3 Ginekološka Pregleda
- Helena Velimirović, J. Gagarina 127, Novi Beograd
- Slobodanka Radojčić, Pilota Mihajla Petrovića 70, Beograd
- Ivana Tomić, J.Gagarina 53, Novi Beograd
3 Ginekološka Pregleda
Niske temperature nisu prepreka za šetnju, sve dok temperatura ne padne ispod -10 celziusovih stepeni. Jedina prepreka zimi jesu vetar, kiša ili susnežica, kao i magla i snežna mećava.
Pošto je zimi oko podneva najtoplije, pokušajte bebin ritam da uskladite s tim i da se šetate svaki dan oko podneva.
Šetnje sa mamom i tatom, ili sa bakom i dekom poboljšavaju opšte stanje deteta, jer svež vazduh utiče na apetit, san, raspoloženje, kao i na otpornost prema infekcijama.
U šetnji beba uči zvukove, predmete, okolinu, upoznaje spoljašnji svet kao i svet nju.
Skafander je tokom zime uvek dobrodošao jer sigurno štiti bebina leđa.
Kapa, šal i rukavice su nezaobilazan deo garderobe zimi, a od izuzetne važnosti je i obuća za sneg koji treba da bude topala, a ako vaše dete već uči da hoda, onda i nepromočiva.
Ako vaše dete već hoda i uživa u snegu, u slučaju da se njegova odeća ili obuća pokvase, a nisu nepromočivi, dete treba odmah presvući. Pametno je rukavice vezati za vunenu nit, i provući kroz rukave skafandera, kako ih ne bi izgubili!
Dete po pravilu treba oblačiti onako kako se i roditelji oblače. Ipak, čak i ako je napolju samo prohladno, mala beba mora da nosi kapu.
Ako je temperatura oko nule, bebine uši obavezno treba da budu pokrivene kapom, ruke rukavicom, a vrat šalom. Kada duva vetar šalom se može umotati i bebino lice, ali se ne sme blokirati nosić.
Svakako u zimsko doba ponesite u šetnju i zaštitu za kolica, pa u slučaju da naiđe neko nevreme, možete da zaštitite svoju bebicu.
Isto tako, ako tokom šetnje postaje toplije, možete jedan od slojeva odeće da skinete sa bebe.
Kada uđete u neki topli prostor, pa makar i na nekoliko minuta, bebu treba malo raskomotiti.
Morate voditi računa i da bebu ne utopljavate previše, jer može da bobije toplotni udar.
Eksperti tvrde da pretopljavanje bebe u zimskim mesecima, kada su grip i druge respiratorne infekcije najrasprostranjenije može da vodi do sindroma iznenadne smrti bebe (SIDS).
Ako su bebine ručice hladne, ona je mrzovoljna i kenjkava verovatno joj je dosta svežeg vazduha (sem ako nije gladna, žedna ili ukakana) i treba da se vratite toplini svoga doma. Ako počinje da plače savkako završite sa šetnjom.
Neka vas ne zbuni ako bebin nosić curi kada ste na hladnom, kada uđete u topli stan trebalo bi da prestane.
Ako beba koristi dudu, ili ako joj rastu zubići i curi pljuvačka treba s vremena na vreme obrisati obraze, da ne bi ispucala koža.
Ako ste na zimovanju negde gde ima puno snega, dete kao i vi treba da koristi zaštitne naočare kao i zaštitnu kremu sa velikim uv faktorom.
Za izbor i korišćenje zaštitne kreme konsultujte se sa svojim pedijatrom jer kao i kod odrašlih i koža bebe se razlikuje.
Sapun i hemikalije isušuju kožu, zato ih u zimskom periodu treba koristiti umerenije. Posle kupanja nemojte trljati bebinu kožu, samo takpati i tako sušiti da ne biste nadražili suvu kožu.
Poželjno je vlažiti vazduh u bebinoj sobi tokom zimskih meseci, da bi bebi olakšali disanje.
U tom slučaju bebu treba hitno ugrejati: raskopčajte svoj kaput i zagrlite svoju bebu i podižite joj telesnu temperaturu pomoću vaše telesne temperature i što je moguće pre idite kod doktora ili u hitnu službu.
Ako nemate mogućnosti da hitno stignete kod doktora pokušajte kući da utoplite bebu, ali nikako naglo, jer to može da pogorša situaciju.
Promrzli deo tela treba zagrejati u vodi koja je topla malo iznad normalne telesne temperature nikako viša od 39 celsiusovih stepeni (obavezno koristite termomer!) ili treba koristiti obloge iste temperature, koje ne treba pritiskati.
Treba koristiti obloge sve dok koža ne povrati boju i obavezno treba bebi dati da sisa ili da pije topao (nikako vreo!) napitak.
Ako bebina koža dobije crvenu boju, plikove ili postane natečena, vreme je da je pogleda lekar – najbolje bi bilo da vas poseti kod kuće, da ne morate opet da iznesete bebu na hladan vazduh.
Lekari trenutno preporučuju da se riba na trpezi nađe barem dva puta nedeljno, od čega bi barem jednu porciju trebalo da čini morska, masna riba, poput tune ili bakalara.
Iako omega 3 masne kiseline, koje ih čine tako moćnim saveznicima, mogu da se nađu u zelenom lisnatom povrću, integralnim žitaricama i orasima, riba je najbogatija ovim nutrijentom.
Evo zašto bi trebalo da redovno jedete ribu:
Nedavno je istraživanje sprovedeno na Univerzitetu u Oksfordu pokazalo da suplementi omega 3 mogu poboljšati ponašanje i čitanje dece, ukoliko se uzimaju tokom 16 nedelja.
Studija objavljena u žurnalu “Neurology” otkrila je da ishrana bogata omega 3 može povećati volumen dela mozga odgovornog za pamćenje i zaštitu od demencije.
Takođe, veruje se da smanjuje stvaranje plaka u mozgu koji se povezuje sa Alchajmerovom bolešću.
Protivzapaljenska svojstva omega 3 najbolje dolaze do izražaja, ako se uzimaju nekoliko meseci.
Takođe, riblje ulje pomaže i u smanjenju rizika od obolevanja od reumatoidnog artritsa. Jedna švedska studija, koja je obuhvatila 32.000 žena pokazala je da konzumiranje lososa jednom nedeljno može smanjiti rizik od razvoja ove bolesti za polovinu.
Istraživanja su pokazala da uzimanje omega 3 tokom trudnoće može smanjiti rizik od depresije, dok su druge studije pokazale da ishrana bogata ribom utiče na koeficijent inteligencije bebe.
Takođe, nedavna australijska studija pokazala je da omega 3 može smanjiti rizik od pobačaja usled zapaljenja placente.
Ipak, trudnicama se ne preporučuje da jedu morsku ribu, zbog potencijalnog prisustva određenih toksina i teških metala u njihovom mesu. Zato su suplementi bolja opcija.