Novak Đoković: Teslu osećam kao vodiča, zaštitnika kroz život
Nikola Tesla je uzor najboljem svetskom teniseru Novaku Đokoviću.
“Ja sam se i oženio na Teslin rođendan, tog dana mi je godišnjica braka. Imam više motiva za pobedu. Teslu osećam kao vodiča, zaštitnika kroz život, nekoga ko me jako inspiriše”, rekao je Đoković.
Novak je i ranije govorio o Tesli:
– Nikola Tesla me motiviše i pokreće. Na osnovu stvari koje je on radio, a o kojima sam dosta čitao i učio, nije teško zaključiti da je bio genije kakvog planeta nikad nije imala. Sigurno je jedan od najvažnijih ljudi u istoriji civilizacije – rekao je svojevremeno Đoković.
– Uz sva ta dostignuća i genijalni um, najviše me je oduševila njegova skromnost i empatija prema drugim ljudima, voleo je ceo svet i hteo je da svi imaju pristup tim otkrićima. Hteo je, kao što je i normalno, da sva ta energija bude besplatna. Njegovo poštenje i saosećanje sa ljudima me oduševljava. Kad ga je jedan naučni časopis pitao da li se ljuti što su mu ukrali ideje, on je rekao da nije ljut, ali da mu je žao tih ljudi što oni nisu imali svoje ideje. To je fantastična rečenica.
Primenio je srpski teniser izjave legendarnog naučnika kao „ideje vodilje“ u svom životu.
– Jedan od njegovih citata koji često koristim je: „Jedan mora biti svestan da bi razmišljao jasno, ali jedan može razmišljati dublje i biti prilično lud.” On je razumeo važnost čistog uma, povratka sebi, težiti tome da budete spokojni, da budete u savršenoj harmoniji. Zbog naših ometanja, bilo da su to hrana, cigarete, piće, bilo koja zavisnost, televizijski programi, mi prolongiramo neizbežno, a ono što je neizbežno je da mi moramo da se suočimo s našim najvećim zadatkom u ovom životu, a to je razvijanje svesti. Moramo da upoznamo sebe i budemo naša najbolja moguća verzija. Ja se potpuno pronalazim u tome.
“Nikola Tesla je bio multidimenzionalni čovek koji je toliko uradio za ovaj svet da će proći još mnogo godina pre nego što to u potpunosti shvatimo. Hvala ti, veliki Tesla. ” – rekao je Novak.
Napitak od đumbira i kurkume ima umirujuće efekte, olakšava probavu i priprema telo za okrepljujući san (RECEPT)
Za mene je ovo oduvek bio zagreavajući sastojak, sve dok nisam odlučila da ga dodam svojim limunadama. Ovaj koren čini čuda jer je moj hladni napitak pretvorio u umirujući i uravnoteženi eliksir, savršen za pripremu tela za kvalitetan san – kaže food blogerka Ana, autorka bloga The Awesome Green.
Ana otkriva da je prošlo dosta vremena otkad su se njene limunade pretvorile u nešto ozbiljnije od vode, limuna i meda. Biljni čaj, začini, kriške krastavca, toliko je dobrih sastojaka s kojima se može poigrati da je šteta ne eksperimentirati malo. “Kurkumin je lekovito blago skriveno u sitnom narandžastom korenu kurkume.
– Iako svi znaju za njegove izuzetne protivupalne efekte, njegova antioksidantna svojstva još uvek su u senci. Kurkumin može smanjiti štetne učinke slobodnih radikala na ćelihjsku DNK i inhibirati rast tumora, te uništiti mutirane stanice karcinoma poboljšavajući funkciju jetre i prirodne detoksikacijske procese – objašnjava blogerica i dodaje:
– Kombinacija đumbira i kurkume ima umirujuće gastrointestinalne učinke, olakšava probavu i priprema telo za okrepljujući san. Što se tiče aromatičnog bilja, njihovim drobljenjem oslobađaju se esencijalna ulja, s umirujućim učinkom i lepim mirisom. Posebno volim sveži ruzmarin ili mentu, ali možete koristiti i bosiljak ili timijan.
Potrebni sastojci:
-
komad đumbira od cm oljuštenog i narendanog
-
koren kurkume oljušten i narendan, ako nemate koren, možete staviti dve čajne kašike kurkume
-
5-6 svežih iglica ruzmarina usitnjenih u avanu
-
4 šoljice vode po mogućnosti izvorske
-
sok od 4 organske limete ili limuna
-
kašika organskog sirovog meda ili javorov sirup za vegansku verziju
-
sveže mleveni crni biber
-
neobavezno – led, ali preporučuje se limunada sobne temperature
Kako se priprema:
U mali tiganj za sosove dodajte šolju vode, narendanu kurkumu, đumbir, ruzmarin i crni biber, stavite da kuvate na srednje jakoj vatri, a potom lagano kuvajte 10 minuta na laganoj vatri.
Tekst se nastavlja posle oglasa
Procedite da dobijete bistru tečnost i ostavite da se ohladi.
U posebnu posudu dodajte ostatak vode sa sosom od kurkume, medom i sokom limete te pomešajte da se sjedine.
Ravnomerno sipajte u čaše za služenje, ukrasite svežim ruzmarinom i kriškama limete i poslužite.
Izvor: 24sedam.rs
Živimo u periodu kada pametan mora ćutati da se budala ne uvredi!
Davno je neko rekao: “Dok čovjek traži mudrost do tad zaslužuje naziv mudraca. Čim se uobrazi kao da je popio svu mudrost, odmah postaje budala.”
Ljudi ne shvataju da nije pametan svako ko puno priča i nije inteligentan svako ko puno zna. Inteligenciju smo pomiješali sa nekim površnim stvarima koje nemaju veze sa njom. Pametan čovjek nije onaj koji zna sve o svakome, koji je uvijek u toku sa novitetima i slično.
Pametan čovjek nije nužno ni onaj koji je završio velike škole. Pametan čovjek je onaj koji se zna skoncentrisati. Onaj koji zna šta je mjera, šta je kultura i šta je poštenje. Pametan čovjek je onaj koji zna svoju mudrost primjeniti u stvarnom životu, i to ne samo u svoju korist, već u korist svih ljudi.
Pametan čovjek nije onaj koji najviše zna o životu, o svijetu, o planeti… Obično ti koji smatraju da znaju najviše zapravo ne znaju ništa i sve to što pričaju samo je dobro pripremljen govor kako bi ispali što pametniji. Pametan čovjek se ne raspravlja sa budalom.
Jer zna da ne bi bio ništa bolji od njega da to čini. Budala obično trči za nevoljom ili je stvara, pametan čovjek bježi od nje. Zato će ga često mnogi nazvati slabićem ili kukavicom. Ali on je daleko od toga, njegova inteligencija mu ne dozvoljava da pati zbog tuđe gluposti.
Ili kako je Duško Radović govorio: „Pametni mogu da biraju, da budu i pametni i glupi, kako im više odgovara. Glupi nemaju izbora.” Ali pametan čovjek će uvijek odabrati da bude pametan. Nažalost, tako je vrijeme da se pametni ljudi često najviše ponižavaju.
Vrijeme je takvo da pametan čovjek mora prećutati sve što želi ili može reći da se budala ne bi uvrijedila. Ništa ne vrijedi manje nego pametna riječ u ušima nerazumnog čovjeka. Ako si pametan – bićeš nazvan budalom. Ako si uspješan – Bićeš nazvan sebičnjakom.
Ako si dobar – Bićeš nazvan glumcem. Nekako sve kontra radimo od onoga što bi trebalo. Ali tako je kako je. I još jedna poslovica za kraj “Uzdaj se se’ i u svoje kljuse” – manje ćete biti razočaranu.
Izvor: pult24.info
Žene, obratite pažnju: Odnos muškarca s majkom otkriva kakav će biti partner
Često smo čuli da je razumijevanje veze između čovjeka i njegove majke ključno za dublje razumijevanje samog čovjeka, a to je i potpuno tačno, ističe Jor-El Caraballo, iskusni terapeut za odnose.
“Bitno je da budemo pažljivi i da prepoznamo da li je ta veza ‘dobra’, ‘loša’ ili ‘bliska’”, ističe Caraballo. “Način na koji čovjek razvija odnos sa svojom majkom ima značajan uticaj na to kako će se ponašati prema ženama u svom životu. Odnosi s roditeljima imaju dubok i dugotrajan uticaj na nas, naročito kada je riječ o ljubavnim vezama i intimnim odnosima.”
“Teorija privrženosti naglašava da način na koji se mi vežemo za druge ljude ima duboke korene u onome što smo naučili u ranom djetinjstvu, posebno od naših roditelja. Mi direktno (putem otvorene komunikacije) i indirektno (putem modeliranja i ponašanja) usvajamo obrasce kako ćemo se ponašati ili ne ponašati prema partnerima i drugim ljudima u našem životu.
Majčin uticaj, nesvjesno, prodire u našu psihu i oblikuje način na koji se odnosimo prema ženama tokom cijelog života.” Važno je, međutim, da ne generaliziramo i ne svodimo čovjekov odnos prema majci kao presudan dokaz kako će se on ponašati prema ženama u budućnosti.
“Stvari nisu uvijek crno-bijele”, dodaje Caraballo. “Istina je da bih savjetovao ženama da budu oprezne u vezi muškarca koji ne poštuje, vrijeđa ili degradira svoju majku. Međutim, muškarac koji ima distancirani odnos s majkom, jer jednostavno ne funkcionišu zajedno, može pokazati zrelost i sposobnost da bude stabilan i ravnopravan partner.”
Kako čovjekov odnos prema majci oblikuje njegovu ličnost: Jasno je da čovjekov odnos prema majci ima dubok uticaj na njegovu ličnost, ali u mnogim slučajevima, čak i ako muškarac nema idealan odnos s majkom, može se ponašati prema njoj s poštovanjem i suzdržanošću. Ovo ukazuje na činjenicu da je on usvojio model ponašanja u kojem se žene ne vrijeđaju bez obzira na njihovo ponašanje.
Izvor: svezazenu.net
Zašto niko ne kaže “Prvo, pa žensko!”?
Samo nek je živo i zdravo.
Ni veće istine ni češće fraze u srpskom jeziku.
Kad objavite da čekate bebu – samo nek je živo i zdravo.
Kad se žalite što ne spava noću, što neće da jede, što ne voli vrtić, što hoće samo kod mame – ma nek je samo živo i zdravo.
Kad ste trudni prvi put pa vas pitaju čekate li devojčicu ili dečaka, a vi kažete dečaka – “Ooo, prvo, pa muško!”. Ali, ako kažete devojčicu? Nek je živo i zdravo. Ko veli, pa šta sad, to je što je, nek je BAR živo i zdravo, ako već nije muško.
Duboko, preduboko ukorenjene tradicionalne vrednosti (a kad kažete tradicija to je obavezno sinonim za nešto dobro) u našem društvu stvorile su tu podelu. Fraza “prvo, pa žensko” ne postoji. Ako bi je neko i izgovorio, možda bi bila shvaćena kao šala, teško kao čestitka.
Ali je zato tu druga. Žensko dete, tuđa kuća. Još jedna tradicionalna “mudra” misao. Ćerka će otići, napustiti roditeljsku kuću i brinuti o nekom drugom. Samo što to, odavno već, nije tako. Ali je opet nekako to muško dete san većine očeva, a usudiću se da kažem i mnogih majki. Ta potreba za produžetkom vrste, ali one koja će nastaviti lozu noseći isto prezime može se pripisati samo nekoj egoističnoj potrebi da moje ime nastavi da živi i kad mene ne bude.
Kad govorimo o prezimenu, tradicija nalaže da se žena odrekne svog prezimena koje joj je na rođenju s ljubavlju dato. Da kaže – to mi prezime više ne treba, nije mi važno, uzeću drugo, kao svaka dobra žena. Ako, pak, odluči da učini drugačije, onda je ona feministkinja (što je, naravno, loše), “izigrava” neku modernu ženu umesto da poštuje tradiciju i često na leđima nosi breme osude nove porodice koju je udajom dobila.
Deca će, takođe, razume se, nositi očevo prezime. Majka će ih nositi, roditi, dojiti i, nećemo se pretvarati da nije tako – brinuti o njima u 90% slučajeva, ali će oni poneti samo očevo prezime. I to je, pobogu, tradicija.
A tradicija se mora poštovati jer su to, valjda, jedine prave vrednosti. Zamišljam pakao kroz koji bi prošao muškarac koji bi uzeo ženino prezime. A onda pomislim na one koji tvrde da su muškarci i žene danas ravnopravni.
Biti žena, čak ni u ovom modernom društvu, nije privilegija. Jer i u 21. veku, ako u stomaku nosite ili ste tek rodili devojčicu, možete očekivati da čujete:
-
Drugo će biti drugo (ako je prvo dete)
-
Sad morate treće (ako imate dve devojčice)
-
Biće treće muško
-
Sad moraš na popravni
-
Nema veze, SAMO NEK JE ŽIVO I ZDRAVO