Naslovna Blog Stranica 12

Najviše bolesti nastaje jer je duša bolesna, a nju ne leči ni psihijatrija ni medicina!

Telo je tromo, ali ti si čovek po svom duhu – telu možeš reći da ustane, da radi. Sa telom smo samo u ovom, sadašnjem trenutku, s njim ne možemo otići u prošlost ili budućnost, ali s duhom možemo, možemo reći da ćemo za deset godina biti takvi i takvi.

Duhovna obnova samo je tebi pomoć, a nije to pomoć Bogu, duhovnom učitelju, nastavniku; to je pomoć tebi da budeš čestit, uspešan, vrhunski čovek. Duhovna obnova je obnova tebe kao čoveka, obnova tvoje savesti.

A šta je savest? Ona je kao tvoj dobar prijatelj, kao policajac na putu koji ti kaže da na tom mestu ne smeš voziti više od 40 na sat, a ako voziš 150 sletećeš sa puta, poginućeš. Savest ti kaže: ne smeš psovati, ne smeš ogovarati, nemoj biti bezobrazan prema roditeljima, nemoj danas biti lenj, ustani na vreme, to je savest. I ako to napraviš, blago tebi.

Savest ti kaže nemoj psovati, nemoj govoriti ružne reči, danas nekoga ohrabri, govori lepe i nežne reči – kad to činiš, čitavo tvoje telo postaje zdravo. Nauka o duhovnoj obnovi, a ona je danas vrhunska nauka, kaže:

Svaka tvoja negativna reč, svaka tvoja psovka, ogovaranje, svako tvoje mrmljanje ubija ćelije tvog tela i tvog mozga.

Izvor: duhovnost.net

Običaji na praznik POKROV PRESVETE BOGORODICE – Žene trebaju obavezno da ovo urade!!!

0

Pravoslavni vernici 14. oktobra obeležavaju praznik Pokrova Presvete Bogorodice kao pomen na crkveni događaj kada se Bogorodica tokom bogosluženja javila narodu okupljenom na molitvi.

Crkva je oduvek proslavljala Presvetu Bogorodicu kao pokroviteljicu i zaštitnicu hrišćana, koja svojim molitvama umilostivljava Boga prema grešnima. Bezbroj puta pomagala je pojedincima i narodima u ratu i miru, i svuda u nevoljama. Događaj koji crkva praznuje dogodio se 14. oktobra 911. godine, u vreme cara Lava Mudroga (Filosofa).

Bilo je svenoćno bdenje u Bogorodičinoj crkvi Vlaherne u Carigradu. Crkva je bila puna naroda, a negde u pozadini stajao je sveti Andrej Jurodivi sa svojim učenikom Epifanijem. U četiri sata posle ponoći, ugledao je sveti Andrej Presvetu Bogorodicu sa rasprostrtim omoforom (pokrovom) iznad naroda, kao da tom odećom pokriva narod. Bila je odevena u zlatokrasnu porfiru i blistala okružena apostolima, svetiteljima, mučenicima i devicama.

Sveti Andrej pokaza rukom Epifaniju i upita ga da li i on vidi ”Caricu i gospođu, kako se moli za sav svet”, što Epifanije začuđen potvrdi. Pokrov Presvete Bogorodice jeste njen omofor (pokrivač) koji je ona razastrla nad Hrišćanima. Zbog tog događaja uvedeno je praznovanje, da podseća na taj trenutak i na stalno pokroviteljstvo Presvete Bogorodice kad god to od nje vernici molitveno traže.

Ovaj praznik se često naziva i Pokrovice i smatra se da je ženski praznik, posebno posvećen porodiljama i majkama. Zbog toga bi sve pripadnice lepšeg pola trebalo da budu posebno pažljive i da ne rade nikakve teške fizičke poslove. U Srbiji je običaj da žene ovaj dan posvete poštovanju Bogorodice, a svaka devojka bi trebalo da se pomoli ovoj svetici kako bi jednog dana zatrudnela i odgajala decu u zdravlju i sreći.

U Popovom polju mnoge žene poste pred Pokrovice kako bi se pričestile na sam dan praznika. Slave ga žene da bi lakše rađale i podizale decu. Udate žene na ovaj dan kupuju hrizanteme, stavljaju ih pred vrata kako bi privukle sreću, ljubav i porodično blagostanje.

Mnoge žene koje nemaju decu poste pred Pokrovice kako bi se pričestile na sam dan praznika i mole se da im podari dete, a one koje imaju mole se Bogorodici za njihovo zdravlje. Praznik slave žene da bi lakše rađale i podizale decu.

Svi koji veruju u Bogorodicu i obeležavaju Pokrov Presvete Bogorodice na ovaj dan obavezno treba da izgovore reči “Raduj se Radosti naša i prekrij nas od svakog zla časnim omoforom tvojim”. Koga Bogorodica prekrije svojim pokrovom on postaje nevidljiv za zle duhove i nečastive sile.

Ovo je najmoćnija molitva Bogorodici: Danas je pročitajte , izbavlja iz nevolje, nepravde i potištenost… nastavak na https://ordinacija.tv/ovo-je-najmocnija-molitva-bogorodici-danas-je-procitajte-izbavlja-iz-nevolje-nepravde-i-potistenosti/  

Crna ČOKOLADA poboljšava memoriju, raspoloženje, čuva od kardiovaskularnih bolesti…

Crna čokolada sa 70 odsto i više kakaoa bogata je biljnim jedinjenjima zvanim flavonoidi i flavanoli koji su povezani sa manjim rizikom od srčanih bolesti i drugih kardiovaskularnih bolesti.

Jedno istraživanje u kojem su učestvovali gojazni ispitanici pokazalo je da konzumiranje tamne čokolade i sirovih badema pomaže u smanjenju njihovog “lošeg” holesterola. Druga istraživanja ukazuju na takve kognitivne koristi kao što su poboljšana memorija i raspoloženje.

Čokolada i pritisak

Američko udruženje za srce ukazuje da je konzumiranje tamne čokolade povezano s manjim rizikom od insulinske rezistencije i visokog krvnog pritiska.

Iako neki stručnjaci veruju da su dokazi o zdravstvenim blagodetima tamne čokolade još slabi, nova studija dodaje argumente sve većem broju istraživanja koja će vas možda podstaći da uživate u nekoliko komada omiljene tamne čokolade.

Studija objavljena 2021. godine u International Journal of Exercise Science testirala je efekat male količine crne čokolade na potrošnju energije žena tokom odmora i vežbanja.

Tamna čokolada ubrzava metabolizam

Osamnaest žena nasumice je raspoređeno u jednu od dve grupe – jednoj je dato 20 grama tamne čokolade, a drugoj kalorijski usklađena količina bele čokolade koja se jede tokom 28-dnevnog ispitivanja. Ispitanici nisu bili upoznati s činjenicom da se tamna čokolada testira, a da je bela čokolada placebo.

Potrošnja energije za odmor u obe grupe i potrošnja energije za vežbanje zabeležene su pre početka dodavanja čokolade i nakon 28 dana. Vežbe su uključivale stacionarnu vožnju bicikla u dva različita intenziteta.

Iako se može pretpostaviti da je kofein u čokoladi mogao da bude uzrok pojačanog metabolizma, istraživači kažu da je dnevna doza tamne čokolade – približno četiri kockice – bila premala da bi njen sadržaj kofeina mogao da ima značajnu ulogu u ishodu. Verovatnije je da su flavonoidi u tamnoj čokoladi doveli do ubrzanja metabolizma.

Bela čokolada je štetna

Rezultati su pokazali da su učesnice koje su jele tamnu čokoladu imale gotovo 10 odsto porast metabolizma u mirovanju u poređenju sa nijednim povećanjem kod grupe koja je jela belu čokoladu.

Izvor: novosti.rs

Knedle sa ŠLJIVAMA bez jaja i krompira (RECEPT)

0

Svi volimo da ih jedemo, kuvanje krompira i pripremanje krompirovog testa za knedle mnogima je muka. Zato će brzi recept za koji vam nisu potrebni krompir i jaja rešiti vaš problem i skratiti vreme pripreme.

Sastojci (za 4 osobe):

2 šolje vode

2 šolje običnog brašna

sveže šljive (ili tvrđi džem po želji)

malo soli

1 velika kašika putera

dodatno brašno za mešanje

Priprema:

Prokuvajte posoljenu vodu i dodajte joj brašno. Mešajte dok se brašno i voda ne sjedine u glatku smesu. Mešajte brzo i snažno mutilicom da biste razbili grudvice. Sklonite sa ringle, dodajte puter i ponovo dobro promešajte, pa ostavite da se malo ohladi, tek toliko da normalno možete da ga obradite rukama.

Radnu površinu pospite sa malo brašna i na nju stavite dobijenu smesu iz šerpe. Mesite kratko dok ne dobijete lepo glatko testo. Rukama ga izdužite, oblikujte u debeli rolat i isecite na komade koliko želite.

U svaki komad testa utisnite šljivu (ili kašiku džema) i dlanovima oblikujte knedle.

Duboku činiju do pola napunite vodom, malo posolite i prokuvajte na srednje jakoj vatri. Kada voda provri, stavite knedle i kuvajte još nekoliko minuta nakon što isplivaju na površinu.

Poslužite ih uz dodatak po želji – prelivene prezlom, šećerom i slatkom pavlakom, cimetom, makom, piše Pun kufer.

Lukine šarene PALAĆINKE za sve kince i klinceze (RECEPT)

0

Bilo da je reč o evropskim, američkim, prozirnim ili hrskavimone su popularne širom sveta. Verovatno zbog jednostavne pripreme i neograničenih mogućnosti one su postale vrhunski i pomalo nostalgični zalogaj.

Palačinke su jedno od onih jela koje deca nikad ne odbijaju. Spremaju se brzo i lako, obično od sastojaka koje uvek imamo u kući.

Ukoliko su vam deca dovoljno velika da mogu da brljaju po brašnu i samostalno mešaju sastojke, dozvolite im da budu vaši asistenti u kuhinji. Oni će sa zadovoljstvom sipati brašno i druge potrebne sastojke u činiju, a sa još većom radošću sve to mešati.

Uz malo boje za kolače napravićete čudo. Zabava će biti još bolja ako im ponudite šarene palačinke. Podelite smesu za palačinke u nekoliko posuda i u svaku dodajte malo prehrambene boje. Rezultat je sjajan. Crvene, plave, zelene, ljubičaste palčinke za čas će biti na tanjiru, a vaši mališani biće oduševljeni.

Ništa interesantnije od palačinki i to u boji. Evo kako da ih napravite.

Sastojci:

  • 2 jaja
  • 2 dl mleka
  • 2 dl mineralne vode
  • 50 ml ulja
  • 200 g brašna
  • 1/2 kasicice jestive boje za kolače
  • prstohvat soli
  • prstohvat šećera
  • vanilin šećer po ukusu

Priprema:

Umutiti jaja, dodati mlijeko, vodu, ulje, brašno, jestivu boju za kolače, so i sećer i sve to sjediniti u jednoličnu smesu bez grudvica. Ostaviti smesu da odstoji oko 20 minuta. Tiganj za palačinke podmazati sa par kapi ulja silikonskom četkicom za kolače, a onda ga dobro zagrejati. To ponavljati svaki put pre nego sto sipate smesu u tiganj. Sipati kutlaču smese i ravnomerno je rasporediti po tiganju. Peći kratko minut do dva, pa je okrenuti na drugu stranu da porumeni. Pečene palačinke slagati na tanjir, jednu na drugu, te nakon što ste ispekli zadnju palačinku, poklopiti prevrnutim tanjirom. Palačinke filovati po želji.

Prijatno!

Najviše bolesti nastaje jer je duša bolesna, a nju ne leči ni psihijatrija ni medicina!

0

Telo je tromo, ali ti si čovek po svom duhu – telu možeš reći da ustane, da radi. Sa telom smo samo u ovom, sadašnjem trenutku, s njim ne možemo otići u prošlost ili budućnost, ali s duhom možemo, možemo reći da ćemo za deset godina biti takvi i takvi.

Duhovna obnova samo je tebi pomoć, a nije to pomoć Bogu, duhovnom učitelju, nastavniku; to je pomoć tebi da budeš čestit, uspešan, vrhunski čovek. Duhovna obnova je obnova tebe kao čoveka, obnova tvoje savesti.

A šta je savest? Ona je kao tvoj dobar prijatelj, kao policajac na putu koji ti kaže da na tom mestu ne smeš voziti više od 40 na sat, a ako voziš 150 sletećeš sa puta, poginućeš. Savest ti kaže: ne smeš psovati, ne smeš ogovarati, nemoj biti bezobrazan prema roditeljima, nemoj danas biti lenj, ustani na vreme, to je savest. I ako to napraviš, blago tebi.

Savest ti kaže nemoj psovati, nemoj govoriti ružne reči, danas nekoga ohrabri, govori lepe i nežne reči – kad to činiš, čitavo tvoje telo postaje zdravo. Nauka o duhovnoj obnovi, a ona je danas vrhunska nauka, kaže:

Svaka tvoja negativna reč, svaka tvoja psovka, ogovaranje, svako tvoje mrmljanje ubija ćelije tvog tela i tvog mozga.

Izvor: duhovnost.net

Neurolog dr. Pavlović: Zašto se budimo u toku noći – Kada treba da se koriste lekovi?

0

Poremećen san nije nimalo neobična pojava, pogotovo ako imate brz i stresan način života. Iako doktori savetuju da je sedam do devet sati sna idealna mera za normalno funkcionisanje organizma, a sve ispod ili preko toga može da poremeti normalan bioritam i utiče na raspoloženje, ipak određeni ljudi muče muku sa spavanjem.

Gotovo 80 odsto Evropljana teško prespava noć, pokazuju rezultati istraživanja koje je obuhvatilo više od 30.000 ispitanika u 15 zemalja, među kojima je i Srbija. O problemima spavanja i zašto se jedna trećina Srba budu u toku noći, u emisiji “Jutro” na Prvoj televiziji govorila je neurolog Aleksandra Pavlović. Ona je na početku navela neke od najčešćih uzroka poremećaja spavanja koji zavise od mnogih faktora.

“Zašto neko ne može normalno da spava može da bude uzrok lične osobine. Neki ljudi su na primer veoma osetljivi na uticaje iz okoline, na stres, brige, obaveze, a pogotovo žene. S druge strane, neki ljudi teško spavaju jer imaju određene telesne somatske bolesti – teško dišu ili imaju bolove u nogama, na primer“, rekla je doktorka.

Da li je moguće odreagovati na vreme i kada?

“Poznata je podela na akutne (kratkoročne) i hronične insomnije. Ljudi sa hroničnim nespavanjem imaju problem da više od tri meseca spavaju dovoljno dugo i efikasno tri ili više dana u nedelji. A problem se preslikava na funkcionisanje i obavljanje obaveza u toku idućeg dana. Ukoliko to traje duže od tri meseca, potrebno je da se obratite lekaru”, objasnila je doktorka.

Doktorka Pavlović je podsetila koliko je spavanje od sedam do devet sati u toku noći efikasno i zdravo za organizam, a sve ispod šest sati je rizik na mentalno i fizičko zdravlje. Što se tiče buđenja ona je rekla da je idealno spontano buđenje, kao i to da uspostavimo ritam odlaska u krevet i ustajanja.

“Mi ne možemo nespavanje da nadoknadimo u toku dana uz pomoć popodnevne dremke”, istakla je.

Još jedno istraživanje pokazalo je da 34 odsto ljudi u Srbiji ne može da spava zbog svakodnevnih problema sa čim se doktorka složila i savetovala da u toku noći, ukoliko se iznenada probudite ne koristite mobilni telefon, kao ni pre samog spavanja.

“Minimun sat vremena pre odlaska u krevet ne treba fizički da opterećujemo telo i vežbamo, kao ni da jedemo, niti da gledamo u mobilne telefone ili ostale uređaje kako bismo se uspavali. Jako je važno da pripremimo organizam za spavanje”, rekla je doktorka. Ona je takođe navela da je glavna terapija za nesanicu, koja se inače preporučuje od strane svetskih stručnjaka, zapravo kognitivno bihevioralna terapija, koja i mentalno i fizički pomaže da se organizam primiri.

Kada treba da se koriste lekovi za spavanje?

Na pitanje, kada je trenutak da posegnemo za lekovima za spavanje, ona je rekla da je to korisno ukoliko prolazimo kroz neku akutnu nesanicu ili stresnu situaciju, kako na poslu, tako i privatno.

“U pitanju su hipnotici, ali ne smete da ih koristite duže od četiri nedelje i svakako nije poželjno da se uzimaju na svoju ruku, već uz savet lekara”, rekla je ona za kraj.

Izvor: stil.kurir.rs

Istinita i potresna priča doktorice iz porodilišta – Koliko ti je stvarno potrebno da budeš sretan?

Ulazim u porodilište… Na porođajnom stolu mlada osoba koja ima dvadesetak godina, mršava, upalih obraza, tamnih podočnjaka. Ne čuje se…

Babica mi prilazi i kaže: “Doktorka, žena je dilatirana šest centimetara. Termin porođaja je kraj sljedećeg mjeseca, a beba je baš mala.”

“Kako se zoveš”, pitam i prilazim ženi.

“Melisa”, kaže jedva čujno.

“Odakle si?”, nastavljam sa pitanjima.

“Odavde“, kaže, “tu sam se udala“.

“Dobro Melisa, što si tako mršava? Jedeš li ti uopšte”, pitam.

“Da, odgovara kratko. Dobro jedem. Znate doktorka, moj muž radi i zaradi, ne pije. Dobar je. Svaki dan imamo hljeba i ponešto skuvamo. Lijepo živim, ne žalim se”, priča.

Ja počinjem da se ledim… Shvatam da je iskrena. Da je to stvarno tako. Ona stvarno jede samo jednom dnevno i misli da je to u redu.

“Melisa, koga imaš ? Brata, sestru”, upitam.

“Samo sestru, doktorka, ali ona je u hraniteljskoj porodici. Znate, mama je umrla, tata radi po cio dan i nije znao šta će sa mnom. A bila sam vrijedna, čistila sam, kuvala. Odem na pijacu i uzmem zeleniš što bace. A bace dobru hranu. Kaže on meni, Melisa našao sam ti muža. I doveo ga. Idi, dijete sa njim, biće ti bolje nego ovdje. I tako sam se ja udala“, kaže.

“I je l ti lijep muž”, pokušavam da se našalim.

“Dobar je“, prozbori i nastavlja da šuti. Samo grimase na licu pokazuju da je boli. Mlada žena koja prihvata realnost, ma koliko bila teška, koja ne zna za bolje, mrtva u svojoj nemoći da bilo šta promijeni.

Babica mi donosi njene analize krvi… Bacam pogled na papir i steže mi se knedla u grlu. Teška anemija, hipoproteinemija.

“Znate, nastavlja, ovo je djevojčica. Zvaću je Amina. Imam stvari. Sve sam oprala i složila, znate stvarno su ko nove. I pelene, imam i pelene. Nego, nemojte da se ljutite mislim da ću da se napnem.”

“Napni se, Melisa”, kažem i gledam u babicu. Svi šutimo. Nemamo riječi. A iznutra nas steže, boli…

Hajde Melisa, najjače što možeš, napni. Melisa sluša, njeno mršavo tijelo daje svu svoju snagu, i ona se porodi.

Beba mršava, ali lijepa, plače, crnokosa.

“Dušo, mama te je dočekala. Dušo, dajte mi je da je ljubim”, kaže.

Uzima je, grli, ljubi i plače od sreće.

“Dušo, ti si meni sve. Koliko je teška, doktorka?“, pita.

“Evo samo malo, Melisa, izmjerićemo bebu”, objasnim. Beba je teška 2.200 grama. Terminska beba, beba gladne Melise.

“Lijepa je doktorka, stvarno je lijepa”.

“Jeste Melisa, lijepa…“

Tjeram babicu da joj donese stvari, da je presvučemo. Babica obara pogled. Odlazi u pripremu i donosi kesu, najlonsku, običnu i u njoj jedna stara spavaćica, jedna kesa uložaka i sapun.

“Melsia, jesi li gladna, žedna?”

“Nisam, ješću kasnije. Ne brinite, ne treba meni mnogo”. I prvi put Melisaa ima osmijeh.

Izlazim iz porodilišta. Čeka me nizak čovjek.

“Ja sam Melisin muž. Da li je Melisa dobro?”

“Jeste”, kažem i gledam ga. Iznošena majica, ali čista, velika trenerka i pocjepane patike. Ruke, grube, ranjave. Porodila se i beba je dobro. Sretan je.

“Molim vas, dajte ovo Melisi”, reče i pruža malu kutiju plazme i sok.

“Neka jede, treba da doji, a ja ću doći sutra… Eto krenulo mi, imam da radim,…”

Odlazim puna tuge. To je stvarnost. Tu oko mene.

Sutradan u viziti, dolazim do nje. Osmjehuje mi se. Miriše na sapun, oprane kose u spavaćici sa porođaja, koja je čista.

Shvata moj pogled. Gleda me u oči i kaže.

“Oprala sam je i osušila se. Toplo je. Vidite”, kaže i pokazuje na stočić kraj kreveta.

okovi, napolitanke, plazme, čokolade…

“Dale su mi, nisam uzela… Kažu, jedi Melisa, vidi kako si mršava, a mi debele”.

Namještam osmijeh i gledam oko sebe… Ove divne žene iz sobe su osjetile da treba da joj pomognu i donijele su joj od uložaka do hrane, a da je pritom ni jednog trenutka nisu uvrijedile…

Dolazi dan otpusta. Pri polasku Melisa dolazi da se zahvali…

“Hvala vam na stvarima za bebu. Nije trebalo.“

“Neka Melisa, uživaj. Nije to ništa.”

“Hvala , hvala…”

A on ih čeka… Ljubi ih u kosu i daje Melisi jednu ružu… Tako se valja…

Gledam ih i mislim… Koliko ti je stvarno potrebno da budeš sretan? Zaista ne znam

Izvor: kliker.life

Otišla je kod svekrve po savet – Kad je zakoračila u njen dom zanemela je od šoka

Ova priča sa platforme “Quora” oslikava duboko emotivno i psihološko iskustvo žene koja se suočila s velikom izdajom od strane supruga i njegove porodice, a posebno svekrve.

Pre venčanja je primećivala signale koji su je uznemiravali, ali se nadala da su prolazni. Tokom prve godine braka, međutim, otkrila je neverstvo supruga, koji je prestao da radi i upustio se u vanbračne afere.

Situacija je kulminirala kada ga je uhvatila s ljubavnicom u kući njegovih roditelja, što je njena svekrva znala i odobravala.

Posebno bolna bila je činjenica da se svekrva, koja se pozivala na veru i moralne vrednosti, složila s neverstvom svog sina, što je ženi dodatno oduzelo osećaj poštovanja i podrške.

Ova izdaja dovela je do njenog razvoda, ali je iz tog iskustva izašla sa čvrstom odlukom da podiže svoju decu s jasnim vrednostima o lojalnosti i poštovanju u odnosima.

U novom braku pronašla je sreću i mir, a njena posvećenost pravim vrednostima donela joj je stabilan i ispunjen porodični život, s posebnim fokusom na to da njeni sinovi uče o odgovornosti i poštovanju u odnosima.