NaslovnaHrana kao lekPovrćeGrašak za: Imunitet, artritis, bronhitis, osteoporozu, nervni sistem, srce, mršavljenje

Grašak za: Imunitet, artritis, bronhitis, osteoporozu, nervni sistem, srce, mršavljenje

Grašak (Pisum sativum) je postojao još u doba neolita, a u Evropu je stigao u vreme velikih seoba sa Istoka početkom srednjeg veka. U grašku dominiraju ugljeni hidrati i vlakna oblika galaktana, glukuronske kiseline, fruktoze, glukoze, kao i drugih jedinjenja.

Poseduje visok sadržaj proteina zahvaljujući kvržicama u korenu, u kojima se nalazi određena vrsta bakterija azotofiksatora (Bacteria radicicola) koje vežu azot iz vazduha i pretvara ga u korisne aminokiseline, a dalje u proteine. Poseduje još i masti i lecitin, sastojke važne za dobro funkcionisanje nervnog sistema.

Sveži plod sadrži zavidne količine vitamina C i E, dok se sušenjem gube i ostaju u tragovima. Sa druge strane, osušeni plodovi sadrže obilje vitamina B1, poznatog kao tiamin, kao i B2, odnosno riboflavin i B3-niacin.

Ovi vitamini značajni su jer učestvuju u metabolizmu ugljenih hidrata, proteina i masti. Očuvanju zdravlja pomaže i obilje vitamina, minerala, vlakana i drugih korisnih sastojaka. Kao izvrstan izvor vitamina K pomaže zdravlju kostiju i kardiovaskularnog sistema.

Ovaj vitamin aktivira osteokalcin koji pomaže ugradnji kalcijuma u kosti, a istovremeno održava normalnu gustinu krvi.

Kao izvor folne kiseline i vitamina B6 sprečava nakupljanje homocisteina, sastojka, koji narušava vezivanje kolagena u kostima, što može uzrokovati osteoporozu i aterosklerozu. Grašak poseduje i sastojke koji pomažu u prevenciji nastanka karcinoma, gde posebno mesto zauzima vitamin C kao antioksidans. On štiti DNA od oštećenja, pomaže organizmu da se oslobodi od toksičnih sastojaka dospelih iz životne sredine, pojačava imunološke funkcije i inhibira, odnosno koči stvaranje kancerogenih materija u organizmu, kao što su, na primer, nitrozamini koji se stvaraju u dimu cigareta ili roštilja.

U grašku je prisutan i betakarotin, odnosno vitamin A, koji pomaže u sprečavanju raznih oblika karcinoma, ali i nastanka srčanih oboljenja. Ova namirnica je dobar izvor i gvožđa, minerala neophodnog za izgradnju krvnih ćelija.

Inače, opna graška sadrži teško svarljiva jedinjenja vlakana i pektinskih materija, zbog čega se preporučuje korišćenje osušenih plodova u obliku brašna ili kao supa ili kaša.

U narodnoj medicini brašno graška koristi se i u obliku vlažnih i toplih kašastih obloga za lečenje osipa po koži i čireva.

Sa druge strane, osobe koje imaju želudačne i crevne tegobe treba da izbegavaju osušene plodove, jer oni izazivaju nepoželjno stvaranje kiseline i nadimanje.

Bubrežni bolesnici takođe treba da izbegavaju osušene plodove zbog velikog sadržaja proteina, ali zato bez straha mogu da uživaju u jelima od mladog graška bez soli. Istovremeno, zbog prisustva purina, osušeni plodovi nisu preporučljivi ni za osobe sa gihtom.

Grašak može da spreči, eliminše i ublaži pojedine bolesti:

Snažni antioksidans

Grašak obiluje antioksidansima poput flavonoida (katehin, epicatechin), karotenoida (alfa-karoten i beta-karoten) fenolne kiseline (ferulinska, kafena) i polifenola (kumestrol). Izvrstan je izvor fitonutrijenata koji imaju snažna antiupalna svojstva, kao što su vitamini C i E, mineral cink i omega-3 masne kiseline u obliku alfa-linolenske kiseline (ALA).

Štiti od raka želuca

Istraživanja su pokazala da je kumestrol koji sadrži grašak, veliki saveznik u borbi protiv raka želuca. Utvrđeno je da količina od samo 2 miligrama ovog fitonutrijenta dnevno može da deluje preventivno na rak.

Šoljica graška sadrži oko 10 miligrama kumestrola, što više nego dovoljno govori o njegovoj snazi u borbi protiv ove bolesti.

Pomaže kod mršavljenja

Ova namirnica je od neprocenjive važnosti za sve one koji žele da telesnu težinu drže pod kontrolom. Šoljica graška ima manje od 100 kalorija, a istovremeno obiluje vitaminima, mineralima, proteinima i vlaknima.

Jača imunitet

Zahvaljujući antioksidansima, grašak je neprocenjiva namirnica za održavanje zdravlja imunološkog sistema. Zbog prisustva materija koje učestvuju u proizvodnji energije, preporučuje se njegova konzumacija kod umora i iscrpljenosti.

Štiti od Alchajmerove bolesti, artritisa i bronhitisa

Istraživanja su utvrdila vezu između čestih upala krvi i Alchajmerove bolesti, pa je grašak zahvaljujući svom antiupalnom sastavu odlična pomoć za prevenciju ove bolesti. Isti učinak ova biljka ima na artritis i bronhitis.

Reguliše nivo šećera u krvi

Grašak je bogat dijetalnim vlaknima i proteinima koji regulišu probavu (šoljica graška sadrži oko 8-10 grama svakog od tih makronutrijenata). Stimulišući varenje, ovi sastojci ujedno regulišu šećer i protok ugljenih hidrata kroz probavni trakt, što pomaže u održavanju optimalnog nivoa šećera u krvi.

Jača kosti i sprečava osteoporozu

Nakupljanje homocisteina negativno deluje na vezanje kolagena u kostima, a rezultat je pojava osteoporoze.Grašak je bogat folnom kiselinom i vitaminom B6 i kao takav je idealna namirnica za borbu protiv ovog koštanog oboljenja.

Štiti zdravlje srca i kardiovaskularnog sistema

Veruje se da grašak pozitivno deluje na srce i kardiovaskularni sistem. Za njihovo zdravlje i pravilan rad neophodna je snažna antioksidativna i protivupalna zaštita. Grašak obiluje antioksidansima i protivupalnim materijama, pa se smatra važnim zaštitnikom srca i kardiovaskularnog sistema.

Omega-3 masne kiseline u obliku (ALA) takođe blagotvorno deluju na kardiovaskularne probleme, a upravo grašak je njihov pouzdan izvor.  U jednoj šoljici graška nalazi se oko 30 miligrama alfa-linolenske kiseline.

ODABIR I ČUVANJE

U kućnim uslovima grašak obavezno treba držati u frižideru, jer će samo na taj način biti sačuvani svi nutritivni sastojci.

Držanje na sobnoj temperaturi dovodi do hemijskih procesa, tako da već posle nekoliko sati šećer u grašku prelazi u skrob, čime gubi hranljivu vrednost.

Prilikom kupovine treba tražiti čvrste i sjajne mahune srednje veličine, sa mekanim i zelenim vrhovima.

Zapravo, pod prstima treba da postoji osećaj kao da će svakog trenutka mahuna pući.

Ako je moguće, mahunu treba i otvoriti i probati nekoliko zrna da bi se uverili u njihovu slatkoću. Grašak treba kupovati na dan spremanja, ali može da se kupi i neočišćen i drži u frižideru najviše dva dana u plastičnoj kesi.

Izvor:novosti.rs; alternativa-za-vas.com; ordinacija.tv

Poslednji tekstovi