NaslovnaHrana kao lekVitaminiVitamini za pravilan rast i razvoj dece

Vitamini za pravilan rast i razvoj dece

Vitamini su organske materije koje su potrebne organizmu za normalan rast i razvoj i održavanje dobrog zdravlja. Davno vršeni eksperimenti na životinjama koje su hranjene prečišćenim proteinima, ugljenim hidratima i mastima pokazali su da su za život neophodne i dodatne materije – vitamini i minerali. Oni se nalaze u namirnicama biljnog i životinjskog porekla, različitog su hemijskog sastava i imaju različite uloge u organizmu.

Pre nego što je otkrivena hemijska struktura vitamina, bilo je uobičajeno da se ove materije označavaju slovima abecede, što se van stručnih, biohemijskih krugova zadržalo i danas. Vitamini se dele na dve velike grupe. To su liposolubilni vitamini A, D, E, K, koji su rastvorljivi u mastima i hidrosolubilni vitamini B i C, koji su rastvorljivi u vodi.

Uravnotežena mešovita ishrana obezbeđuje unos dovoljne količine vitamina. U prvim mesecima života odojče dobija vitamine iz majčinog mleka, a sadašnja pedijatrijska praksa savetuje samo dodavanje vitamina D u prvoj godini života. Uvođenjem mešovite ishrane obezbeđuje se dovoljna količina vitamina za rast i razvoj deteta.

S obzirom na to da su vitamini nestabilni na visokoj temperaturi i u dodiru sa kiseonikom, njihova količina je optimalna u svežim namirnicama. Treba voditi računa o tome da jedemo sveže voće i povrće, odnosno ono kratkotrajno kuvano na pari ili u poklopljenom sudu. Roditelji su često nepotrebno zabrinuti zbog vrste i količine hrane koju dete uzima, pre svega zbog bojazni da neće uneti dovoljno vitamina koji će ga štititi od bolesti. Uloga vitamina u imunitetu je nesporna, ali su potrebne količine zaista male – jedna čaša limunade sadrži dnevnu dozu vitamina C, a jedna šargarepa zadovoljava dnevne potrebe za vitaminom A.

VITAMIN A: džigerica, riba i riblje ulje, mleko i mlečni proizvodi, žumance, žuto voće i povrće, zeleno povrće

Vitamin A je važan za procese obnavljanja kože i sluzokože. Doprinosi procesu rasta, a dokazana je i njegova uloga u ćelijskom imunitetu. Neophodan je za stvaranje vidnog pigmenta rodopsina, koji je odgovoran za adaptaciju oka u tami. Rastvara se u mastima, a rezerve se nalaze u jetri. Deca koja u prvoj godini života jedu veće količine žutog voća i povrća (šargarepa, bundeva, pomorandža, breskva itd) imaju nekad žuto prebojenu kožu oko nosa, žute dlanove i tabane. Ova pojava nije opasna (ne smatra se žuticom!), ali se savetuje smanjenje tih namirnica. Normalna ishrana našeg podneblja obezbeđuje dovoljne količine ovog vitamina – drastični nedostatak (hipovitaminoza) viđao se ranije kod dece koja su se u nekim delovima sveta hranila samo glaziranim pirinčem (beli, bez ljuske). Kod dece koja boluju od retkih poremećaja apsorpcije masti vitamin A mora da se nadoknađuje.

Nedostatak ovog vitamina će se manifestovati poremećajima vida (noćno slepilo), promenama na koži i sluzokoži, dete može da ima veću sklonost ka infekcijama i anemiju. Poremećaji koji se javljaju usled povećanog unosa vitamina (hipervitaminoza) se danas retko sreću. Ranije su se preventivno davali preparati koji su sadržali ovaj vitamin (AD kapi za odojče), pa bi se kod nepravilnog doziranja ili uzimanja velikih količina tih preparata javljala hipervitaminoza.

VITAMIN D: riba, iznutrice, jaja, puter, mleko

Vitamin D je grupa jedinjenja koja se nalaze u namirnicama životinjskog porekla, a pretvaraju se u aktivni oblik pod dejstvom sunčevih zraka. Omogućava nam regulisanje nivoa kalcijuma i fosfora u telu, pravilan rast i oblikovanje kostiju. Nedostatak vitamina D može da se javi zbog nedovoljnog unosa, nedovoljnog izlaganja sunčevim zracima ili zbog urođenih nepravilnosti u metabolizmu deteta.

Svi smo čuli za rahitis, poremećaj u mineralizaciji kostiju koje rastu. Danas se retko viđa, jer je ustaljena praksa davanja deci preventivne doze od 400 i.j. dnevno tokom prve godine života, kao i tokom zimskih meseci u drugoj godini. Rizik od predoziranja postoji samo pri nepravilnoj upotrebi farmaceutskih oblika ovog vitamina.

VITAMIN K: tamnozeleno lisnato povrće, žumance i džigerica

Najpoznatija uloga vitamina K je u procesu zgrušavanja krvi. Osim što ga unosimo hranom, ovaj vitamin proizvode i bakterije u našim crevima. Neposredno po rođenju ovih je bakterija u crevima malo, pa se zato po rođenju bebi daje jedna doza vitamina K. Time se sprečava nastanak produženog krvarenja (najčešće iz pupčanog patrljka). Nedostatak ovog vitamina se javlja retko, češće kod odraslih zbog primene nekih lekova. Rastvara se u mastima, a rezerve se čuvaju u jetri.

VITAMIN E: zeleno povrće, mahunarke, biljna ulja, jaja, meso

Poznata je uloga vitamina E u antioksidativnim procesima. Nalazi se u ćelijskim membranama, štiti ih od oštećenja i na taj način učestvuje u rastu, razvoju i očuvanju tkiva i organa. Manjak se javlja kod prevremeno rođene dece i bolesnika sa poremećenim varenjem masti.

VITAMIN C: voće i povrće

Verovatno najpoznatiji od svih vitamina, C vitamin se rastvara u vodi, ne skladišti se u telu, te se mora redovno uzimati kroz hranu. Uništava ga toplota i sunčeva svetlost, kuvanjem se gubi iz hrane. Učestvuje u očuvanju vezivnog tkiva, zarastanju rana, pomaže u apsorpciji gvožđa i neophodan je za niz imunoloških procesa. Dnevna potreba se može zadovoljiti jednom svežom voćkom ili salatom, ceđenim sokom. Čak je i krompir dobar izvor ukoliko se pravilno pripremi. Obavezan je u svim multivitaminskim sirupima za decu. Nedostatak je zabeležen davno – skorbut kod mornara na dugotrajnim plovidbama bez svežeg voća i povrća. Ma kako malo ovih namirnica deca uzimaju po mišljenju roditelja, nedostatak vitamina C se ne viđa u pedijatrijskim ordinacijama.

VITAMINI B: džigerica, meso, mleko, integralne žitarice, riba, zeleno povrće

Najpoznatiji vitamini iz ove grupe su B1, B2, B6 i B12. Ova jedinjenja omogućavaju procese dobijanja energije iz ugljenih hidrata i sazrevanje ćelija u koštanoj srži. Još 1911. godine iz integralnog pirinča je izolovana materija kojom se mogla izlečiti bolest beri-beri, od koje su se razboljevala deca hranjena isključivo oljuštenim pirinčem. Materija je dobila ime vitamin – to je prvi otkriveni vitamin, B1. Danas se nedostatak ove grupe vitamina retko sreće jer su široko rasprostranjeni u raznim namirnicama, pa će svaka iole raznovrsna ishrana obezbediti dovoljnu količinu za normalan metabolizam. Kod dece u našem podneblju ove se hipovitaminoze ne viđaju. Povećan unos se savetuje kod bolesti nervnog sistema i nekih vrsta anemije.

U prvoj godini života dete će uz majčino ili adaptirano mleko i male količine raznovrsne čvrste hrane uneti dovoljne količine svih vitamina. Savetuje se davanje jedne doze vitamina K po rođenju i 400 i.j. dnevno vitamina D tokom prve godine. Zabrinuti roditelji predškolskog deteta obično strahuju da će odbijanje nekih namirnica prouzrokovati manjak vitamina i uticati na pad imuniteta. Srećom, vitamina ima u svim namirnicama! Pravilno ih pripremite i prilagodite ukusu svog deteta, a ukoliko ste i dalje zabrinuti, možete mu tokom zimskih meseci ili posle bolesti dati neki multivitaminski sirup. Ukoliko normalno raste, razvija se i nije bolesno češće od svojih vršnjaka, vaše dete sigurno unosi dovoljno vitamina kroz svoju omiljenu hranu.

Izvor: benuapoteka.rs

Poslednji tekstovi