NaslovnaLekariAlternativaMIŠIJE MLEKO štiti od virusa i jača imuni sistem a mleko od...

MIŠIJE MLEKO štiti od virusa i jača imuni sistem a mleko od zečeva, irvasa, kamila, jaka, nilskog konja…

Svim sisarima, naročito mladuncima, mleko osnov ishrane u najranijem uzrastu. Izvesne vrste prehranjuju mlade na sličan način, dok pripadnici drugih mogu da pomognu ljudkoj vrsti da obezbedi nepresušne izvore humanog mleka.

Laktoferin za imunitet

Pre izvesnog vremena, ruski naučnici uspeli su da ukrste ljudske gene sa genomom miševa koji su tako postali prve životinje sposobne da proizvedu laktoferin. Reč je o proteinu sadržanom u ljudskom mleku koji novorođenčad štiti od virusa i bakterija dok im se imuni sistem još razvija. Cilj ovog istraživanja bio je odvajanje laktoferina kako bi se dobile poboljšane bebi – formule.

Dojilje obično proizvode mleko koje sadrži između četiri i pet grama laktoferina na litar ove dragocene tečnosti. Kod transgenih miševa ta količina je daleko veća (oko 160 g laktoferina po litru), međutim, ovi sisari su suviše mali da bi konstantno proizvodili velike količine mleka koje mora da se “izmuze” iz njih dok su pod anestezijom. Da bi se dobio litar mišijeg mleka, koje dostiže cenu od 50.000 evra, potrebno je “iscediti” ga iz 4.000 jedinki!” Tim koji je obavio istraživanja smatra da bi za masovnu proizvodnju mleka dobijenog na ovaj način bilo potrebno “uposliti” krupnije životinje, poput zečeva, koza i krava.

Pre ovog istraživanja, u Holandiji je na sličan način dobijano mleko, odnosno laktoferin, i to od zečeva. Osim toga, izdvajaju se još neki humani proteini koji pomažu u tretmanu naslednog angioedema (bolesti koja izaziva otoke u donjim slojevima kože, i zahvata lice, dušnik, jezik, abdomen i udove).

Početkom ove decenije, Holanđani, odnosno kompanija Pharming bili su optimistični i smatrali da će mleko dobijeno od transgenih krava postati komercijalno dostupno, ali još uvek nije tako. S druge strane, ruski naučnici smatraju da je koza ipak najbolji izbor – dostiže zrelost tri puta brže od krave, trudnoća traje dvostruko kraće i ne deli bolesti sa ljudima.

Oligosaharid protiv alergija

Ovo nisu jedine prednosti dobijanja humanog mleka iz transgenih životinja, naprotiv. Dve vrste šećera oligosaharida, koje se mogu naći u “našem” mleku, pokazale su da blagotvorno deluju na alergijske reakcije na hranu kod miševa.

Oligosaharidi su treći najzastupljeniji sastojak ljudskog mleka i kod odojčadi pospešuju proizvodnju “dobrih” bakterija u sistemu za varenje i samim tim pojačavaju imunitet. Pojedina kasnija istraživanja pokazala su i da oligosaharidi imaju i direktan uticaj na ćelije imunog sistema kojim smanjuju stepen alergije.

Još jedna veoma važna hemikalija može se izdvojiti iz humanog mleka za masovnu proizvodnju, a to je insulin. Potrebe za ovom supstancom iz dana u dan sve su veće, a procenjuje se da će do 2030. godine deset odsto svetskog stanovništva bolovati od nekog oblika dijabetesa. Već sada potražnja za insulinom košta oko 32 milijarde dolara svake godine.

Proizvodnja biofarmaceutskih proteina dobijenih iz transgenetskih životinja jedno je od trenutno bitnijih polja istraživanja na polju biohemije i treba da se shvati veoma ozbiljno, jer bi uspešno rešila problem dobijanja kvalitetnih lekova po niskoj ceni.

Problematična muža irvasa

Oko 4.000 vrsta sisara proizvodi mleko za svoje mladunce. Tradicionalno, kod nas se uz kravlje mleko, piju i kozije i ovčije. Kozije se smatra delotvornijim i zdravijim od kravljeg. Međutim, u drugim delovima sveta, pije se ono što je dostupno. Premda krave proizvedu oko 90 posto mleka koje se konzumira, ostatak je više nego egzotičan.

Tako, kamila dnevno proizvede oko 13 l mleka, u poređenju sa kravom koja svakodnevno “dobaci” i do 50 litara. Kamilje mleko, međutim, prilagođeno je podneblju na kojem živi “pustinjska lađa” i može da ostane sveže sedam dana na temperaturama od 30 stepeni Celzijusa.

Na krajnjem severu Zemlje, u potpuno suprotnim klimatskim uslovima, pije se mleko irvasa. Ono ima gustinu i do šest puta veću od kravljeg, pa mu se mora dodavati voda, kako bi moglo da se konzumira. Skandinavski farmeri se, pak, žale na činjenicu da irvasa nije lako obuzdati, jer je potrebno da ih neko drži za rogove tokom muže.

A na početku spomenuto “ptičije mleko” zaštitni je znak golubova, flamingosa i carskih pingvina. Mužjaci i ženke ovih vrsta luče supstancu sličnu mleku, takođe bogatu proteinima i mastima, i njome hrane ptiće čim se izlegu.

Roze – od kiselina

“Mlečno belo” je izraz koji svim “mlekopijama” ima smisla, osim onima koji konzumiraju mleko jaka, ili nilskog konja, jer je ono roze boje. Doduše, mleko jaka ima ružičastu nijansu, jer prvi mlazevi nakon donošenja teleta na svet u sebi mogu da imaju minimalan procenat krvi, ali se ono s vremenom “čisti” i postaje belo. Međutim, mleko nilskog konja sadrži dve kiseline – hiposudoričnu i norhiposudoričnu, koje su odgovorne za njegovu ružičastu boju.

Obe supstance dobile su ime po grčkom nazivu ove životinje (Hippopotamus), služe za smanjenje broja bakterija na koži, ali i kao i svojevrsno “mleko za sunčanje”, jer upijaju UV zrake. Hiposudorična kiselina je crvenkasta, a norhiposudorična jarko narandžaste boje, tako da nije teško zaključiti zašto bebe nilskog konja piju roze mlekce.

Čudo medicine

Magareće mleko ne izaziva alergije i sadrži oko 60 puta više vitamina C nego kravlje, a ima primenu i u kozmetici. Od mleka bivolice dobija se mocarela koju izuzetno cene ljubitelji čuvene pice. Mongolima je jedna od omiljenih poslastica mleko kobile, koje su Kinezi još pre 3.000 godina nazivali “čudom medicine”.

Izvor: zov.rs

Poslednji tekstovi