Luk VLAŠAC je LEK za – Zdravlje kostiju, Imunitet, varenje, oči, srce…
Jedno od najvažnijih organskih jedinjenja koje se nalazi u vlašcu je alicin, koji je nedavno povezan sa smanjenim nivoom „lošeg“ holesterola u telu i poboljšanim zdravljem srca.
Savet starca Pajsija Svetogorca – Evo kako da se oslobodite negativnih misli koje vas opterećuju i muče!
Naša patnja je često proizvod naših misli. Ne muči nas ono što nam se dešava, već kako tumačimo ono što se dešava. Spoljašnje okolnosti za mnoge od nas mogu biti iste, ali vi ste ti koji upijate određene događaje i reagujete na njih na ovaj ili onaj način.
Stoga je neophodno živeti sa razumevanjem da su različita osećanja i emocije naša prirodna komponenta, kojom mi možemo da naučimo da upravljamo. Tada misli neće pomutiti um, već će pomoći da se u duši neguju dobra, pravedna osećanja.
Dragocene savete kako se izboriti sa sopstvenim sujetnim mislima dao je mudri Sveti Pajsije Svetogorac u razgovoru sa monahinjom:
“Oče, kada treba da rešim neki problem, ne mogu da spavam, jer sam jako zabrinut zbog ovoga.”
“Vaš problem je što patite od mnogih misli. Da nije njih, onda biste i tokom poslušanja i na duhovnom polju mogli mnogo plodonosnije da radite. Gledate televiziju Ordinacija
Saveti lekara 24h
Želim da vam preporučim jedan način koji će vam pomoći da se nosite sa neželjenim mislima.
Zamislite: razmišljate o nekom poslu, ali ćete morati da se bavite ovim poslom ne danas, već sutra. U ovom slučaju, mentalno recite sebi: “Ovo nije današnji posao. Razmišljaću o tome sutra .” A ako, na primer, treba da donesete neku odluku, nemojte se mučiti mislima o tome kako da donesete odluku što pre.
Izaberite jednu stvar, pokažite odlučnost, a Nebeski Otac će se pobrinuti za ostalo. Ne trudite se da budete preterano skrupulozni, izbegavajte preteranu temeljitost, ne razbijajte glavu. Trudite se da sve što je u vašoj moći činite sa pobožnošću i smirenjem. Neka vaše ponašanje bude jednostavno, ali puno poverenja u Gospoda. Ne zaboravite da kada se nadate Svemogućem za svoju budućnost, vi ga, na ovaj ili onaj način, molite da vam pomogne.
A od viška misli, čak i jaka, zdrava osoba će se razboleti. Kada je bolestan ili stradalnik uznemiren, može se opravdati, ali kada zdravog muče misli koje ga savladavaju, to je sasvim druga stvar! Zaista, najozbiljnija bolest našeg vremena su ovozemaljske misli ispunjene sujetom.”
Izvor: sensa.mondo.rs
Manastir Zlatenac – Oni koji su bolovali od raka ili neke druge bolesti su se izlečili
Resavska Sveta gora područje je u blizini Svilajca, a sastoji se od četiri manastira koji pored duhovnog mira predstavljaju i turističku atrakciju. Jedan od njih je i manastir Zlatenac, čije samo ime krije zanimljive priče.
Manastir je posvećen Svetim Vračima Kozmi i Damjanu, a smatra se da je zadužbina despota Stefana Lazarevića. Kako nam priča njegova igumanija Justina, devojka od samo 27 godina, ima dugačku i burnu istoriju, jer je nekoliko puta rušen do temelja. Baš na tim ruševinama pronađena je skica originalne crkve koja je bila inspiracija za današnji izgled.
– Prva igumanija, mati Jefimija, kada je došla ovde na ruševine, našla je tu povelju i u njoj je pisalo da je crkva sagrađena 1427. godine, i bilo je nacrtano kako je izgledala originalno, pa se vodila time u obnovi. Gledate televiziju Ordinacija
Saveti lekara 24h
Uz Božiju pomoć i vladike Hrizostoma ona je to i uradila. Tada je to bio muški manastir i bavio se prepisivanjem. Ovaj kraj se zove Resavska Sveta gora, iako kroz njega ne protiče Resava nego Morava, i to baš zbog te Resavske prepisivačke škole jer tada nisu postojale štamparije, nego su monasi redno i trudoljubivo prepisivali sve knjige – priča nam mati.
Za koju godinu monaštvo Zlatenca proslaviće jubilej od 600 godina, a s obzirom na to da je posvećen Svetim Vračima postavlja se pitanje – odakle baš ime “Zlatenac”.
– Ima više priča o tome kako je dobio naziv. Negde sam čitala da je iznad samog manastira postojalo selo koje se tako zvalo, pa je i manastir dobio ime Zlatenac, a postoje i legende da je u vreme Stefana Lazarevića neki od vlastelina dolazio tu, da mu je dete bilo bolesno i kada se iscelilo da je uzviknuo “Zlatni Manastir“, te je od tada Zlatenac – objašnjava nam igumanija.
Manastir je obnavljan četiri puta, ponajviše u 20. veku. Crkva je stradala 1811. godine i tada je, prema rečima naše sagovornice, opusteo. Posetilaca je i dalje bilo, ali monaštva ne. Tek 1923. godine počinju obnove, i Zlatenac polako dobija izgled koji ima i danas.
– Freske i ikonostasi su urađeni u periodu između 1980. do 1984. jer je mati Jefimija Jović došla ovde na temelje i malu podignutu crkvu koja nije bila do kraja izgrađena. Preobražaj se dešava za vreme vladike Hrizostoma, a mnogi manastiri za vreme komunizma su bili pusti, dok su drugi bili muški. Da bi zaživeo žensko monaštvo, on je mnoge monahinje dovodio iz drugih eparhija – dodaje mati Justina.
Danas, ovde dolazi mnoštvo posetilaca sa svih strana Srbije. Ipak, naša sagovornica kaže da je otuđenost ljudi od vere primetna i objašnjava da sve što ljudima fali uglavnom je proizvod toga što im manjka duhovna radost.
– Širok je spektar ljudi koji dolaze. Od najmlađih do najstarijih, ali mnogo njih dolazi turistički, a tu možemo da vidimo otuđenost ljudi od vere. Manastir nije samo zidina za slikanje, to je mesto molitve gde se dolazi na liturgiju. Ja razumem da ljudi ne dolaze često u manastir, pa dođu sa namerom da vide mesto, fotografišu. Svakako, svaki manastir je izdvojen od današnjeg sveta i mislim da je to prvo što privlači ljude, jer nije urbana sredina. Tu se vidi da im fali dodir sa prirodom. Ovde mogu sve to da pronađu, samo ako žele, prvenstveno na liturgiji. Liturgija je predukus raja, a radost u srcu možemo poneti samo ako redovno dolazimo u crkvu. Sve što čoveku fali, fali jer mu nedostaje duhovna radost – objašnjava mlada igumanija.
Ipak, tvrdi ona, bilo je i posetilaca koji su se vraćali u manastir, baš zbog duhovnog aspekta. Mnogima su se molitve obistinile, te su u neverici dolazili da se zahvaljuju Svetim Vračima i Bogu.
– Bilo je mnogo ljudi koji su dolazili da se zahvale na isceljenju, ali greška je što nemamo zapise. U poslednje dve godine dosta njih je došlo da se zahvali Svetim Vračima, oni koji su bili bezdetni dobili su decu, oni koji su bolovali od raka ili neke druge bolesti su se izlečili. U skorije vreme imali smo devojku sa upalom mozga, a mi smo dobili njeno ime da se molimo. Ona se izlečila tako da su lekari u otpusnoj listi bukvalno napisali da ne znaju kako. Sama sila vere tih ljudi to čini. Mi smo samo sluge koje se mole kada nas neko pita. Sve će ih više i biti jer narod ima vapaj za verom i čudima – priča nam Justina.
Svaki manastir je veliko domaćinstvo
Igumanija objašnjava da je molitva sastavni deo svakog njihovog dana u ovom manastiru, ali da su u toku dana ispunjene raznim obavezama, pa je vrlo bitno dobro se organizovati. U Zlatencu se uzgajaju ovce, koze, pčele, ali i razno povrće i voće. Ono što svako prvo primeti su psi čuvari koji ih brane od šakala, a predstavljaju deo porodice.
– Svaki manastir je jedno veliko domaćinstvo i zahteva dosta truda i rada. Prvo što treba je da nahranimo životinje. Imamo koze i ovce i proizvodimo sir, mleko i surutku. Ljudi koji dođu kupe proizvode, a za koziji sir se zna da je lekovit, te nam se javljaju ljudi sa raznim oboljenjima. Imamo i pčelinjak sa tridesetak košnica. Pravimo med, propolis, a od voska pravimo meleme. Maksimalno koristimo prirodu jer se lečenje prirodnim putem vraća kod ljudi jer od lekova koji truju narod nema mnogo vajde. Bavimo se i pravljenjem brojanica, tako da se trudimo da se dobro organizujemo i da posvetimo dan Bogu – priča nam ona.
Ikona Majke Božije Brzopomoćnice
Svaki manastir ima neku svoju priču za koju bi većina ljudi rekla da je pravo čudo, a mnogi čak ne bi ni verovali da se takva situcija zapravo dogodila. Mati Justina priča nam da je bila svedok nesvakidašnjeg događaja, a da su je povici jedne žene u dvorištu prenuli, te je morala da proveri šta se događa.
– Ikonu Majke Božije Brzopomoćnice je dobila majka Jefimija sa Hilandara. Pojavila se jedna žena koja je bila uplašena i rekla da mora nešto da nam vrati. Objasnila je da je od mati Jefimije dobila tu ikonu da se pred njom moli jer je bila bolesna, a sada je ozdravila. Posle nekog vremena Majka Božija joj se javila i rekla da je vrati tamo odakle ju je uzela. Ona nam je ikonu vratila, a mi smo je postavili na stubu iznad svetih Vrača i redovno joj se molimo, a ljudi tome mogu da prisustvuju sredom – zaključuje naša sagovornica.
Izvor. telegraf.rs
Dr Vladimir Đurić: Zli ljudi zavide i mrze, to je njihov način divljenja
Obožavam onu staru od Viktora Igoa koja kaže da “zli ljudi zavide i mrze, to je njihov način divljenja”
I potpuno sam svestan njene istinitosti…
Ono čega sam još svestan je i činjenica da ti ljudi ne moraju biti suštinski zli…već je sasvim dovoljno samo da budu nesrećni i frustrirani…i dugo zaglavljeni u nekoj lošoj životnoj poziciji…
To kao i sve ostalo nisam naučio iz knjiga…
Već po sebi…
Jer možda i ne postoji nešto što me je više prenerazilo u nekim mračnim trenucima po mene od činjenice da i ja itekako mogu da zavidim…
O još kako…
Možda samo nije bilo potrebe za tim…dok mi je sve išlo od ruke…
Pa nije ni bilo potrebe da to bude moj manir…
I da i ja mogu da upadnem u ono stanje svesti…kada mi se više ništa ne dopada…i kada u svemu tražim samo ružno…i kada svakome nađem manu…i kada mi sve smeta…
Mada mi je svakog trenutka bilo jasno da u stvari ja nisam dobro…i da nije problem u ljudima oko mene…već u meni…i u mom kvalitetu života…i da mi možda tu fali stvari koje bi mi se svidele…
A teško je to priznati…
I nekako poražavajuće…
Mnogo je lakše baviti se drugima…njihovim izborima…i sudbinama…
Ali dobro ko živi taj i greši…
Zavist može biti crna…pogubna i izrazito kontraproduktivna ukoliko za cilj ima da se neko pored nas degradira i uništi…jer nam tim činom nikada neće postati bolje…a mi ćemo samo proćerdati vreme i energiju potrebnu za naš rast i razvoj…
Ili bela i spasonosna…ukoliko za cilj ima da nas motiviše da i mi porastemo baš u tom smeru u kome smo nekom zavideli…i da se potrudimo da steknemo baš to što nas nervira što drugi imaju…
Onda to više i nije zavist…
No Inspiracija…
Dihotomija je uvek ista…
Ili ćemo se fokusirsti na to što je neko lep…bogat…zadovoljan…ostvaren i uspešan…i trošiti vreme da to devalviramo…
Ili ćemo se usredsrediti na to šta je potrebno da uradimo kako bismo i mi to postali…
Prvi put je na prvu loptu lak…a na duge staze strašan…
A drugi obrnuto…
Ali vredi…
O kako samo vredi…
Uostalom…
Znate već da mi sve oko sebe doživljavamo takvim kakve su nam Oči…
Ne brinite…
Lako se čovek navikne na tu ružičastu nijansu oko svega…
I na to da je život lep…
Onda kada smo mi dobro…
Kada smo zadovoljni sobom…
I time što smo postali…
I kada dugo gajeni Plodovi počnu da se ubiru…
Ništa na ovom svetu ne ispravlja bolje Dioptriju za Lepo od tog…
Vladimir Đurić, doktor medicine, specijalista psihijatrije
Izvor: drvladimirdjuric.rs
Gledate televiziju Ordinacija Saveti lekara 24h
Dr Vladimir Đurić: Kad biste vi samo znali koliko sam se ja nekad sekirao pre polaska na put…
Kad biste vi samo znali koliko sam se ja nekad sekirao pre polaska na put…
Da li ću sve poneti…
Da li sam dobro rezervisao kartu i smeštaj…
Da li ću se snaći…
Šta sve može da me snađe…od proliva…do toga da mi neko ne sipa drogu u piće…
Uzgred…skoro četrdeseta a još mi niko nije sipao drogu u piće…majko…počinjem da sumnjam da si me lagala…
Divna stvar koju dobijete u sredovečnosti je što sada znam da su mi za Putovanje potrebni samo:
-
Dobar stav u glavi…
-
Ideja da Zabava počinje onog trenutka kad smo pošli…
-
Samopouzdanje da ću se snaći šta god me snašlo…
-
Dobro društvo…
-
..
-
I malo pomoći Odozgor’…da se sve lepo posloži…koju valja i zaslužiti…
Sad nešto razmišljam…
Kakva koincidencija…
Potpuno iste stvari su potrebne i za Dobar Život…
Vladimir Đurić, doktor medicine, specijalista psihijatrije
Izvor: drvladimirdjuric.rs
Gledate televiziju Ordinacija Saveti lekara 24h
Dr Vladimir Đurić: Crva u trešnjama ima ako ga tražiš…Ako ga ne tražiš…onda ga ni nema!
Jako volim onaj fazon sa pijace koji kaže da crva u trešnjama ima ako ga tražiš…
Ako ga ne tražiš…onda ga ni nema…
Gledate televiziju Ordinacija Saveti lekara 24h
Slično je i sa većinom problema oko kojih smo anksiozni u životu…
Zato se i treba uvek fokusirati na Slast…
A ne na potencijalne nesavršenosti svake pojedinačne trešnje…
I punom rukom ih zahvatati…
I zamusaviti se maksimalno dok ih jedemo…
I smešiti se od uveta do uveta dok nam slatki sokovi cure niz bradu..
Jedino tako i treba jesti trešnje…
Jedino tako i treba živeti…
Vladimir Đurić, doktor medicine, specijalista psihijatrije
Izvor: drvladimirdjuric.rs
Nepoznato o PATRIJARHU PAVLU: Imao je želju da postane lekar – A iako nije postao doktor, lečio je svačiju dušu!
Patrijarh Pavle je bio osoba koji je sve pokazivao delima. Malo je pričao, a ono što je govorio se i danas prepričava. Sve je oduševljavao svojim načinom života i doslednošću. A sigurni smo da ćete ga, posle ovih zanimljivih činjenica, još više voleti i ceniti.
-
Molitva za sve
Kada je kao vladika boravio na Kosovu i Metohiji, desilo se da je patrijarha Pavla zaustavila naoružana albanska banda. O samom incidentu se ne zna mnogo, ali banda ili pripadnici OVK-a su mu je zatražili da klekne i pomoli se za postradale Albance. Gledate televiziju Ordinacija
Saveti lekara 24h
Pavle im je tada smireno i trezveno odgovorio da se on klečeći moli u crkvi za sve postradale i nevine žrtve bez obzira na njihovu nacionalnost i veru. Tako je nepovređen uspeo da nastavi put.
-
Spasao davljenika
Dok je kao vaspitač radio u Banji Koviljači, iz ledene vode spasao je dečaka koji se davio. Kao posledicu tog poduhvata dobio je, u to vreme, smrtonosnu tuberkulozu. Međutim, iako mu doktori nisu davali više od tri meseca života, on je uspeo da se oporavi i doživi duboku starost.
-
Drugovi iz klupe
Verovali ili ne, nekada davno u istoj klupi u gimnaziji u Tuzli sedeli su Meša Selimović i patrijarh Pavle.
-
Mrvice hleba
Jednom prilikom kada je završio sa jelom, uzeo je salvetu ispred sebe na kojoj je bilo nekoliko mrvica. Tiho je pokupio svaku mrvu i pojeo. Prisutni su šokirano upitali šta to radi, a on im je odogovorio: “Ne znate vi, deco moja, šta znači glad i koliko je dece širom sveta gladno, a mi bacamo hleb pored stola i u kontejnere. Nekima one predstavljaju život i nadu, a mi ih se tako lako odričemo. Setite se svaki put gladne dece širom Afrike i sveta kada vidite mrvice pored stola.”
-
Anegdota iz aviona
Jednom je patrijarh išao negde avionom. Kada su leteli nad morem, avion je ušao u zonu turbulencije i bilo je truckanja. Mladi arhijerej koji je sedeo pored patrijarha pitao ga je šta on misli o tome ako se avion sada sruši. On je bez zbunjenosti rekao: “U odnosu na sebe, primiću to kao akt pravednosti, jer sam u životu pojeo toliko riba da bi sada bilo čudno kada one mene sada ne bi pojele.”
-
Milione ostavio crkvi
Potomcima svog brata, kao najbližim srodnicima, ostavio je samo budilnik i sat, dok će njegovim ordenjem, ali i pisanim delima, koja već danas imaju neprocenjivu vrednost koja se meri milionima evra, raspolagati SPC.
-
Jedi u sebi
Umeo je da bude i strog. Uoči jednog obeda, za trpezom su svi izgovarali molitvu. Jedan monah je ćutao. Patrijarh ga upita zašto ćuti, zašto se ne moli sa ostalima, a monah je odgovorio da se moli u sebi. Patrijarh mu je na to dodao da onda treba i da jede u sebi.
-
Muzikalan čovek
Malo je poznato da je bio i izuzetan pevač. Uživao je u višeglasnom pojanju duhovnih pesama. Nikada se nije ustručavao da negoduje ukoliko hor ne bi pevao sa verskim zanosom, pa je znao da stane pred njih i pun žara pokaže kako se pevaju liturgijske pesme.
-
Želeo da bude lekar
Patrijarh Pavle rođen je kao Gojko Stojčević, a 1948. zamonašio se u manastiru Blagoveštenje. Odrastao je s tetkom po ocu, koju je mnogo voleo i koja mu je zamenila roditelje. Imao je želju da postane lekar.
A iako nije postao doktor, lečio je svačiju dušu!
Izvor: opanak.rs
MELEM od ARNIKE pomaže kod – Uganuća, udaraca, istegnuća, bolova (RECEPT)
Led, kao i naflamatorni lekovi uobičajena su sredstva koja se koriste u slučaju udarca, unagnuća ili istegnuća. Međutim, i bilje takođe može da pomogne i to u obliku melema. Bilo da se radi o udarcima, modricama, uganućama, istegnućima ili jednotavno bolovima, melem od arnike može da ublaži simptome.
Kako melem od arnike pomaže kod uganuća
Uganuće skočnog zgloba nastaje zbog povrede mekih tkiva, najčešće je u pitanju povreda ligamenata. Akutna upala se javlja u prva 72 sata od povrede. Krv juri u to područje, noseći inflamatorne ćelije zvane makrofagi koje oslobađaju hormon koji pomaže mišićima i drugim povređenim delovima da zarastu. Gledate televiziju Ordinacija
Saveti lekara 24h
Štaviše, kako tečnost juri u to područje, javlja se otok koji pomaže u zaštiti povređenog područja.
Haleđenje povređenog dela se smanjuje otok, ali s druge strane sprečava telo da otpuša ove hormone koje pospešuju zarastanje. To znači da će opovaka duže da traje. U tom slučaju mogu da pomognu biljke, koje pospešuju bolji imunološki odgovor kada je o povredama reč, odsnosno da ublaže bol i pospeše isceljenje.
Melem od arnike sa brižno odabranim sastojcima
Pre nego što objasnimo kako se pravi melem, prvo ćemo vas upoznati s biljem koje se nalazi u njegovom sastavu.
-
Arnika: Poznato je da krema od arnike ublažava modrice, smiruje simptome uganuća i istegnuća. Ova biljka ima sposobnost da širi kapilare što povećava protok krvi.
-
Kantarion: Poznat je je kao „antidepresivna biljka“, ali je odlična i za ublažavanje bolova, kao o ožiljke ili svab prilikom zarastanja rana.
-
Smilje: Još jedna biljka koja je veoma korisna kada su u pitanju modrice i bolni zglobovi.
-
Esencijalna ulje lavande: Može da ublaži bol, pospeši zarastanje, ali i da smiri napetost.
Kako se pravi melem
Najbolje deluje kod zatvorenih rana i možete ga primeniti više puta dnevno.
Sastojci:
-
25 g kokosovog ulja
-
20 g komadića pčelinjeg voska
-
20 grama ši putera
-
3/4 šolje ulja arnike i kantariona
-
2/3 šolje hidrolata smilja
-
10 kapi esencijalnog ulja lavande
Priprema: Stavite u vatrolstalnu posudu kokosovo ulje, pčelinji vosak i ši puter. Posudu stavite u lonac s vodom, uključite ringlu na laganu temeperaturu i mešajte dok se ulja i vosak ne rastope.
Dodajte ulje od arnike i kantariona (pomešajte jednake količine ova dva ulja i od toga 2/3 ove mešavine sipaje u šerpu), lagano mešajte drvenim štapićem. Stavite smešu u blender i dok mutite, lagano sipajte hidrolat smilja i na kraju esencijalno ulje lavande. Smesu stavite u satklenu posudu i čuvajte na hladnom i tamnom mestu.
Izvor: magicnobilje.com
DIVIZMA – Kod problema sa disajnim organima, upalama, alergijama, zglobovima, artritisom, reumom (RECEPTI)
Prirodna pomoć obolelim disajnim organima, olakšanje kod upala i alergija krije se u neobičnoj i često zapostavljeno lekovitoj biljci, neobičnog imena, divizma, a u prirodnoj medicini koriste se cela biljka – cvet, koren i listovi.
Lišće i cvet divizme sadrže saponine, prirodne materije koje olakšavaju tegobe kod kašlja i pomažu pri izbacivanju šlajma iz pluća. Divizma pomaže kod prehlada, gripa, angine, upale pluća, bronhitisa i astme.
Dobro je sredstvo i protiv alergija jer svojom sluzi oblaže disajne organe, čime ih fizički štiti od apsorpcije alergena i tako umanjuje rizik od alergijske reakcije.
Kod težih slučajeva plućnih bolesti, lišće divizme se može zapaliti i inhalirati. Ono ne sadrži štetne sastojke poput duvana.
Odlično je sredstvo protiv različitih upala i bolova.
Preparati od divizme se vekovima koriste i kod različitih infekcija izazvanih gljivicama i bakterijama.
Macerat divizme tradicionalan je preparat protiv tegoba izazvanih mikrobima i upalama. Posebno je cenjen kod upale i bolova uha, a pomaže i u rastvaranju viška cerumena, zatim kod herpesa, rana, ekcema, uboda, promrzlina.
Primenjuje se i kod upale očiju, bolova u kostima i mišićima, kod hemeroida.
Gledate televiziju Ordinacija Saveti lekara 24h
Mnogi herbalisti poznaju blagotvorno delovanje divizme na kosti, pa ovu biljku koriste kod hernije diskova i slomljenih kostiju.
Razlog je u sluzi koja jednako kao što vlaži pluća, podmazuje i kosti, tako da diskovi ”skliznu” na svoje mesto, a ukočeni zglobovi se opuste.
Kod problema sa zglobovima, artritisa i reume, narodna medicina preporučuje spoljnu upotrebu divizme.
Preparati od divizme većinom su zasnovani na cveću i lišću, ali i koren je značajan. Posebno je cenjen tonik protiv urinarne inkontinencije koji jača i poboljšava mišiće i snaži funkciju bešike. Takođe smanjuje frekvenciju uriniranja, a ima i adstringentna svojstva koja ublažavaju upalu bešike.
Pomaže i kod intersticijskog cistitisa i benigne hipertrofije prostate.
Herbalisti preporučuju čaj korena divizme i kod pareze lica, i drugih slučajeva bolova facijalnog nerva.
Berba divizme
Divizma raste po šumskim čistinama i peskovitim obalama reka i potoka. Cela biljka prekrivena je dlačicama. Cvetovi se beru od početka jula, tokom celog leta, do kraja jeseni.
Cvetove je važno brzo osušiti tako da ne izgube boju i hermetički zatvoriti jer inače gube lekovitost.
Listovi se beru nakon cvetanja po suvom i sunčanom vremenu i osušeni čuvaju u hermetički zatvorenoj posudi.
Koren se iskopava u kasnu jesen prve godine rasta ili u rano proleće, pre nego što biljka ozeleni.
Macerat divizme