NaslovnaLekariSaveti lekara Značaj hormona u ljudskom organizmu : Utiču na osećaj zadovoljstva, besa, gladi,...

 Značaj hormona u ljudskom organizmu : Utiču na osećaj zadovoljstva, besa, gladi, žeđi, stida…

Kada se ljudi žale na određene zdravstvene tegobe u stvari se žale na određeni organ, ne razmišljajući o tome da je on oboleo zbog poremećaja određenih hormona na čije stvaranje i lučenje utiču endokrine, odnosno žlezde sa unutrašnjim lučenjem. A upravo one su te koje utiču na rad gotovo svih ćelija, organa i sistema u ljudskom organizmu.

Kako hormoni u ljudskom organizmu rade objašnjava profesor dr Miloš Žarković iz Instituta za endokrinologiju Kliničkog centra Srbije i profesor Medicinskog fakulteta u Beogradu.

  • Da bismo razumeli rad hormona, prethodno je neophodno da se razume funkcija endokrinog sistema. Jednostavnim jezikom rečeno, endokrini sistem predstavlja komunikaciju između ćelija poput radio-veze. Hormoni na čije stvaranje i lučenje endokrini sistem utiče, pokreću mehanizam u ćelijama na mestu receptora, odnosno prijemnika informacija. Pri tom, postoji jedna grupa žlezda sa unutrašnjim lučenjem koja je direktno kontrolisana od mozga, i druga grupa koja radi na autonoman način ne remeteći postojeći sklad u organizmu.

    Koje žlezde sa unutrašnjim lučenjem kontroliše mozak?

    – Kada je reč o ovim žlezdama treba poći od hipotalamusa, smeštenom u nižem centralnom delu mozga, koji svojim hormonima deluje na vrlo važnu, sveobuhvatnu žlezdu – hipofizu. Osim što šalju signale u hipofizu o aktiviranju ili deaktiviranju određenih hormona u njoj, hormoni hipotalamusa utiču i na osećaj zadovoljstva, besa, gladi, žeđi, stida, pa čak i seksualnog uzbuđenja.

  • A hipofiza?

  • – Hipofiza luči određene hormone i kontroliše druge žlezde sa unutrašnjim lučenjem, između kojih štitastu, nadbubreg i polne žlezde. Među hormonima koje luči značajni su hormon rasta, prolaktin koji podstiče lučenje mleka, antidiurezni hormon, koji kontroliše promet vode u organizmu i oksitocin, koji pojačava kontrakcije tokom porođaja. Tu su i adenokortikotropni hormon (ACTH), koji kontroliše rad nadbubrežne žlezde, tireotropni (TSH), odgovoran za kontrolu rada tiroidne žlezde, kao i folikostimulirajući i luteotropni, koji kontrolišu rad polnih žlezda.

    Šta se dešava kada dođe do poremećaja rada hipofize?

    – U takvim slučajevima funkcija hipofize može da bude snižena ili povišena. Snižena nastaje kao posledica traume mozga, ali i kao posledica infekcije ili tumora. U svakom slučaju, ako nije u mogućnosti da radi, određena ciljna žlezda, za koju je hipofiza odgovorna, trpi i propada, a ukoliko se ne reaguje odgovarajućom terapijom, može da dođe i do smrtnog ishoda.

  • A ako dođe do pojačanog rada hipofize?

  • – Hiperprodukcija hormona najčešće je posledica tumora hipofize, koja može da se ispolji gubitkom vida. Kušingova bolest nastaje kao posledica nekontrolisanog lučenja ACTH hormona, a zbog pojačanog lučenja kortizola javlja se gojaznost, sa karakterističnim velikim trbuhom i tankim nogama (“krompir sa dve čačkalice”), jer se gubi mišićna masa. Koža kod ovakvih osoba je tanka kao pergament, suva, sa strijama i puca. Ljubičaste je boje sa defektom potkožnog tkiva, na kojoj pod pritiskom ostaju rupe. Lice je rumeno i u vidu polumeseca, dok se na leđima ispod potiljka, usled naslaga stvara “bivolja grba”. Višak kortizola dovodi i do pojave dijabetesa i hipertenzije, javlja se osetljivost na infekcije, jer kortizol deluje na pad imuniteta, ali i na pojavu psihičkih problema, koji se ispoljavaju u vidu depresije, šizofrenije, paranoje.

    A štitasta žlezda i njeni hormoni?

    – Štitasta žlezda luči hormon tiroksin i pretvara jod iz hrane u hormone koji regulišu rast i metabolizam. Tiroksin je važan za normalan razvoj mozga i druge bitne metaboličke procese. Osoba sa smanjenom funkcijom štitne žlezde je konstantno umorna, zimogrožljiva, sklona gojenju i gubitku kose. Kod povećanog lučenja dolazi do gubitka telesne težine, drhtanja ruku, lupanja srca, preznojavanja, osećaja vrućine. Ove simptome prati i poremećaj raspoloženja sa čestim promenama, pri čemu je osoba uglavnom nervozna i pati od nesanice. Grejvs- Bazedovljeva bolest je tipičan primer ovog poremećaja. Zahvata oči i utiče na njihovu funkciju.

    HORMONI KORE NADBUBREGA

  • Kora nadbubrega luči tri vrste hormona, važnih i za žene i za muškarce. Glikokortinoidi (kortizol) regulišu metabolizam ugljenih hidrata, belančevina i masti, kao i niz drugih složenih procesa. Mineralkortikoidi regulišu kalijum, natrijum i krvni pritisak. Nisu pod kontrolom hipofize, već su pod uticajem renina, hormona koji luči bubreg. Muški polni hormoni nadbubrega, odnosno testosteron ima podjednaku važnost i za žene i muškarce. Ukoliko ga nema daje se zbog snage, seksualne funkcije i kostiju.

    VIŠAK PROLAKTINA

  • Usled tumora hipofize dolazi do lučenja viška prolaktina, a manjka gonadotropnih hormona, što za posledicu može da ima izostanak menstruacije i mleka kod dojilja. Ukoliko se ovaj poremećaj javi kod muškarca, dolazi do problema sa potencijom. Na sreću, poremećaj se uspešno leči određenim lekovima, bez uključivanja citostatika.

    PARAŠTITASTE ŽLEZDE

  • Paraštitaste žlezde, kojih ima četiri, izuzetno su važne, jer zajedno sa vitaminom D regulišu metabolizam kalcijuma. Luče paratiroidni hormon (PTH) koji deluje na nivou creva, kostiju i bubrega. Ako ga ima u većoj količini nego što je normalno, može doći do izlučivanja više kalcijuma, stvaranja kamena u bubregu i bola u trbuhu. Ako paratiroidnog hormona nema u dovoljnoj količini dolazi do hipokalcemije praćene grčevima u šakama sa skupljenim prstima. Ovaj poremećaj može da se reši samo uz vitamin D, koga najviše ima u ribi i jajima, a u koži se sintetiše i na suncu. Vitamin D nije važan samo za održavanje nivoa kalcijuma, već i za nervni i imuni sistem.

Izvor: novosti.rs

Poslednji tekstovi