Naučnici ZAPOSLENI kod NOVAKA i JELENE Đoković rade na leku koji sprečava korona virus da inficira ljude
Novak Đoković najbolji teniser sveta kupio je 80 odsto danske biotehnološke firme KvantBioRes.
Reč je o firmi koja razvija medicinski tretman za kovid-19, saopštio je za Rojters izvršni direktor te kompanije.
Osnova cele priče je borba protiv korone i lečenje ljudi…
Firma je registrovana u Danskoj, daleko od naše javnosti i kao što se može videti osnivači i vlasnici 80 odsto deonica su Novak (40,8 odsto) i Jelena (39,2 odsto) Đoković
Izvršni direktor Ivan Lončarević, koji je sebe opisao kao preduzetnika, rekao je da je investicija napravljena u junu 2020. godine, ali je odbio da kaže kolika je bila.
KuantBioRes ima oko 11 istraživača koji rade u Danskoj, Australiji i Sloveniji, kaže Lončarević, koji je naglasio da oni rade na lečenju, a ne na vakcini. Kompanija razvija peptid, koji sprečava virus korona da inficira ljudsku ćeliju, očekuje da će ovog leta pokrenuti klinička ispitivanja u Britaniji, dodao je on.
Dok trpi napade ljudi iz celog sveta zbog toga što nije vakcinisan, jasno je da Novak radi u tišini za dobrobit svetske populacije.
Prvi reket sveta izazvao je pravu globalnu debatu o pravima ljudi koji odluče da se ne vakcinišu, a sve pošto je deportovan iz Australije u nedelju uveče, što ga je isključilo iz Australijan opena gde je branio titulu i trebalo da napadne 21. grend slem u karijeri.
Izvor: kurir.rs
Žene u Jugoslaviji su imale magične moći: Ono što su one znale da rade, mi ne možemo ni da zamislimo!
Nekada davno u Jugoslaviji, ljudi su živeli drugačije. Današnjim mladim ljudima, rođenim posle 1990. godine, teško je objasniti šta su to štirkane košulje ili štopane farmerke.
Evo šta su žene u Jugoslaviji radile, a današnje devojke to ne mogu ni da zamisle:
Kuvanje posteljine da bi se dobila bela boja
Današnja posteljina je umetničko delo. Boje u svim nijansama duge, divni printovi… Ranije je sva posteljina bila bela, a da bi se sačuvala ta belina, žene su satima u loncima na šporetu kuvale čaršave i jastučnice sa sodom bikarbonom i sapunom. Onda su tokom hladnih dana u vodu dodavale so, ako se ista ta posteljina ne bi zaledila od niskih temperatura. Ovaj trik je omogućavao da se odeća osuši na žici.
Kada su naše bake bile mlade žene, posteljina se nije prala tokom zime. Samo su se kuvale sitne stvari poput: donjeg veša i dečijih pelena. U proleće, kada se sneg otopi, domaćice su prale gomile prljavog veša koji se gomilao tokom cele zime.
Sredinom šezdesetih su se pojavile prve mašine za veš, koje su običnim građanima bile dostupnije tek osamdesetih godina. Ako su posedovale mašinu za veš, žene su se osećale kao kraljice. Tih godina, svaka žena je tepala svojoj mašini za veš, rečima: “moja drugarice”.
Štirkanje
Danas na Internetu postoje forumi na kojima se objašnjava postupak štirkanja odeće. Ovo nije slučajnost. Naime, štirkane stvari zadržavaju oblik, manje se habaju i duže ostaju čiste. Ranije se sve štirkalo, od košulja do stolnjaka. Da biste to uradili, posle pranja se odeća stavljala u rastvor skroba, a zatim se cedila pa sušila.
Krpljenje čarapa
Danas probušene čarape jednostavno bacimo u smeće. Ranije to niko nije činio. Ako se odeća pocepa ona se obavezno krpila. Čarape su se krpile toliko puta, dok se samo na konac nisu svele. Kada se toliko izližu i iznosaju, teška srca su se bacale. Žene su sa beskrajnim strpljenjem krpile čarape, pa čak i donji veš svoje dece, a sve da bi se uštedelo.
Vez na odeći
Kada bi se pocepala odeća kao što su majice ili pantalone, žene su komplikovanim vezom prekrivale novonastale rupe. Taj vez je bio toliko izvešten da je prerastao u umetnost.
Kasnijih godina, kada je šivaća mašina postala sastavni deo svakog domaćinstva žene su šile odeću za sebe i ukućane, a materijal se kupovao na veliko. Štopane farmerke su postale hit, pa su se krpile i one koje nisu bile pocepane.
Postavljanje dekorativne krpice na odeću
Nekada su rupe na odeći krpljene termički: odsečete parče tkanine, samolepljivu tkaninu pa pređete peglom preko toga i to je to. Nije bilo nužno da tkanina bude u obliku pravougaonika, izbor je bio ogroman: leptir, cveće, psi, mačke i td…
Pravljenje domaćeg sira
Žene su znale kako da iskoriste mleko najbolje moguće. Mleko je cenjeno kao zlato. One su znale kako da naprave sir, surutku, kefir, kiselo mleko … Sve.
Šta je vaša majka znala da radi, a vi niste imali potrebu to da naučite? Podelite sa nama u komentarima.
Izvor: Stil.kurir.rs
SIROTINJSKA JELA u bivšoj JUGOSLAVIJI- Dok smo ovo jeli bili smo ZDRAVI i NASMEJANI! (RECEPTI)
Iako će mnoge starije ljude podsetiti na detinjstvo, ova jela su, nažalost, nezamisliva za našu decu.
Podsetimo se 13 omiljenih jela koje smo obožavali u detinjstvu, a i dan danas volimo kada kuhinja zamiriše na njih!
-
Sladak kupus bez mesa
Ovaj zdrav ručak, lagan i jeftin lako ćete napraviti. Da bi bio ukusniji dodajte kupusu i drugo povrće crni luk (koji prvo propržite), šargarepu, papriku, beli luk ako volite, paradajz i peršun.
-
Restovani krompir
U proprženi crni luk dodajte kuvani krompir i izgnječite, zatim začinitie alevom paprikom, solju i biberom po želji.
-
Hleb, mast i aleva paprika
Iako će mnoge starije ljude podsetiti na detinjstvo, ovo jelo je nezamislivo za našu decu.
-
Krompir kuvan u ljusci
Ništa jednostavnije. Poslužite ga uz sir, napravite paradajz salatu i spreman je ručak koji je idealan za vruće letnje dane.
-
Kljukuša
Narendajte oljušteni krompir, dodajte so, biber i sitno seckani crni luk. Zatim sipajte brašno i mešajte uz dodavanje vode (da bude malo gušće nego za palačinke). Razlijete u podmazanu tepsiju i pecite oko pola sata na 250 C.
-
Stari hleb udrobljen u kiselo mleko
Kada ne znate šte ćete za doručak ili večeru, udrobite hleb u hladno kiselo mleko ili jogurt. Čak i mnoga deca to vole.
-
Popara
Stari hleb u komadićima nadrobite u vreloj vodi. Zagrejte ulje ili mast i kada bude vrelo prelijte, umešajte, dodajte sir ili kajmak. Može da se pravi i sa mlekom umesto vode, može i bez masti i vrelog ulja.
-
Klot pasulj
Pasulj je dovoljno kaloričan i pun belančevina tako da mu meso uopšte nije potrebno. Šargarepa, paprika i luk su odličan dodatak pasulju.
-
Prženice
Umesto da za doručak ili večeru jedete suvomesnate proizvode pune aditiva, napravite prženice i popijte jogurt.
-
Krompir čorba
Propržite luk i šargarepu, dodajte krompir isečen na kockice, nalijte vodu, kuvajte, zatim dodajte sok od paradajza i začinite. U krompir čorbu možete dodati i drugo povrće po želji, na primer paprike.
-
Jabuke u šlafroku
Kolutove jabuka umočite u smesu za palačinkei i ispržite na vrelom ulju, zatim pospite šećerom u prahu.
-
Stari hleb sa mlekom i šećerom
Hleb isečen na kockice pošećerite i prelijte vrelim mlekom. Velika je šteta što je danas svaki hleb prepun aditiva, tako da je to veće zlo nego što biste uneli malo šećera.
-
Pita zalivača
Ništa jednostavnije – poređajte kore, malo zamastite, a pečeno zalijte vrelom vodom!
Izvor: opanak.rs
BIOGRAFIJA- Momčilo Bajagić Bajaga: S druge strane jastuka
Momčilo Bajagić Bajaga je jedan od najpoznatijih muzičara s ovih prostora. U svojoj dugoj karijeri bio je član više bendova od kojih se najviše ističu Riblja Čorba i Bajaga i Instruktori. Osim što svira, puni dvorane i osvaja nagrade, takođe komponuje muziku za pozorište i filmove. Svoj privatni život drži dalje od očiju javnosti i sagradio je uspešnu karijeru bez provlačenja po naslovnicama časopisa zbog raznih skandala. Kritičari ga hvale zbog njegovog talenta za pisanje, ali često ga prozivaju kao pevača slabih vokalnih sposobnosti. To nikad nije kočilo njegovu karijeru jer upravo je njegov glas bio zaštitni znak benda.
Obrazovanje
Osnovnu školu je završio u Zemunu i tamo je, u osmom razredu, došao u dodir sa muzikom kad je s prijateljima na magnetofonsku traku snimao njihove „imitacije“ Pink Floyd-a.
Zemunska gimanzija je bila gimnazija plavih bluza i urednih frizura stoga je Bajaga odlučio upisati Drugu Beogradsku gimnaziju. Tamo je pao prvu godinu zbog neprijatnog događaja s jednom profesorkom, ali to je na kraju razrešeno u njegovu korist. Imao je više vremena da se posveti muzici.
Privatni život
Bajaga se, spletom okolnosti, rodio u Bjelovaru 19.2.1960. godine. Njegovi roditelji su bili kod njegove bake te je on tamo rođen, ali nakon samo par dana došli su u Zemun. Njegova majka Jovanka je uticala na njegovu karijeru i usmerila ga prema muzici kad mu je kupila ploču Toma Džonsa.
Otac Živojin mu je bio velika podrška u karijeri. Bajaga je bio njihov sin jedinac i iako su oba roditelja bili vojna lica nisu bili strogi u njegovom vaspitanju. Pružili su mu ljubav i pažnju i uvek su poržavali njegovu ljubav prema muzici.
Bajaga sa Emilijom ima ćerku Anđelu i sina Marka, a mnogi se pitaju kako je njegovoj supruzi sve ove godine polazilo za rukom da bude daleko do očiju javnosti, a odgovor je jer nije želela da se previše eksponira.
Ipak, izuzeci od pravila bili su neizbežni s obzirom na značaj koji Bajaga ima na našoj javnoj sceni.
Ljubav koja traje 40 godina počela je upoznavanjem u autobusu, kako je Bajaga i sam priznao.
– Ema je stanovala u Zemunu, a upoznali smo se u autobusu. U busu sam je prvi put pitao da li bi htela da izađe sa mnom u nedelju, a ona je rekla da nedeljom ne izlazi. Meni je to bilo kao da me je o’ladila, jer ko ne izlazi nedeljom? Ema je valjda izlazila subotom, otkud znam. Ja onda nisam postavljao nikakvo dodatno pitanje, bilo mi je truba. Tek posle nekoliko meseci smo profurali – istakao je muzičar u intervjuu za Novosti.
Kako je tada priznao, sve pesme posvetio je Emi kojoj nije bio lak teret njegove slave:
– Veza kao veza nikada nije bila u iskušenju, ali Emi svakako nije bilo lako. Kad si javna ličnost, svakakve stvari o tebi se pojavljuju u medijima. Ema je to stvarno dobro podnela, naročito tih prvih godina našeg zabavljanja, koje su bile najluđe. Mi nismo mogli da idemo na letovanje negde gde idu svi. Sećam se da smo jednog leta na Mljetu otišli na neku daleku plažu da bismo bili sami. Međutim, odnekud se tu pojavilo petoro ljudi koji su samo sedeli i piljili u nas. To im je, valjda, bilo interesantno. Meni je najgluplja fora bila da govorim kako nemam devojku da bi me curice jurile. Ljudi te vole zbog muzike. Da nisam pravio dobre pesme, ne bi me ni voleli – iskreno je rekao Bajaga.
Posao
Bajaga je doživeo svoju transformaciju i uvukao se u svet roka na koncertu benda Deep Purple u dvorani Pionir 1975. godine. Njegov prvi bend je bio TNT koji nije bio dugog veka. Njihov prvi nastup je bilo igranje Bajaginog budućeg kolege u Čorbi Miše Aleksića s ozvučenjem. Nakon raspada TNT-a Bajaga je prešao u Ofi. Bend nije postizao velike uspehe, ali Bajaga je tamo upoznao Žiku Milenkovića, budućeg člana Instruktora. Ofi je promijenio ime u Glogov kolac i imali su par nastupa organizovanih od strane Rajka Kojića. Ni ovaj bend nije dugo potrajao, ali u njemu je Bajaga upoznao Rajka koji je kasnije svirao u Ribljoj Čorbi.
Bajagin otac je imao želju da mu sin završi srednju školu stoga, podstaknut očevom željom i mnogim propalim nastupima, Bajaga je odbio biti deo benda Zdravo koji je svojevremeno svirao s Bijelim Dugmetom zbog čega se Bajaga verovatno dugo grizao.
Ranije spomenuti Miša Aleksić, Vicko Milatović i Bora Đorđević su bili članovi grupe SOS i promenili su ime u Riblja Čorba. Tada je bendu bio potreban gitarista i Rajko Kojić se setio Bajage koji je bio primljen u bend. Ovo je svakako bio jedan od prelomnih trenutaka u rok muzici na Balkanu.
Bajagina saradnja s Ribljom Čorbom je trajala 6 godina, od 1978. godine do 1984. i Riblja Čorba je doživela svoj najveći vrhunac upravo za vreme Bajaginog učestvovanja u bendu.
Bajaga je napisao mnoge tekstove pesama za Čorbu od kojih su neki: „Nemoj srećo, nemoj danas“, „Kad Hodaš“, „Ja sam se ložio na tebe“, „Evo ti za taksi“…
-
Bajaga se razilazi s bendom i izdaje svoj prvi samostalni album „Pozitivna geografija“ i tako nastaju „Bajaga i Instruktori pozitivne geografije“ danas poznat samo kao Bajaga i instruktori. S obzirom da je hteo biti pošten do kraja, Bajaga je ponudio Bori pesme koje je nameravao da stavi na svoj prvi album, od kojih je Bora izabrao „Kad hodaš“.
