NaslovnaNekategorizovanoSpoljašnji i unutrašnji  antraks (Crni prišt) – dijagnoza I lečenje

Spoljašnji i unutrašnji  antraks (Crni prišt) – dijagnoza I lečenje

Prouzrokovač je Bacillus anthracis, gram pozitivan, aeroban, nepokretan štapić. Posebno je patogen za životinje iz grupe biljojeda kao što su konji, goveda, koze i ovce. Spore antraksa se mogu naći u svim prerađevinama bolesne stoke-mesu, koži, krznu, vuni i rogovima. Od antraksa uglavnom obolevaju ljudi koji su u direktnom kontaktu sa obolelom ili uginulom životinjom kao i ljudi koji se bave industrijskom preradom stočnih proizvoda. Infekcija može nastati i ingestijom termički nedovoljno obrađenog mleka ili mesa obolelih životinja.

Javlja se u dva oblika:

1.Spoljašnji ili kožni antraks

Pustula maligna-najčešći klinički oblik,uglavnom lokalizovan na otkrivenim delovima tela a ulazno mesto su povrede na koži. Na mestu infekcije se prvo javlja makula (okrugla promena boje kože),u toku jednog dana prelazi u papulu (promena iznad ravni kože), a zatim u vezikulu (mehurić ispunjen tečnošću). U sredini vezikule nastaje nekroza i  stvara se crno smeđa krusta a oko nje venac vezikula. Oko 3.-5. dana krusta se širi i obuhvata venac vezikula. Tako nastaje antraksna krusta koja je crna, jasno ograničena, uvučena, suva i bezbolna. Kada otpadne ostaje svež ožiljak a nekada i veliki defekt. Stadijum kruste traje i do 20 dana. Promene su praćene bolnim uvećanjem regionalnih limfnih žlezdi. Opšti simptomi su uglavnom blagi-povišena temperatura, jeza, groznica, bolovi u mišićima i zglobovima.

Maligni edem-ponekad kod lokalizacije infekcije na licu odnosno očnom kapku ili na sluzokožama ne dolazi do stvaranja pustule, već se karakteriše difuznim otokom koji je pihtijast, bled, bezbolan i brzo se širi. Na sluzkožama se stvaraju mehurići koji pucaju i na njihovom mestu nastaje nekroza. Kod lokalizacije na sluzokoži usne duplje i jezika može doći do ugušenja.

2.Unutrašnji antraks

Plućni antraks-nastaje inhalacijom spora, početak je postepen i liči na gripozni sindrom. Bolesnik se žali na umor, malaksalost, bol u grudima i suvi kašalj, ima povišenu temperaturu. Dalje se razvija hemoragični medijastinitis, temperatura se spušta ispod normale, otežano je disanje, puls je slab, ubrzan, snižen je krvni pritisak i nastupa kolapsno stanje.

Crevni antraks-nastaje nakon ingestije kontaminirane termički nedovoljno obrađene hrane. Karakteriše se povraćanjem krvavog sadržaja, učestalim krvavim stolicama kao i teškim opštim stanjem. Bolest je praćena teškim kolapsnim stanjem i bez odgovarajuće terapije nastupa smrt za 2-3 dana.

Antraksna sepsa-najteži oblik sa znacim teške infekcije, intoksikacije i kardiovaskularnog kolapsa sa formiranjem sekundarnih metastatskih žarišta na mnogim organima.

Dijagnoza

Postavlja se na osnovu anamneze, epidemioloških podataka i kliničke slike a utvrđuje se bakteriološkom kulturom. Antraksni bacil treba tražiti u direktnom razmazu sadržaja pustule kao i u kulturi sadržaja pustule.

Lečenje

Uspešno se leči benzilpenicilinom. Simptomatska terapija je izuzetno važna kod unutrašnjih oblika i podrazumeva korekciju acidobaznog statusa, primenu kardiotonika i održavanje prolaznosti vazdušnih puteva.

Izvor: stetoskop.info

Poslednji tekstovi