NaslovnaLekariSaveti lekaraSrčani udar (infarkt miokarda) – uzroci, simptomi i lečenje

Srčani udar (infarkt miokarda) – uzroci, simptomi i lečenje

„Previše ljudi umre sa srcem predobrim za umiranje“, svojevremeno je izjavio američki kardiohirurg Beck. Od posledica infarkta srca umire veiki broj ljudi samo zbog ne prepoznavanja prvih simptoma bolesti i neupućenosti u važnost brzog i adekvatnog pružanja prve pomoći. Ukoliko se pomoć ukaže pravovremeno i kompletno i bolesnik na vreme stigne u bolnicu, ova bolest se uspešno sanira i leči.

Šta je i kako nastaje infarkt srca?

Infarkt srca (infarkt miokarda) nastaje zbog naglog prekida protoka krvi kroz krvne sudove srca, upravo one koji snabdevaju srčani mišić neophodnim kiseonikom i hranljivim materijama. Razlog prekida cirkulacije je začepljenje krvnih sudova masnim naslagama i sitnim krvnim ugrušcima, trombima, koji nastaju na njima. Zbog prekida protoka krvi, srčani mišić počinje delimično da odumire. Nastaje smanjenje zdrave srčane, mišićne mase, te srce, organ koji je priroda stvorila da radi kao pumpa, gubi delom svoju osnovnu funkciju i na taj način remeti celokupnu cirkulaciju u telu čoveka. Ovako narušena struktura i funkcija srčanog mišića, kao posledica srčanog udara, može da dovede do mnogobrojnih ranih i kasnih, lakšić i težih komplikacija bolesti.

Kako da prepoznamo simptome bolesti?

Simptomi bolesti obično su veoma tipični u najvećem broju slučajeva. Međutim, ne treba zaboraviti  da mogu biti i nespecifični. Nekada, nažalost, i ne mora biti jasnih simptoma. Bezbolni infarkti srca (nemi infarkti), naročito su česti kod osoba koje boluju od šećerne bolesti ili nekih neuroloških bolesti. Nekada, bolest može, kao prvi simptom imati neku od komplikacija osnovne bolesti, na primer, jako lupanje ili preskakanje srca, nesvesticu, gušenje i slično. Zbog toga i ove simptome uvek treba tumačiti ozbiljno.

Šta je tipičan simptom?

Neugodan pritisak u grudima, stežući jak bol u sredini grudnog koša koji traje duže od nekoliko minuta, širenje bola u vrat i vilicu, ka levom ramenu ili levoj ruci, nagla nesvestica, osećaj mučnine u stomaku, nagon na povraćanje, povraćanje i obilno hladno preznojavanje. Uz sve ove simptome prisutna je nekada izražena uznemirenost i strah bolesnika.

Šta učiniti u slučaju prepoznavanja ovih simptoma?

Statistički podaci pokazuju da više od 50% ljudi koji dožive infarkt srca čeka više od dva sata, pre nego što potraži medicinsku pomoć. To je pogrešno. Pojava nekog ili više opisanih simptoma zahteva hitan poziv Službe hitne medicinske pomoći, davanje jasnog i kratkog opisa tegoba i apsolutno postupanje po preporuci dobijenoj prilikom poziva. U čekanju dolaska Službe hitne mediinske pomoći pripremiti, ukoliko je moguće, svu raniju medicinsku dokumentaciju, ako ista postoji.

Za bolesnike koji su već od ranije srčani bolesnici, a pogotovo ako su već preboleli infarkt srca, važno je da uzmu svoju propisanu terapiju, pre svega Nitroglicerin (ne više od tri tablete u razmaku od po 5 minuta).

U slučaju da ne postoji mogućnost poziva Službe hitne medicinske pomoći (nema telefona ili slično), bolesnika treba hitno transportovati u najbližu zdravstvenu stanicu.

Kako se leči infarkt srca?

Infarkt srca je danas u najvećem broju slučajeva izlečiva bolest.

Akutni infarkt srca leči se po najnovijim preporukama na dva osnovna načina:

–         lekovima za otapanje krvnog ugruška, tromba, u srčanom krvnom sudu

–         mehaničkim otvaranje začepljenja krvnog suda, uvođenjem specijalnih žica, katetera, balona ili žičanih proteza (stent) u srčane krvne sudove

Način koji će biti primenjen zavisi od više faktora. I u jednom i u drugom načinu lečenja najvažnije je da lečenje počne što ranije, ukoliko je moguće unutar prvih nekoliko sati. Način lečenja zavisi i od eventualnih drugih bolesti od kojih bolesnik u isto vreme boluje. Tako na primer, ukoliko je bolesnik preboleo šlog (moždani udar), kao posledicu moždanog krvarenja, ne može infarkt srca lečiti u osnovnom lečenju lekovima već mora ići na mehaničko otvaranje začepljenog srčanog krvnog suda i slično.

Mehanička procedura lečenja infarkta srca zahteva saglasnost pacijenta, koju on potvrđuje svojim potpisom. Nakon primene jednog ili drugog načina osnovnog lečenja, bolesnik nastavlja da se leči raznim lekovima neophodnim za stabilizaciju bolesti (antitrombolitički lekovi, beta blokatori, AC-inhibitori, antiaritmici, statini i slično). Propisivanje lekova iz navedenih grupa je individualno za svakog pacijenta, uvažavajući savremene stručne preporuke.

Kako se ponašati nakon prebolelog infarkta srca?

Nakon prebolelog infarkta srca, neophodno je:

–         odabrati svog lekara kardiologa,

–         poštovati sve njegove savete,

–         uzimati redovno propisane lekove,

–         pratiti efekte lekova, pre svega moguće neželjene pojave,

–         dolaziti na redovne kardiološke kontrole,

–         lečiti i kontrolisati eventualne druge bolesti,

–         kontaktirati lekara u slučaju novih tegoba i pre zakazane kontrole.

Da li možemo ponovo dobiti infarkt srca?

Odgovor je da. Upravo zato treba poštovati sve preporuke i savete date nakon prvog ataka bolesti. Uz to treba znati, da su mnogobrojni činioci rizika za nastanak infarkta srca uvek među nama i da oni ukoliko ih ne isključimo ili bar ne modifikujemo, stalno rade protiv nas.

Koji su najčešći činioci rizika za nastanak infarkta srca?

  1. a)     promenljivi činioci: povišene masti u krvi, povišen krvni pritisak, pušenje, šećerna bolest, gojaznost, alkoholizam, fizička neaktivnost, stres, profesija i slično (možemo ih isključiti ili modifikovati)

  2. b)    nepromenjivi činioci: pol i nasleđe (na njih ne možemo uticati)

Eliminacijom štetnih životnih novih navika (npr. pušenje, alkohol), lečenjem šećerne bolesti i povišenog krvnog pritiska, regulacijom telesne težine, većom fizičkom aktivnošću, smanjenjem stresa i slično, možemo značajno umanjiti mogućnost pojave prvog infarkta i nastanak novog. Preventivne mere, redovne kontrole činioca rizika, još u vreme punog zdravlja, osnovni su aksiom i dobrog zdravlja i dugog života. Kontrolišite se na vreme!

Srce je „bomba koja kuca“ u grudima, zato sa njim pažljivo, oprezno, sve po zakonima prirode i nauke, po savetu lekara. Jedino tako ne mora doći do eksplozije, jer je uvek „previše ljudi umire sa srcem predobrim za umiranje“.

Zaustavimo srčani udar!!!

Izvor: Institut za kardiovaskularne bolesti Vojvodine, Sremska Kamenicaa

Poslednji tekstovi