Naslovna Blog Stranica 64

Ovaj dečak zaslužuje da ga svi vide – Na Svetskom šampionatu u mentalnom računanju zlatnu medalju osvojio je Andrej Živanović

Na Svetskom šampionatu u mentalnom računanju održanom u Nemačkoj prvo mesto i zlatnu medalju osvojio je Andrej Živanović, jedanaestogodišnji dečak iz Beograda.

Andrej je učenik šestog razreda Osnovne škole “Vuk Karadžić” u Sremčici, a najbolji rezultat na svetu ostvario je na Svetskom juniorskom šampionatu “Junior mental calculation world championship 2023”, koje je u organizaciji nemačkog društva za talente okupilo najbolje matematičare širom sveta.

Preko 80 takmičara iz 15 zemalja nadmetalo se u disciplinama brzog mentalnog računanja i rešavanja složenih matematičkih operacija poput kvadratnog i kubnog korenovanja, stepenovanja, razlomaka, kalendarskog datuma i zadataka iznenađenja.

Ovo čudo od deteta iz Srbije je najuspešniji takmičar u kategoriji juniora do 11 godina, pobedio je konkurente iz zemalja koje važe za tradicionalne matematičke velesile.

Andrej je boje Srbije branio i prošle godine, kada je na pomenutom takmičenju osvojio srebro, a 2021. godine osvojio je takođe zlato na međunarodnoj Olimpijadi u Moskvi.

Ovaj dečak zaslužuje da ga vidi ceo Balkan.

Bravo Andrej.

Ako pijete ove lekove SPANAĆ može da vam napravi haos u organizmu

Količina lipida i ugljenih hidrata u spanaću je mala, ali je zato spanać jedno od povrća sa najvećim sadržajem proteina. Mnoge minerale možemo pronaći u spanaću: kalcijum, gvožđe, kalijum, magnezijum, mangan i fosfor. Od vitamina, spanać sadrži vitamine A, C, E, K, vitamine B kompleksa (B6, B2, B1) i folnu kiselinu (vitamin B9). Takođe, spanać sadrži i omega 3 masne kiseline.

Vitamin A podstiče imunitet, pa se organizam lakše bori protiv infekcija i upala. Spanać je koristan i zbog mineralnog sastava: kalijum, magnezijum, bakar, cink i mangan pomažu telu da se oslobodi viška tečnosti. Time se koriguje visok pritisak i čuva zdravlje srca. Obilje gvožđa čini ga saveznikom svih koji pate od anemije – 100 gr spanaća zadovoljava četvrtinu dnevnih potreba.

Ovo zeleno povrće je na listi “superhrane” zbog značajnih antioksidanata kao što su lutein, zeaksantin i beta karoten. Zahvaljujući njemu, organizam se lakše brani od toksina, bakterija i virusa. Međutim, nije za sve dobro da svakodnevno jedu spanać.

Budući da ima dosta oksalne kiseline, može se poremetiti sposobnost tela da apsorbuje minerale. Otud spanać može, paradoksalno, čak i da dovede do deficita ovih materija.

Prema podacima Američke agencije za lekove, on je posebno rizičan za pacijente koji piju lekove za razređivanje kriv, zbog visokog nivoa vitamina K koji može da poništi dejstvo ovih tableta.

Takođe, može da dovede i do tegoba u varenju – dijareje, gasova i nadutosti.Zbog činjenice da je moguće međudejstvo sastojaka spanaća sa nekim medikamentima, obavezno se konsultujte sa svojim lekarom u vezi sa upotrebom ovog povrća u ishrani.

Izvor: alo.rs

Švapski sir je izuzetno zdrav za: Kosti i nervni sistem, poboljšava imunitet, ubrzava metabolizam, pomaže izgradnji mišića (RECEPT)

Kvark (Quark) je vrsta nemasnog krem sira ili gušćeg jogurta koji potiče iz Nemačke i Austrije. U našim krajevima poznat je pod nazivom švapski sir, u Sjedinjenim Američkim Državama kao Farmer Cheese, a u Poljskoj ga zovu tvarog (Twarog).

Pored toga što je niskokaloričan, švapski sir je izuzetno zdrav, poboljšava imuni sistem, ubrzava metabolizam i pomaže izgradnji mišića. Ovaj sjajan izvor proteina sadrži i visok procenat kalcijuma zbog čega je dobar za kosti. Takođe je bogat vitaminom B što ga čini idelanom potporom za nervni sistem.

Možete ga kombinovati na različite načine, uz voće, med, orahe, pahuljice, čokoladu ili kao dodatak osvežavajućim desertima.

Možete ga napraviti i sami, a biće vam potrebni sledeći sastojci:

– 2 šolje punomasnog mleka

– ½ šolje mlaćenice

Priprema:

Najpre napravite mlaćenicu i to tako što ćete u jednu šolju mleka dodati jednu kašiku limunovog soka. Nakon desetak minuta na sobnoj temperaturi mleko će početi da se zgrušava i vaša mlaćenica će biti spremna za upotrebu.

Zatim u šerpici zagrejete dve šolje punomasnog mleka, sklonite sa ringle i ostavite da se ohladi. Potom u mleku umešajte mlaćenicu. Dobijenu smesu prebacite u posudu i ostavite na sobnoj temperaturi oko 24 sata.

Nakon toga dobićete smesu koja podseća na jogurt. Prebacite je na gazu koju ste stavili na šerpu ili činiju, a zatim odložite u frižider da prenoći. Nakon toga možete konzumirati švapski sir i čuvati ga u frižideru naredna četiri dana.

Izvor: blic.rs

Danas slavimo svetiteljku koja je umrla od tuge za ocem – Kojoj se mole bolesni i slabi I budu preporođeni

Srpska pravoslavna crkva i mi vernici danas slavimo praznik Svete Efrosinije, koja je ostala upamćena kao svetica koja je uspela da se u manastiru u Aleksandriji zamonaši iako je žensko.

Efrosinija je vaspitana u hrišćanskom duhu, ali je kao devojka odlučila da ne želi da se uda, odnosno da hoće da se zamonaši.Igumanu manastira nadomak Aleksandrije predstavila se kao Izmaragd, tvrdeći da je evnuh. Izmaragd je brzo u manastiru po svojim molitvama i disciplini prevazišao sve ostale monahe.

Posle čak 38 godina provedenih u manastiru, Efrosinija se ponovo susrela sa svojim ocem koga nije videla od kako je pobegla od kuće.Otac nije poznao Izmaragda, kao monaha kome je želeo da se ispovedi kako još uvek tuguje zbog toga što mu je ćerka otišla od kuće i kako strahuje da li je još uvek uopšte živa.

Legenda kaže da je Efrosinija u tom momentu priznala ocu da mu je ćerka, ali da je od tuge, usled sažaljenja nad njim, umrla istog časa. Njen otac se navodno posle zamonašio u istom manastiru, a kada je umro posle deset godina sahranili su ga u isti grob.

Na grob u kom su oboje sahranjeni godinama dolaze vernici kako bi se molili, a predanje kaže da je najviše bolesnih i slabih, fizički ili duhom, koji posle molitve na ovom svetom mestu odlaze preporođeni.

Zato se veruje da oni koji ne mogu posetiti ovaj grob, danas moraju otići u crkvu i pomoliti se Svetoj Efrosiniji, a predanje kaže da svima koji joj se bogougodnim rečima obrate, ova svetiteljka podariti mir i snagu u životu.

MOLITVA U BOLESTI

Oče Sveti, lekaru duša i tela, koji si poslao Jedinorodnog Sina Svog, Gospoda Boga i Spasitelja našeg Isusa Hrista koji isceljuje svaku bolest i izbavlja od smrti, izleči i mene od svih mojih duševnih i telesnih nemoći, i oživotvori me blagodaću Hrista Tvog : molitvama Prečiste Vladičice naše Bogorodice i uvek Djeve Marije; silom Časnog i Životvornog Krsta; posredništvom Česnih Nebeskih Sila bestelesnih; Časnog slavnog Proroka, Preteče i Krstitelja Jovana; Svetih slavnih i dobropobednih mučenika, prepodobnih i bogonosnih Otaca naših; Svetih iscelitelja besrebrenika: Kozme i Damjana, Kira i Jovana, Pantelejmona i Jermolaja, Sampsona i Diomida, Fotija i Anikite, Talaleja i Trifuna; Svetih i pravednih Bogootaca Joakima i Ane i svih Svetih. Jer Ti si izvor iscelenja, Bože naš, i Tebi slavu uznosimo, sa Jedinorodnim Tvojim Sinom, i jednosušnim Tvojim Duhom, sada i uvek i u vekove vekova. Amin!

 

Pravda za male: Alo vi veliki, moćni, popularni, super uspešni – Niste sami, Ima i drugih, drugačijih!

Sedele su na stepenicama ispred zgrade. Prosek godina – dvanaest. Prošla je pored njih, osmehnula se i rekla “zdravo“. Nisu joj odgovorile, samo se začuo onaj pomalo hinjski kikot. Ubrzala je korak i nestala u ulazu. Brate, jel’ ona kapira da neću da joj se javim, zapitala se prva. Pa brate, ne verujem, dočekala je druga. Realno, ona je četvrakinja.

Tu me nešto stislo, kunem se. Evo, tačno tu, u grlu. Svaka moja misao bila je s njom. Mogla sam da zamislim kako crveni u sebi dok žurno poziva lift, kako utrčava u kuću, sklanja pogled od majke, govori “nije mi ništa“ i ulaže poslednji atom svoje male snage da ne zaplače… Mogla sam da zamislim kako dugo posle toga leži u svojoj sobi, grli svog plišanog druga i pita se zašto je ne vole, gde je pogrešila i šta to, na pravdi Boga, ne radi dobro…?

Poželela sam da mogu nekako da je utešim, da zaustavim odron i to malo samopouzdanja, da sprečim sve ono do čega će dovesti jedan takav zao, nepromišljen gest… Da kažem – hej, mrvo, ne sekiraj mi se, one su obične šmizle. Ne zaslužuju da im se javiš. Glavu gore, biće toga još koliko voliš, život je pun namazanih igrača i sudija koji nikad ne sviraju faul.

Poželela sam da se vratim kod one dve, ili bar stanem pred ceo ovaj nakaradni svet, da kažem – helou… je l’ se čujemo… alo vi veliki, moćni, popularni, super uspešni, pazi sad: niste sami. Ima i drugih. Drugačijih. Da dignem uvis veliki, najveći transparent na kom piše “Pravda za male“.

Pravda za male, tako je. Pravda za sve prvake, drugake, trećake. Sve one manje od vas. One nevidljive. Usput zgažene. Kolateralne štete svih vaših sujeta. One čije ruke ostanu da lebde u vazduhu. Na čije poruke ne odgovarate. One čijim se greškama, tako iskompleksirani, smejete. One koje zadirkujete (oh, kako lepa reč za iživljavanje, jel ’ da…?).

Poželela sam da kažem – pravda za one koji se uznemire pri samoj pomisli na vas i čiji se stomačići zgrče poput pesnica na pomen ponedeljka ili početka školske godine.

Pravda za one čiji rančevi “slučajno“ završe na podu, i za čiju kosu žvake neobično lako prijanjaju. Pravda za one preko čijih leđa postajete snažni, veliki u očima drugih. Pravda za one koje povređujete i kojima želite da se, iz nekog, samo vama znanog razloga, svetite. Za one koje prozivate u društvu, one kojima ispod klupe pišete poruke pune zlobe i pakosti.

Pravda za one koje je neko odgajao potpuno suprotno svetu u kome živimo. Neko ko ne ume drugačije jer je i sam tako odgajan. Neko ko je i sam sedeo sam u poslednjoj klupi. Neko koga nikad nisu birali za predsednike odeljenjske zajednice. Čak ni za arjačkinje. I koga bi na fizičkom lopta uvek spucala u glavu. Sasvim “slučajno“, onako u prolazu.

Pravda za one koji su učeni da budu dobri drugovi, da dele užinu, list iz sredine i belu temperu. Da ne tužakaju i da se ne šlihtaju. One koji od kuće idu s čvrstom namerom da nikog ne povrede, da svakom budu potaman. One koji hodaju pogleda uprtog u zemlju zbog bojazni da nekog ne zgaze. One koji se lako rasplaču nad svakom nepravdom. Pravda za one koje niko ne poziva na rođendane. One – same na velikom odmoru. One sa kojima niko ne sedi u klupi. One u čijem prisustvu šapućete i pravite se da ne postoje. Pravda za one koje ovaj svet boli. One za koje vas nije briga. I kojima nikada niste rekli ni zdravo.

Niste vi krivi. Krivi su oni od kojih ste učili. Oni koji vas čekaju kod kuće, tako sigurni u sebe, tako samodovoljni i samodopadljivi, ubeđeni da rade pravu stvar i da na ovom svetu nema mesta za slabe, vaspitane, empatične, kakve god.

Krivi su oni koji su od vas, uzdužnom ćelijskom deobom, napravili mala asocijalna stvorenja, proste jednoćelijske parazitske organizme, tek čovekolika bića s vakuolom umesto želuca. Krivi su oni koji i sami ne umeju da prežive drugačije nego na račun nekog drugog, suviše dobrog, da bi se branio.

Zato, devojčice drage, deco moja, sledeći put kada od nekog tek tako okrenete glavu ili ga nazovete glupim, nesposobnim ili kako već, kada mu prišijete tu “roba s greškom“ etiketu, pomislite da će se, jednog dana, a možda i pre, sasvim sigurno pojaviti neko ko je pametniji, lepši ili ako ništa drugo – stariji od vas. I brate, ono kao, neće hteti da vam se javi. Realno, verujte mi.

Znam šta pričam.

Tekst: Daniela Bakić

Izvor: Duda

5 TIPOVA BAKA I DEKA: Kako utiču na vaspitanje unuka i šta deca pamte iz druženja sa njima

Deke i bake su najlepši ukras svakog detinjstva, a njihova ljubav je često presudna za srećno odrastanje mališana

Ko nije rastao sa bakom i dekom, kažu, ne zna šta je prava radost detinjstva. Sve što roditelji ne dozvoljavaju, kod njih je dopušteno mališanima.

Uglavnom, oni sa unucima proživljavaju „drugo detinjstvo“ i u većini slučajeva uživaju u onim stvarima za koje nisu imali vremena sa svojom decom.

Bake i deke su čarobnjaci kod kojih je zagarantovano uživanje većini dece i bez obzira na to koliko je njihova uloga u porodici aktivna, deca koja su obasuta njihovom ljubavlju imaju više samopouzdanja.

To koliko bake i deke mogu da budu značajni za odrastanje i koliki je njihov uticaj na formiranje ličnosti mališana, potvrđuje i priča bivšeg američkog predsednika Baraka Obame. On je, govoreći o svojoj baki, kazao da ga je ona naučila odgovornosti i odricanju, što su neophodne osobine na putu uspeha.

Da su bake i dede junaci porodica, pokazuju i istraživanja.

Deca koja imaju sreće da odrasatju uz pažnju i ljubav baka i deka, ispostavlja se, kasnije u životu imaju veće samopouzdanje, komunikativnija su i lakše podnose poraz.

– Deke i i bake mogu preuzeti i vaspitnu ulogu – tvrdi gereontolog Bernis Nongarten i ističe da ih možemo podeliti u pet tipova, prema tome kako se ponašaju s decom i koliko učestvuju u vaspitanju unuka.

  1. KLASIČNI TIPOVI

Na „klasične“ tipove deda i baka roditelji se mogu osloniti ako je potrebno da pričuvaju unuke ili ako im je potrebna bilo kakva vrsta pomoći. Rado se druže s unučićima i pomažu svojoj deci, ali se ne mešaju preterano u vaspitanje.

  1. ZABAVNI DRUGARI DECE

Deda i baka koji su usmereni na to da zabavljaju unuke, igraju se s njima, luduju i smeju se, uživaju u tome da budu izvor zabave. Svaki put kad provode vreme sa svojim mališanima, videćete ih kako jure okolo s klincima, pevaju i igraju se.

  1. DRUGI „MAMA I TATA“

Oni ponekad preteruju u brizi o unucima i ponašaju se kao da roditelji ne znaju da brinu o deci.
Često žele da donose odluke koje se tiču unuka, od toga u koju će školu dete da bude upisano do toga s kim mu je dozvoljeno da se druži.

  1. PORODIČNI MUDRACI

Oni su glave porodice koje dele mudre savete i kontrolišu roditeljsku generaciju. Mogu biti nenametljivi, odnosno da daju sugestije i savete samo onda kad procene da je to potrebno i da je od pomoći, a ponekada mogu biti i naporni.

  1. „DALEKI ROĐACI“

Ove bake i deke su retko sa unucima, najčešće samo za praznike, pa ih deca nekada doživljavaju kao strance. Često novčano pomažu roditeljima, ali se ne mešaju u njihove odluke, ne dele sitnice sa unucima, pa baš zato deci često ostaju u sećanju kao „daleki rođaci“.

Izvor:telegraf.rs

Ona je lepa, draga, uspešna i izuzetno pametna: Zašto su ovakve žene često glupe u ljubavi?

Ona je lepa, draga, uspešna i izuzetno pametna. Ona je osoba koju želite u svojoj blizini, jer je obzirna, hrabra i puna podrške. Ali, kada je reč o ljubavi i muškarcima, ona naglo postane glupa. Sasvim sigurno poznajete takve žene i vrlo verovatno im se čudite kada dopuštaju da im muškarci čine lude stvari koje njih čine nesrećnim. Evo šta o tome kaže terapeut Debora Dun u svojoj knjizi “Glupe zbog muškaraca: 10 pravila kako stvoriti pravu romansu“.

ZAŠTO PAMETNE ŽENE U VEZI POSTANU NERAZUMNE?

Debora Dun tvrdi da je to zato što su žene zavisne od romantike: “Romantika je droga koja sprečava ženu da se suoči sa realnim problemima u svom životu poput financija, zdravlja ili starenja. To je način na koji one izbegavaju stvarni život. Normalno je želeti zaljubljenost i romantiku, ali ne po svaku cenu i ne u lošim vezama.”

ŠTA JE TAČNO NERAZUMNO PONAŠANJE?

Nerazumno ponašanje je kada žena, kaže Dun, u potpunosti odbaci oprez i dopusti sebi da se doslovno “navuče” na muškarca koji nije dobar za nju i koji može biti opasan. Poznataterapeutkinja kaže da su žene mogle ranije da uoče upozoravajuće znakove, ali su odlučile da ih ignorišu i žive u iluzijama: “Žene žele ljubavnu priču iz bajke, pa u vezu ulaze sa nerealnim očekivanjima u pogledu braka ili dugotrajnih veza. One žele da taj muškarac zaleči njihove rane i traume. Ali ne ide to tako, one same moraju da odrade taj posao, jer je to preduslov za srećnu vezu.”

ŠTA BI PAMETNE ŽENE TREBALO DA TRAŽE U VEZI?

“Stabilnost, saosjećanje, stvaranje doma i porodice, ako je to ono što žena želi. Takođe, trebalo bi težiti domu koji će joj biti sigurno utočište, mesto na kom će moći da se suoči sa svim nedaćama života”, ističe Debora Dun.

ZAŠTO NEKE ŽENE VERUJU U MIT DA ĆE LJUBAV SVE POBEDITI?

Prema mišljenju Dunove, žene su odrasle na bajkama koje promovišu upravo taj mit: “Bajke su ih naučile da moć ljubavi može promeniti muškarca. Naučile su ih i da je važno da budu lepe i seksi, jer će tako biti moćnije. Žene često brkaju seksualnu moć sa ličnom moći. Uspevaju da osvoje muškarca, ali ne i da ga zadrže. Kad on ode, one ostaju same i sa još manje samopouzdanja. To je zato jer ne znaju razliku između seksualne moći i moći ženstvenosti.”

ZAŠTO ŽENE OSTAJU U VEZI ZA KOJU ZNAJU DA JE LOŠA?

Žene su, kaže Debora Dun, biološki i kulturološki određene da spašavaju i neguju. “Seks je kod žena povezan sa potrebom svijanja porodičnog gnezda, a kod muškaraca sa uživanjem. Muškarci su češće poligamni, a žene su češće monogamne. Kada se žena zaljubi u muškarca, ona želi da ostane sa njim. Teško joj je da prekine vezu jer je u svojoj mašti već izgradila porodicu i dom. On nije i daje joj to do znanja, ali ona vrlo često nema snage da prihvatiti realnost i ostaje sa njim.”

PRISTAJU LI ŽENE NA LOŠE VEZE ZBOG STRAHA OD SAMOĆE?

“Hiljadama godina žene su finansijski zavisile od muškaraca, pa su i danas programirane da veruju da je njihova vrednost kao ljudskog bića vezana uz to imaju li muškarca pored sebe ili ne. Takve stavove i dalje propagiraju mediji, religija i marketing. Kad žena nema muškarca pored sebe, društvo joj nameće utisak da nešto sa njom nije u redu, a to misli i ona sama. Dakle, jednim delom žene pristaju na loše veze zbog straha od samoće ili, bolje rečeno, zbog straha od osude društva.”

ŠTA BI ŽENA TREBALO DA UČINI DA PRESTANE DA SE GLUPO PONAŠA U LJUBAVI?

Prema mišljenju Debore Dun, žene koje gube razum u vezama trebalo bi da drže dijetu što se tiče muškaraca – barem na neko vreme: “Ona bi trebalo da prestane da leči svoje strahove konstantnim romansama. Definitivno ne bi trebalo ulaziti iz jedne veze u drugu, samo da se ne bi loše osećala. To je recept za katastrofu. Žena mora da se susretne sama sa sobom – sa onim lepim, ali i onim neprijatnim u sebi. Za to joj je potrebno barem godinu dana i u tom vremenu ne bi trebalo da bude sa muškarcem. To bi vreme valjalo da posveti sebi, da bi upoznala moć svoje ženstvenosti i poradila na svome samopouzdanju. Tek tada će biti spremna za zdravu i stabilnu vezu.”

Izvor: tportal.hr

Zbog čega ću uspavljivati svoju decu svake večeri, sve dok oni ne odluče da to više ne žele

Tokom dana, ne umem baš mnogo da uživam u trenutku. Retko mi pođe za rukom da uhvatim te momente zbog kojih sam se i radovala da postanem mama. Da ih zgrabim i pustim da traju.

Ali, uveče, kad se sve smiri, a kuća posle igre, večere i spremanja za krevet zove da bude pospremljena, ja biram da je ne čujem. Biram da pritisnem pauzu.

Umesto da gubim strpljenje svaki put kad iz sobe čujem “mama, žedan sam” ili “mama, piški mi se” rešila sam da budem tu. Jer znam da će proći brzo. I znam da me zovu samo zato što žele moju blizinu. Ne treba im čaša vode, ni da mi “još nešto kažu”. Trebam im ja. I to je NORMALNO.

Zato ja uspavljujem svoju decu. I ne požurujem te trenutke. Ne kažem da je uvek lako. Ne poričem da mi se, ponekad, baš ne provodi vreme u uspavljivanju dece. Ali BIRAM da budem tu, bar tih pola sata uveče. Jer dan prođe tako brzo, više u svemu ostalom nego u našem zajedničkom vremenu.

Svaki put kad oni zaspe, ja sam tu. Držim ih za ruke, milujem ili samo sedim pored i razmišljam ili čitam uz lampu. A svi kažu da grešim.

Kažu da moram da budem čvrsta, inače će se oni “navići”.

Kažu da im “izigravam dudu varalicu” kao da su varalice izmišljene pre majki koje su bebe smirivale svojim dojkama.

Kažu da nikad neće naučiti da se sami izbore i uteše.

Ah, da. Kažu i da će mi brak propasti.

Rekli su i da bebama i deci roditelji trebaju danju, ali, za čudo, ne i noću.

Bez zadrške im kažem da su to obične gluposti i da tako govore jer ne znaju. Zato što mi je kristalno jasno da ovakvi komentari i jesu odraz neznanja, neukosti i straha. Da oni koji ih izgovaraju žive u mraku. A ja, ja biram svetlo. Biram intuiciju koja mi govori da budem uz svoje dete kad mi pokazuje da mu trebam. Biram da budem OSVEŠĆENA.

Jer moja intuicija, moja ljubav i moja nežnost koju im dajem ne prestaju kad sunce zađe.

Svi ti tihi, večernji trenuci, kad sedimo u tišini i čekamo da nas uhvati san, na “svetlo noći” iznesu ono što je u njihovim srcima, a nisu stigli da mi kažu tokom dana. To su trenuci kad mi najviše veruju, kad znaju da sam njihova i da ću biti tu za sve što požele da mi kažu.

Ali, svi ti ljudi koji mi govore da grešim, za jednu stvar jesu u pravu. Biću čvrsta.

Biću čvrsta u odluci da budem njihova sigurna luka, onda kada im je to potrebno. Bez obzira na to da li je dan ili noć.

Biću čvrsta u tome da ih podojim onda kada im njihov stomačić javlja da je prazan. Ne kad kazaljke na zidu kažu da je vreme.

Biću čvrsta u odluci da ih naučim da su njihove potrebe važne i da je pokazivanje emocija sasvim u redu.

Jer, to roditeljstvo kad padne mrak je mnogo više od potrebe za snom. To su momenti koje nam priroda daje da ih podelimo sa svojom decom, dok nas moderna kultura uverava da zaboravimo na instinkt i ugušimo unutrašnji glas.

Ne, nije lako. Ali biram da prihvatim da je taj “napor” cena koju “plaćamo” za nešto mnogo vrednije – pogled u dušu i misli svog deteta i odnos zasnovan na poverenju i sigurnosti.

I zato ću i dalje ležati pored svoje dece dok ne zaspe, sve dok to njima bude potrebno. Jer bez ikakve sumnje znam da brzim korakom dolazi dan kad neće želeti da legnem pored njih.

Ali taj dan, hvala nebesima, nije danas.

Izvor: zelenaucionica.com

Seks posle menopauze može da bude bolji nego kad ste bile mlade: Naučite kako da probudite želju za intimnošću i kad se hormoni uspavaju!

Kada je davne 1999. godine napisala knjigu “Vrući seks”, stručnjak za seks i veze Trejsi Koks vodila je ljubav dva puta dnevno. Kako je vreme prolazilo i suočila se sa menopauzom, tako je njen libido strmoglavo padao u ponor.

– Nije istina da sam počela da mrzim seks, jednostavno sam zaboravila na njega – kaže Trejsi.

Kroz menopauzu je počela da prolazi u 47.godini, ali je promene koje je doživljavala pripisivala stresnom načinu života: mnogo je putovala, osećala se iscrpljeno i razdražljivo.

Onda su krenuli talasi vrućine.

– Prvi valunzi sustigli su me kad sam bila na ručku sa dvojicom muškaraca. Seli smo kraj kamina i ja sam sve vreme pitala da li im je vruće. Izgledali su postiđeno; sad shvaram da su oni pre mene shvatili da sam u menopauzi, ali ih je bilo sramota da mi bilo šta kažu – prepričava Trejsi.

Usledio je gubitak seksualne želje. Iako je u tom periodu bila bez partnera, Trejsi kaže da je tek posle mesec dana shvatila da joj nije ni palo na pamet da bude intimna sa nekim.

– U menopauzi dolazi do haosa sa tri ključna hormona. Testosteron koji utiče na ljubavnu želju ozbiljno se smanjuje; ima ga dvostruko manje nego u dvadesetim godinama života. Progesteron takođe opada, a nivo estrogena postaje nepredvidiv, zbog čega se javlja bolna suvoća vagine – objašnjava Trejsi.

Dobra vest je da se seksualna želja može vratiti, ali na tome morate da poradite.

– Ako budete bile uporne, seks posle menopauze može da bude bolji nego kad ste bile mlade – tvrdi najpoznatiji stručnjak za seks i veze.

Ovo su pravila koja bi trebalo da poštujete kad osetite pad libida:

 1.Češće vodite ljubav

Redovan seks pomaže u sprečavanju hroničnog cistitisa, eventualnog prolapsa i inkontencije i pomaže da prebrodite suvoću vagine.

  1. Gubitak želje je prirodna stvar ako ste u dugoj vezi

To ne znači u isto vreme da ste sa pogrešnom osobom.

  1. Ne pretpostavljajte da će vas partner voleti bez obzira na sve

Ako kažete: “Marko me nikada neće prevariti”, to predstavlja uvredu za Marka. Ako volite svog partnera, postoji razlog da ga vole i drugi. Cenite ono što imate.

  1. Novi ljubavnici vremenom postaju stari ljubavnici

Ta privlačna, fenomenalna osoba zbog koje vam klecaju kolena kad je ugledate biće jednako dosadna za nekoliko godina kao i ona sa kojom ste sada.

  1. Važno je da se osećate poželjno

Kada vidite iskru u očima vašeg partnera u trenutku kad vas ugleda uzbudljivije je od bilo koje poze koju ćete otkriti čitajući “Kamasutru”.

  1. Biti sebičan u krevetu nije ništa loše

Usredsredite se na svoje zadovoljstvo i ne ljutite se na partnera ako se i on ponaša isto. Jedno drugo ne ugrožavate, zar ne?

  1. Nemojte se osećati krivom zbog svojih maštarija

Biti neverna u mislima nije isto što i biti neverna u realnom životu.

  1. U redu je s vremena na vreme prestati sa seksom

Život je tako stresan. Dogovorite se sa partnerom da napravite pauzu; tada nijedno od vas neće strahovati da je pauza trajna.

  1. Ne štedite na lubrikantima

Dobar lubrikant je podjednako važan kao i dobra pasta za zube ili dobar parfem.

  1. Sledite svoj osećaj

Ako se osećate loše posle seksa, budite sigurni da ste spavali sa pogrešnom osobom.

Izvor: telegraf.rs