NaslovnaLekariSaveti lekaraBol posle spavanja

Bol posle spavanja

Praćenjem električnih impulsa mozga (EEG) tokom spavanja primećeno je da postoje četiri faze. U medijima najčešće spominjana time i najpoznatija REM faza predstavlja fazu u kojoj se očne jabučice brzo pomeraju (Rapid Eye Movement) i u kojoj sanjamo. U ovoj fazi moždana aktivnost je veća nego u drugim fazama sna i može doći do naglih pokreta ili govora u snu.

Nivo moždane, odnosno nervne aktivnosti tokom sna je značajan jer je u direktnoj vezi sa tonusom mišića. U dubljim fazama sna u kojima je nervna aktivnost snižena dolazi do značajnog smanjenja mišićnog tonusa, opuštanja, odmora i olakšanih reparativnih i regenerativnih procesa na nivou svih ćelija u telu. Sniženi nivo mišićnog tonusa čini da se kompletan koštano-zglobni sistem u ovoj fazi spavanja oslanja na svoje pasivne stabilizacione strukture (zglobne šupljine, zglobne čaure i ligamente). Ako se u ovoj fazi, koja može da traje više sati, telo nalazi u neadekvatnom položaju doći će do povećanog opterećenja pomenutih struktura, koje će reagovati bolnim upozorenjima.

Kada se javi bol, posebno u kičmenim zglobovima, telo će uključiti svoje nesvesne odbrambene mehanizme. Prvo će se javiti potreba za promenom položaja, ali ukoliko je san previše dubok do toga neće doći. Telo će tada pribeći drugim mehanizmima zaštite kao što je, značajno povećanje tonusa i reaktivnosti mišića koje će imobilisati i stabilizovati bolnu regiju. Ako ovo stanje potraje duže, mišići će ostati zgrčeni i nakon buđenja a pokreti u pomenutoj regiji će biti bolno ograničeni. Ovo stanje poznato je u našem narodu kao „ukočenost“. Ukočenost se najčešće dešava u regijama kičme koje su najpokretljivije a to su vratni i slabinski deo, i na prelazu slabinskog dela u krsta.

Ležaj na kome spavamo, vremenom se deformiše na mestima na kojima trpi najveći pritisak. Kada ležimo, najveći pritisak na ležaj čine glava i karlica. Ispod glave obično imamo jastuk koji kompenzuje ovaj pritisak ali ispod karlice ležaj je obično jednakog otpora kao i ispod ostatka tela, barem dok se ne izdeformiše.

Ranije dok se stručnjaci nisu ozbiljnije pozabavili ovim problemom savetovano je menjanje ležaja uslovno na svake dve godine, podmetanje dodatnih jastuka ispod ležaja u nivou karlice i sl. Danas pronalaženjem novih supstanci za punjenje madraca i novih mehaničkih sistema za podršku, ležajevi su unapređeni tako da im vek trajanja može biti i deset godina.

 Neudoban ležaj može biti uzrok i drugih poremećaja spavanja kao što su neke forme nesanice, hrkanje i bruksizam (škripanje zubima koje se javlja zbog psihičke napetosti odnosno nedovoljnog opuštanja) i slično.

Adekvatno trajanje i udobnost spavanja direktno su povezani sa nivoom odmora i nivoom regeneracije organizma a samim tim i sa zdravljem i životnom energijom.

Branko Vorkapić
Viši fizioterapeut
Šef odeljenja za fizikalnu terapiju

HBO medical center
Vojvode Stepe 347b, Beograd
011 397 26 66

Poslednji tekstovi