Naslovna Blog Stranica 449

Sve o srčanoj slabosti: uzroci, simptomi, dijagnoza, lečenje

0

Srčana slabost (srčana insuficijencija) je stanje koje nastaje zbog poremećaja strukture ili funkcije srca koje ga onemogućavaju da zadovolji potrebe organizma za kiseonikom, neophodne za izbalansirani metabolizam perifernih tkiva. Uzroci smanjene pumpne sposobnosti srca mogu biti npr. srčani infarkt, angina pektoris, visok krvni pritisak, aritmija, mane srčanih zalistaka, bolest srčanog mišića i preterana konzumacija alkohola. U nekim slučajevima nemoguće je sa sigurnošću odrediti šta je prouzrokovalo srčanu slabost. Smanjenje pumpne funkcije srca dovodi do aktivacije kompenzatornih kardijalnih i ekstrakardijalnih mehanizama i niza hemodinamskih, bubrežnih, neurogenih i hormonalnih poremećaja.

Srčana slabost je ozbiljno stanje koje najčešće zahteva doživotno lečenje. Prognoza zavisi od stepena srčane slabosti, od starosti osobe i eventualnog postojanja drugih bolesti. Tokom poslednjih godina, prognoze su poboljšane zahvaljujući boljem tretmanu i efikasnijim lekovima.

Zašto se dobija srčana slabost?

Srčana slabost, zapravo, nije oboljenje samo po sebi, već je rezultat, iz jednog ili više razloga, pogoršane pumpne sposobnosti srca.

Najčešći uzroci srčane slabosti:

  • koronarna bolest srca: srčani infarkt ili angina pektoris

  • visok krvni pritiskak (hipertenzija)

  • mane na srčanim zaliscima, koji propuštaju krvi ili kroz koje krv zbog suženja otežano prolazi

  • nepravilan srčani ritam (aritmija)

  • oboljenje srčanog mišića (kardiomiopatije)

  • infekcije srčanog mišića (miokarditis)

  • urođene srčane mana

  • prekomerna konzumacija alkohola

  • posledica neke druge bolesti, kao što su teška anemija, infekcija, plućne bolesti, oboljenje štitne žlezde, dijabetes, nakupljanje gvožđa (hemohromatoza) ili proteina (amiloidoza)

Srčana slabost se karakteriše simptomima koji predstavljaju i upozorenje

Važno je da naučite da prepoznate različite simptome i tegobe koji se mogu javiti kod srčane slabosti. Tako ćete lakše znati šta možete sami da preduzmete kako biste se osećali bolje.

  • Nedostatka vazduha je jedan od ranih simptoma, u početnom stadijumu se javlja samo u naporu, a kasnije i u miru, tokom noći ili prilikom ležanja na ravnom. Nastaje zbog toga što srce ne uspeva da pumpa krv ka cilju, što dovodi do toga da se u plućima nakuplja tečnost.

  • Kašalj i sviranje u grudima pri disanju sejavlja usled nakupljanja tečnosti u plućima.

  • Zamor je posledica nedovoljnog snabdevanja telesnih organa i mišića krvlju i hranljivim materijama. Prvenstveno se primećuje prilikom naprezanja, osoba postaje sve umornija, što često dovodi do neaktivnosti i do slabljenja mišića. Mogu se, takođe, javiti i teškoće sa koncentracijom i pamćenjem.

  • Otoci stopala, zglobova i nogu mogu takođe biti znak pogoršanja srčane slabosti, javljaju se kod slabosti desnog srca. Zatim nastaje oticanje jetre i creva što može dati osećaj nadutosti u stomaku, stomačne bolove i mučninu. Nakupljanje tečnosti dovodi do povećane telesne težine i brzih promena težine.

  • Ubrzan srčani rad prepredstavlja kompenzatorni mehanizam srca koji nadoknađuje smanjenu snagu mišića i na taj način pokušava da održi potreban protok.

  • Žeđ i suva usta su uobičajen problem kod osoba koje pate od srčane slabosti. Žeđ izazivaju i lekovi za izbacivanje tečnosti i sama srčana slabost.

  • Inkontinencija urina je uobičajena kod terapije lekovima za izbacivanje tečnosti.

  • Često mokrenje noću nije neuobičajeno, tečnost iz otečenih nogu se prilikom nogu preraspoređuje, vraća u cirkulaciju, bubrezi je preuzimaju i izbaciju preko urina.

  • Smanjen apetit, mučnina i oslabljena apsorpcija hranljivih materija u crevima mogu dovesti do gubitka telesne težine.

  • Suva i krhka koža mogu biti posledica uzimanja lekova za izbacivanje tečnosti.

  • Vrtoglavica može imati različite uzroke. Ako se javlja kod ustajanja ili pri stajanju, najčešće je uzrokovana niskim krvnim pritiskom. To može biti posledica srčane slabosti, ali i snižavanja krvnog pritiska do kojeg dovode korišćeni lekovi.

  • Strah, uznemirenost i potištenost predstavljaju osećanja koja obično prate srčanu slabost. Nesigurnost u pogledu sopstvene sposobnosti može da dovede do društvene izolacije i usamljenosti.

  • Poremećen san je uobičajen kod srčane slabosti, a može imati mnogobrojne različite uzroke.

  • Bolovi u grudima mogu da se jave ukoliko je srčana slabost uzokovana srčanim udarom.

Procenite težinu Vaše srčane slabosti

NYHA klasifikacija je zasnovana na težini simptoma i fizičke aktivnosti:

  1. Klasa I – Bolesnik nema ograničenja fizičke aktivnosti, uobičajno fizičko opterećenje ne dovodi do zamora,gušenja ili palpitacija (lupanja srca).

  2. Klasa II – Postoji manje ograničenje fizičke aktivnosti, bolesnik se oseća dobro kada miruje ali uobičajeneaktivnosti izazivaju zamor, gušenje ili palpitacije.

  3. Klasa III – Bolesnik ima značajna ograničenja fizičke aktivnosti, oseća se dobro u mirovanju, ali male uobičajene fizičke aktivnosti dovode do simptoma (tegoba).

  4. Klasa IV – Pri najmanjoj fizičkoj aktivnosti javljaju se tegobe ili su simptomi srčane slabosti prisutni u mirovanju, a pogoršavaju se pri najmanjem fizičkom naporu.

Kako se postavlja dijagnoza srčane slabosti?

Dijagnoza se postavlja na osnovu anamneze, istorije bolesti i pregleda pacijenta.

  • Analize krvi se korite za procena funkcije jetre, bubrega, štitne žlezde i drugih stanja koja mogu uticati na rad srca. Značajne su analize elektrolita kao i nivo natriuretskog peptide (NT-proBNP) koji je povišen kod postajanja srčane slabosti.

  • Rentgen srca i pluća može biti od koristi, pre svega kako bi se isključilo oboljenje pluća. Rentgen srca i pluća može da pokaže i da li je srce uvećano, da li postoji tečnost u plućima i da li postoji povećano opterećenje pluća, tzv. povećanje pritiska u plućima.

  • Elektrokardiogram (EKG) pomaže u dijagnostici poremećaja srčanog ritma i oštećenje srca nakon srčanog udara.

  • Ultrazvuk (ehokardiografija) je značajan za dijagnostiku srčane slabosti, obogućava da se razlikuje sistolna srčana insuficijencija od dijastolne, gde je srce kruto i nije moguće adekvatno punjenje. Daje uvid u veličinu, oblik, pumpnu funkciju srca, funkciju srčanih zalistaka, omogućava da se utvrdi postojanje oštećenja nakon prebolelog srčanog udara, postajanje anomalija srca ili drugih uzroka srčane insuficijencije.

    Ejekciona frakcija se meri ehokardiografski, kao i tokom nuklearnih testova i srčanog MRI, predstavlja značajan parameter koji se koristi u klasifikaciji srčane insuficijencije i preporukama za lečenje.

  • Stres testovi služe za procenu rada srca i krvnih sudova pri naporu. Postoje testovi fizičkim opterećenjem (pokretna traka, ergobicikli) i testovi farmakološkim opterećenjem, kada se lekovi daju intravenski i stimulišu rad srca kao pri naporu. Preko EKG-a se prati ritam, puls, znaci nedostatka kiseonika u krvnim sudovima srca. Spiroergometrijskim testom se preko maske procenjuje sposobnost srca i pluća da preuzmu kiseonik i oslobode ugljen-dioksid.

  • Stres testovi su značajni za procenu postojanja oboljenja koronarnih arterija. Takođe daju uvid u toleranciju napora i pomažu u donošenju dugoročne odluke o načinu lečenja.

    Ukoliko se želi vizuelizacija srca prilikom testa izvodi se stres ehokardiografija.

  • Kompjuterizovana tomografija (CT) i magnetna rezonanca (MRI) se koriste za dijagnozu srčanih oboljenja i pronalaženje uzroka srčane insuficijencije.

  • Koronarografijom se identifikuju suženja koronarnih arterija (koje ishranjuju srčani mišić), koja mogu biti uzrok srčane insuficijencije. Pregled može uključivati i ventrikulografiju, radi procene funkcije leve komore.

  • Kateterizacija desnog srca sekoristi za merenje pritiska u desnim srčanim šupljinama srca i krvnim sudovima plućne cirkulacije, što se koristi u dijagnostici urođenih srčanih mana, bolesti srčanih zalistaka, bolesti perikarda, u određenim bolestima srčanog mišića, stanju šoka.

  • Biopsija srca može da služi u dijagnostici dređenih vrsta bolesti srčanog mišića koje uzrokuju srčanu insuficijenciju.

Kako se leči srčana slabost?

Savremeno lečenje srčane slabosti ima za cilj da produži preživljavanje, da omogući pacijentu da se bolje oseća i da smanji potrebu za hospitalizacijom.Lekovi, različita pomoćna sredstva i menjanje životnih navika su važan deo lečenja.

Lečenje lekovima

Zavisno od simptoma koristi se različiti lekovi, a najčešće je potrebna kombinacija više lekova.

  • ACE inhibitori (inhibitori angiotenzin-konvertujućeg enzima) pomažu kod postojanja sistolne srčane insuficijencije, utiču na dužinu i kvalitet života.

  • Blokatori angiotenzin II receptora imaju mnoge efekte kao ACE inhibitori i mogu biti alternativa za ljude koji ne tolerišu ACE inhibitore.

  • Beta blokatori ne samo da usporavaju otkucaje srca i snižavaju krvni pritisak, nego ograničava i poboljšava oštećenja srca nakon prebolelog srčanog udara. Takođe smanjuju rizik od pojave poremećaja ritma I iznenadne srčane smrti. Beta blokatori umanjuju znakove i simptome srčane insuficijencije, poboljšavaju rad srca i utiču na dužinu života.

  • Diuretici izazivaju češće mokrenjem i sprečavaju nakupljanje tečnosti u telu. Obzirom na diuretici mogu da uzrokuju gubitak kalijuma i magnezijuma, potrebno je pratiti nivo kalijuma i magnezijuma u krvi putem redovnih analiza krv i popotrebi unostiti suplemente ovih minerala.

  • Antagonisti aldosterone (spironolakton i eplerenon) su diuretici koji štede kalijum, koji takođe imaju dodatna svojstva koja mogu da pomognu ljudima sa teškim sistolnog srčane insuficijencije da žive duže.Za razliku od nekih drugih diuretika, spironolakton i eplerenon mogu da podignu nivo kalijuma u krvi do rizičnog nivoa, pa je potrebno obratiti pažnju na unos hrane koja jebogata kalijumom.

  • Inotropi su lekovi koji se koriste intravenski u bolničkim uslovima, kod osoba sa teškom srčanom insuficijencijom, u cilju poboljšanja pumpne funkcije srca i održavanje krvnog pritiska.

  • Digoksin, poznat i kao digitalis, povećava snagu srčanih mišićnih kontrakcija. Takođe, može da uspori otkucaje srca, smanjuje simptome sistolne srčane insuficijencije.Koristi se kod postojanja poremećaja ritma, kao što je atrijalna fibrilacija.

Pored navedenih lekova mogu vam biti propisani i drugi lekovi, kao što su nitrati protiv bolova u grudima, statini za smanjenje nivoa holesterola u krvi iliantitrombocitni ili antikoagulantni lekovi u cilju sprečavanja krvnih ugrušaka.
U slučaju intenziviranja simptoma potrebno je bolničko lečenje, kada se koristi dodatni lekoviza poboljšanje pumpne funkcije srca i smanjenje simptome.Koristi se i dodati kiseonik preko maske, kratkotrajno ili dugoročno u zavisnosti od težine srčane insuficijencije.

Hirurgija i medicinski uređaji

Operacija se može preporučiti za lečenje osnovne bolesti koja je dovela do srčane insuficijencije.

  • Operacija premošćavanja suženih krvnih sudova srca (koronarna bajpas operacija) kod koronarne bolesti srca

  • Operacija zalistaka srca kod postojanja srčane mane

  • Ventrikuloplastika – operativno odstranjivanje dela zida leve komore koji je slabo pokretan, čime se povećava kontraktilnost srca

Implantabilni kardioverter-defibrilatori (ICD) je uređaj sličan pejsmejkera, prati srčani ritam i u slučaju pojave malignih poremećaja ritma isporukom šoka uspostavnja normalan ritam.ICD može da funkcioniše kao pejsmejker i ubrzava rad srca ukoliko je potrebno.

Resinhronizacija terapija (CRT), ili biventrikularni pejsing šalje električne impulse u levu i desnu komoru, čime povećavaju efikansnost srčane kontrakcije što dovodi do smanjenja simptoma. Često se biventrikularni pejsmejker kombinuje sa ICD kod osobe sa srčanom insuficijencijom.

Mehanički uređaji (balon pumpa, VAD – ventricular assist device, veštačko srce) se koriste za podršku funkcije srca i protok krvi kod ljudi koji imaju oslabljeno srce. VAD može da se koristi za kratkoročnu upotrebu, tipično za pacijente koji se oporavljaju od srčanog udara ili operacije srca, dok su drugi namenjeni za dugotrajnu upotrebu (do nekoliko godina, a u nekim slučajevima i doživotno). Koristi se kod pacijenata koji čekaju transplantaciju, ali i kao alternativa transplantaciji i kod pacijenata koji nisu kandidati za transplantaciju.

Transplantacija srca je potrebna kod postojanja teške srčane insuficijencije gde se lekovima, operacijom i dostupnim uređajima ne može pomoći. Transplantacija srca može dramatično poboljšati preživljavanje i kvalitet života nekih ljudi sateškom srčanom insuficijencijom, međutim, kandidati za transplantaciju moraju čekati odgovarajućeg donora.

Životne navike

Pored lekova i eventualnih pomoćnih sredstava, menjanje određenih životnih navika je od velikog značaja kako zbog smanjivanje rizika, tako i zbog toga što omogućava da se kod stanja srčane slabosti bolje osećate.

Posao

U većini slučajeva, srčana slabost može da se kontroliše i leči tako da osoba može da nastavi da radi kao i obično. Stepen srčane slabosti, kao i zahtevi posla, dovode do toga da može da bude potrebno prilagođavanje radnog vremena ili zamena napornih radnih zadataka.

Fizička aktivnost

Fizička aktivnost je važna dopuna medicinskom lečenju.Međutim, fizičku aktivnost treba prilagoditi dnevnoj kondiciji.Tokom prvih nedelja nakon postavljanja dijagnoze i uvođenja lekova, treba izbegavati veća fizička naprezanja.Stepen fizičkog naprezanja treba povećavati postepeno. Takođe je važno osluškivati signale tela i utvrditi kako telo reaguje na naprezanje.
U slučaju srčane slabosti vežbanjem se najčešće ne može ojačati oštećeni srčani mišić, ali se može postići veća izdržljivost ostalih mišića jer se tako kiseonik i hranljive materije u krvi efikasnije iskorišćavaju. Efekat se obično primećuje na osnovu poboljšane radne sposobnosti i boljeg opšteg stanja. Pogodne fizičke aktivnosti su šetnje, rad u bašti i treniranje u bazenu. Možete da probate da trenirate i kod kuće, npr. vozeći sobni bicikl ili trenirajući mišiće uz pomoć gumene trake. Najvažnije je da vam trening prija i da ga izvodite tempom koji vam odgovara.

Ishrana

Kod stanja srčane slabosti se preporučuje normalna ishrana.Uvek treba izbegavati velike obroke jer oni dodatno opterećuju srce.So vezuje tečnost u telu i povećava osećaj žeđi.Kod lake i umerene srčane slabosti obično nisu potrebne veće promene u pogledu količine soli u hrani.Ali izbegavajte da hranu iz navike dodatno solite.Gojaznost otežava cirkulaciju i opterećuje organe, pa čak i srce.Smanjenje telesne težine omogućiće vam da se osećate bolje, i ublažiće simptome srčane slabosti.Međutim, težinu treba smanjivati pažljivo. Da bi se smanjila telesna težina treba jesti manje, ali treba birati hranu bogatu hranljivim materijama koja zasićuje, i treba se redovno kretati. Posebno izbegavajte masnoće koje se nalaze u mleč- nim proizvodima i mesnim prerađevinama.Teška srčana slabost može da prouzrokuje probleme u vidu velikog gubitka težine.Tada je neophodna hrana posebno bogata hranljivim materijama.

Redovno zapisujte težinu, ako se vaša težina iznenada poveća za više od 2 kg u odnosu na normalnu težinu, to može biti rani znak nakupljanja tečnosti u organizmu. Naučite uz pomoć lekara/medicinske sestre da dozirate svoje lekove za izbacivanje tečnosti, polazeći od svoje težine i od toga kako se osećate.

Alkohol

Kod srčane slabosti prouzrokovane alkoholom, neophodno je potpuno uzdržavanje od alkohola jer alkohol ima negativan uticaj na srčani mišić što može da pogorša pumpnu sposobnost srca. Kod ostalih oblika srčane slabosti, treba izbegavati alkohol u preteranim količinama.Alkohol, takođe, može doprineti određenim poremećajima srčanog ritma.

Prestanak pušenja

Prestanak pušenja je izuzetno preporučljiv. Nikotin dovodi do skupljanja krvnih sudova što povećava otpor koji srce treba da savlada. Ugljenmonoksid u duvanskom dimu zauzima mesto kiseonika u krvi zbog čega dolazi do daljeg pogoršanja već ionako smanjenog dovoda kiseonika. Duvanski dim ima i druge štetne efekte, što dovodi do skupljanja masti i zakrečenja krvnih sudova. To povećava rizik od stvaranja krvnih ugrušaka. Postoji pomoć koja se pruža u cilju uspešnog prestanka pušenja. Jedna od mogućnosti je da se tokom prelaznog perioda koristi zamena za nikotin (npr. flasteri).

Vožnja automobila

Većina osoba koje pate od srčane slabosti, može da nastavi da vozi automobil kao i obično. Osobe koje su imale nesvestice i gubitke svesti prouzrokovane poremećenim srčanim ritmom, treba, međutim, da razgovaraju sa svojim lekarom o tome da li je preporučljivo da nastave da voze automobil.

Seksualnost

Ne postoje razlozi za uzdržavanje od seksualnih aktivnosti kod stanja srčane slabosti. Međutim, ovo stanje može da utiče i na želju i na sposobnost. Smanjena seksualna aktivnosti/impotencija pogađa veliki deo kako žena, tako i muškaraca.Tome mogu da doprinesu i lekovi.Ukoliko postoji potreba, mogu se primenjivati različiti lekovi protiv impotencije. Ne ustručavajte se da razgovarate sa svojim lekarom ili medicinskom sestrom ako imate nekih pitanja.

Vakcinacija

Infekcije mogu da pogoršaju stanje srčane slabosti i zbog toga se svake godine treba vakcinisati protiv gripa. Vakcinu treba primiti pre nego što sezona gripa počne, dakle, krajem oktobra ili početkom novembra jer je potrebno nekoliko nedelja da bi vakcina počela da deluje. Vakcinacija mora da se ponavlja svake godine jer zaštita traje najduže godinu dana. Postoje i vakcine protiv upale pluća.

Miran san

Izbegavajte kafu, alkohol i velike obroke neposredno pred odlazak u krevet. Izbegavajte duže spavanje preko dana i pojačajte fizičku aktivnost. Redovno kretanje može pozitivno da utiče na san. Neka u sobi u kojoj spavate bude sveže. Podignuto uzglavlje smanjuje opterećenje srca, a samim tim i otežano disanje. Ako hrčete ili imate druge probleme sa spavanjem, proverite da li imate sleep apneu. Takođe, razmotrite vremene za uzimanje lekova, posebno diuretika, kako bi smanjili potrebu za mokrenjem tokom noći.

Putovanja

Ako se srčana slabost kontroliše i ako je stabilna, nije nikakav problem putovati. Ako pre odlaska na put dobijete nove simptome ili se postojeći simptomi pogoršaju – konsultujte svog lekara. Ako imate ugrađen pejsmejker ili unutrašnji automatski defibrilator, sigurnosna kontrola na aerodromu može da reaguje na njih. Ni sigurnosna kontrola, ni let avionom, međutim, neće uticati na vaš pejsmejker/defibrilator. Ukoliko putovanje dugo traje, postoji rizik od oticanja nogu zbog dužeg sedenja. Dobro je da koristite kompresivne čarape koje sprečavaju oticanje nogu i da pokušate da se krećete po kabini. Ne zaboravite da na put ponesete sve svoje lekove kojih ćete imati dovoljno za ceo boravak i za još dodatna dva dana u slučaju kašnjenja u povratku.

Izvor: Institut za kardiovaskularne bolesti Vojvodine, Sremska Kamenica

Šta uraditi ako dete doživi fras I kako sprečiti ponavljanje

0

Febrilne konvulzije (u narodu poznatije kao fras) su napadi koji se javljaju u toku povišene telesne temperature kod dece uzrasta nakon prvog meseca života (tipično od 6 meseci do 5 godina) u odsustvu infekcije nervnog sistema.

One su veoma česte u dečjoj populaciji – oko 3-5% dece doživi jedan ili više epizoda frasa u ovom periodu svog života. U osnovi se radi o reakciji nezrelog dečjeg mozga na nagli skok ili pojavu povišene temperature.
Iako naizgled deluju strašno po okolinu, u većini slučajeva radi se o jednom bezopasnom i prolaznom poremećaju. Tipične febrilne konvulzije ne ostavljaju nikakve posledice po dečji mozak. One nisu epilepsija i treba ih jasno razlikovati jer spontano prolaze posle 5.godine života u najvećem broju slučajeva.

GROM IZ VEDROG NEBA
Iznenadna pojava konvulzija prilikom naglog skoka ili u toku povišene temperature kod do tada zdravog deteta, predstavlja jedno od najdramatičnijih i najstresnijih dogadjaja za roditelje i porodicu. Prisustvo prvom frasu izaziva paniku roditelja i strah da im dete umire, da je prestalo da diše i da ne mogu da mu pomognu. Tom prilikom, u strahu se upravo prave najčešće greške – nasilno otvaranje usta, prskanja ili polivanje deteta hladnom vodom, drmusanje, šamaranje, trešenje deteta. Sve te manipulacije predstavljaju opasnost kojima se dete može povrediti i ozbiljnije ugroziti njegovo zdravlje.

IZGLED NAPADA
Konvulzije često predstavljaju prvi znak bolesti, tj dešavajuse prilikom prvog naglog skoka temperature. Tom prilikom dete može prvo da ukoči pogled ili prevrne očne jabučice put gore ili sa strane a da se potom ukoči, ne reaguje na pozive i počne da trese rukice i nogice. Najčešće napad prestaje spontano, u roku od 5-10 minuta.

POSTUPAK U NAPADU
– Ostati priseban koliko je to moguće. Gledajte na sat kako bi ste tačno izmerili trajanje napada. Napad zbog svoje dramatičnosti izgleda roditelju kao da traje mnogo duže.
– Postaviti dete na bezbedno mesto, naprimer na pod, da leži na boku sa licem okrenutim u stranu i glavom oslonjenom na donju ruku što sprečava zapadanje jezika, pljuvačke ili ulazak povraćenog želudačnog sadržaja u disajne puteve deteta ako dete povraća i udaranje glavom o pod.
– Krkljanje i čudan način disanja su sastavni deo konvulzija i ne treba se plašiti da dete tokom konvulzija prestaje da diše niti da se guši
– Ne pokušavati nasilno otvaranje usta
– NE šamarati, NE tresti dete, NE polivati ga vodom!
– Ukoliko napad spontanto ne prestaje nakon 10 minuta pozovite hitnu pomoć.

TERAPIJA ZA PREKIDANjE NAPADA
Ukoliko je Vaše dete već imalo fras moguće je da Vam je Vaš doktor propisao lek za prekid napada.
Lek za prekid napada je Diazepam rektiola (tubica) kojom se lek daje kroz čmar deteta. Moguće je dati i lek Midazolam u obliku spreja koji se naprska na sluzokožu usne duplje – ovaj lek kod nas još nije svuda dostupan Diazepam je kod nas najzastupljeniji, dobro prihvaćen i često preporučen lek za prekidanje frasa.

Nakon postavljanja deteta u bočni položaj, neophopdno je raskomotiti ga,skinuti mu pelene i donji veš a zatim ukoliko napad spontano ne prestaje nakon 10 minuta:

– Diazepam mikroklizmu (vrh tubice) uvući u čmar deteta i istisnuti ceo sadržaj
– Izvući tubicu bez otpuštanja, dakle – stisnutih prstiju, da se lek ne bi vratio u tubu.
– Po vađenju tubice, stisnuti detetu guzu par minuta, da lek ne iscuri napolje
– Ukoliko po aplikaciji prve Diazepam rektiole napad ne prestaje, druga Diazepam rektiola se može dati nakon 5-10 minuta. Potom se sa detetom uputiti u najbližu pedijatrijsku ustanovu.
Fras obično brzo prestaje, ali potom mora da se nastavi sa obaranjem visoke temperature i da se dete odvede na pregled kod pedijatra.

NA ŠTA OBRATITI PAŽNjU?
Konvulzije prilikom povišene temperature mogu biti znak infekcije mozga ili možanih opni i zato je neophodno da posle prvog frasa , pogotovo ako je dete mlađe od 1,5 godine pregleda pedijatar u Domu zdravlja i utvrdi uzrok povišene temperature, radi isključivanja znakova infekcije mozga.

FEBRILNE KONVULZIJE I EPILEPSIJA
Veliki broj studija nije pokazao povezanost tipičnog frasa sa kasnijim povećanim rizikom za pojavu epilepsije. Znači ako je Vaše dete imalo jednu ili dve epizode tipičnog frasa i urednog je psihomotornog razvoja, šansa da će dobiti epilepsiju je skoro ista kao i da fras nije ni imalo!

KOLIKO ČESTO MOGU DA SE PONOVE FEBRILNE KONVULZIJE?
Ponavljanje frasa se javljaja kod 30-40% dece. Faktori rizika za to su pojava dečjeg frasa kod bliskih članova porodice, fras u prvoj godini zivota, pojava epilepsije kod bliskih rođaka, poremećaji u psihomotornom razvoju.

SPREČAVANE PONAVLjANjA KONVULZIJA
Osnovu sprečavanja ponavljanja frasa čini primena lekova za snižavanje temperature (Paracetamol ili Brufen) pri svakoj povišenoj temperaturi. Povremenu primenu Bensedin tableta kod povišene temperature propisuje samo dečji neurolog nakon detaljnog pregleda i dodatnih analiza. Mali broj dece zahteva kontinuranu primenu drugih antiepileptika radi sprečavanja napada i ove lekove može prepisati samo dečji neurolog.
Diazepam rektiole nisu preporučljiva da se koriste u prevenciji (sprečavanju) napada.

PRVE TIPIČNE FEBRILNE KONVULZIJE – pravac dečiji neurolog?
Ne! Ukoliko je Vaše dete doživelo prvi fras u uzrastu nakon navršenih godinu dana života, neophodno je da ga prvo pregleda pedijatar u Domu zdravlja radi isključivanja akutne infekcije mozga. Ukoliko pedijatar proceni da se radilo o epizodi tipičnog frasa i ukoliko se dete do tada normalno psihomotorno razvijalo, nema potrebe da ga pregleda dečji neurolog. Nisu potrebna dodatna ispitivanja (EEG, skener, magnet mozga i drugo) jer ćete time izlagati dete nepotrebnom stresu!

Lekar iz Doma zdravlja će znati kada treba da dete uputi dečjem neurologu.

dr Aleksandar Dimitrijević

Šta sve mačka leči kad prede

0

Koliko mačke, kao kućni ljubimci imaju uticaja na nas i koliko blagotvorno deluju. Upravo iz tog razloga pakistanska asocijacija „Animal Care“ objavila je korisne informacije uz koje ćete tačno znati prednosti toga što vam se maca mota oko nogu i onda kada vas to možda nervira.

Smanjuje stres

Vibracije koje se stvaraju dok mačka prede deluju sedativno na nervni sistem ljudi. Smanjuju stres i napetost koje često osjećamo po povratku s posla.

Dijagnostika predenjem

U svetu su lekari sve svesniji moći koju poeduju mačke. Naime, nakon niza istraživanja, došli su do zaključka da se predenje razlikuje u trenutku uživanja i u trenutku upozorenja čoveka na određenu bolest. Također, postoji potvrđena studija o različitim vrstama predenja koje se razlikuju ovisno o bolesti.

Snižava pritisak

Povišen krvni pritisak također je stanje koje mačje predenje može regulisati. Ne kažemo da je možete koristiti umesto lekova, ali sigurni smo da će dobro delovati na vas.

Jača kosti

Prema rečima svetskih ortopeda, frekvencija 25 – 200 Hz, koju proizvodi mačka dok prede, najbolja je za ojačavanje kostiju. Dakle, zaključak izvedite sami.

Smanjuje rizik od infarkta

Prema poslednjim istraživanjima kardiologa, vlasnici mačaka imaju 40 posto manje rizika da dožive infarkt.

Ublažava otok i infekcije

Stručnjaci također tvrde da silina vibracija koju mačke proizvode ubrzava cirkulaciju, što pridonosi bržem smanjenju otoka i izbacivanju infekcije iz organizma.

Pozitivno djeluje na ligamente i mišiće

Mnogi profesionalni sportisti primetili su neverovatno pozitivno delovanje svojih ljubimaca u trenucima zamora mišića ili ozleda ligamenata i tetiva. Vođeni tim zapažanjem, naučnici su potvrdili ovu pojavu pa mnogi fizioterapeuti preporučuju sportistima da se što više maze sa svojim ljubimcima.

Izvor: e-valovi.com

Kako da se rešite zubnog kamenca bez odlaska kod stomatologa!

0

Zubni kamenac je tvrda naslaga na zubima nastala mineralizacijom plaka koji se vremenom taloži. Svi znamo da kada je u pitanju uklanjanje kamenca, stomatolog će učiniti savršen posao.

Ali ako ste jedna od onih osoba koje se tresu i na sam spomen stomatologa, onda su prirodna rešenja za uklanjanje kamenca sa zuba, idealna stvar za vas.

Koliko god neverovatno zvučalo, postoje mnogi prirodni recepti pomoću kojih možete sami kod kuće da se rešite kamenca, ružne pojave koja zbog nakupljenih bakterija ume da bude uzrok upale desni.

Recept 1

-30 grama orahove ljuske

-voda

Stavite ljuske oraha u činiju, dodajte vodu i kuvajte smesu 15 minuta. Umočite četkicu za zube u dobijenu smesu i perite zube 5 minuta. Ponovite ovu proceduru u jutarnjim, popodnevnim i večernjim satima.

Recept 2

-4 kašičice semenki suncokreta

-4 kašičice lipinog cveta

-1 litar vode

Stavite sastojke u posudu, prelijte vodom i kuvajte na laganoj vatri pola sata. Perite zube sa ovom mešavinom posle svakog jela.

Recept 3

Jabukovo sirće se takođe može koristiti za uklanjanje kamenca, ali samo jednom nedeljno. Stavite  malo ovog sirćeta u usta, grgljajte i trljajte zube četkicom, ispljunite. Temeljno isperite usnu duplju  vodom da se ne bi oštetila zubna gleđ.

Recept 4

Uzmite 3 kašičice lišća planinskog pelina (Artemisia absinthum), pa prelijte sa 4 dcl provrelog vina. Ostavite da se ohladi i odstoji poklopljeno dva sata. Zatim procedite i perite zube tečnošću više puta na dan. Imaćete lepe i zdrave zube bez kamenca.

Recept 5

Odavno je poznato da soda bikarbona pomaže u otklanjanju zubnog kamenca. Dakle, stavite malo sode bikarbone na navlaženu zubnu četkicu i njome očistite kamenac. U kašičicu sa sodom možete da dodate i malo morske soli pa s tom kombinacijom prati zube.

Recept 6

Ako niste previše zainteresovani za pranje zuba sa orasima, sirćetom, sodom bikarbonom … postoje i druge metode za uklanjanje i sprečavanje kamenca. Namirnice bogate vitaminom C čine čuda za naslage na zubima. Jedite citruse – pomorandže, limun, limetu, grejp ili papriku ! Ovo voće/povrće bi trebalo da očisti i spreči nastajanje kamenca.

Recept 7

Ako ste veliki pobornik organskih stvari, možda ćete želeti da pokušate da iskoristite bentonit glinu da bi imali biserno bele i očuvane zube. Bentonit glina povećava apsorpciju kalcijuma u zubima dok istovremeno apsorbuje sve loše stvari iz usta.

Recept 8

Susam može veoma efikasno da ukloni kamenac sa vaših zuba. Naime, žvaćite semenke susama, bez gutanja, zatim uzmite suvu četkicu za zube i trljejte. Seme ne samo da će vam pomoći da uklonite kamenac, već će vaše zube fantastično ispolirati.

Izvor: guff.com/prevod A.Lukić

Bezbedan položaj za spavanje odojčadi

0

Uzimajući u obzir alarmantne podatke o broju slučajeva iznenadne smrti odojčeta u postelji, postavlja se pitanje da li bebu staviti da spava u položaju na leđima ili potrbuške.

Češće postavljanje bebe u položaj na leđima doveo je do značajnog smanjenja učestalosti ovog događaja, poređenjem podataka između 2000. i 2010.godine. Međutim, ono što zabrinjava, je dvostruki porast slučajeva zadesnog ugušenja bebe tokom spavanja 2010.godine, u odnosu na 2000.godinu.

Smatra se da je razlog za to upotreba tzv. “meke i nebezbedne” posteljine. To se pre svega odnosi na ćebad, jorgane i jastuke kojima se beba često podboči ili se njima krevetac sa unutrašnje strane obloži, zatim mekane plišane igračke u krevetiću i nezategnuti čaršavi. Iako postoje preporuke za izbegavanje takve posteljine, razlog sa njihovo i dalje masovno korišćenje je uglavnom mišljenje roditelja da je bebi tako udobnije, toplije i komfornije. Takođe, značajan potencijalni uzrok ugušenja bebe u kolevci je i položaj bebe na boku tokom spavanja i spavanje u krevetu sa roditeljima.

Mediji, magazini za roditelje i časopisi, snose veliku “krivicu” i odgovornost za ovu pojavu, s obzirom da se u njima često mogu videti fotografije beba ušuškanih u meku posteljinu pri spavanju, u neodgovarajućem i nebezbednom položaju, čime se kod roditelja stvara mišljenje da je to prihvatljivo, ispravno, a verovatno i poželjno.

Zbog toga je neophodno, radi bezbednosti bebe, pridržavati se sledećih saveta u cilju prevencije iznenadne zadesne smrti odojčeta pri spavanju:

  • koristiti tzv. „sleep bag-ove“ odnosno vreće za spavanje za bebe, koje su relativno krute pre svega u gornjem delu, te onemogućavaju bebi veće manevrisanje tokom sna i nastanak opstrukcije nosa i usta.

  • bebu staviti na tvrd dušek, sa minimalnom mogućnošću ugibanja, a čaršav ispod bebe dobro zategnuti.

  • ukloniti sve potencijalne „opasnosti“ iz bebinog krevetića (meke jastuke, ćebad, jorgane, plišane igračke), kako one kojima se beba pokriva, tako i one na kojima leži.

Zvanična preporuka” American Academy of Pediatrics” glasi: “Staviti bebu da spava u položaj na leđima, na čvrstu podlogu u krevetac ili kolevku koja zadovoljava važeće standarde bezbednosti”.

Anglosaksonski postoji jasno tzv. “ABC” pravilo:

A – “Alone” (sam, a NE sa roditeljima, igračkama, jastucima)

B – “On my Back” (na leđima, a NE na trbuhu ili na boku)

C – “In my Crib” (u kolevci, a NE u roditeljskom krevetu, kauču, fotelji)

Dr Milica Radusinović

Prof. dr Vojislav Perišić FRCPch (UK)

Izvor:Klinicko bolnicki centar Zvezdara

Škampi sa pečurkama za mladoliki izgled (recept za pripremu)

0

Škampi su morski rakovi koji narastu do 25 santimetara i mogu biti teski do 300 grama . Telo im je vitko, duguljasto u oklopu narandzasto-crvene boje a odlikuje ih i par dugačkih klešta koji mu sluze za lov. škampi imaju visok sadržaj vitamina B grupe  a posebno B12 i vitaminom E, koji sprečava starenje ćelija. U škampima ima velikih količina kalcijuma, kalijuma, joda, cinka i selena koji je znacajan za optimalnu funkciju štitne zlezde. Meso obiluje proteinima i veoma je cenjeno, izuzetnog je ukusa. Glavni deo mesa nalazi se u repu, a vrlo malo u štipaljkama. Za jelo se priprema na različite načine: pečeni, prženi, pohovani, kuvani, kao rižoto od škampa, razne salate. Ako su škampi pripremljeni u oklopu, imate opravdani razloga da ih jedete prstima – čak i ako ste u finom restoranu.

Smrznuti škampi imaju puno soli jer se natrijum koristi u procesu zamrzavanja i najčešće se pripremaju na buzaru.

 

Škampi sa pečurkama

Potrebno:
500 gr.škampi
200 gr. pečurki
2 čena belog luka
4 kašičice maslinovog ulja
1 manja glavica crnog luka
1 kašika brašna
1 kašika dodatka od povrća
1 kašičica šećera
2 kašičice jabukovog sirćeta
4 veća lista zelene salate
1 paradajz
so i mleveni biber

Priprema:
Dobro opranim škampima odvojiti glave, a repove staviti u lonac, preliti vodom, dodati kašičicu ulja, beli i crni luk i kuvati na umerenoj temperaturi. Kuvane škampe izvaditi i ocediti (a supu sačuvati). Na plitke tanjire staviti po list oprane i osušene zelene salate, a zatim staviti škampe. U međuvremenu očistiti, oprati, iseći na listove i propržiti pečurke, preliti sa 2 dl supe u kojoj su se kuvale glave i repovi. Pri kraju dinstanja dodati oljušteni iseckani paradajz i još malo dinstati. Dinstane pečurke ravnomerno rasporediti u svaki tanjir preko rakova. U preostali umak od dinstanja umešati sirće, šećer i brašno. U zgnusnuti umak umešati mleveni biber, promešati i vreo preliti preko rakova i gljiva.

Zubatac – riba za zdravlje srca (recept za pripremu)

0

Zubatac je morska riba grabljivica koji naraste do jednog metra i teži do 10 kilograma. Na snažnim vilicama se ističu veličinom četiri jaka, razmaknuta zuba, po tome je ta riba dobila ime.  Živi sama ili u manjim grupama na grebenastom i morskim biljem obraslom dnu dubine do 200 m, blizu obale. Hrani se manjim ribama, školjkašima i mekušcima i račićima. Vrlo je cenjena riba zbog ukusnog mesa koje je bogato visokovrednim, a lako svarljivim belančevinama, zdravim, višestruko nezasićenim omega-3 masnim kiselinama, vitaminima A, B-grupe, C i D, mineralima kalijumom, cinkom, fluorom i jodom. Zato ljude koji jedu ovu ribu retko pogađa srčani i moždani udar. Zubatac može da se sprema na različite načine, ali najbolji je kuvan, spremljen na roštilju ili dimljeni.

Recept :

Pečeni zubatac u rerni

  • 1,5 kg zubaca

  • 2 dl maslinovog ulja

  • 1 dl belog vina

  • 5 čenova belog luka

  • peršun

  • so

  • začini po ukusu

  • belo brašno

  • kukuruzno brašno

Nacin pripreme :

Ribu dobro očistiti, oprati i ocediti. Dok se riba cedi, napraviti marinadu. U dubljoj posudi pomešati maslinovo ulje i vino. Dodati sitno iseckan beli luk i peršun.
Oceđenu ribu dobro posoliti i začiniti po ukusu, pa je staviti da odstoji u marinadi oko sat vremena. Povremeno je okretati da zubatac dobro upije marinadu.. Pleh za pečenje podmazati uljem i dobro zagrejati u rerni.. Pomešati belo i kukuruzno brašno, pa ribu panirati.. Ribu staviti u zagrejan pleh, preliti ostatkom marinade i peći sat vremena na 200 °C.

Pihtije od smuđa – za iscrpljenost, depresiju i umor (recept za pripremu)

0

Smuđ je riba koja pripada familiji grgeča. Izraziti je grabljivac i može da naraste do 18kg, sa starošću od preko 20 godina. Telo smuđa je vretenasto i izduženo, sa relativno malom. produženom glavom koja se  završava široko rasečenim ustima koja poseduju veoma razvijenu vilicu sa puno oštrih zuba. Karakteristično stanište smuđa je duboka voda sa kamenitim ili peskovitim dnom. Od minerala smuđ sadrži : gvožđe, magnezijum, cink , bakar, mangan, selen, kalcijum i fosfor koji je jedan od ključnih materijala u gradnji kostiju i zuba. Od vitamina smuđ sadrži tiamin, riboflavin, niacin, vitamin B6, pantotensku kiselinu . Nutrijenti koji se nalaze u smuđu sudeluju u mnogim metaboličkim procesima proizvodnje energije, čime doprinose reduciranju iscrpljenosti, depresiji, slabosti i umora, te poboljšavaju raspoloženje.

Pihtije od smuđa

Sastojci

  • 3 kg smudja

  • 200 gr šargarepe

  • veza zeleni

  • biber

  • lovorov list

  • 300 g belog luka

  • začin po želji

  • malo želatina

Priprema

Očišćenu ribu i zelen staviti u lonac, naliti vodom da ogrezne i kuvati oko 3 sata. Zatim procediti čorbu, a posebno otrebiti meso od kostiju ribe. Uzeti posudu u koju će se izlivati pihtije i ređati po dnu barenu šargarepu koju smo obariti u slanoj vodi , seckanog belog luka i očišćenog ribljeg mesa, pa prelivati čorbom u kojoj se riba kuvala, a koja je prethodno začinjena i posoljena I dodat želatin. Ostaviti da se prohladi.

Dijagnostika koja je najbolji način da preduhitrite i na vreme otkrijete rak dojke!

0

Prva strana specijalna bolnica “Affidea” u Srbiji započela je sa radom u decembru prošle godine u Beogradu. Affidea Beograd raspolaže vrhunskom i savremenom dijagnostičkom opremom, koja obuhvata ne samo ultrazvučne i rendgenske aparate, već i nov i savremen uređaj za magnetnu rezonancu, multislajsni CT uređaj i savremeni digitalni uređaj za 2D i 3D mamografiju, odnosno tomosintezu.

Mamografija, tomosinteza i MR mamografija

Prof. DrDraganaĐilas : Iako je mamografija”zlatni standard” u ranom otkrivanju raka dojke, ovom metodom ne može da se otkrije 10 odsto karcinoma. Razlog tome je jedan ozbiljan nedostatak mamografije, a to je da je mamografija tzv.sumaciona, odnosno dvodimenzionalna metoda snimanja, pa je zato prisutno prepokrivanje tkiva dojke, posebno kod mlađih žena. Zbog toga se tumor dojke jednostavno ne vidi na snimku. U cilju povećanja pouzdanosti ranog otkrivanja karcinoma dojke, u savremenoj radiološkoj praksi taj problem se prevazilazi 3D mamografijom, odnosno tomosintezom, koja pruža uvid u sve strukture tkiva dojke, jer nije sumaciona, već trodimenzionalna, slojevita metoda.Tomosinteza je zapravo savremena rengdenska metoda pregleda dojki, kojom se umesto sumacionog mamografskog snimka dojki dobija serija tankih, izuzetno kvalitetnih snimaka dojke, širine svega oko 1mm, i to za nekoliko sekundi.

U prvoj stranoj bolnici u Srbiji “Affidea” u Beogradu, tomosinteza se izvodi na posebno konstruisanom digitalnom uređaju za mamografiju, koji poseduje specijalan dodatak za 3D tomosintezu.

Prof. Dr Dragana Đilas: Snimanje tomosintezom nalikuje mamografskom snimanju, ali pritisak na dojku prilikom tomosinteze nije izražen, već je aparat samo oslonjen na dojku, te je pregled komforniji za pacijentkinje. Iako je poznato da je doza rendgenskog zračenja prilikom mamografije i tomosinteze zapravo vrlo mala, važno je istaći da je ona prilikom snimanja tomosintezom jednaka kao na analognim mamografskim uređajima, a neznatno veća nego na digitalnim mamomatima. Kako se ovo snimanje ne mora ponavljati svake godine, nema posledica po zdravlje žene.

Pored toga, u specijalnoj bolnici “Affidea” u Beogradu izvodi se i magnetno rezonantna mamografija, koja zaokružuje radiološki spektar u dijagnostici oboljenja dojke.

Prof. Dr Dragana Đilas: Magnetno rezonantnu mamografiju je neophodno načiniti u određenom broju jasno određenih indikacija, pošto ona ima izuzetno važnu ulogu u žena sa gustim žlezdanim tkivom dojke, žena sa visokim rizikom za rak dojke i žena sa silikonskim implantatima u dojkama, kao i u brojnim drugim indikacijama, uključujući i preoperativnu dijagnostiku dojke i praćenje efekata terapije karcinoma dojke.

Najvažnije je, međutim, da pregled i ekspertizu radi radiolog koji dobro poznaje sve metode snimanja dojki i tačno zna njihove indikacije. To omogućava izbor najbolje i najpouzdanije metode, a izbegavaju se nepotrebni pregledi. Ponekad je potrebno i poželjno dopuniti dijagnostiku dojke i ultrazvukom dojki, što obično radi isti radiolog koji obavlja i mamografski pregled i tomosintezu. Na ovaj način se dobija visoko pouzdana informacija o stanju dojki na najekonomičniji način.

Prof. DrDraganaĐilas, radiolog, predsednica Senološkog društva Srbije

Specijalna bolnica iz neurologije Affidea Beograd
Kneginje Zorke 25  – Vračar (blizu trga Slavija) Beograd

Tel:  011 400 9 100
www.affidea.rs