NaslovnaLekariSaveti lekaraDečije “zimske” povrede

Dečije “zimske” povrede

Kako je samo prijatno iz tople sobe, uz kafu ili čaj, posmatrati male i velike snežne pahulje koje prosto ne padaju, već lebde u vazduhu zastajući kao da se dvoume ili se podignu visoko iznad krovova, a onda se opet dostojanstveno spuste, i tako neprestano, a sve oko nas postaje belo i nestvarno. U tim trenucima opuštanja, zaneseni belilom, malo postiđeni, hvatamo sebe da se i mi kao i sva mirna i nemirna deca radujemo snegu i da nas sve asocira na igru, druženje, grudvanje i sankanje. Pošto nismo bili lenji, sproveli smo jednu malu anketu pitajući neku “mirnu” decu da nam nam objasne da li vole sneg (iako se to podrazumeva) i došli do najvećeg broja odgovora da se skoro svoj deci sneg najviše dopada iz “nepoznatih” razloga. Da se razumemo, nismo ih navodili na odgovore! 

Koje su najčešće zimske povrede?

I tako, dok mi gledajući kroz prozor uživamo u snegu iz kako deca kažu nepoznatih razloga uvek se, kada se i najmanje nadamo, dogodi neka neočekivana zimska povreda! Iako je totalna količina snega koja je pala bila samo nekoliko centimetara, deca su opet pronašla načine da se barem neko vreme grudvaju, klizaju, sankaju, skijaju, prave sneška belića. Povrede koje su se i ove godine ponovile lako se mogu izrangirati, počevši od onih uobičajenih padova na led i pratećih lakših udaraca i negnječenja do iščašenih skočnih zglobova, posekotina, preloma, povreda glave i promrzlina. A da bi sve ipak zadovoljilo neku formu, neki ljudi su razmišljali i došli do zaključka da sve zimske povrede možemo klasificirati u dve grupe, sportske i takozvane “vremenske”. 

Koje su najčešće zimske”vremenske”povrede? 

Zimske vremenske povrede mogu biti veoma ozbiljne te ih je neophodno što ranije prepoznati i lečiti. Hipotermija i promrzline su prouzrokovane dugim izlaganjem niskim tempraturama. Što je spoljna temperature bliža nuli i praćena hladnijim vetrom, potreban je kraći vremenski period za njihov razvoj. 

Kako nastaje hipotermija?

Hipotermija (hypothermia,lat.) se razvija u trenutku kada se temperature našeg tela spusti ispod 35 C stepeni, pri čemu je gubitak telesne temperature veći od njene proizvodnje u telu.Telo se u osnovi hladi i glavni organski sistemi prestaju sa normalnim funkcionisanjem. Glavni simptomi proizilaze iz potrebe tela da se zagreje i sačuva energiju. Zato kod Vašeg deteta morate prepoznati rane simptome: intezivno drhtanje tela, spore, otežane pokrete, nespretan hod i teškoće u govoru. Ukoliko posumnjate da Vaše dete razvija hipotermiju, utoplite ga i potražite hitnu medicinsku pomoć. 

Kako postupiti ako Vam se dete požali da ima osećaj kao da mu nos “gori”? 

Promrzlina (Congelatio, lat. ) predstavlja ekstremni oblik istog problema kao posledica direktnog izlaganja kože, podkožnih struktura i mišića najisturenijih delova našeg tela hladnoći. Vrhovi prstiju, ušne školjke,obrazi, nos, brada mogu posle određenog vremena promeniti svoju normalnu boju i postati bledo-pepeljasti i prekriveni plikovima, a dete Vam se može požaliti da ima osećaj kao da mu koža “gori” ili da ne oseća taj deo tela. Morate odmah reagovati – skinuti sa njega vlažnu odeću i sve što ga steže (bez trljanja i masiranja bilo ledom, bilo toplim oblogom), umotati ga u toplo ćebe i dati mu da pije neki topli zašećereni napitak (deca vole vruće čokoladno mleko) radi podizanja unutrašnje telesne temperature, a potom postepeno zagrevati deo tela zahvaćen promrzlinom u toplim kupkama početne temperature od 10-15 C sve do maksimalno 42 C stepena. 

Koji su “opasni” simptomi povrede glave? 

Zimski sportovi kao klizanje, sankanje, skijanje ili bordovanje mogu biti opasni i prouzrokovati niz zimskih sportskih povreda kako kod dece tako i kod odraslih. Nekih 25% povreda glave se javlja najčešće prilikom skijanja, ali ako se uzme u obzir da sva deca i ne budu odvedena odmah na pregled, već roditelji sprovode neku vrstu kućnog lečenja, onda ti procenti i nisu baš pouzdani. Ako se jave neki od sledećih simptoma: gubitak svesti, vrtoglavica ili glavobolja koja traje više od sat vremena, mučnina, povraćanje, krvarenje iz nosa ili uha, nespretan hod ili otežano buđenje hitno morate odvesti vaše dete u neki od dečijih urgentnih centara.

Nemojte se dvoumiti…

Što se tiče simptoma kod zadobijenog preloma (fractura,lat.), iščašenja zgloba (dysthorsio,lat.) ili posekotine (vulnus,lat.) njih je barem malo lakše prepoznati. Ipak, ne dvoumite se i opet odvedite vaše dete na pregled gde će se po potrebi uraditi i rentgensko snimanje, staviti odgovarajuća imobilizacija i zbrinuti rana, jer svaka kasno postavljena dijagnoza može pre ili kasnije dati niz komplikacija. 

Kako zaštiti dete od snega?

Zato, svi ovi sportovi zahtevaju nošenje specifične zaštitne opreme odgovarajuće veličine za uzrast Vašeg deteta, a pre svega zaštitne kacige za glavu. Hipotermija i promrzline se mogu izbeći oblačenjem tople odeće i izbegavanjem spoljnih aktivnosti kada za to nije preko potrebno. U nekim zapadnim zemljama postoje stroga pravila ponašanja i oblačenja-deca moraju ostati u kućnim uslovima ukoliko vremenske prilike nisu adekvatne za igru i nositi specijalnu odeću i obuću za sneg.

I mi moramo ohrabriti naše najbliže da se pridržavaju ovakvih pravila, jer ukoliko je suviše hladno za izlazak napolje, onda je i suviše hladno čak i za grudvanje i pravljenje sneška!

Ako je vaše dete u uzrastu od …

* 6 meseci vodite računa da nadmorska visina na kojoj ćete boraviti ne prelazi visinu od hiljadu metara jer u tom uzrastu deca ne mogu da se naviknu na razređen kiseonik, a da bi bili potpuno sigurni, možete prethodno da odvedete dete i kod ušnog lekara da proveri u kakvom su mu stanju bubne opne.

* 8 meseci ono već može da se sanka u sankama s naslonom, ušuškano u ćebence da mu bude toplo. Vodite računa da ne preterate! Pošto se ne kreće, posle pola sata postaće mu hladno.

* godinu dana i ako je prohodalo, sneg za njega postaje nova igračka. Pokažite mu kako se prave grudve, sneško belić, kako se sneg koji se drži u ruci pretvara u vodu i kako se prave otisci tela i stopa u snegu, a onda hodajte po njima-malo unapred, malo unazad, to je odlična vežba za održavanje ravnoteže. A ako je sneg čist, dozvolite mu i da ga proba, to će tek biti nov izazov za čulo ukusa!

* dve godine nabavite male skije, kratke, koje se lako pričvršćuju za cipele, a tek u trećoj godini detetu se mogu dati i skijaške cipele i skije koje se fiksiraju za njih. Poželjno je nabaviti i kacigu. Skijanje aktivira rad srca, mišića i zglobova, osećaj za ravnotežu, okretnost i uskladjivanje pokreta. Dete se navikava na istrajnost, izdržljivost i upornost.

* pet godina predlažemo da se počne i sa klizanjem, uzprethodno zagrevanjeod 15-tak minuta hoda. Cipele moraju dobro da drže članke i ne smeju da žuljaju. Kao i u plesu, kretanjem na klizaljkama usavršavaju se pokreti, držanje tela i stiče gipkost.

* šest i više godina može početi sa učenjem vožnje snowboarda, ali na kratkim stazama. Odeća mora da bude komotna naročito oko kolena i donjeg dela leđa, a da bi se izbegli prelomi ručnog zgloba treba upotrebiti specijalne rukavice koje amortizuju udarce. Velikim angažovanjem svih mišića ovaj sport kod deteta razvija sposobnost da vlada sobom i svojim pokretima.

Dr Aleksandra Stojanović, dečji hirurg

Izvor: mojpedijatar.co.rs

Poslednji tekstovi