Naslovna Blog Stranica 85

Danas obeležavamo USEKOVANJE GLAVE SVETOG JOVANA: Nipošto ne smete raditi i ovo jesti, jer će vam od ovog dana sve “ići naopako”!

0

Pravoslavna crkva i mi vernici 11. septembra obeležavamo Usekovanje glave Svetog Jovana Krstitelja, praznik poznat i kao jesenji Sveti Jovan ili Jovan Glavosek. Dan kada je Krstitelj stradao provodi se u molitvi, uzdržavanju i strogom postu. Ne radi se ništa od teških poslova, ni na njivi, ni u kući.

Smrt svetog Jovana dogodila se pred Pashu, a praznovanje 11. septembra ustanovljeno je zbog toga što je tog dana osvećena crkva koju su podigli na njegovom grobu u Sevastiji car Konstantin i carica Jelena.

Prema pravoslavnim običajima, na dan kada se obeležava Usekovanje časne glave Svetog Jovana Krstitelja se obavezno posti i to suvi post. Srbi veruju i da na današnji dan ne valja ni jesti, ni piti išta crveno, jer to podseća na prolivenu Jovanovu krv. Danas ne valja ni uzimati nož u ruke. U nekim krajevima vodi se računa i da deca na današnji dan nikako ne jedu crveno voće i povrće, paradajz, crvene jabuke.

U narodu ovaj praznik ima dugu tradiciju i spada u grupu velikih praznika, koji se posebno poštuju. Izbegava se bilo kakav rad, kako napolju, tako i unutar kuće. Na današnji dan cela porodica posti, a narod se okuplja u hramovima na liturgiji.

U istočnoj Srbiji se veruje da na ovaj dan čak treba skidati i crveni končić sa ruke, koji prema sujeverju onome ko ga nosi, ostalim danima donosi sreću! Naime, prema ovom verovanju nikako ne smete ostaviti crveni končić vezan, jer će vam od ovog dana sve “ići naopako”!

Irod Antipa, sin Iroda Starijeg, koji je ubio novorođenčad vitlejemsku u vreme rođenja Isusa Hrista, bio je vladar Galileje i Pereje u vreme propovedi Isusa Hrista i Jovana Krstitelja. Irod je bio oženjen ćerkom arapskog kneza Arete. Irod je terao svoju zakonitu ženu i uzeo sebi za ljubavnicu Irodijadu, ženu svog brata Filipa, koji je još bio u životu.

Protiv ovog bezakonja ustao je Jovan Krstitelj i pred svima napao Iroda i Irodijadu.

Vladar nije dozvoljavao da iko govori protiv njega, sveti Jovan se ubrzo našao u tamnici. Za vreme jedne zabave u svom dvoru u Sevastiji Galilejskoj, pred gostima je igrala Salomija, ćerka Irodijadina i Filipova. Pijani Irod, zanesen vatrenim plesom, obećao je igračici da će joj dati šta god da traži, a ona je, na nagovor majke, zatražila glavu Jovana Krsitelja na tacni.

Irod je naredio da se Jovan Krstitelj poseče u tamnici i njegoova glava donesena je na tanjiru. Jovanovi učenici noću su uzeli telo svog učitelja i sahranili ga, a Irodijada je izbola iglom Jovanov jezik, pa glavu zakopala na neko nečisto mesto.

Izvor: kurir.rs

Sve što treba da znate o kolagenu: Najmoćniji saveznik u borbi protiv starenja, čuva zglobove i kosti, neguje kosu…

0

Kolagen je najzastupljeniji protein u ljudskom telu. Od ukupnog broja proteina u telu, jednu trećinu čini kolagen. Predstavlja jedan od osnovnih gradivnih elemenata kostiju, mišića, kože, tetiva i hrskavice. Ima ga i u drugim delovima tela, poput rožnjače, zuba i krvnih sudova.

Šta je kolagen?

Kolagen formira potporu koja obezbeđuje snagu i strukturu unutar tela. To je suštinska komponenta vezivnog tkiva i igra ključnu ulogu u održavanju ćelija tela na okupu. Zapravo, kolagen je najbolje da zamislite kao lepak koji sva pomenuta tkiva drži zajedno i pomaže da tkiva budu jaka i elastična, sposobna da izdrže istezanje.

Takođe, pruža snagu i elastičnost koži. U medicini se koristi za zarastanje rana, ali nalazi se i u kozmetičkim preparatima za tretiranje kože.

Kada je reč o hrani, kolagen se prirodno nalazi samo u mesu i ribi koje sadrže vezivno tkivo.

Kako starimo, naše telo postepeno proizvodi manje kolagena, ali ona najbrže opada zbog prekomernog izlaganja suncu, pušenja, alkohola i nedostatka sna i vežbanja.

Kako starimo, kolagen u dubokim slojevima kože od čvrsto organizovane mreže vlakana prelazi u neorganizovani lavirint. Životna sredina može oštetiti kolagena vlakna i smanji njihovu debljinu i snagu, a to dovodi do bora na površini kože.

Endogeni kolagen je prirodni kolagen koji telo proizvodi ili sintetiše, a egzogeni kolagen je sintetički, dolazi iz spoljnih izvora, kao što su suplementi.

Zdrav nivo kolagena doprinosi zdravlju zglobova, zaštiti bubrega i drugih organa, elastičnosti kože, zdravom kardiovaskularnom sistemu.

Koje vrste kolagena postoje?

Postoji oko 28 vrsta kolagena i svi imaju različite strukture, četiri glavna tipa kolagena su tip 1, 2, 3 i 4, ali najdominantniji su kolagen tip 1 i kolagen tip 2.

Kolagen tip 1

Većina kolagena u telu je tip I. Čak 90 odsto našeg kolagena je tip I i napravljen je od veoma gusto zbijenih vlakana. Upravo ova vrsta kolagena obezbeđuje strukturu toliko različitih elemenata tela, uključujući kožu, kosti, tetive, hrskavicu, vezivno tkivo i zube.

Ovaj tip kolagena važan je kada je posredi zdravlje kože, kose i noktiju, a prirodni nivoi kolagena tipa I koji se nalaze u telu počinju da opadaju u našim dvadesetim godinama. Zbog njegove prevalencije u vezivnom tkivu, kad opadne, može dovesti do manje čvrste kože, lomljivih noktiju, proređene kose i finih linija i bora. Neophodan je da ostanete aktivni kako starite.

Svi kolagenski peptidi koje možete uzeti sastoje se od kolagena tipa 1.

Kolagen tip 2

Kolagen tipa II ima oblik labavije zbijenih vlakana koja se obično nalaze u elastičnoj hrskavici. To ublažava vaše zglobove, podržava kretanje i funkciju i često se nalazi u suplementima koji pomažu u podršci skeletnom sistemu.

Ovaj tip kolagena sastoji se od dugih identičnih lanaca amino-kiselina koje formiraju čvrstu mrežu vlakana. Daje hrskavici snagu i elastičnost, što je od vitalnog značaja da bi tkivo moglo da podnese mehanički stres i apsorbuje udarce.

Zato dodavanje kolagena tipa II vašem telu može pomoći da se nosite sa habanjem zglobova koje se svima dešava.

Značaj kolagena za kožu, kosu, zglobove i kosti

Kolagen je neophodan za zdravlje kostiju, kože, krvnih sudova i svih organa u telu. Nizak nivo kolagena može dovesti do problema sa zglobovima i nedostatka elastičnosti kože.

Kolagen za kožu

Kolagen čini oko 80 odsto naše kože. Zajedno sa elastinom, takođe proteinom, koži daje snagu i od vitalnog je značaja za održavanje elastičnosti. U velikoj meri prisutan u srednjem sloju kože (dermisu), kolagen ima mnoge prednosti za našu kožu – održava je čvrstom, zategnutom i elastičnom. Takođe je neophodan u prirodnom procesu obnove naše kože, uklanjajući stare ćelije kože i stvarajući mesta za nove.

Kolagen igra glavnu ulogu u održavanju mladog izgleda kože lica. Pruža snagu, elastičnost I hidrataciju, što sve čini za vidljivo mladalački ten. To pomaže koži da izgleda hidrirano i jedro, da bude čvrsta i glatka, da ima zdrav sjaj, ali i da delikatno područje oko očiju izgleda sjajno i revitalizovano.

Naši nivoi kolagena su najviši kada smo mladi, zbog čega deca imaju tako glatku kožu. Međutim, kako starimo, proizvodnja kolagena se prirodno usporava. Već u našim dvadesetim godinama nivoi kolagena se smanjuju za oko jedan procenat svake godine. Nadalje, naša tela jednostavno nisu u stanju da nadomeste kolagen koji izgubimo onoliko brzo koliko se on raspada. Kolagenska vlakna takođe postaju tanja i slabija.

Kolagen za kosu

Kako starimo, prirodni nivoi kolagena u telu se smanjuju. Pokazalo se da dodaci kolagena povećavaju proteine za izgradnju kose, što može dovesti do punije dlake. Kolagen može pomoći da se predupredi sedenje kose tako što podržava zdravu strukturu folikula dlake (gde se proizvodi pigment koji daje boju kosi). Kada se kolagen kreme ili gelovi nanose direktno na kožu glave, seda kosa može izgledati tamnija i manje suva.

Pokazalo se da je kolagen veoma efikasan u lečenju suve, lomljive kose. Suplementi kolagena i lokalni proizvodi mogu popraviti ispucale vrhove.

Kolagen za kosti i zglobove

Zglobovima je takođe potreban kolagen za zdravu hrskavicu. Kolagen igra značajnu ulogu u sposobnosti zglobova da se kreću. Dok se neke vrste kolagena pojavljuju u koži, kostima i organima, jedna posebna vrsta može se naći u hrskavici između zglobova.

Kolagen tipa II prisutan je u zglobnoj hrskavici – tkivu koje se nalazi u sredini zglobova. Upravo ta hrskavica omogućava zglobovima da klize, savijaju i glatko se kreću. Kolagen pomaže da hrskavica i zglobovi ostanu fleksibilni, da apsorbuju udarce i da imaju dobru potporu.

Međutim, sa starenjem, zglobna hrskavica se troši. Godine trenja zglobova o hrskavicu izazivaju habanje, lomljenje i uzrokuju bolove. Uz to, starenje dovodi i do gubitka kolagena. A kada se količina kolagena smanjuje, zglobovi pate. Nizak nivo kolagena može dovesti do labave hrskavice i tetiva, što povećava verovatnoću povreda.

Nadoknada izgubljenog kolagena mogla bi umanjiti ukočenost zglobova i bol. Istraživanja pokazuju da gubitak kolagena povezan sa starenjem može dovesti do većeg rizika od degenerativnih poremećaja zglobova, a vraćanje kolagena u telo, kroz ishranu ili suplementaciju, moglo bi da se suprotstavi tom riziku, može čak pomoći i da ublažite bol u zglobovima koji već imate, kao i jutarnju ukočenost, osetljivost i otoke. Kada povećate unos kolagena, dodatni protein se akumulira u hrskavici između zglobova. Važno je znati da, iako uzimanje hrane bogate kolagenom ili uzimanje suplemenata može da stimuliše proizvodnju kolagena, ne može magično da obnovi ono što je već oštećeno ili istrošeno.

Osteoporoza je bolest koja uzrokuje smanjenje koštane mase, uzrokuje da kosti postanu krhke, ali moguće je boriti se sa ovim stanjem. U studiji iz 2018. 131 žena u menopauzi uzimala je suplement kolagena svakodnevno tokom 12 meseci – primećeno je značajno povećanje mineralne gustine kostiju u njihovim kičmama i butnim kostima.

Najbolji načini da uzimate kolagen

Korišćenje proteinskog praha napravljenog od koštanog bujona jedan je od načina za nadoknadu kolagena koji se preporučuje. Takođe, efikasan metod je i domaća čorba od kostiju, koju možete jesti samu ili koristiti kao dodatak nekim slanim i slatkim jelima.

Suplementi obično sadrže hidrolizovan kolagen, koji pomaže u formiranju novog kolagena, a uglavnom se mogu naći u obliku proteinskog praha ili pilula. Suplementi kolagena u vidu praha mogu se mešati u smutije, supe ili čak u peciva kako bi pružili zdravstvenu korist, a pritom neće pogoršati ukus jelima.

Takođe, savetuje se izbalansirana ishrana koja pomaže u povećanju apsorpcije peptida kolagena koji konzumirate.

Kada je reč o unosu kolagena u kožu, možete isprobati tretman mikroiglama ili terapiju indukcije kolagena. To je minimalno invazivan tretman kože kojim dermatolog ili estetičar stvara sitne ubode u gornjem sloju kože koristeći mikrofine igle – kozmetička procedura mikronidling.

Suplementi sa kolagenom

Proverite izvore kolagena na bočici sa suplementom. Ako ste alergični na ribu, a riblji kolagen se nalazi u proizvodu, onda izbegavajte taj suplement.

Ako na deklaraciji stoji naveden samo tip kolagena, onda je važno znati da je kolagen tipa 2 obično pileći, dok tipovi 1 i 3 mogu biti goveđi, riblji ili iz jaja. Ako ste alergični na bilo koji od ovih proteina, klonite ih se.

Jedna od pritužbi odnosi se na loš ukus praha ili pilula, ali taj neprijatan ukus nestaje za nekoliko minuta, a može se u potpunosti izbeći uzimanjem praha u smutiju.

Kolagen tablete, shot, kreme – prednosti i mane

Kolagen možete da uzimate kao dodatak ishrani u obliku šotova, kapsula, u prahu ili tableta.
Bez obzira na to da li u obliku šotova, ampula, u prahu ili tableta – da biste sprečili nedostatak hranljivih materija, možete da koristite dijetetske suplemente.

Kolagen tablete

Kapsule ili tablete kolagena su čvrsti dodaci ishrani. Takođe sadrže visoko koncentrovanu količinu proteina i obično se uzimaju svakodnevno.

Kao i kod drugih vrsta suplemenata, i kod uzimanja kolagena se mogu javiti neki neželjeni efekti. Najčešći od njih je definitivno ukus koji može da se zadrži u ustima od pola sata do sat, zato se preporučuje da se pilule kolagena uzimaju sa nekim voćnim sokom, pa ce se taj ukus ublažiti. Kiselkasti voćni sokovi, kao što su narandža, jabuka, grožđe ili paradaiz, mogu da smanje delotvornost ovih suplemenata, pa je preporuka da se izbegavaju.

Šta su kolagen šotovi?

Kolagen šot odnosno kolagen u tečnom obliku je tečni dodatak ishrani koji obično sadrži proteine u visokim dozama. Tečni kolagen je vrsta dodatka kolagenu koji može poboljšati zdravlje kože, noktiju i kose. Sastoji se od kolagenskih peptida suspendovanih u tečnosti. Dodaci ishrani u tečnom obliku imaju do 10 puta bolju apsorpciju nego oni u prahu ili u vidu tableta.

Bez obzira na to da li su u pitanju kapsule, šotovi ili ampule – mnogi preparati kolagena sadrže i važne vitamine i elemente u tragovima, npr. hijaluronsku kiselinu, ceramide i biotin, koji takođe mogu da imaju pozitivan efekat na kožu, vitamin B2, vitamin E i cink pomažu u zaštiti ćelija od oksidativnog stresa.

Visok nivo kalcijuma, ili hiperkalcemija, može da se javi kao posledica uzimanja kolagen suplemenata. Previše kalcijuma u organizmu može dovesti do zatvora, bolova u kostima, umora, mučnine, povraćanja pa čak i abnormalnog srčanog ritma. Uvek se posavetujte sa lekarom o svim novim suplementima.

Kreme sa kolagenom

Kada se pomene krema sa kolagenom, onda se pre svega pomisli na bore. Nega lica podrazumeva brigu o koži uopšte, a to znači da nema nikakvih nečistoća i da se bore što kasnije pojave.

Suprotno uvreženom mišljenju da je krema za bore samo ona koja te iste bore treba da ispegla, krema sa kolagenom služi i za prevenciju brazda na koži – i kada se bore oko očiju ili usana već pojave, ona pokušava da sanira promene, a korisna je i dok ih još nema kako bi nadoknadila gubljenje kolagena u koži.

Osim onog koji se pije, kolagen koji se nanosi na kožu je takođe važan i koristan. Dakle, reč je o antirid kolagenu, namenjenom zatezanju lica.

Kolagen u ishrani

Kolagen za lepotu dolazi iznutra jer istinska lepota dolazi iznutra: zbog toga su uravnotežena ishrana, briga o zdravlju, izbegavanje stresa i dovoljno vežbanja važni za zdraviji izgled, lepu kožu, jake nokte i gustu kosu.

Kolagen održava strukturu i elastičnost naših ćelija i zato može da ojača kožu, da joj obezbedi dovoljno vlage, da poboljša ten i umanji bore.

Najbolji izvori kolagena potiču iz životinjskih proizvoda koje ljudi uglavnom ne jedu, kao što su životinjska koža, kosti, hrskavica. Ipak, nekoliko namirnica sadrži kolagen u nižim nivoima – govedina, piletina i svinjetina, jaja, mlečni proizvodi, čorbe od kostiju ili proizvodi od kostiju.

Neke morske biljke i životinje takođe sadrže kolagen, kao što je: alge morske alge, losos, meduza, hobotnice, ježevi, dagnje i ostrige. Vitamin C takođe pomaže telu da sintetiše kolagen, pa je poželjno jesti agrume, bobice, paprike i kivi.

Koji kolagen piti? Saveti za izbor najboljeg kolagena

Kada je reč o izboru suplementa kolagena, sigurno je da postoji oblik baš za vas. U ponudi su razni suplementi – u prahu i kapsulama.

Dok neki suplementi mogu da sadrže samo jednu ili dve vrste kolagena, drugi proizvodi od kolagena mogu ponuditi mešavinu nekoliko različitih tipova. Kada tražite oralni dodatak kolagenu, idealno je da izaberite proizvod hidrolizovanog kolagenskog peptida, kao što je prah, koji ima tip koji se najviše apsorbuje. Kolagen u prahu se u većini slučajeva lakše apsorbuje. Potražite termine kao što su „peptidi kolagena“, „hidrolizovani kolagen“ ili „hidrolizovani kolagen“ na etiketi sa sastojcima dodatka da biste bili sigurni da ćete dobiti pravu stvar.

Da li postoje neželjeni efekti suplemenata kolagena?

Ukoliko se pitate da li je dobro uzimati kolagen svakog dana, za većinu ljudi odgovor je pozitivan.

Valja napomenuti da su neželjeni efekti i bilo kakve negativne nuspojave primene kolagena retke. Većina ljudi koji osete negativne neželjene efekte kolagena – ili su prešli preporučene doze ili imaju već postojeće alergije.

Simptomi nedostatka kolagena

Nedostatak kolagena u telu možemo prepoznati po spoljnim znakovima. Koža lica kojoj nedostaje kolagen je pre svega opuštena, bez tonusa, izgleda beživotno, suvo, umorno i s prisutnim borama. Isto je i s kožom celog tela koja postaje opuštenija, bez tonusa, a telo u tom slučaju menja oblik.

Najčešći znakovi nedostatka kolagena mogu se prepoznati po opuštenosti kože na različitim delovima tela kao što su nadlaktica, unutarnja strana butina, stomak, vrat, lice. Bore su jedan od glavnih pokazatelja nedostatka kolagena.

Koža tela kojoj nedostaje kolagen izgleda opušteno, mlitavo i često je praćena celulitom i suvoćom. Suva, beživotna kosa bez zdravog sjaja može ukazivati na niske nivoe kolagena.

Problemi sa zglobovima su takođe jedan od znakova nedostatka kolagena. Kako je kolagen neophodan u vezivnim tkivima, odnosno zglobovima, njegov nedostatak može imati za posledicu istrošenost hrskavice i bolnu pokretljivost zglobova.

Šta dovodi do gubitka kolagena?

Faktori koji mogu doprineti gubitku kolagena ili niskim nivoima kolagena uključuju: hormonske promene usled trudnoće, menopauze, zdravstvenih stanja itd., oksidativni stres, koji je rezultat metaboličkih procesa i izbora načina života, kao što su pušenje i ishrana, prirodni proces starenja, previše izlaganja suncu jer ultraljubičasti zraci mogu izazvati razgradnju kolagena u koži, nizak nivo askorbinske kiseline, takođe poznat kao vitamin C, neki genetski uslovi mogu uticati na proizvodnju kolagena.

Kako sprečiti gubitak kolagena?

Naši preci su kroz hranu unosili dosta kolagena i to je bio deo uobičajenog načina života, pošto su ljudi u prošlosti u ishrani često koristili kompletno telo životinje. Jednostavno rečeno, jeli su mnoge životinjske delove koje mi danas izbegavamo, poput kože, tetiva i ligamenata.

Srećom, postaje lakše nego ikada „vratiti se osnovama“. Jedan od lakših načina da se poveća količina kolagena je pravljenje domaće čorbe od kostiju. To je zdrav, ukusan i isplativ način da se koriste delovi životinje koji se ne mogu jesti direktno.

Danas nejestive delove životinje možete iskoristiti tako da napravite čorbu. Krčkajte ih više sati i oslobodite kolagen, koji će postati deo supe ili čorbe, koju je lakše konzumirati.

Evo nekoliko savet koji mogu pomoći u sprečavanju gubitka kolagena:

* Jedite puno voća i povrća, jer sadrže vitamine i antioksidante.

* Izbegavajte pušenje i prerađenu hranu, koja povećava rizik od oksidativnog stresa.

* Zaštitite kožu od izlaganja suncu.

* Pitajte dermatologa o suplementima i drugim proizvodima. Saznajte više o dodacima kolagena.

Izvor: nova.rs

50 vrste žutog cveća – Simbolizuje uspeh, ponos, radost, vedrinu, prijateljstvo…

0

Bezbroj cveća cveta širom sveta u najsunčanijoj, najveselijoj boji od svih – žutoj! Bez obzira da li vaši favoriti cvetaju živopisnim citronom, mekom puterastom nijansom ili u zlatnoj nijansi, oni će dodati šarenilo vašoj bašti i osmeh svim vašim buketima. u ovom vodiču ćemo vas provesti kroz 50 najpopularnijih vrsta žutog cveća za vaš sledeći projekat baštovanstva u zatvorenom ili na otvorenom.

  1. Leopard biljke (Ligularia)

Uobičajeno nazvana biljkama leoparda, Ligularia je rod zeljastih cvetnih biljaka koje pripadaju porodici biljaka Asteraceae (aster/suncokret/tratinčica/kompozit). Rastu u centralnoj i istočnoj Kini, ali se uzgajaju u ukrasne svrhe širom sveta.

Ukrasne sorte su istinski prednjači u baštama unutar USDA zona otpornosti od 4 do 8. Njihovi tornjevi žutog cveća nadvijaju se nad velikim listovima, dostižući i do 5 stopa u visinu.

  1. Canna Lili (Canna)

Rod Canna sadrži deset vrsta cvetnih biljaka, koje se obično nazivaju kana ljiljanima. Iako cvetovi ljiljana liče na prave ljiljane, oni zapravo nisu ljiljani. Rođaci kana ljiljana uključuju rajske ptice, đumbire i strelice.

Ljiljani kana su jednako cenjeni zbog svog divnog lišća, koje može biti široko i prugasto ljubičastom i zelenom, kao i zbog svojih atraktivnih cvetova koji dolaze u raznim tropskim bojama, uključujući živopisnu žutu.

  1. Begonije (Begonia)

Begonija je rod koji sadrži više od 2.000 vrsta višegodišnjih cvetnih biljaka. Sa toliko vrsta, postoje razne ukrasne sorte sa atraktivnim lišćem i upadljivim cvetovima koji cvetaju u nekoliko boja, uključujući žutu.

Begonije su otporne na zimu samo u zonama 9 i 10. U zonama od 2 do 8, međutim, mogu da se uzgajaju kao jednogodišnje biljke tokom leta ili da se uživaju višegodišnje ako imate toplu, zaštićenu lokaciju za njihovo prezimljavanje.

Ovo prelepo žuto cveće takođe je bogato simbol nade, prijateljstva i dobrote.

  1. Suncokret (helianthus)

Helianthus je rod koji sadrži 70 vrsta cvetnih biljaka koje se obično nazivaju suncokretima. Uobičajeni naziv je direktan prevod od grčkih reči helios (sunce) i anthos (cvet), a odnosi se na sličnost cveta sa suncem sa žutim središtem i koronom latica nalik na zrak.

Pre nego što im cvetovi procvetaju i neposredno nakon toga, suncokreti takođe imaju osobinu koja se zove heliotropizam, što znači da se kreću zajedno sa suncem, obezbeđujući da upijaju što je više moguće energije.

  1. Krpelja (Coreopsis)

Cveće iz roda Coreopsis se obično naziva krpelji, što se odnosi na oblik njihovog sitnog semena (ploda). Naučno ime takođe potiče od izgleda ovih semena nalik insektima; grčke reči koris i opsis znače stenicu i pogled.

Uprkos jezivim nazivima, krpelji su prilično lepi i poreklom su iz Južne, Centralne i Severne Amerike, što ih čini odličnim izborom za privlačenje svih vrsta oprašivača u vašu baštu.

  1. Tratinčice (Asteraceae)

Asteraceae je porodica cveća koja sadrži skoro 2.000 biljnih rodova i više od 32.000 vrsta cveća koje se obično nazivaju tratinčice, asteri i suncokreti. Većina cvetnih biljaka ove porodice su zeljaste jednogodišnje, dvogodišnje i višegodišnje cvetne biljke. Međutim, porodica takođe sadrži pregršt cvetnih vinove loze, žbunja i drveća!

Iako se ova porodica može pohvaliti širokim spektrom raznolikosti u karakteristikama svojih članova, svi oni dele cveće u obliku zvezde, ravnog lica ili dugmadi.

  1. Gerbera Daisi (Gerbera jamesonii)

Uobičajeno nazvana gerbera tratinčica, barbertonska tratinčica i transvalska tratinčica, Gerbera jamesonii je vrsta cvetne biljke iz roda Gerbera L. koja pripada porodici biljaka Asteraceae. Dok se gerbera tratinčice mogu naći u prirodi u Africi, Južnoj Americi i Aziji, Gerbera jamesonii dolazi iz jugoistočne Afrike.

Gerbera tratinčica je popularno uvrštena u vesele i slavljeničke cvetne bukete zahvaljujući svojim lepim dvoslojnim cvetićima i posebno svetlim bojama.

  1. Lantana (Lantana)

Lantana je rod cvetnih biljaka iz porodice biljaka Verbenaceae (verbena). Mogu se naći u prirodnom rastu u tropskim regionima Amerike i Afrike, ali su uvedene u druge tropske regione sveta, posebno u Australiju, gde se sada smatraju invazivnim.

U zonama otpornosti od 8 do 11, lantane se najbolje uzgajaju u kontejnerima i drugim kontrolisanim baštenskim lokacijama, jer se brzo šire, teško ih je istrebiti i mogu postati invazivne. Uprkos naslednik agresivnih navika rasta, lepi, raznobojni cvetni grozdovi lantane su stručnjaci u privlačenju lokalnih oprašivača poput leptira i pčela.

  1. Neven (Tagetes)

Rod Tagetes sadrži razne zeljaste cvetne biljke koje se obično nazivaju nevenima – ne treba ih mešati sa biljkama iz roda Calendula, koje se ponekad nazivaju i nevenima.

Neveni su porijeklom iz regiona koji se protežu od jugozapadnih Sjedinjenih Država do Južne Amerike. Njihovi cvetovi u obliku dugmadi u nizu zlatnih nijansi su lepi za divljenje. Neke vrste takođe pružaju otpornost na baštenske štetočine tako što odvraćaju od nematoda, jelena, glodara, zečeva i koplja.

  1. Red Hot Poker (Kniphofia)

Kniphofia je rod višegodišnjih cvetnih biljaka koje su poreklom iz Afrike. Pored crvenog vrućeg pokera, uobičajena imena su poker biljka, tritoma i ljiljan baklje. Šarenija od ovih imena odnosi se na izgled cvetnih klasova biljke koji se protežu iznad listova nalik travi. Sa šišarkama žute, narandžaste i crvene boje – često raznobojne – ovi cvetovi izgledaju kao žarači upravo uklonjeni iz vatre.

  1. Žuti šišar (Echinacea paradoka)

Žuti šišar je jedna od 10 vrsta cvjetnih višegodišnjih biljaka koje pripadaju rodu Echinacea. Ovo cveće je poreklom iz suvih prerija i travnjaka Arkanzasa, Misurija, južno-centralne Oklahome i malog dela istočnog Teksasa.

Imaju svetlo-žute latice koje okružuju nejasno smeđe središte. Latice su povučene unazad od centra, stvarajući oblik sličan onom lopti za badminton. Ove šišarke takođe nude mnoštvo upotreba i prednosti.

  1. Mali celandin (Ficaria verna)

Poreklom iz zapadne Azije i Evrope, Ficaria verna pripada porodici biljaka ljutika (Ranunculaceae). Pored manjeg celandina, obično se naziva i pinvort, a u Severnoj Americi je poznat i kao smokvini puter.

Ima sjajne, zelene listove u obliku srca koji imaju mesnatu teksturu. Skoro izgledaju kao grozdovi jastučića ljiljana koji niču iz stabljike. Cvetovi biljke limunaste boje su karakterističnog oblika, sa 7 do 12 sjajnih cvetnih listova koji okružuju nejasno žuto središte.

  1. Dalija (Dalija)

Rod Dalija sadrži 42 vrste cvetnih biljaka i još više hibrida i sorti koje se uzgajaju zbog svojih zadivljujućih, obilnih jastučastih cvetova koji sadrže i diskaste i zračne cvetove. Svaki pojedinačni cvetić zraka sam po sebi je cvet, ali se često pogrešno shvataju sa laticama.

Dalije svih boja su popularne biljke za uzgoj u kontejnerima i baštenskim krevetima u zonama otpornosti 8 do 11 kao trajnice i 3 do 7 kao jednogodišnje.

  1. Cinkuefoils (Potentilla)

Rod Potentilla sadrži razne višegodišnje zeljaste cvetne biljke, grmlje i vinovu lozu, a svi pripadaju porodici biljaka Rosaceae (ruža). Ove biljke se obično nazivaju puzava petolista, žbunasta petolista, srebrna trava, petoprsta i jalove jagode, ali se jednako često nazivaju i imenom njihovog roda.

Otporne na zimu u zonama uzgoja od 2 do 7, biljke svih vrsta potentile su popularne za bašte jer ih je lako uzgajati i održavati čak i u hladnim zimama.

  1. Vishbone Flover (Torenia fournieri)

Cvetni cvet ima cvetove u obliku trube u različitim bojama, uključujući plavu, ljubičastu, ružičastu i žutu, a većina cvetnih sorti ima žute oznake. Popularne su jednogodišnje biljke za popunjavanje prostora u senovitim baštama jer se lako uzgajaju u zonama od 2 do 11 i nude obilno cvetanje koje počinje u junu i traje do prvog mraza.

  1. Bili Batons (Craspedia globosa)

Craspedia globosa je vrsta cvetne biljke koja pripada porodici tratinčica. Pored ove vrste žute boje, sve biljke iz roda Craspedia su porijeklom iz Australije i Novog Zelanda.

Uobičajeno nazvane dugmad ili vunaste glave, biljke Craspedia imaju 12 do 18 inča visoke stabljike i lišće na vrhu kojih cvetaju grozdovi sitnih cvetova u obliku kugle. Ovi lukovičasti cvetovi izgledaju skoro kao male loptice za golf i poznati su po rezanju i sušenju.

  1. Jonkuil (Narcissus jonkuilla)

Takođe uobičajeno nazvan narcis, Narcissus jonkuilla je vrsta lukovičaste cvetne biljke iz roda narcisa (Narcissus) koja je porijeklom iz Portugala i Španije. Takođe je naturalizovana u drugim regionima Evrope i oblastima u Sjedinjenim Državama.

Jonkuils cvetaju u grozdovima od do pet žutih ili belih cvetova u obliku trube. Neki od prvih koji cvetaju posle zime, ovo cveće ima jaku vezu sa prolećem, obnavljanjem i ponovnim rođenjem.

  1. Žuta ruža (Rosa)

Ne postoji samo jedna vrsta žute ruže. Među 300 vrsta i hiljadama i desetinama hiljada sorti ruža, nekoliko ima žute cvetove. Neke od najpopularnijih su ruža Ladi Banks (Rosa banksiae), ruža Julia Child (Rosa ‘Julia Child’), žuta perzijska ruža (Rosa foetida), ruža sumpora (Rosa hemisphaerica), ruža Mandžura (Rosa kanthina) i Sunsprite ruže (Rosa ‘Sunsprite’).

Na jeziku cveća, sve žute ruže simbolizuju prijateljsku naklonost i mogu se dati kao znak nečijeg prijateljstva.

  1. Žuti oleander (Cascabela thevetia)

Žuti oleander je otrovno zimzeleno drvo ili grm poreklom iz Meksika i Centralne Amerike. Uprkos svom uobičajenom imenu, Cascabela thevetia nije pravi oleander. Međutim, to je blisko srodni rođak.

Španska reč cascabel prevodi se kao malo zvono, zmijska zvečka i zvečarka. Naučno ime žutog oleandra moglo bi da se odnosi na žuto cveće u obliku zvona, toksičnu prirodu biljke ili oboje.

  1. Million Bells (Calibrachoa)

Uobičajeno nazvana milion zvona ili prateća petunija, Calibrachoa je rod cvetnih višegodišnjih biljaka iz porodice velebilja. Rastu u grmovima nalik na žbunje i imaju naviku da se vuku, rašire se. Iako kratkog veka, ove lepotice proizvode obilje malih cvetova u obliku petunije tokom proleća i leta.

Omiljeni za viseće korpe i prozorske kutije, milion zvona cvetaju u bezbroj varijanti u bilo kojoj boji i kombinaciji boja koje možete zamisliti.

  1. Orlovi nokti (Lonicera)

Poreklom iz severnih geografskih širina Azije, Evrope i Severne Amerike, Lonicera je rod koji sadrži 180 cvetnih grmova i vinove loze koji se obično nazivaju orlovi nokti. Iako su cvetovi lepi, orlovi nokti su prvenstveno poznati po mirisu nektara svog cveća koji je topao, sladak i dodirnut notama citrusa i meda. Osim što je poslastica za ljudska čula, nektar privlači i kolibrije.

  1. Snapdragons (Antirrhinum)

Snapdragons su popularne baštenske biljke i cveće za rezanje koje dobro prolaze u kamenim baštama, baštama vikendica, krevetima i ivicama. Oni proizvode stubove perastih listova na čijem vrhu pucaju tornjevi cvetova. Cvetovi u obliku zmaja cvetaju u nijansama žute, bele, roze, crvene i raznim kombinacijama.

Nakon što se cvetovi potroše, zmajevi stvaraju mahune semena koje podsećaju na male lobanje, što ih čini omiljenim za ukrašavanje Noć veštica.

  1. Kravlji klip (Primula veris)

Primula veris (uobičajeno nazvana kravlji peršun, obični paprikaš ili peršun) je zeljasta višegodišnja biljka koja pripada porodici biljaka peršuna. Imaju rozete dugih listova iz kojih niču stabljike dajući grozdove žutih, zvonastih cvetova.

Poreklom iz umerenih regiona Azije i Evrope, Primula veris se obično hibridizuje sa drugim članovima roda, kao što je Primula vulgaris (obični peršun), i proizvodi biljke poput lažnog oklip.

  1. Nemesia (Nemesia)

Poreklom iz Južne Afrike, Nemesia je rod jednogodišnjih i višegodišnjih cvetnih biljaka. Dok prirodne vrste preferiraju hladnije klime, proizvedene su sorte otpornije na toplotu. Kao rezultat toga, mogu se uspešno uzgajati u zonama otpornosti od 2 do 11.

Sa svojim licem latica sa dve usne nalik na maćuhice, ove biljke su popularni dodaci prolećnim baštenskim krevetima u hladnoj sezoni gde će cvetati kao ludi, stvarajući tepihe živih boja.

  1. Lažni indigo (Baptisia sphaerocarpa)

Uobičajeno nazvana lažni indigo, žuti divlji indigo, žuta glicinija ili žbunasti grašak, Baptisia sphaerocarpa je uspravna višegodišnja cvetna biljka sa stubovima jarkozelenih jajastih listova na vrhu sa dugim klasovima delikatnih žutih cvetova u obliku graška.

Otporne u zonama od 5 do 8, savršene su za sadnju u ivicama i krevetima u vrtovima vikendica, neformalnim baštama i prerijskim livadama za divlje uzgajanje.

  1. Škotska metla (Citisus scoparius)

Ovaj listopadni grm pripada porodici mahunarki i poreklom je iz centralne i zapadne Evrope. Narastu do visine od oko 10 stopa, sa stabljikama sa malim trolistnim listovima. U proleće i leto zlatnožuti cvetovi potpuno pokrivaju njihove stabljike.

Škotska metla je invazivna vrsta i štetan korov u nekoliko delova sveta, uključujući delove zapadne i istočne obale Severne Amerike, Indije, Australije i Novog Zelanda.

  1. Akilflover (Mekardonija)

Poreklom iz Južne Amerike i delova jugoistočnih Sjedinjenih Država, Mecardonia je rod zeljastih biljaka sa svetlo zelenim listovima i veselim žutim cvetovima.

Ove biljke dobro rade kao pokrivač zemlje u baštama, ivicama i krevetima, a takođe lepo rastu u kontejnerima i visećim korpama. U zonama otpornosti 10 i 11, ove višegodišnje biljke će svake godine ukrasiti vašu baštu žutim cvetovima. U hladnijim klimatskim uslovima, mogu se uzgajati kao jednogodišnje biljke, ali im je potrebno najmanje 6 sati punog sunca svakog dana.

  1. Maćuhica (Viola vittrockiana)

Maćuhice su hibridni cvetovi iz roda Viola koji cvetaju od ranog proleća do leta. Oni su višegodišnji, sa njihovim slatkim cvetnim licima koji se ponovo pojavljuju svakog proleća, u zonama od 6 do 10.

Naziv maćuhica potiče od francuske reči pensee što znači misao, a povezuje se sa simboličnim značenjem sećanja cveta iz 15. veka.

  1. Obični zumbul (Hiacinth orientalis)

Obični, holandski ili baštenski zumbul (Hiacinth orientalis) je najpoznatiji po svom snažnom mirisu. Mnogi svoj slatki miris vezuju za početak proleća, jer su ove višegodišnje lukovice među prvima koje izbijaju posle zime, često se gurajući kroz još uvek snežno tlo.

Popularne žute sorte uključuju žutu kraljicu zumbula, zumbul ciganske princeze i zumbul žutog kamena.

  1. Frezija (Freesia)

Rod Freesia sadrži nekoliko cvetnih višegodišnjih biljaka u porodici irisa. Imaju cveće u obliku trube u različitim živim bojama, uključujući sunčano žutu.

U zonama 9 i 10, mogu se uzgajati na otvorenom kao višegodišnje biljke. Međutim, u hladnijim klimatskim uslovima, u njima se može uživati i na otvorenom kao jednogodišnje biljke ili se uzgajati u zatvorenom prostoru, gde ćete bolje moći da cenite njihov slatki, sapunast miris.

  1. Žuta lala (Tulipa)

Tulipani su lukovičaste trajnice iz roda Tulipa, koji pripada porodici biljaka ljiljana. Zbog svoje popularnosti kroz istoriju – čak i nakratko korišćenih kao valuta tokom zlatnog doba Holandije – lale dolaze u bezbroj sorti i sorti.

Na viktorijanskom jeziku cveća, žute lale su prenele poruku „sunca u tvom osmehu“. Danas oni predstavljaju slična svetla značenja, uključujući radost, vedrinu i nadu.

  1. Elegantna cinija (Zinnia elegans)

Uobičajeno nazvana elegantna cinija, obična cinija ili cinija za mlade i uzraste, Zinnia elegans je jednogodišnja cvjetnica koja je porijeklom iz Meksika, ali se može uzgajati u baštama u zonama otpornosti od 2 do 11.

Njegovi naborani cvetovi imaju nekoliko slojeva latica koje cvetaju u duginim visoko zasićenim bojama, uključujući žutu, ružičastu, crvenu, narandžastu i belu.

  1. Goldenrod (Solidago)

Obično se nazivaju zlatna šipka, cvetne biljke iz roda Solidago su loše ocenjene u Sjedinjenim Državama, gde se smatraju korovom i često se netačno okrivljuju za polenu groznicu. One cvetaju istovremeno kao ambrozija, koja je pravi krivac za alergije kod većine ljudi.

U Evropi su, međutim, biljke zlatne šipke cenjene u baštama i namerno kultivisane zbog svog živopisnog žutog cveća i nektara koji privlači razne oprašivače.

  1. Crnooka Suzan (Rudbeckia)

Cveće iz roda Rudbeckia je poreklom iz Severne Amerike i obično raste samoniklo u centralnim Sjedinjenim Državama. Cvetovi Black-Eied Susan imaju podignute centralne diskove braonkasto-crne boje okružene prstenom svetlo žutih latica. One su izdržljive trajnice u zonama od 3 do 7 i popularno cveće za kontejnere i bašte za vikendice.

  1. Stickseeds (Bidens)

Cvetne biljke iz roda Bidens imaju mnoga uobičajena imena koja se odnose na oblik njihovog semena i malih plodova. Ova uobičajena imena uključuju beggarticks, burr marigolds, španske iglice, blackjack, seme štapića, krpelja, klinove za obuću i suncokrete od krpelja. Čak i naučni naziv potiče od latinskih reči za dvoje i zub, što se odnosi na dvozubo seme biljaka.

  1. Forzicija (Forsithia)

Forsithia je rod od 11 cvetnih, listopadnih grmova koji su poreklom iz istočne Azije, osim jedne vrste koja dolazi iz jugoistočne Evrope.

Nazvan Uskršnje drvo, žuti cvetovi Forzitije izranjaju pre lišća u rano proleće i predstavljaju dolazak nove sezone. Cvetovi prekrivaju grmlje u potpunosti u krugovima limun žute boje. Ove biljke koje ne zahtevaju održavanje mogu se brzo uzgajati u zonama otpornosti od 5 do 8.

  1. Portulak (Portulaca oleracea)

Portulaca oleracea (koja se obično naziva obična portulak, purulan, mala svinja ili patka) je tropski, višegodišnji sukulent koji se može uzgajati na otvorenom u zonama otpornosti 10 i 11 USDA. Na drugim mestima se uzgaja kao jednogodišnja biljka ili u zatvorenom prostoru.

Obična portulak daje delikatne, gotovo prozirne žute cvetove, ali je najpoznatija po visokoj nutritivnoj vrednosti, jer njeno lisnato zelenilo sadrži različite esencijalne vitamine i hranljive materije.

  1. kantarion (Hipericum perforatum)

Ova biljka koja proizvodi žuti cvet je najpoznatija po svojim lekovitim svojstvima. Još od starih Grka, kantarion se koristio kao biljni lek za depresiju. Danas se i dalje uzima kao biljni dodatak koji pomaže u sprečavanju štetnih efekata anksioznosti, depresije, nesanice i sezonskog afektivnog poremećaja.

Trebalo bi da proverite ipak, sa svojim lekarom ili farmaceutom, pre nego što dodate kantarion u svoj zdravstveni režim jer može da stupi u interakciju sa drugim lekovima.

  1. Žbun leptira sa saćem (Buddleia k veieriana ‘Honeicomb’)

Grm leptira je cvetni grm koji je poreklom iz centralne Kine i Japana. Proizvodi velike šišarke cveća koje opterećuju njegove grane, zbog čega se graciozno savijaju. Kao što uobičajeno ime biljke ukazuje, leptiri vole ovo cveće. Zasađivanje grma leptira u saću u vašem dvorištu privući će mnoge korisne oprašivače u baštu. Žbun leptira saća je izdržljiv u zonama od 5 do 9.

  1. hrizantema (hrizantema)

Cveće iz roda hrizantema koje se nazivaju i mame ili hrizante prvenstveno je poreklom iz istočne Azije, a nekoliko vrsta potiče iz severoistočne Evrope. Rod sadrži bezbroj sorti i sorti svih boja, oblika, veličina i vrsta latica, sa cvetovima u obliku dugmadi, paukova, diskova, jastučića i još mnogo toga.

Uprkos modernoj raznolikosti biljke, prirodne hrizanteme imaju tendenciju da budu zlatne ili žute. Naziv hrizantema potiče od grčkih reči za zlato i cvet.

  1. slamčica (Kserochrisum bracteatum)

    slamčica (Kserochrisum bracteatum)

    Slamke pomalo liče na tratinčice, ali njihove latice imaju debeo, papirnati osećaj jer zapravo nisu latice; oni su listovi. Sa svojim cvetovima živopisnih boja i neobičnog izgleda, slamčice su poznate po tome što rastu u vrtovima i sušene za upotrebu u zanatskim i ukrasnim projektima.

Lako se uzgajaju kao trajnice u zonama od 8 do 10, ali se mogu uzgajati kao jednogodišnje biljke u hladnijim klimama.

  1. ptičji trolist (Lotus corniculatus)

Lotus corniculatus je dobio svoje uobičajeno ime po izgledu dugih, vitkih mahuna sa semenima koje podsećaju na ptičje noge. Ovo cveće pripada porodici graška i prirodno raste u umerenim travnjacima severne Afrike, Evrope i Azije.

Uprkos svojim lepim žutim cvetovima, oni se smatraju invazivnom vrstom u Severnoj Americi. U mnogim regionima se ulažu napori da se one iskorene.

  1. Hajdučka trava (Ahileja)

Biljke iz roda Achillea obično se nazivaju hajdučke trave. Imaju nejasne, aromatične listove i proizvode ravne grozdove malih cvetova na vrhovima svojih stabljika. Cveće može biti žuto, belo, roze, narandžasto ili crveno.

Ime roda hajdučke trave je dobio po mitološkom junaku grčkog trojanskog rata Ahileju, jer legenda kaže da su njegovi vojnici koristili stolisnik za lečenje rana.

  1. Žuta perunika (Iris pseudacorus)

Uobičajeno nazvana žuta zastava, vodena zastava ili žuta perunika, Iris pseudacorus je zeljasta višegodišnja biljka. Poreklom su iz Azije, Evrope i Severne Afrike.

Žuta perunika je postala invazivna vrsta u nekoliko delova Sjedinjenih Država, gde je napala močvare i ometala rast autohtonih biljnih populacija.

Uprkos tome, to je popularna baštenska biljka zbog svojih jarko žutih cvetova koji niču u tipičnom obliku irisa, lako prepoznatljivim u češćim ljubičastim sortama perunika.

  1. Stonecrop (Sedum)

Rod Sedum sadrži oko 500 vrsta cvetnih, lisnatih sukulenata koji se obično nazivaju stonecrop. Različite vrste su godišnje, dvogodišnje ili višegodišnje.

Stonecrop proizvodi cveće u različitim bojama, uključujući žutu, i raste sa različitim navikama, uključujući puzanje, formiranje prostirke, nasipanje i uspravno. Oni privlače i leptire i kolibrije, čineći prelepe dodatke svim vrstama bašta u zonama otpornosti od 3 do 9.

  1. ​​Kineski hibiskus (Hibiscus rosa-sinensis)

Hibiskus rosa-sinensis je tropska cvetna biljka koja se popularno uzgaja i uzgaja u tropskim regionima širom sveta. Uprkos svojoj popularnosti, ne nalazi se u divljini, tako da je njegovo izvorno poreklo nepoznato.

Uobičajeno nazvan ružin slez, kineski hibiskus, havajski hibiskus, kineska ruža i biljka cipela, hibiskus rosa-sinensis ima veoma ukrašene, velike cvetove u obliku trube sa istaknutim prašnicima. Cvetaju u živim nijansama žute, narandžaste, breskve, roze, crvene i bele.

  1. Neven (Calendula officinalis)

Kolokvijalno nazvan neven, škotski neven, obični neven ili ruddle, Calendula officinalis ne treba mešati sa nevenima iz roda Tagetes, jer su to potpuno različiti cvetovi.

Oni proizvode cveće u obliku ravne tratinčice u nijansama žute, zlatne i narandžaste. Njihovi ekstrakti i ulja su uobičajeni sastojci u proizvodima za negu kože, jer se smatra da pomažu u poboljšanju vlažnosti i zaceljivanju.

  1. Liljan (Hemerocallis)

Uprkos izgledu njihovog cveća, koji je veoma sličan azijskim ljiljanima, i njihovom uobičajenom imenu, dnevni ljiljani nisu pravi ljiljani; oni zapravo pripadaju porodica biljaka hodelaceae.

Lilije su dobile ime po svojim cvetovima koji obično traju samo jedan dan. Otvaraju se rano ujutru, ostaju sjajni do zalaska sunca, a uvenu tokom noći. Obično se zamenjuju drugim cvetanjem kada sunce izađe sledećeg dana.

  1. Noćurka (Oenothera)

Poreklom iz Amerike, cvetovi iz roda Oenothera se obično nazivaju sunčanice, sunčanice ili noćurke. Međutim, oni nisu u srodstvu sa pravim peršunima, koji pripadaju rodu Primula.

Različite vrste se značajno razlikuju po veličini, ali većina biljaka noćurka formira rozetu listova iz kojih izrasta stabljika nalik na stabljiku dajući kolonu, najčešće žutih cvetova (ponekad belih, crvenih, ljubičastih ili ružičastih).

  1. Puhasto žuta ljubičica (Viola pubescens)

Žuta ljubičica (takođe se naziva i žuta ljubičica) prirodno raste širom Sjedinjenih Država i Kanade.

Ove višegodišnje zeljaste biljke cvetaju u proleće, počevši od početka aprila i nastavljaju sve dok vreme ne postane toplije u junu. Imaju jarko žute cvetove u tradicionalnom obliku lica povezanom sa ljubičicama. Za razliku od drugih ljubičica, puhasto žuta ljubičica ima blago dlakavo lišće, pa otuda i „puhasti“ deo njenog imena.

Značenje i simbolika žutog cveća

Na jeziku cveća, žuta boja najčešće simbolizuje prijateljstvo. Ovo je značenje koje se pripisuje žutim ružama u viktorijanskom jeziku cveća (floriografija), ali je postalo najčešće simboličko značenje povezano sa žutim cvećem uopšte.

Žuto cveće ponekad može predstavljati i osećaj uspeha i ponosa, pored radosti i vedrine, osećanja koja žuta boja i prijateljstvo izazivaju.

Posebno žuto cveće takođe ima svoja posebna značenja. Na primer, žuti lotos predstavlja duhovno uzdizanje u budizmu i drugim istočnjačkim duhovnim praksama.

Takođe, zlatno obojeni neveni simbolizuju smrt i koriste se za vođenje duhova do posebnih oltara sećanja u centralnoj i južnoameričkim proslavama Dia de Los Muertos. Dakle, žuto cveće u ovom delu sveta često se povezuje sa smrću.

Uprkos svojoj srećnoj nijansi, žute hrizanteme simbolizuju tugu koja nastaje kao rezultat zanemarene ljubavi. Nasuprot tome, žuti narcisi su simbol ponovnog rođenja i predstavljaju nove početke.

Koje god značenje da odaberete da pripišete žutom cveću u svojoj bašti ili u svojim cvetnim aranžmanima, uvek možete računati na to da će vam dodati toliko neophodnu jarku boju koja će vam ulepšati dan.

Česta pitanja o žutom cveću:

Šta simbolizuje žuto cveće?
Na jeziku cveća, žuta boja najčešće simbolizuje prijateljstvo. Ovo je značenje koje se pripisuje žutim ružama u viktorijanskom jeziku cveća (floriografija), ali je postalo najčešće simboličko značenje povezano sa žutim cvećem uopšte.

Žuto cveće ponekad može predstavljati i osećaj uspeha i ponosa, pored radosti i vedrine, osećanja koja žuta boja i prijateljstvo izazivaju.

Koje su najpogodnije prilike za poklon za žuto cveće?
Žuti cvetovi obično predstavljaju osećanja uspeha i ponosa, pored radosti i vedrine, osećanja koja žuta boja i prijateljstvo obično izazivaju. To ih čini pogodnim za razne svečane poklone, kao i za gest zahvalnosti i razmišljanja prijateljima, porodici i voljenim osobama.

Koje vrste cveća su žute?
Žuti cvetovi pokrivaju širok i raznolik spektar jednogodišnjih i višegodišnjih biljaka koje potiču iz mnogih različitih regiona i zona rasta.

Da li su žuti cvetovi retki?
Biljke koje proizvode žuto cveće su relativno česte u poređenju sa nekim drugim bojama kao što je ljubičasta.

Koje je značenje i simbolika žute boje?
Žuta boja obično simbolizuje uspeh i ponos, pored radosti i vedrine i prijateljstva.

Koji je najlepši žuti cvet?
Dok je lepotu najbolje opisati kao da je u očima posmatrača, neki od mojih ličnih favorita uključuju cvetove dnevnog ljiljana, kineskog hibiskusa, nemezije i žutog oleandra.

Žuto cveće Gde? Žuto cveće svuda!
Od tundre do tropskih krajeva, žuto cveće cveta širom sveta. Bez obzira da li uživate u uzgoju cveća u kontejnerima, u baštenskom krevetu ili u zatvorenom prostoru, možete pronaći rascvetanu biljku koja će sigurno ulepšati vaš dom, poželeti dobrodošlicu prijateljima i dodati malo veselja u svakodnevni život.

Izvor: mojacvecara.com

Odmah ovo proverite – ZNAKOVI DA JE GROMOBRAN NA VAŠOJ ZGRADI RADIOAKTIVAN!

0

Stručnjaci navode da se u Srbiji nalazi oko 570 radioaktivnih gromobrana, a postoje četiri indikatora da je gromobran radioaktivan.

Radioaktivni gromobrani zabranjeni su zakonom još od 2009. godine, a njihov rok za uklanjanje istekao je 2013. godine. Direktorat za radijacionu i nuklearnu sigurnost i bezbednost Srbije naveo je da danas ima više od 80 odsto radioaktivnih gromobrana na krovovima i parcelama privrednih i poljoprivrednih subjekata, a ostatak se nalazi na stambenim i javnim zgradama. Savet je da niko sam ne proverava gromobrane i da ih nikako ne dodiruje. Direktorat je otkrio da postoje četiri načina da se proveri da li vaša zgrada ima ovaj problem.

  1. Život u Beogradu i Novom Sadu – Najveći broj radioaktivnih gromobrana nalazi se u Beogradu i Novom Sadu.

  2. Stare zgrade – Ako živite u zgradi koja je izgrađena pre 2009. godine, naročito u zgradama koje su izgrađene nakon Drugog svetskog rata, trebalo bi proveriti gromobrane. Radioaktivni gromobrani postavljeni su prvi put 1930. godine, a povlače se od 1980. godine.

  3. Živite blizu napuštene fabrike ili firme – Većina radioaktivnih gromobrana nalazi se na starim fabrikama ili kod privrednih subjekata koji su pod stečajem i više se ne koriste.

  4. Gromobrani na zgradi su stari ili oštećeniUpravnik zgrade Ljubiša Banovački je u emisiji “150 minuta” otkrio kako da se prepozna radioaktivni gromobran na zgradi. Prema njegovim rečima, obaveza profesionalnih upravnika je da se postaraju da se na zgradi nalai gromobran koji je u skladu sa propisima. On dodaje da starost gromobrana može otkriti stepen rizika, ali da ne treba razmišljati o tome da li je gromobran radioaktivan, već i da li je ispravan.

    Gromobran ne sme da bude pokidan. Mora da bude okrenut na gore. Ne sme da bude oštećen. Gromobrani imaju trake, spojnice i nosače gromobrana koji moraju biti celi. Na svake dve godine licencirane firme treba da proveravaju gromobrane i mere uzremljenje. Na šest godina ide kompletan pregled a cene novog gromobrana mogu ići i do 195.000 dinara, pri čemu taj trošak snose stanari zgrade. Po pitanju gromobrana i njegovih instalacija, zadužene su određene licencirane firme koje vrše pregled. To jeste u obavezi nas profesionalnih upravnika stambenih objekata da sprovedemo te preglede i šta treba da se uradi na jednom gromobranu. Zakon je tačno definisao šta mi treba da radimo i kako sprovodimo određene procedure“, kaže Banovački.

    Profesor Ištvan Bikit je rekao da su radioaktivni gromobrani odavno zabranjeni, ali da ih je najviše u Beogradu i Novom Sadu. Objasnio je da je radioaktivni izvor u gromobranu fizički mali i da je praktično “nevidljiv” nestručnom oku jer mu je to nepoznato.

    U tim gradovima sprovedene su velike akcije njihovog uklanjanja. Važno je napomenuti da je gromobran bezbedan dok je u vertikali. On tada zrači na gore, i on praktično nije opasan po stanovništvo. Međutim, kada se gromobran sruši, on počinje da zrači u svim pravcima, i upravo to je opasno. Još je i gore kada pojedinci pokušavaju sami da ga uklone. Radiokativni deo gromobrana je manji od prsta, i verovatno pojedinci misle da je zato bezopasan pa ga sami uklanjaju. Dešava se da radiokativni deo čak uzmu i kao suvenir nose ga sa sobom. Tako se neretko dešavalo da se na poseku, opeku. To ne treba nikako da se radi, jer kada dođe do radioaktivne opekotine ili posekotine niko neće umreti tog trenutka, nisu to toliko velike doze, ali je izvesno da će se razviti kancer. Zbog toga takva povreda može da bude fatalna“, navodi Bikit.

Saznajte šta nered u kući govori o vašim psihološkim problemima: Prljava kuhinja je znak depresije, a zanemareno kupatilo otkriva stres, a…!

0

Nered u kući otkriva čak 8 skrivenih psihloških problema, evo o čemu je reč:

  1. Ako su otpad i kanta za smeće skriveni, a kuća na prvi pogled izgleda uredno, onda se vlasnik takve kuće trudi da se drugima pokaže u najboljem svetlu, često čak i nosi masku. Takvima je važno da sačuvaju pozitivan imidž, čak i po cenu zablude i iluzije.

  2. Pokvarene stvari u domu ukazuju na to da osoba nije u stanju da sama reši svoje probleme, već čeka da to uradi neko drugi. Obično takvi ljudi gledaju na život kroz “ružičaste naočare”, ne prave konkretne planove i žive za jedan dan, nadajući se da će se jednog dana sve rešiti samo od sebe, piše Sensa.

  3. Pretrpan radni sto obično govori o infantilizmu, ekscentričnosti i precenjenom samopoštovanju. Ali ponekad pretrpani sto može govoriti o domišljatosti i razvoju kreativnih kvaliteta, samo ako osoba može lako pronaći pravu stvar među neredom. 4. Ako je kanta za otpatke uvek puna, kao i korpa za veš, onda je osoba sklona odlaganju, odnosno radije odlaže stvari za kasnije.

  4. Ako na ulazu u kuću postoji osećaj praznine, odnosno praktično nema nameštaja, posuđa, stvari itd., to može ukazivati na to da je vlasnik doma infantilan i očekuje da im je potrebna neka osoba kako bi stvorila prijatno okruženje. Često ovakvi ljudi smatraju da ne mogu biti srećni kada su sami.

  5. Prljava kuhinja može biti znak depresivnog raspoloženja. Čak i ljudi koji ne vole čišćenje nastoje da kuhinju održavaju čistom, pre svega iz higijenskih razloga. Osobe sa smanjenom energijom i voljom uglavnom započnu zanemarivanje doma od kuhinje (fleke, natrani sudovi u sudoperi…)

  6. Prljavo kupatilo može biti znak dugotrajnog stresa. Kupatilo se najpre održava čistim kao i kuhinja, a ukoliko je zanemareno to može značiti da je osoba stalno pod stresom, napeta i u žurbi.

  7. Preterano skladištenje stvari u kući može biti znak poremeća koje se u psihologiji naziva preteranom akumulacijom nepotrebnih stvari. To može biti vid opsesivno-kompulsivnog poremećaja, a u ovakvom slučaju neophodno je konsultovati se sa stručlnim licom poput psihologa ili psihoterapeuta.

Sa druge strane, krajnost je i prevelika čistoća i strah od nereda koji se takođe može smatrati vidom opsesivnog-kompulsivnog poremećaja. Zapamtite, izbacivanjem nepotrebnih stvari iz doma, njegovim uređenjem, životom u čistom i slobodnom prostoru, zapravo pomažete sebi da se rešite negativnih misli. Uređenje iznutra može zavisiti od uređenja spolja, kao i suprotno. Zato ne zaboravite da se redovno posvetite i jednom i drugom.

Izvor: kurir.rs

Svaki poremećaj ličnosti se razlikuje po karakterističnim simptomima, ali neki simptomi su svojstveni svima – Lako ćete ih prepoznati!

Očuvanje i njegovanje mentalnog zdravlja je izuzetno važno, a kada se u životu pojave stres, trauma, nelagodnosti, može se pojaviti poremećaj ličnosti. To su su dugoročni obrasci ponašanja koji se značajno razlikuju od očekivanih. Postoji više poremećaja ličnosti: izbjegavajući, grnaični, zavisni, histrionični, opsesivno-kompulzivni, narcisoidni, paranoidni itd.

Najprije se poremećaj može primijetiti u načinu ponašanja, ali i u komunikaciji sa ljudima. Poremećaji ličnosti zahtijevaju stručnu konsultaciju, određeni vid terapije i potrebno je vreme i podrška kako bi se mentalno stanje vratilo u ravnotežu.

Svaki poremećaj ličnosti se razlikuje po karakterističnim simptomima, ali neki simptomi su svojstveni svima. Evo o kojim znakovima je riječ:

  1. Međusobno nerazumijevanje – Svako, naravno, ima svoje viđenje situacije, pa čak i razumijevanje iste fraze. Ali mnogo toga što govorimo jedni drugima može se razumjeti samo na jedan način. Ljudi koji imaju poremećaj ličnosti pogrešno predstavljaju sve što se na njih odnosi. Čak i ako dobiju kompliment, zbog unutrašnje nelagode i niskog samopoštovanja, doživljavaju ga kao uvredu i prijetnju.

  2. Pogrešna percepcija svijeta – Kada iskrive sve što im se kaže, mijenjaju i stvarnost. Na primjer, nakon nekoliko minuta razgovora, oni mogu pomisliti da su sa vama najbolji prijatelji, čak i ako vi ne mislite tako i niste naveli razlog. Poremećaj ličnosti čini da svet oko sebe i sebe sagledavate u potpuno drugačijem svijetlu, što ostavlja pečat na međuljudske odnose.

  3. Pokušavaju da uspostave nadmoć – To što su u intelektualnim sposobnostima superiorni u odnosu na okolinu za njih uopšte nije tajna. Zbog toga ljudi sa poremećajem ličnosti ne propuštaju priliku da to pokažu drugima. Zato se nemojte iznenaditi ako vam naruše samopouzdanje ili vas natjeraju da sumnjate u sopstveni uspjeh. Posebno osobe sa narcisoidnim poremećajem ličnosti ističu svoju superiornost.

  4. Ja sam žrtva – Ljudi koji imaju poremećaj ličnosti uvek pokušavaju da izbjegnu odgovornost. Često sebe stavljaju u status žrtve. Zbog toga od njih često možete uglavnom čuti priče o nesrećnom detinjstvu, lošem poslu, nerazumijevanju roditelja, pogrešnim partnerima, nemirnoj deci… Za greške pokušavaju uglavnom da izbjegnu odgovornost i pripisuju ih drugima.

  5. Laži – Poremećaj ličnosti može podrazumijevati i patološko laganje. To mogu biti redovne i besmislene laži. Osim što lažu druge, ove osobe pokušavaju i sebe da obmanu i naprave lažnu sliku o sebi u koju će i sami povjerovati.

Napomena: Ukoliko imate neke simptome ili smatrate da vam je mentalno zdravlje narušeno, neophodno je da se konsultujete i obratite za pomoć psihologu ili psihoterapeutu. Mentalno zdrav život je i srećan život, zato ne zaboravite da je briga o vašim emocijama izuzetno važna.

Izvor: sensa

Ovo tek shvatiš, kad se nemaš na koga osloniti – U teškim vremenima se poznaju pravi prijatelji?!

1. Naučiš da ponekad možeš nekome nešto pokušati objasniti, ali ljudi to mogu shvatiti tek kad se isto dogodi njima.

2. Počinješ shvaćati kako na kraju samo ti možeš pomoći sebi i onda počneš aktivno rješavati probleme.3. Lakše ti je kad ne razgovaraš o nekim stvarima jer podsvjesno počneš očekivati da će se dogoditi i razočaraš se kad se ne dogodi što si mislila da hoće.

3. Shvatiš kome je stvarno stalo, a tko samo glumi. U teškim vremenima se poznaju pravi prijatelji.

4. Shvatiš da neki od tvojih najboljih prijatelja ne poznaju pravu tebe nego samo jedan dio tebe. Drugim riječima, vole te kad si sretna, ali ne i kad si tužna.

5. Neki ljudi umanjuju tvoje probleme jer nisu opasni po život i zato te neće slušati. Od tih ljudi bježi čim dalje.

6. Počneš tražiti odgovore umjesto da tražiš odobravanje i rješenja izvan sebe. To znači da radiš stvari prema vlastitoj procjeni.

7. Naučiš kako biti odgovorna za vlastiti život. Ako nešto uprskaš, ti si odgovorna i ne kriviš druge ljude za svoj neuspjeh. Jednostavno naučiš kako voditi svoje bitke jer nije svatko na tvojoj strani.

8. Na težak način naučiš kako prihvatiti sebe. Teško je kad misliš da si sama, a još je teže misliti kako nisi ti kriva za to. Misliš kako si loša prijateljica, ali na kraju naučiš ne uzimati neke stvari osobno i biti snažna dok si sama.

9. Naučiš se nositi s usamljenošću. Prigrliš svoje misli, svoju zbunjenost i strahove. Na kraju postaneš neustrašiva.

10. Počinješ shvaćati kako svatko ima neku ulogu u tvome životu, a neki ljudi nemaju tako važnu. Neki su tu samo privremeno i neće ti biti prijatelji do kraja života.

11. Postaneš opreznija kad su u pitanju buduće veze. Više nisi toliko povjerljiva, ne povjeravaš se lako. Postavljaš granice s onima kojima možda tvoje dobro nije u interesu.

12. Ponekad je bolje da ljudima ne kažeš sve o sebi jer nikad ne znaš kako će ili kad to iskoristiti protiv tebe.

13. Shvatiš da se sama možeš dići nakon pada i da se ne trebaš na nikoga osloniti.

14. Ovo je teška lekcija, ali i najvažnija. Možeš preživjeti jedino sama jer te neki ljudi samo žele povući na dno.

Izvor: zdravaisretna

MINERAL KOJI JE KLJUČAN ZA ŠTITNU ŽLEZDU: Ovaj mineral je jedan od najvažnijih jer omogućava pravilno funkcionisanje organizma!

0

Da bi naše telo pravilno funkcionisalo, potrebne su mu i dovoljne količine osnovnih minerala I vitamina. Jedan od pet najvažnijih elementarnih nutrijenata za funkcionisanje ljudskog tela, pored gvožđa, kalcijuma, magnezijuma i kalijuma, je mineral cink, piše sajt zadovoljna.nova.rs.

Cink ima nekoliko važnih uloga u telu. Između ostalog, doprinosi kognitivnim sposobnostima i pamćenju i pomaže telu da proizvodi važan tiroidni hormon T3. Takođe, cink doprinosi boljem funkcionisanju imunog Sistema, deobi ćelija, bržem zarastanju rana i regeneraciji tkiva i opštem rastu i razvoju čoveka, zbog čega je važno da trudnice unose dovoljne količine ovog vrednog minerala.

Školjke ostriga su jedan od najboljih izvora cinka, a sadrže i dosta selena koji doprinosi sintezi tiroidnih hormona. Da biste u svoj organizam uneli dovoljno svih hranljivih materija, pravilo broj jedan je da što češće konzumirate različite vrste tamnozelenog lisnatog povrća. Različite vrste žitarica takođe su bogate mineralima, a odličan izvor su i jaja i alge. Dodatne količine cinka se takođe mogu dobiti putem dodataka ishrani.

Iako telu nisu potrebne velike količine cinka, može se desiti da ga u organizmu nedostaje. Ljudsko telo nema sposobnost da skladišti rezervne količine cinka, što znači da je važno redovno unositi dovoljne količine hranom.

Nedostatak cinka može se manifestovati u obliku:

  • Akne, ekcem, suva ljuskava koža, seboroični dermatitis ili alopecija

  • Nespecifična oralna ulceracija ili beli sloj na površini jezika

  • Respiratorni problemi

  • Gastrointestinalni problemi

  • Gubitak apetita

  • Letargija

  • Gubitak kose

  • Sporo zarastanje rana

S obzirom da se cink dobijen iz mesa mnogo efikasnije apsorbuje u organizmu, vegetarijancima se preporučuje da konzumiraju veće količine mahunarki, soje, pasulja, koštičavog voća I prehrandbenih prroizvoda od celih žitarica.
Pre uzimanja suplemenata cinka, trebalo bi da se konsultujete sa stručnjakom.

10 namirnica koje sadrže najveće količine cinka:

  • Meso (posebno crveno, ali ga ipak treba jesti umereno)

  • Školjke (ostrige, rakovi, škampi)

  • Mahunarke (slanutak, sočivo, pasulj)

  • Seme (konoplja, lan, bundeva ili tikva)

  • Orašasti plodovi (pinjoli, kikiriki, indijski oraščići i bademi)

  • Mlečni proizvodi (sir, mleko)

  • Jaja

  • Integralne žitarice

  • Neke vrste povrća (krompir, grašak, kelj)

  • Crna čokolada

Izvor: mondo.rs

Novak Đoković: Neka u nedelju bude dva od dva za Srbiju- ZLATO za KOŠARKAŠE i 24. GREND SLEM TROFEJ!

Nedelja će biti praznik srpskog sporta. Najpre od 14.40 košarkaši igraju protiv Nemačke u finalu Mundobasketa, a potom u 22 časa Novak Đoković se sastaje sa Danilom Medvedevim u borbi za 24. grend slem trofej.

Na uspeh košarkaša ponosan je i Novak.

– Fenomenalan rezultat, mnogo sam ponosan na njih. Iz sveg srca navijam kao i cela moja porodica i moj tim i celo okruženje, pratimo, možda ću u nedelju ujutru imati prilike da uhvatim drugo poluvreme, zavisi od toga kada se budem probudio. Jako pomno pratim i danas sam prvu stvar kada sam uzeo telefon u ruke sam proverio da li su pobedili ili nisu. Zdušno navijam za njih i pričali smo na početku turnira, malo ko je verovao, više su se ustručavali da ih kritikuju i da govore da su slabi i da neće proći četvrtfinale, ali oni su pokazali timski duh. Video sam njihovo slavlje, video sam kako je zavladala jedna hemija i porodična atmosfera i to je ono što je ključ u svakom sportu, čak i u mom individualnom – rekao je Đoković i dodao:

– Sa mojim timom imamo pozitivnu energiju koja nas nosi i vodi. Cela nacija je iza njih, malo da skinem pritisak sa njih, šta god da su uradili – oni su u mojim očima već postigli već ogroman uspeh. Ja znam kakvi su oni pobednici, pre svega naš kapiten Bogdan, i znam da će ići na zlato i ja im to želim i da u nedelju bude dva od dva za Srbiju – poručio je Novak.

Iz Novakovih usta u Božije uši.