NaslovnaLekariSaveti lekaraSINDROM KOMPJUTERSKOG VIDA za posledicu ima : glavobolje, bolovei u vratu, ramenima,...

SINDROM KOMPJUTERSKOG VIDA za posledicu ima : glavobolje, bolovei u vratu, ramenima, leđima, zamor, pospanost. KAKO POMOCI OCIMA

Vreme u kome živimo donosi nam novine vezane za treću tehnološku revoluciju. Glavne proizvodne snage postaju kompjuteri, robotika, mikroprocesori, pa se i nama nameću odgovarajuća prilagođavanja i načini organizacije. Upotreba kompjutera postala je sastavni deo rada i života mnogih ljudi. Prema izveštaju iz 2004. godine (US Census Report) 143 miliona ljudi u Americi koristi kompjuter svakog dana, uključujući i 54 miliona dece.

Kompjuteri zasigurno čine naš posao lakšim i efikasnijim. Nažalost, istovremeno komjuteri utiču i na naše zdravlje. Prema navodima Američke optometrijske asocijacije 70-75% onih koji rade na kompjuteru ima probleme sa vidom. Ovo stanje je nazvano Computer Vision Syndrome (CVS), a svake godine se broj novih slučajeva povećava za milion.

Definicija

Sindrom kompjuterskog vida se definiše kao naprezanje očiju udruženo sa prolongiranom upotrebom kompjutera (NIOSH). American Optometric Association (AOA) koja je i uvela u medicinu termin “Computer Vision Syndrome” daje širu definiciju, po kojoj CVS obuhvata očne probleme i probleme vezane za vid koji se javljaju kod osoba koje provode više vremena ispred ekrana kompjutera.

Iako kod pojedinca postoje svi preduslovi za normalan vid, svako ko provede dva ili više sati u toku dana radeći za kompjuterom ima predispoziciju da razvije CVS. Razlog je jednostavan: obzirom da se tehnologija svakodnevno usavršava, a morfologija oka nije se menjala hiljadama godina, ljudsko oko nije prilagođeno za dugo gledanje u ekran komjutera. Fokusiranje na ekran je mnogo teže od fokusiranja na štampani materijal iz više razloga. Slika na ekranu je stvorena od sićušnih tačaka, poznatih kao piksel. Ove tačke imaju jasan centar, ali nejasne ivice, što ometa dobro fokusiranje. Tako nastaje stalno naprezanje oka, kako bi slika ostala oštra i posledično dolazi do zamora očnih mišića. Pored toga, na nastanak CVS utiču rezolucija ekrana, treperenje i refleksija.

Studije, takođe pokazuju da se pri radu sa kompjuterima učestalost treptanja smanjuje i do pet puta. Retko i nekompletno treptanje može uzrokovati suvoću, crvenilo i iritaciju očiju zbog bržeg isparavanja suznog filma. Postojeći problem otežavaju i loša ergonomska rešenja na radnom mestu.

Simptomi

CVS obuhvata tri grupe simptoma:

  • probleme sa vidom (teškoće u fokusiranju, promene u percepciji boje, osetljivost na bljesak, osećaj treperenja);

  • probleme sa očima (suvo oko, crvenilo, svrab, žarenje, povećana suznost, težina kapaka, nelagodnost pri nošenju sočiva);

  • opšte tegobe (glavobolja, bolovi u vratu, ramenima, leđima, zamor, pospanost).

Iako, za sada, nema pouzdanih dokaza da upotreba kompjutera dovodi do trajnog oštećenja očiju, ovi simptomi mogu predstavljati značajan problem, odnosno kako kaže pacijent koji ima probleme sa očima: ,,Ako provodim suviše vremena pred komjuterom, imam strašna naprezanja u očima i glavobolju, to utiče na moju radnu sposobnost, koncentraciju i smanjuje produktivnost. To je strašan problem.”

Prema izveštaju AOA samo 14% pacijenata javlja se očnom doktoru zbog navedenih problema, dok većina nije ni svesna uzroka svojih tegoba.

Kako sprečiti pojavu simptoma?

Postoje različite mere koje radnici i poslodavci mogu da preduzmu kako bi se smanjili ili sprečili simptomi.

  • Pregled oka

Pregled oka je najvažnija stvar koju treba preduzeti kako bi se umanjili problemi vezani za korišćenje kompjutera. Pregled treba obaviti pre početka rada na kompjuteru, a zatim obavezno jednom godišnje.

  • Upotreba odgovarajućeg svetla

Naprezanje oka često je uzrokovano intenzivnim svetlom koje dolazi spolja ili iznutra. Pri korišćenju kompjutera ambijentalno osvetljenje bi trebalo da bude upola od onog koje se koristi u većini kancelarija. Potrebno je eliminisati spoljašnje svetlo navlačenjem zavesa ili roletni. Takođe, treba smanjiti i unutrašnje osvetljenje koristeći nekoliko sijalica ili fluorescentnih štapova. Ako je moguće, namestiti monitor tako da prozorsko svetlo dolazi sa strane umesto od napred ili  pozadi.

  • Smanjiti blještanje

Blještanje zidova, kao i refleksija od samog ekrana kompjutera, takođe izaziva naprezanje očiju. Svetle bele zidove treba krečiti tamnijim bojama sa završnim mat slojem. Zatamniti prozore, a ako se ne može smanjiti spoljašnje osvetljenje staviti zaštitnu mrežu na ekran. Koristiti naočare sa anti refleksivnim slojem.

  • Podesiti svetlost ekrana kompjutera

Približno uskladiti osvetljenje u prostoriji sa jačinom svetlosti na ekranu. Takođe treba podesiti monitor tako da kontrast između pozadine i karaktera na ekranu bude veliki. Veličina i boja slova treba optimalno da pruže komfor.

  • Češće treptati

Treptanje je veoma važno za rad na kompjuteru, jer sprečava suvoću i iritaciju oka. Poslovne prostorije, zbog klimatizacije, mogu imati manju vlažnost vazduha, što takođe utiče na smanjenu vlažnost oka. Problemi suvog oka mogu se smanjiti upotrebom veštačkih suza tokom rada. Takođe može se izvoditi sledeća vežba: svakih 30 minuta 10 puta veoma lagano zatvarati oči. Ovo će omogućiti obnavljanje suznog filma.

  • Pokretati oči u različitim pravcima

Svakih 30 minuta gledati van ekrana komjutera i fokusirati pogled na udaljene predmete 20 sekundi. Sledeća vežba je fokusirati po 5-10 sekundi čas bliske čas daleke objekte do 10-ak puta. Obe ove vežbe će sprečiti naprezanje oka pri radu na blizinu.

  • Uzimati češće odmore

Operater na kompjuteru, sa punim radnim vremenom, trebalo bi da na svakih sat vremena pravi 10-minutne pauze, kako bi smanjio naprezanje oka.

  • Vežbati čak i pri sedenju

Svi koji imaju sedeći posao, naročito operateri na komjuteru, bi trebalo veoma često da protežu ruke, noge, leđa, vrat i ramena. Ovo smanjuje mišićnu napetost i povećava protok krvi. Voditi računa i o pravilnom položaju tela pri radu.

  • Modifikovati radno mesto

Stonu lampu, ako je potrebna, postaviti tako da ne blješti u oči ili ekran komjutera. Podesiti visinu stolice i upotrebom ergonomičnog nameštaja obezbediti optimalni položaj tela. Udaljiti ekran kompjutera nekih 50-70 cm od očiju.

  • Nošenje posebnih naočara dizajniranih za rad na kompjuteru smanjuje naprezanje oka. One mogu biti različite zavisno od individualnog stanja vida, kao i vrste posla koji se obavlja i treba da imaju antirefleksivni sloj.

Moguće posledice

Iako se simptomi nastali pri radu sa kompjuterom smatraju prolaznim, postoje mišljenja da dugotrajno fokusiranje na bliske predmete može indukovati tzv. akomodacioni spazam sa posledičnim pojačanjem ili, možda, pojavom miopije. Takođe, smatra se da kompjutersko zračenje, koje obuhvata jonizujuće i nejonizujuće zračenje, nije dovoljno da dovede do katarkte, ali su mišljenja različita kada je u pitanju pojava glaukoma. Pojedini autori ukazuju na veću učestalost glaukoma kod osoba sa miopijom koje intenzivno koriste kompjuter, dok prema drugim istraživanjima upotreba kompjutera ne povećava rizik za nastanak trajnih promena na oku.

Poznavanjem mogućih posledica intenzivnog korišćenja kompjutera, kao i načina za njihovo preveniranje, može se doprineti bezbednijoj primeni kompjutera u svakodnevnom radu.

Autor: prim dr Suzana Manić

Poslednji tekstovi