Naslovna Blog Stranica 11

Lukine šarene PALAĆINKE za sve kince i klinceze (RECEPT)

0

Bilo da je reč o evropskim, američkim, prozirnim ili hrskavimone su popularne širom sveta. Verovatno zbog jednostavne pripreme i neograničenih mogućnosti one su postale vrhunski i pomalo nostalgični zalogaj.

Palačinke su jedno od onih jela koje deca nikad ne odbijaju. Spremaju se brzo i lako, obično od sastojaka koje uvek imamo u kući.

Ukoliko su vam deca dovoljno velika da mogu da brljaju po brašnu i samostalno mešaju sastojke, dozvolite im da budu vaši asistenti u kuhinji. Oni će sa zadovoljstvom sipati brašno i druge potrebne sastojke u činiju, a sa još većom radošću sve to mešati.

Uz malo boje za kolače napravićete čudo. Zabava će biti još bolja ako im ponudite šarene palačinke. Podelite smesu za palačinke u nekoliko posuda i u svaku dodajte malo prehrambene boje. Rezultat je sjajan. Crvene, plave, zelene, ljubičaste palčinke za čas će biti na tanjiru, a vaši mališani biće oduševljeni.

Ništa interesantnije od palačinki i to u boji. Evo kako da ih napravite.

Sastojci:

  • 2 jaja
  • 2 dl mleka
  • 2 dl mineralne vode
  • 50 ml ulja
  • 200 g brašna
  • 1/2 kasicice jestive boje za kolače
  • prstohvat soli
  • prstohvat šećera
  • vanilin šećer po ukusu

Priprema:

Umutiti jaja, dodati mlijeko, vodu, ulje, brašno, jestivu boju za kolače, so i sećer i sve to sjediniti u jednoličnu smesu bez grudvica. Ostaviti smesu da odstoji oko 20 minuta. Tiganj za palačinke podmazati sa par kapi ulja silikonskom četkicom za kolače, a onda ga dobro zagrejati. To ponavljati svaki put pre nego sto sipate smesu u tiganj. Sipati kutlaču smese i ravnomerno je rasporediti po tiganju. Peći kratko minut do dva, pa je okrenuti na drugu stranu da porumeni. Pečene palačinke slagati na tanjir, jednu na drugu, te nakon što ste ispekli zadnju palačinku, poklopiti prevrnutim tanjirom. Palačinke filovati po želji.

Prijatno!

Najviše bolesti nastaje jer je duša bolesna, a nju ne leči ni psihijatrija ni medicina!

0

Telo je tromo, ali ti si čovek po svom duhu – telu možeš reći da ustane, da radi. Sa telom smo samo u ovom, sadašnjem trenutku, s njim ne možemo otići u prošlost ili budućnost, ali s duhom možemo, možemo reći da ćemo za deset godina biti takvi i takvi.

Duhovna obnova samo je tebi pomoć, a nije to pomoć Bogu, duhovnom učitelju, nastavniku; to je pomoć tebi da budeš čestit, uspešan, vrhunski čovek. Duhovna obnova je obnova tebe kao čoveka, obnova tvoje savesti.

A šta je savest? Ona je kao tvoj dobar prijatelj, kao policajac na putu koji ti kaže da na tom mestu ne smeš voziti više od 40 na sat, a ako voziš 150 sletećeš sa puta, poginućeš. Savest ti kaže: ne smeš psovati, ne smeš ogovarati, nemoj biti bezobrazan prema roditeljima, nemoj danas biti lenj, ustani na vreme, to je savest. I ako to napraviš, blago tebi.

Savest ti kaže nemoj psovati, nemoj govoriti ružne reči, danas nekoga ohrabri, govori lepe i nežne reči – kad to činiš, čitavo tvoje telo postaje zdravo. Nauka o duhovnoj obnovi, a ona je danas vrhunska nauka, kaže:

Svaka tvoja negativna reč, svaka tvoja psovka, ogovaranje, svako tvoje mrmljanje ubija ćelije tvog tela i tvog mozga.

Izvor: duhovnost.net

Neurolog dr. Pavlović: Zašto se budimo u toku noći – Kada treba da se koriste lekovi?

0

Poremećen san nije nimalo neobična pojava, pogotovo ako imate brz i stresan način života. Iako doktori savetuju da je sedam do devet sati sna idealna mera za normalno funkcionisanje organizma, a sve ispod ili preko toga može da poremeti normalan bioritam i utiče na raspoloženje, ipak određeni ljudi muče muku sa spavanjem.

Gotovo 80 odsto Evropljana teško prespava noć, pokazuju rezultati istraživanja koje je obuhvatilo više od 30.000 ispitanika u 15 zemalja, među kojima je i Srbija. O problemima spavanja i zašto se jedna trećina Srba budu u toku noći, u emisiji “Jutro” na Prvoj televiziji govorila je neurolog Aleksandra Pavlović. Ona je na početku navela neke od najčešćih uzroka poremećaja spavanja koji zavise od mnogih faktora.

“Zašto neko ne može normalno da spava može da bude uzrok lične osobine. Neki ljudi su na primer veoma osetljivi na uticaje iz okoline, na stres, brige, obaveze, a pogotovo žene. S druge strane, neki ljudi teško spavaju jer imaju određene telesne somatske bolesti – teško dišu ili imaju bolove u nogama, na primer“, rekla je doktorka.

Da li je moguće odreagovati na vreme i kada?

“Poznata je podela na akutne (kratkoročne) i hronične insomnije. Ljudi sa hroničnim nespavanjem imaju problem da više od tri meseca spavaju dovoljno dugo i efikasno tri ili više dana u nedelji. A problem se preslikava na funkcionisanje i obavljanje obaveza u toku idućeg dana. Ukoliko to traje duže od tri meseca, potrebno je da se obratite lekaru”, objasnila je doktorka.

Doktorka Pavlović je podsetila koliko je spavanje od sedam do devet sati u toku noći efikasno i zdravo za organizam, a sve ispod šest sati je rizik na mentalno i fizičko zdravlje. Što se tiče buđenja ona je rekla da je idealno spontano buđenje, kao i to da uspostavimo ritam odlaska u krevet i ustajanja.

“Mi ne možemo nespavanje da nadoknadimo u toku dana uz pomoć popodnevne dremke”, istakla je.

Još jedno istraživanje pokazalo je da 34 odsto ljudi u Srbiji ne može da spava zbog svakodnevnih problema sa čim se doktorka složila i savetovala da u toku noći, ukoliko se iznenada probudite ne koristite mobilni telefon, kao ni pre samog spavanja.

“Minimun sat vremena pre odlaska u krevet ne treba fizički da opterećujemo telo i vežbamo, kao ni da jedemo, niti da gledamo u mobilne telefone ili ostale uređaje kako bismo se uspavali. Jako je važno da pripremimo organizam za spavanje”, rekla je doktorka. Ona je takođe navela da je glavna terapija za nesanicu, koja se inače preporučuje od strane svetskih stručnjaka, zapravo kognitivno bihevioralna terapija, koja i mentalno i fizički pomaže da se organizam primiri.

Kada treba da se koriste lekovi za spavanje?

Na pitanje, kada je trenutak da posegnemo za lekovima za spavanje, ona je rekla da je to korisno ukoliko prolazimo kroz neku akutnu nesanicu ili stresnu situaciju, kako na poslu, tako i privatno.

“U pitanju su hipnotici, ali ne smete da ih koristite duže od četiri nedelje i svakako nije poželjno da se uzimaju na svoju ruku, već uz savet lekara”, rekla je ona za kraj.

Izvor: stil.kurir.rs

Istinita i potresna priča doktorice iz porodilišta – Koliko ti je stvarno potrebno da budeš sretan?

Ulazim u porodilište… Na porođajnom stolu mlada osoba koja ima dvadesetak godina, mršava, upalih obraza, tamnih podočnjaka. Ne čuje se…

Babica mi prilazi i kaže: “Doktorka, žena je dilatirana šest centimetara. Termin porođaja je kraj sljedećeg mjeseca, a beba je baš mala.”

“Kako se zoveš”, pitam i prilazim ženi.

“Melisa”, kaže jedva čujno.

“Odakle si?”, nastavljam sa pitanjima.

“Odavde“, kaže, “tu sam se udala“.

“Dobro Melisa, što si tako mršava? Jedeš li ti uopšte”, pitam.

“Da, odgovara kratko. Dobro jedem. Znate doktorka, moj muž radi i zaradi, ne pije. Dobar je. Svaki dan imamo hljeba i ponešto skuvamo. Lijepo živim, ne žalim se”, priča.

Ja počinjem da se ledim… Shvatam da je iskrena. Da je to stvarno tako. Ona stvarno jede samo jednom dnevno i misli da je to u redu.

“Melisa, koga imaš ? Brata, sestru”, upitam.

“Samo sestru, doktorka, ali ona je u hraniteljskoj porodici. Znate, mama je umrla, tata radi po cio dan i nije znao šta će sa mnom. A bila sam vrijedna, čistila sam, kuvala. Odem na pijacu i uzmem zeleniš što bace. A bace dobru hranu. Kaže on meni, Melisa našao sam ti muža. I doveo ga. Idi, dijete sa njim, biće ti bolje nego ovdje. I tako sam se ja udala“, kaže.

“I je l ti lijep muž”, pokušavam da se našalim.

“Dobar je“, prozbori i nastavlja da šuti. Samo grimase na licu pokazuju da je boli. Mlada žena koja prihvata realnost, ma koliko bila teška, koja ne zna za bolje, mrtva u svojoj nemoći da bilo šta promijeni.

Babica mi donosi njene analize krvi… Bacam pogled na papir i steže mi se knedla u grlu. Teška anemija, hipoproteinemija.

“Znate, nastavlja, ovo je djevojčica. Zvaću je Amina. Imam stvari. Sve sam oprala i složila, znate stvarno su ko nove. I pelene, imam i pelene. Nego, nemojte da se ljutite mislim da ću da se napnem.”

“Napni se, Melisa”, kažem i gledam u babicu. Svi šutimo. Nemamo riječi. A iznutra nas steže, boli…

Hajde Melisa, najjače što možeš, napni. Melisa sluša, njeno mršavo tijelo daje svu svoju snagu, i ona se porodi.

Beba mršava, ali lijepa, plače, crnokosa.

“Dušo, mama te je dočekala. Dušo, dajte mi je da je ljubim”, kaže.

Uzima je, grli, ljubi i plače od sreće.

“Dušo, ti si meni sve. Koliko je teška, doktorka?“, pita.

“Evo samo malo, Melisa, izmjerićemo bebu”, objasnim. Beba je teška 2.200 grama. Terminska beba, beba gladne Melise.

“Lijepa je doktorka, stvarno je lijepa”.

“Jeste Melisa, lijepa…“

Tjeram babicu da joj donese stvari, da je presvučemo. Babica obara pogled. Odlazi u pripremu i donosi kesu, najlonsku, običnu i u njoj jedna stara spavaćica, jedna kesa uložaka i sapun.

“Melsia, jesi li gladna, žedna?”

“Nisam, ješću kasnije. Ne brinite, ne treba meni mnogo”. I prvi put Melisaa ima osmijeh.

Izlazim iz porodilišta. Čeka me nizak čovjek.

“Ja sam Melisin muž. Da li je Melisa dobro?”

“Jeste”, kažem i gledam ga. Iznošena majica, ali čista, velika trenerka i pocjepane patike. Ruke, grube, ranjave. Porodila se i beba je dobro. Sretan je.

“Molim vas, dajte ovo Melisi”, reče i pruža malu kutiju plazme i sok.

“Neka jede, treba da doji, a ja ću doći sutra… Eto krenulo mi, imam da radim,…”

Odlazim puna tuge. To je stvarnost. Tu oko mene.

Sutradan u viziti, dolazim do nje. Osmjehuje mi se. Miriše na sapun, oprane kose u spavaćici sa porođaja, koja je čista.

Shvata moj pogled. Gleda me u oči i kaže.

“Oprala sam je i osušila se. Toplo je. Vidite”, kaže i pokazuje na stočić kraj kreveta.

okovi, napolitanke, plazme, čokolade…

“Dale su mi, nisam uzela… Kažu, jedi Melisa, vidi kako si mršava, a mi debele”.

Namještam osmijeh i gledam oko sebe… Ove divne žene iz sobe su osjetile da treba da joj pomognu i donijele su joj od uložaka do hrane, a da je pritom ni jednog trenutka nisu uvrijedile…

Dolazi dan otpusta. Pri polasku Melisa dolazi da se zahvali…

“Hvala vam na stvarima za bebu. Nije trebalo.“

“Neka Melisa, uživaj. Nije to ništa.”

“Hvala , hvala…”

A on ih čeka… Ljubi ih u kosu i daje Melisi jednu ružu… Tako se valja…

Gledam ih i mislim… Koliko ti je stvarno potrebno da budeš sretan? Zaista ne znam

Izvor: kliker.life

Otišla je kod svekrve po savet – Kad je zakoračila u njen dom zanemela je od šoka

Ova priča sa platforme “Quora” oslikava duboko emotivno i psihološko iskustvo žene koja se suočila s velikom izdajom od strane supruga i njegove porodice, a posebno svekrve.

Pre venčanja je primećivala signale koji su je uznemiravali, ali se nadala da su prolazni. Tokom prve godine braka, međutim, otkrila je neverstvo supruga, koji je prestao da radi i upustio se u vanbračne afere.

Situacija je kulminirala kada ga je uhvatila s ljubavnicom u kući njegovih roditelja, što je njena svekrva znala i odobravala.

Posebno bolna bila je činjenica da se svekrva, koja se pozivala na veru i moralne vrednosti, složila s neverstvom svog sina, što je ženi dodatno oduzelo osećaj poštovanja i podrške.

Ova izdaja dovela je do njenog razvoda, ali je iz tog iskustva izašla sa čvrstom odlukom da podiže svoju decu s jasnim vrednostima o lojalnosti i poštovanju u odnosima.

U novom braku pronašla je sreću i mir, a njena posvećenost pravim vrednostima donela joj je stabilan i ispunjen porodični život, s posebnim fokusom na to da njeni sinovi uče o odgovornosti i poštovanju u odnosima.

Ne postoji bolest “starost”- ŽIVITE SAD I ODMAH!

0

Jeste li znali?

… Mark Cato, rimski senator, naučio je grčki u 80. godini.

Sokrat je tek u 70. godini naučio svirati mnoge muzičke instrumente i uspeo je savladati ovu umetnost do savršenstva.

Michelangelo je svoja najznačajnija platna stvorio u 80. godini života.

U 80. godini Goethe je završio svoj Faust.

Nemački istoričar Leopold Ranke završio je “Svetsku istoriju” u 91. godini.

Isaac Newton, u 85. godini, neumorno se je bavio istraživanjem.

Lav Tolstoj, sa 82 godine, pobeđivao je na polju s kosom tako da ga mladi kosioci nisu mogli pratiti. Sedobradi autor “Rata i mira” u ovim godinama je klizao, vozio bicikl, jahao konja i gađao iz pištolja čučući (na jednoj nozi) ponavljajući više od 40 puta !

Američki državljanin, kompozitor i dirigent Igor Stravinski radio je do svoje 88. godine.

Pesnik Beranger radio je do svoje 77. godine.

Lav Tolstoj – do 82, Victor Hugo – do 83;

akademik Ivan Pavlov – do 87, starogrčki dramatičar Sofokle – do 90 godina

Filozofi Diogen i Demokrit, umetnici Tizian i Michelangelo pokazali su stvaralačku aktivnost, prešavši granicu osamdesete godine; Bernard Shaw radio je do svoje 94.

Usput, ne tako davno američki naučnici su zajedno sa svojim europskim kolegama objavili senzacionalno otkriće: nije tačno da se ljudski mozak razvija tek 25-30 godina, kako se pre mislilo, već do 50 godina. Štoviše, ako se osoba nastavi baviti aktivnom mentalnom aktivnošću, tada starenje mozga gotovo i da nema!

Čemu sve ovo služi?

Samo jedno: ne postoji bolest “starost”, već postoje samo netačni psihološki stavovi.

ŽIVITE SAD I ODMAH!

Autor. Goga Dedic

Roditelji su ga “strpali” u duševnu bolnicu, a  njegova knjiga je prodata u 150 miliona primeraka

0

Brazil je tada bio konzervativna zemlja i njegovi roditelji su verovali da pisci ne zarađuju novac, da su zavisni od droge i alkohola, i da je pisanje gubljenje vremena.

Da bi izašao na slobodu, obećao im je da će ići na fakultet i počeo da studira pravo. Međutim, to mu se nije dopalo i godinu dana kasnije napustio je studije i sledio hipi stil života. Putovao je u Peru, Boliviju, Čile i većim delom Evrope, a 1972. godine vratio se u Brazil i počeo da se bavi poezijom.

Pisao je tekstove za poznate pevače, a 1974. godine je završio u zatvoru, jer su neki njegovi tekstovi smatrani levičarskim i protiv režima.

Dečak sa fotografije je Paulo Koeljo, autor koji je napisao “Alhemičara”. Ova knjiga se smatra “knjigom veka”. Do danas je prodata u 150 miliona primeraka i prevedena je na 81 jezik.

Ovim namirnicama se čisti organizam od nikotina

0

Svi smo svesni negativnog uticaja cigareta i nikotina na naše telo. Ako ste prestali da pušite ili ste strastveni pušač, najbrži način da oslobodite svoje telo nikotina je da uključite ove namirnice u svoj meni.

Spanać
 
Folna kiselina je veoma važna za procese koji se odvijaju u telu, ali takođe pomaže organizmu da se oslobodi nikotina. U spanaću se nalaze velike količine folne kiseline.

Brokoli, karfiol, prokelj i kupus
 
Pored toga što ovo povrće sadrži polifenole koji su se pokazali korisnim u smanjenju raznih upala u sistemu za varenje, sadrži i antioksidante koji čiste organizam od brojnih toksina. Kuvajte ih što kraće kako biste sačuvali sve svoje kvalitete.

Zeleni čaj i vitaminska voda
 
Pušenjem cigareta telo gubi potrebnu tečnost i telo mnogo brže dehidrira. Pijenje puno domaće vitaminske vode koju lako možete sami napraviti i zelenog čaja punog antioksidanata pomoći će izbacivanju nikotina iz vašeg tela.

Šargarepa
 
Nikotin uništava kožu i čini je beživotnom i suvom. Ako želite da se rešite ove ružne nuspojave pušenja, jedite što više šargarepe. Sadrži velike količine vitamina A, K, C i B, koji su glavni čistači tela. Šargarepu iscedite u sokovniku pomešanu sa jabukom i limunom ili je stavite u salatu.

Kivi, limun i narandža
 
Osim vode, nikotin iz organizma uklanja i vitamine A, C i E koji jačaju imunitet i pomažu organizmu u borbi protiv raznih infekcija i bakterija. Da biste nadoknadili izgubljene vitamine, posegnite za kivijem ili popijte čašu limunade. Sok od pomorandže hidrira organizam, obezbeđuje mu neophodne vitamine, ali i čisti organizam od nikotina. Iscedite dve pomorandže, dodajte malo vode i pijte između obroka.

Izvor: Avaz.ba

Čaj od KOPRIVE – Pomoć u lečenju bolesti srca, raka, osteoporoze, ekcema, artritisa, psorijaze…

Pije se vekovima, a veruje se da potiče iz Kine. Priprema se tako što se listovi biljke potapaju u vrelu vodu, a što se duže kuva, ukus će biti intenzivniji.

Možete ga napraviti od svežeg ili osušenog lišća, a zanimljivo je da ga možete koristiti i kao prilog, u supama ili čorbi. Osim što je nutritivno bogat, gde 100 grama sadrži približno 3 grama proteina i 6,1 gram vlakana, bogat je vitaminom K, kalijumom, kalcijumom, magnezijumom i drugim.

Čaj od koprive ima antiinflamatorna svojstva koja mogu pomoći kod upalnih procesa i smanjiti simptome stanja kao što su ekcem, artritis i psorijaza. Takođe sadrži visok nivo antioksidanata, koji pomažu u zaštiti naših ćelija od oštećenja i mogu smanjiti rizik od određenih bolesti, kao što su bolesti srca i neki oblici raka.

Kopriva sadrži brojne vitamine i minerale koji pomažu u održavanju jakih i zdravih kostiju, uključujući kalcijum, magnezijum, fosfor, cink i vitamin K. Takođe sadrže visok nivo bora, koji pomaže u održavanju zdravog nivoa kalcijuma u ​​telu i može pomoći u prevenciji osteoporoze.

Pored toga, kopriva je prirodni antihistaminik i ima antiinflamatorna i antibakterijska svojstva koja mogu pomoći u lečenju kožnih oboljenja kao što su akne, koprivnjača i ekcem. Takođe je utvrđeno da antiinflamatorna, antitumorska i antivirusna svojstva koprive pomažu u ublažavanju simptoma benigne hiperplazije prostate.

Studija Univerziteta Plimut pokazala je da kopriva može smanjiti bol i invaliditet kod ljudi sa osteoartritisom. Utvrđeno je da kopriva poboljšava nivo šećera u krvi povećanjem insulina u telu. Neka istraživanja su pokazala da redovno pijenje čaja od koprive može pomoći u snižavanju krvnog pritiska.

Izvor: Klix.ba