NaslovnaLekariSaveti lekaraAteroskleroza – simptomi, prevencija, lečenje

Ateroskleroza – simptomi, prevencija, lečenje

Iako se o aterosklerozi puno zna, njene posledice – koronarna srčana bolest, infarkt  miokarda i cerebrovaskularne bolesti –  kod nas još uvijek predstavljaju vodeći uzrok smrtnosti. Zato nije na odmet nešto ponoviti ili dodati koju reč o ovom ozbiljnom problemu.

Ateroskleroza – degenerativni ili upalni proces

U mnogim knjigama se ateroskleroza opisuje kao degenerativno oboljenje kod koga dolazi do nagomilavanja masnih naslaga na zidovima arterija. Danas se zna da je ovaj komplokovani proces upalne prirode, odnosno ”odgovor” krvnih sudova na povišene vrednosti masnoća u krvi. Sem stvaranja ateromatoznog plaka (masne naslage), dolazi istovremeno do  zadebljanja mišićnog sloja arterijskog zida što još vise sužava arterije, a istovremeno se na te naslage lepe i krvne pločice pa dolazi do zgrušavanja krvi, što ima za posledicu potpuno začepljenje arterije i potpuno zaustavljanje dovoda krvi i kiseonika u odgovarajuci organ.

Stabilni (trvdi) i nestabilni (meki) plak

Ateromatozni plak se sastoji od lipidnog bazena koji je ispunjen masnim česticama i  pokriven tz. fibroznom kapom. Plak koji ima manji lipidni basen a deblju fibroznu kapu, bez obzira sto uzrokuje veće suženje arterije, naziva se stabilni ili tvrdi plak. Plak sa većim lipidnim bazenom i tanjom fibroznom kapom, iako izaziva manje suženje krvnog suda, je nestabilni ili meki plak koji je često sklon pucanju.  Ateroskleroza je podmukla bolest, ne samo zato sto se relativno kasno otkriva, nego sto je dokazano da češće pucaju manji, nestabilni plakovi, koji se teže otkrivaju. Savremena medicina je upravo pažnju usmerila na otkrivanje ovih opasnih nestabilnih plakova, kako bi se sprečile komplikacije nastale njihovim pucanjem.

Kada počinje proces ateroskleroze

Malo se zna da proces ateroskleroze počinje vrlo rano, već u drugoj deceniji zivota. Medjutim, tada se ovaj proces siri u krvnom sudu put napolje, tako da ne ugrožava prohodnost krvnog suda, te se ova prva faza ateroskleroze ne može lako otkriti.  Kako proces napreduje, sve se vise sužavaju krvni sudovi, a bolest se otkriva uglavnom tek kada  je prohodnost krvnih sudova manja od 25% njihovog poprečnog preseka. Formiranje ateromatoznog plaka traje godinama.

Faktori rizika

Faktori rizika za nastanak ateroskleroze su: pusenje cigareta, povisen krvni pritisak, povecan LDL (losi) a nizak HDL (dobri) holesterol, secerna bolest. Starenjem se, naravno, uz sadejstvo faktora rizika, ateroskleroza produbljuje. Zene su do menopauze zasticenije od muskaraca,  a posle 60.  godine zivota i zene i muskarci su pod istim rizikom. Nastanak ateroskleroze najvecim delom je odredjen nivoom holesterola u krvi, sto zavisi od naslednih faktora i faktora ishrane.
Na mnoge od faktora rizika za ovo vaskularno oboljenje možemo sami uticati. Tačno je da postoji familijarna predispozicija za aterosklerozu, ali moramo znati da su mnogi od faktora rizika u našim rukama i da je potrebno uložiti napor i trud da se faktori rizika koji zavise od nas svedu na minimum.  To su: nepravilna ishrana koja vodi u gojaznost, posebno gojaznost u predelu struka i mala fizicka aktivnost.

Novi faktor rizika

Danas postoji jedan novi faktor rizika za nastanak ove bolesti – aminokiselina homocistein.  Moguće je da je homocistein veza koja nedostaje između drugih faktora rizika (pušenje, stres i dr.) i kardiovaskularnih bolesti.

Simptomi

U ranim fazama ateroskleroze, dok jos nije doslo do ogranicenog protoka krvi, simptoma obicno nema. Vremenom, kako je prohodnost krvnih sudova manja, smanjuje se i snabdevenost pojedinih vitalnih organa kiseonikom. Pojava simptoma ukazuje na uznapreovalu bolest. Ukoliko su delimicno blokirani krvni sudovi koji ishranjuju srce, nastaju anginozni bolovi u grudima, a ako je nastupila njihova potpuna blokada ili je doslo do pucanja ateromatoznog plaka, moze nastupiti srcani udar, koji cesto zavrsava smrtno. Ako se sve to desava u mozgu nastaje slog, a ako su obolele arterije u nogama, prvi simptom je bolno i otezano hodanje.

Primarna prevencija

Primarna prevencija podrazumeva borbu protiv faktora rizika kod osoba koje nemaju simptome i znake ishemijske bolesti. Pre svega potrebne je provoditi pravilnu ishranu, smanjiti telesnu tezinu i upraznjavati adekvatnu fizicku aktivnost.
Ako je zdravstveno stanje pacijenta dobro, ali ima povisene vrednosti holesterola i triglicerida u krvi, preporucuju se prethodno opisane preventivne mere tokom 3 – 6 meseci. Postoje dokazi da omega 3 nezasicene masne kiseline veoma povoljno deluju u ovakvim stanjima, naravno, ako se piju duzi vremenski period.

Lecenje

Ukoliko ne dodje do pocetnih smanjenja ovih parametara u krvi, uvode se odgovarajuci lekovi.  To su pre svega statini, koji  mogu da dovedu cak i do povlacenja ateromatoznog plaka. Kod osoba koje su vec prezivele srcani udar preporucuje se da piju statine, cak i kada im je holesterol u krvi u normalnim granicama. Isto tako, aspirin od 100 mg je dobra preventiva da se ne stvori krvni ugrusak, koji moze potpuno da zacepi krvni sud.
Kontrola i lecenje povisenog krvnog pritiska i secerne bolesti su takodje deo preporuka za prevenciju kardiovaskularnih bolesti
Hirurška intervencija se primenjuje zavisno od stepena razvijenosti oboljenja (balon dilatacija, ugradnja stenta ili premošcavanje tzv. By-pass).
Ateroskleroza je, opak, nasa neminovnost, ali je cilj da se ona odlozi za sto starije zivotno doba.

  Pripremila Mr ph spec Danica Basaric

Poslednji tekstovi