružite se ljudima koji u vama bude prijatna osećanja i koji umeju da vam izmame osmeh na lice. Nađite hobi koji vas uči nečemu novom ili vas opušta. Provodite vreme sa vašim kućnim ljubimcima i ponovo zavolite sebe, savetuje portal bizlife.rs

99 najboljih knjiga u istoriji – Koliko ste ih pročitali?

0

Lista je sastavljena na osnovu više izvora i kriterijuma poput istorijskog i kulturnog značaja, relevatnosti i popularnosti:

1. Rat i mir, Lav Tolstoj (1869)

Gledate televiziju Ordinacija Saveti lekara 24h

2. 1984, Džordž Orvel (1949)

3. Uliks, Džejms Džojs (1922)

4. Lolita, Vladimir Nabokov (1955)

5. Buka i bes, Vilijem Fokner (1929)

6. Nevidljivi čovek, Ralf Elison (1952)

7. Ka svetioniku, Virdžinija Vulf (1927)

8. Ilijada i Odiseja, Homer (8. vek pre nove ere)

9. Gordost i predrasude, Džejn Ostin (1813)

10. Božanstvena komedija, Dante Aligijeri (1321)

11. Kenterberijske priče, Džefri Čoser (15. vek)

12. Guliverova putovanja, Džonatan Svift (1726)

13. Srednji kurs, Džordž Eliot (1874)

14. Sve se raspada, Činua Ačebe (1958)

15. Lovac u žitu, Džerom Selindžer (1951)

16. Prohujalo s vihorom, Margaret Mičel (1936)

17. Sto godina samoće, Gabrijel Garsija Markes (1967)

18. Veliki Getsbi, Frensis Skot Ficdžerald (1925)

19. Kvaka 22, Džozef Heler (1961)

20. Voljena, Toni Morison (1987)

21. Plodovi gneva, Džon Stajnbek (1939)

22. Deca ponoći, Salman Rudži (1981)

23. Vrli novi svet, Oldus Haksli (1932)

24. Gospođa Dalovej, Virdžinija Vulf (1925)

25. Domorodac, Ričard Rajt (1940)

26. Demokratija u Americi, Aleksis de Tokvil (1835)

27. Poreklo vrsta, Čarls Darvin (1859)

28. Istorija, Herodot (440. godina pre nove ere)

29. Društveni ugovor, Žan Žak Ruso (1762)

30. Kapital, Karl Marks (1867)

31. Suveren, Nikolo Makijaveli (1532)

32. Priznanje, Sveti Agustin (4. vek)

33. Levijatan, Tomas Hobs (1651)

34. Istorija Peloponeskog rata, Tukidid (431. godina pre nove ere)

35. Gospodar prstenova, Dž. RR. Tolkin (1954)

36. Vini Pu, Alan Aleksander Miln (1926)

37. Lav, veštica i ormar, Kliv Luis (1950)

38. Put u Indiju, E.M. Froster (1924)

39. Na putu, Džek Keruak (1957)

40. Ubiti pticu rugalicu, Harper Li (1960)

41. Biblija

42. Paklena pomorandža, Entoni Berdžes (1962)

43. Svetlost u avgustu, Vilijam Fokner (1932)

44. Duše crnih ljudi, Vilijam Edvard Bergart (1903)

45. Široko Sargaško more, Žan Ris (1966)

46. Gospođa Bovari, Gistav Flober (1857)

47. Izgubljeni raj, Džon Milton (1667)

48. Ana Karenjina, Lav Tolstoj (1877)

49. Hamlet, Vilijam Šekspir (1603)

50. Kralj Lir, Vilijam Šekspir (1608)

51. Otelo, Vilijam Šekspir (1622)

52. Soneti, Vilijam Šekspir (1609)

53. Vlati trave, Volt Vitman (1855)

54. Doživljaji Haklberija Fina, Mark Tven (1885)

55. Kim, Radjard Kipling (1901)

56. Frankenštajn, Meri Šeli (1818)

57. Solomonova pesma, Toni Morison (1977)

58. Let iznad kukavičjeg gnezda, Ken Kizi (1962)

59. Za kim zvona zvone,Ernest Hemingvej (1940)

60. Klanica 5, Kurt Vonegut (1969)

61. Farma, Džordž Orvel (1945)

62. Gospodar muva, Vilijam Golding (1954)

63. Hladnokrvno ubistvo, Truman Kapote (1966)

64. Zlatna beležnica, Doris Lesing (1962)

65. U potrazi za izgubljenim vremenom, Marsel Prust (1913)

66. Dubok san, Rejmond Čendler (1939)

67. Dok ležah na samrti, Vilijam Fokner (1930)

68. Sunce se ponovo rađa, Ernest Hemingvej (1926)

69. Ja, Klaudije, Robert Grejvs (1934)

70. Srce je usamljeni lovac, Karson Makalers (1940)

71. Sinovi i ljubavnici, D. H. Lorens (1913)

72. Kraljevska vojska, Robert Pen Voren (1946)

73. Idi i reci to na gori, Džejms Boldvin (1953)

74. Šarlotina mreža, E. B. Vajt (1952)

75. Srce tame, Džozef Konrad (1902)

76. Noć, Eli Vizel (1958)

77. Beži, zeko, beži, Džon Apdajk (1960)

78. Doba nevinosti, Idit Vorton (1920)

79. Portnojeva boljka, Filip Rot (1969)

80. Američka tragedija, Teodor Drajzer (1925)

81. Dan skakavaca, Natanijel Vest (1939)

82. Rakova obratnica, Henri Miler (1934)

83. Malteški soko, Dašijel Hamet (1930)

84. Njegova mračna tkanja, Filip Pulman (1995)

85. Smrt dolazi po nadbiskupa, Vila Kater (1927)

86. Tumačenje snova, Sigmund Frojd (1900)

87. Obrazovanje, Henri Adams (1918)

88. Vrste religijskog iskustva: Studija o ljudskoj prirodi, Vilijam Džejms (1902)

89. Ruke pune prašine, Evelin Vog (1945)

90. Tiho proleće, Rejčel Karson (1962)

91. Lord Džim, Džozef Konrad (1900)

92. Zbogom svemu, Robert Grejvs (1929)

93. Bogato društvo, Džon Kenet Galbrajt (1958)

94. Vetar u vrbaku, Kenet Grejam (1908)

95. Autobiografija Malkolma Iksa, Aleks Hejli i Malkolm Iks (1965)

96. Čuveni viktorijanci, Liton Streki (1918)

97. Ljubičasta boja, Aleks Voker (1982)

98. Drugi svetski rat, Vinston Čerčil (1948)

99. Zločin i kazna, Fjodor Dostojevski (1866)

Izvor: direktno.rs

Bogat si onda kada niko novcem ne može kupiti tvoj karakter

U današnjem svetu, materijalno bogatstvo se često smatra najvišim oblikom uspeha. Ljudi teže da steknu novac, status i luksuz, verujući da će im to doneti sreću i poštovanje. Međutim, pravi znak bogatstva ne leži u materijalnim stvarima, već u nečem mnogo dubljem – u karakteru. Kada niko ne može da kupi vaš lik, to je znak da ste postigli najviši oblik bogatstva.

Moć integriteta

Gledate televiziju Ordinacija Saveti lekara 24h

 Karakter je ono što vas definiše kao osobu, a ono što ostaje kada sve ostalo nestane. Moć integriteta nije nešto što se može meriti novcem, ali je neprocenjiva. Integritet znači biti dosledan svojim vrednostima, bez obzira na spoljne pritiske ili iskušenja. Čovek snažnog karaktera ostaje veran sebi i svojim principima, čak i kada bi mogao da profitira od neetičkog ponašanja. Kada niko ne može da kupi vaš integritet, vi ste zaista bogati, jer posedujete nešto što novac ne može da zameni.

Odanost svojim uverenjima

 Ljudi često menjaju svoje stavove i ponašanje zbog pritiska okoline ili želje za priznanjem. Ali osoba sa jakim karakterom ostaje verna svojim uverenjima, bez obzira na sve. Takva osoba ne dozvoljava da se njegova mišljenja ili postupci oblikuju novcem ili moći. Njegova vrednost leži u doslednosti i autentičnosti, i to je ono što ga čini zaista bogatim.

Poštovanje koje se ne može kupiti

 Novac može kupiti mnoge stvari – materijalne stvari, luksuz, čak i privremenu pažnju ili lažno prijateljstvo. Ali pravo poštovanje se ne može kupiti. Ljudi snažnog karaktera stiču poštovanje za svoje postupke, jer su uvek pošteni, pošteni i dosledni. Kada vas drugi poštuju zbog onoga što jeste, a ne onoga što imate, onda ste zaista bogati.

 Moralna čvrstina

Moralna snaga je još jedna karakteristika koju novac ne može kupiti. To je sposobnost da ostanete verni svojim etičkim principima, čak i kada je to teško. U svetu u kome se moralne vrednosti često stavljaju u drugi plan u ime profita, čovek moralne snage je kao svetionik. Njena čvrstina i nepokolebljivost u njenoj veri u dobro izdvaja je od drugih i čini je bogatom na način na koji novac nikada ne može.

Duhovno ispunjenje

 Bogat je onaj ko je duhovno ispunjen. Novac može pružiti udobnost i sigurnost, ali ne može popuniti duhovnu prazninu. Duhovno ispunjenje dolazi od življenja u skladu sa sopstvenim vrednostima, od činjenja dobra, od ljubavi prema sebi i drugima. Kada niko ne može da kupi tvoj mir i unutrašnji sklad, ti si bogat u pravom smislu te reči.Moralna snaga je još jedna karakteristika koju novac ne može kupiti. To je sposobnost da ostanete verni svojim etičkim principima, čak i kada je to teško. U svetu u kome se moralne vrednosti često stavljaju u drugi plan u ime profita, čovek moralne snage je kao svetionik. Njena čvrstina i nepokolebljivost u njenoj veri u dobro izdvaja je od drugih i čini je bogatom na način na koji novac nikada ne može.

Pravo bogatstvo se ne meri količinom novca ili materijalnom imovinom, već snagom karaktera. Kada niko ne može da kupi tvoj lik, to znači da si postigao nešto što je iznad svakog materijalnog bogatstva. Takav čovek živi po svojim principima, zarađuje poštovanje koje se ne može kupiti i postiže duhovno ispunjenje koje je neprocenjivo. U svetu u kome često zaboravljamo šta je zaista važno, biti osoba neprobojnog karaktera znači biti istinski bogat.

Izvor: odmorimozak

20 osobina koji pokazuju da ste dobra osoba

Kad upoznamo novu osobu čini nam se da je ona najbolja na svetu. Bilo da se radi o ljubavnom ili prijateljskom odnosu – počeci su uvek tako zabavni, a ta je osoba besprekorna. Međutim, mnogi su se uverili da realnost baš i nije takva, čim su malo zagrebli ispod površine.

Istu će stvar neko verovatno otkriti i o nama. Dobrota je, dakle, vrlo relativna osobina koju će svaka osoba definisati na svoj način. Ipak, postoje određeni kvaliteti koje čine dobru osobu, ali to možemo primetiti tek kad se uverimo kako osoba reaguje u određenoj situaciji.

Gledate televiziju Ordinacija Saveti lekara 24h

U nastavku pročitajte 20 znakova da ste zaista dobra osoba.

1. Nikome ne biste učinili ništa nažao

Ako nekoga namerno želite da povredite ili mu se osvetite, vaša dobrota nije bezuslovna.

2. Priznajete grešku

Ljudi smo pa grešimo, jedna je od najvećih istina na svetu. Ako bez problema priznate svoju grešku i nastojite da je više ne ponovite, znači da ste dobra osoba.

3. Raduje vas da činite dobra dela

Ako dobra dela činite kako biste se osećali dobro, a ne kako biste se njima pohvalili, znači da ste dobra osoba.

4. Dajete, ali ništa ne tražite zauzvrat

Lako je dati kad nešto očekujemo. Kad nekome pomognete, a ne očekujete ništa zauzvrat, vi pokazujete kvalitete zaista dobre osobe.

5. Verujete ljudima

Osobe koje veruju drugim ljudima – najčešće govore istinu. To je kvalitet koji imaju samo zaista dobri ljudi.

6. Preuzimate odgovornost za svoje postupke

Ljudi koji za vlastite greške krive isključivo sami sebe, najčešće su dobre osobe. Dobri ljudi iz vlastitih grešaka uče važne lekcije.

7. Ne osuđujete

Ako vam drugi ljudi mogu poveriti svoje probleme bez da ih osuđujete i tada ste osoba besprekornog karaktera.

8. Srećni ste zbog tuđeg uspeha

Ako vas uspeh bližnjega zaista raduje, takođe možete biti sigurni da je vaša ličnost pozitivna.

9. Imate poštovanja prema sebi

Samo osoba koja je zadovoljna sama sobom može iskreno poštovati druge ljude. Tek kad osvestite dobrotu u sebi možete biti dobri prema drugim ljudima.

10. Nikad neće propustiti priliku da nekom pomognete

Dobri ljudi ne mogu posmatrati tuđu nesreću i ništa ne preduzeti po tom pitanju.

11. Zahvalni ste

Još jedna od karakteristika dobrih ljudi jeste zahvalnost koju bi svakodnevno trebalo vežbati.

12. Empatični ste

Ako imate saosećanja za druge ljudi takođe ste dobra osoba. Jedna osobina povlači drugu, ali za generalnu dobrotu morate zadovoljiti još puno kriterijuma.

13. Nije vam problem oprostiti

Svesni ste toga da ljudi greše te da se najvažnije izviniti i dokazati dragim ljudima da ih niste namerno povredili. To je još jedan primer koji znaju samo dobri ljudi.

14. Nikoga ne mrzite

Mržnja je osećaj koji više guši vas, nego osobu koju mrzite. Ako nemate neprijatelje i nikoga ne mrzite, verovatno vam je savest čista i osećate generalni mir.

15. Nemate naduvani ego

Dobri ljudi nikad nemaju preteran osećaj velike važnosti.

16. Skromni ste

Dobrota leži u skromnosti, a zli ljudi uvek žele više, čak i kad njihov cilj ne bira sredstvo.

17. Prema svima ste jednaki

Osobe koje su prema određenim ljudima umiljate i prijateljski raspoložene, a prema drugim ljudima oštri i kritični, imaju dvostruka merila i obično nisu istinski dobre osobe.

18. Volite i voljeni ste

Dobri ljudi obično su voljeni jer njihove kvalitete drugi prepoznaju. O njihovoj dobroti ljudi će pričati bez zadrške.

19. Gledate ljude u oči

A to znači da nemate šta sakriti jer ste transparentni i ništa ne krijete.

20. Volite životinje

Ko ne voli životinje, ne voli ni ljude, a time pokazuje da baš i nije dobra osoba.

Izvor: Zadovoljna.hr

Posledice roditeljskih svađa po decu – Od srčanih smetnji do depresije

Teško da ćete naći jedan par koji se nikada nije posvađao, ali ako dvoje imaju decu i to rade pred njima, zapitaju li se kako se zaista odražava na dete to što gleda mamu i tatu kako viču jedno na drugo i vređaju se?

Profesor Gordon Harold sa Univerziteta Saseksu kaže da je jasno da ono što se dešava kod kuće utiče na dugoročno mentalno zdravlje i razvoj dece, ali nije važan samo odnos između roditelja i deteta, o kom se toliko govori.

Gledate televiziju Ordinacija Saveti lekara 24h

Način na koji se roditelji slažu jedno s drugim takođe igra veliku ulogu za dobrobit deteta. Taj odnos može da utiče na sve, od mentalnog zdravlja do kasnijeg uspeha u školovanju i budućih odnosa sa drugima.

Posledice – od poremećaja rada srca do depresije

Dobra stvar je što u većini slučajeva svađa nema mnogo negativnih efekata na decu, ali kada roditelji viču i ljute se jedno na drugo, kada se povlače ili ne razgovaraju, mogu nastati problemi, i to mnogo veći nego što se možda mislilo.

U okviru jednog međunarodnog istraživanja stručnjaci su posmatrali porodice nekoliko decenija, a rezultati nisu nimalo prijatni. Ispostavlja se da deca koja su već od svog šestog meseca izložena sukobima roditelja mogu imati povećan broj otkucaja srca i reakciju hormona stresa.

Odojčad, mlađa deca i adolescenti mogu pokazati znake poremećenog ranog razvoja mozga, poremećaja sna, anksioznosti, depresije, poremećaja ponašanja i drugih ozbiljnih problema, a sve jer žive u porodici punoj sukoba.

Slični efekti se primećuju i kod dece koja su izložena stalnim, ali manje intenzivnim sukobima, u poređenju sa decom čiji roditelji konstruktivno razgovaraju i rešavaju sukobe, piše BBC.

Svađa gora po dete od razvoda

Uticaj na decu nije uvek onakav kakav očekujemo. Na primer, za razvod i to što roditelji počnu da žive odvojeno često se veruje da je posebno štetno za decu i da imaju trajne posledice od toga. Ali ispostavlja se da najveću štetu zapravo prave svađe između roditelja, i to pre, za vreme i posle razdvajanja, a ne sam razvod.

Slično tome, često se pretpostavlja da genetika igra odlučujuću ulogu u tome kako deca reaguju na konflikt. I istina je da su geni ključni za mentalno zdravlje deteta. Ali kućno okruženje takođe može biti veoma značajno. Sve češće se govori da su genetski rizici za loše mentalno zdravlje sve većizbog loših porodičnih odnosa.

Šta sve to znači za roditelje?

Prvo, važno je prepoznati da je sasvim normalno da se roditelji svađaju ili ne slažu jedno sa drugim. Međutim, kada se roditelji upuštaju u međusobne sukobe koji su česti, intenzivni i ne rešavaju se, to jako loše utiče na decu. Još je gore ako je spor oko dece, pa deca okrivljuju sebe za sukob mame i tate.

Te moguće negativne posledice po dete su poremećaj spavanja, poremećen rani razvoj mozga kod novorođenčadi, anksioznost i problemi u ponašanju kod osnovaca, depresija, čak i samopovređivanje kod starije dece i adolescenata.

Takođe, na dete loše utiče i ako se roditelji ponašaju kao dva stranca, bez ljubavi i normalne komunakacije, čak i ako se ne svađaju. Istraživanja pokazuju da ta loša iskustva iz detinjstva mogu kasnije da se prenose sa jedne generacije na drugu. A taj ciklus svakako treba prekinuti.

Istraživanja pokazuju i da deca od, recimo, dve godine primete da među roditeljima nešto ne štima, čak i ako se svađaju nasamo. To pokreće pitanja – da li će sukob eskalirati, da li će svi biti uvučeni u njega, da li je to rizik za stabilnost porodice – što je posebna briga za malu decu. To u deci lako pokrene i strah da se njihov odnos sa roditeljima zbog toga pogorša.

Istraživanja takođe pokazuju i da na svađe roditelja dečaci i devojčice drugačije reaguju – devojčice su u većem riziku od emocionalnih problema, a dečaci od problema u ponašanju.

Sve to pokazuje da je podrška deci važna, ali da fokus ne treba da ode ni sa roditelja jer su oni često ključ svega i da, recimo, svađe kojih možda nisu ni svesni mogu da imaju nesagledive posledice na dete, prenosi Zadovoljna.rs.

Kako se otarasiti osa, komaraca i drugih insekata uz pomoć taloga kafe (RECEPT)

0

Talog od kafe se može koristiti kao zaštita od osa i drugih insekata. Sve što treba da uradite je da zapalite talog kafe. Jak i specifičan miris kafe ili taloga od kafe pojačava se sagorevanjem i širi se na širu površinu, što odbija ose, komarce i druge insekte. Ovaj trik za kućni lek je posebno pogodan za aktivnosti i događaje na otvorenom.

Sve što treba da uradite je da sakupite talog kafe i ostavite ga da se dobro osuši na plehu ili tanjiru na suncu jedan dan kako bi se kasnije lakše zapalio. Alternativno, talog kafe možete zagrejati u rerni na 80 stepeni oko pola sata ili sušiti u mikrotalasnoj pećnici 5 minuta na srednjoj snazi.

Gledate televiziju Ordinacija Saveti lekara 24h

Osušeni talog od kafe tokom piknika ili roštilja zapalite u aluminijumskoj posudi ili na parčetu aluminijumske folije, koristeći malo drvenog uglja ili kuhinjskog papira. Pustite da se dim širi. Ako želite da pojačate efekat dima, možete dodati svežu žalfiju ili ruzmarin i zapaliti ih. U poređenju sa hemijskim insekticidima, upotreba taloga kafe je prirodna, pristupačna i održiva. Pored toga, iskorišćeni roštilj možete očistiti i sa malo taloga od kafe sledećeg dana.

Da bi vaša borba protiv osa bila još efikasnija, predstavljamo vam nekoliko dodatnih saveta:
Domaći sprej protiv komaraca
Priprema domaćeg spreja je jednostavna i efikasna. Treba vam belo sirće, voda i deterdžent za pranje sudova. Pomešajte jednake delove sirćeta i vode u boci sa raspršivačem, zatim dodajte nekoliko kapi deterdženta i dobro promućkajte. Zatim ovim sprejom poprskajte područja na kojima vidite ose.

Izvor: danas.rs

Pamti, ali ne mrzi, praštaj, ali ne zaboravljaj – Dobro pamćenje je alat, a mržnja je teret!

Pamćenje je moćan alat koji nam pomaže da učimo iz prošlosti i donosimo bolje odluke u budućnosti. Međutim, kako koristiti svoje pamćenje na način koji nam koristi, a ne šteti? Psiholozi često naglašavaju važnost balansiranja između pamćenja i opraštanja, posebno kada su u pitanju bolna iskustva i negativne emocije. „Pamti, ali ne mrzi. Praštaj, ali ne zaboravljaj. Dobro pamćenje je alat, a mržnja je teret.“ Ova oštra poruka psihologa ističe ključne principe za održavanje mentalnog zdravlja i emocionalne ravnoteže.

Pamćenje nam omogućava da se sjetimo važnih lekcija iz prošlih iskustava. To je alat koji nam pomaže da prepoznamo slične obrasce u budućnosti i izbjegnemo ponavljanje istih grešaka. No, važno je napomenuti da pamćenje ne znači nužno i zadržavanje negativnih emocija vezanih uz ta iskustva. Mržnja, s druge strane, može postati težak teret koji nas sprječava da se krećemo naprijed. Psiholozi upozoravaju da držanje mržnje može negativno utjecati na naše mentalno i fizičko zdravlje, te nas spriječiti u postizanju emocionalne slobode i unutarnjeg mira.

Gledate televiziju Ordinacija Saveti lekara 24h

Opraštanje je proces koji nam omogućava da se oslobodimo negativnih emocija i postignemo emocionalno iscjeljenje. To ne znači zaboraviti što se dogodilo ili umanjiti ozbiljnost situacije, već prihvatiti prošlost i osloboditi se tereta koji nosimo. Praštanje može biti teško, ali je ključan korak ka postizanju unutarnjeg mira. Kada opraštamo, ne zaboravljamo što se dogodilo, već biramo ne dopustiti tim događajima da kontroliraju našu sadašnjost i budućnost.

Psiholozi često koriste frazu „dobro pamćenje je alat, a mržnja je teret“ kako bi naglasili važnost zadržavanja pozitivnog odnosa prema prošlosti. Dobro pamćenje nam omogućava da učimo i rastemo, dok mržnja samo otežava naš put. Umjesto da se fokusiramo na negativne emocije, trebamo se usredotočiti na lekcije koje smo naučili i kako ih možemo primijeniti u budućnosti.

Opraštanje i nezaboravljanje nisu kontradiktorni pojmovi. Možemo oprostiti nekome za njihova djela, a da pritom ne zaboravimo što su učinili. Na taj način, štitimo se od ponovnog povređivanja i postajemo mudriji u svojim odnosima s drugima. Psiholozi naglašavaju da je ovo zdrav način suočavanja s prošlošću koji nam omogućava da živimo ispunjeniji i sretniji život.

U konačnici, važno je zapamtiti da je pamćenje naš saveznik, a mržnja naš neprijatelj. Kroz praštanje, možemo se osloboditi negativnih emocija koje nas drže zarobljenima u prošlosti. Pamti, ali ne mrzi. Praštaj, ali ne zaboravljaj. Dobro pamćenje je alat, a mržnja je teret. Ova poruka psihologa pruža smjernice za zdrav i uravnotežen život, oslobođen tereta negativnih emocija i usmjeren prema pozitivnim promjenama i rastu.

Izvor: odmorimozak

Nikada nećeš valjati ljudima koji s tobom ne mogu onako kako oni hoće!

U životu često nailazimo na ljude koji nas ne prihvataju onakvima kakvi zaista jesmo. Ovo može biti posebno bolno kada se radi o osobama koje su nam bliske, poput prijatelja, članova porodice ili partnera.

Psiholozi nam mogu pomoći da shvatimo razloge zašto se ovo događa i kako se nositi s takvim situacijama. Ljudi često imaju specifična očekivanja i predstave o tome kako bi drugi trebali da se ponašaju i žive svoje živote. Kada se njihova očekivanja ne poklope s našim stvarnim ponašanjem, dolazi do sukoba. 

Gledate televiziju Ordinacija Saveti lekara 24h

Psiholozi objašnjavaju da ovo može biti rezultat toga što neki ljudi projektuju svoje vlastite želje, strahove i nesigurnosti na druge. Ako ne uspiju da kontrolišu ili oblikuju naše ponašanje prema svojim željama, počinju nas kritizirati ili odbacivati. Ova pojava je duboko ukorijenjena u ljudskoj psihologiji. Ljudi teže osjećaju kontrole i sigurnosti, a kada ne mogu kontrolisati svoje okruženje, postaju nesigurni i anksiozni.

Odbacivanje drugih zbog nemogućnosti da kontrolišu svoje okruženje je način na koji pokušavaju povratiti osjećaj kontrole i samopouzdanja. Međutim, psiholozi naglašavaju da ovo nije naš problem, već njihov. Važno je razumjeti da ne možemo zadovoljiti sve i da ne treba težiti tome. Psiholozi ističu značaj postavljanja granica i očuvanja vlastitog integriteta. Ljudi koji nas ne prihvataju onakvima kakvi jesmo nisu vrijedni našeg vremena i energije. 

Postavljanje granica ne znači da smo manje empatični ili pažljivi, već da poštujemo sebe dovoljno da ne dozvolimo drugima da nas oblikuju prema svojim potrebama. Psiholozi također savjetuju rad na izgradnji samopouzdanja i samopoštovanja. Kada smo sigurni u sebe i svoje vrijednosti, lakše je nositi se s kritikama i odbacivanjem. Samopouzdanje nam pomaže da shvatimo da problem nije u nama, već u onima koji nas ne mogu prihvatiti. 

Jedan od ključnih koraka u procesu prihvatanja sebe je razvoj emocionalne inteligencije. To uključuje prepoznavanje i upravljanje vlastitim emocijama, kao i razumijevanje emocija drugih. Kada smo emocionalno inteligentni, bolje razumijemo zašto se drugi ponašaju na određeni način i kako njihovo ponašanje ne bi trebalo da utiče na naše samopouzdanje. 

Na kraju, važno je okružiti se ljudima koji nas prihvataju i podržavaju. Psiholozi naglašavaju važnost zdrave društvene mreže koja nam pruža emocionalnu podršku i razumijevanje. Takvi odnosi nam pomažu da se osjećamo vrijednima i voljenima, bez potrebe da se mijenjamo zbog tuđih očekivanja. 

U zaključku, nećete moći zadovoljiti ljude koji vas ne prihvataju onakvima kakvi jeste. To je njihov problem, a ne vaš. Radite na svojoj emocionalnoj inteligenciji i samopouzdanju, i okružite se ljudima koji vas prihvataju takvima kakvi jeste. Tako ćete živjeti sretniji i ispunjeniji život.

Izvor: odmorimozak

Što je glava praznija, to je bezobraznija – Psiholog savjetuje kako postupati sa bezobraznim ljudima

U svakodnevnom životu često se susrećemo s različitim tipovima ljudi. Među njima su i oni koji svojom bezobraznošću i nedostatkom poštovanja prema drugima unose nemir i negativnost u naše živote. Postoji izreka koja kaže: „Što je glava praznija, to je bezobraznija.“ Ova izreka dobro opisuje one koji, zbog nedostatka emocionalne inteligencije i samosvijesti, često koriste bezobraznost kao sredstvo komunikacije. Psiholozi imaju nekoliko savjeta kako se nositi s ovakvim osobama i zaštititi svoje mentalno zdravlje.

Prvi korak u suočavanju s bezobraznim ljudima jest razumijevanje da njihovo ponašanje više govori o njima nego o vama. Osobe koje se ponašaju bezobrazno često imaju unutarnje nesigurnosti i probleme koje pokušavaju prikriti agresivnim i neuljudnim ponašanjem. Njihovo ponašanje nije odraz vaše vrijednosti ili vaših postupaka, već njihovih unutarnjih borbi.

Gledate televiziju Ordinacija Saveti lekara 24h

Drugi korak je održavanje smirenosti. Bezobrazni ljudi često traže reakciju i uživaju u izazivanju negativnih emocija kod drugih. Kada se suočite s takvom osobom, važno je ostati smiren i ne dozvoliti da vas njihovo ponašanje izbaci iz takta. Duboko disanje, brojanje do deset ili kratka pauza prije odgovora može vam pomoći da zadržite kontrolu nad situacijom.

Treći korak je postavljanje jasnih granica. Bezobraznim ljudima treba pokazati da njihovo ponašanje nije prihvatljivo. To možete postići tako da jasno i odlučno izrazite svoje granice. Na primjer, možete reći: „Ne sviđa mi se način na koji razgovaraš sa mnom. Molim te, pokaži malo više poštovanja.“ Ključno je da budete dosljedni i ne popuštate pred njihovim pritiscima.

Četvrti korak je izbjegavanje osobnih sukoba. Umjesto da ulazite u raspravu s bezobraznim osobama, pokušajte se distancirati i izbjegavati nepotrebne konflikte. Ponekad je najbolje jednostavno ignorirati njihove provokacije i fokusirati se na pozitivne aspekte vašeg života.

Peti korak je potražiti podršku. Razgovarajte s prijateljima, obitelji ili stručnjakom za mentalno zdravlje o situacijama u kojima se suočavate s bezobraznim ljudima. Dobar savjet ili jednostavno izražavanje svojih osjećaja može vam pomoći da se osjećate bolje i lakše nosite s takvim osobama.

Bezobrazni ljudi su dio našeg života, ali to ne znači da im moramo dozvoliti da negativno utječu na nas. Razumijevanjem njihovog ponašanja, održavanjem smirenosti, postavljanjem granica, izbjegavanjem sukoba i traženjem podrške, možemo se učinkovito nositi s njima i zaštititi svoje emocionalno i mentalno zdravlje. Kroz ove korake, možemo izgraditi otpornost i stvoriti zdravije i pozitivnije okruženje za sebe i one koje volimo.

Izvor: odmorimozak