NaslovnaLekariSaveti lekaraAutoimune bolesti unutrašnjeg uva

Autoimune bolesti unutrašnjeg uva

Šta je to autoimuna bolest unutrašnjeg uva?

Imuni sistem može da napadne celo telo ili samo neki sistem u okviru tela, uključujući i uvo. Čak i ako uvo nije direktno napadnuto, debris nastao autoimunom reakcijom u jednom delu tela može biti transportovan cirkulacijom do uva i da tu izazove problem. Kada je uvo napadnuto, progresija oštećenja i funkcionalnog gubitka može biti rapidna. Neka autoimuna oboljenja koja mogu da zahvate uvo uključuju Koganov sindrom, polihondritis, poliarteritis nodoza, Vegenerova granulomatoza, sistemski lupus eritematozus, ulcerativni koli-tis, Sjogrenov sindrom i reumatoidni artritis.

Simptomi
Najizraženiji simptom autoimunog oboljenja unutrašnjeg uva je bilateralna asimetrična i progresivno-fluktui-rajuća senzorineuralna nagluvost, obično nastupa u toku nekoliko meseci. Ponekad progresija može biti u toku nekoliko godina. Prisustvo vrtoglavica i ostalih simtpoma je obično povezana sa vestibularnim gubitkom i zavisi od stepena gubitka i od toga da li je problem doveo do fluktuirajućih promena (na primer, kod endo-limfatičnog hidropsa nastalog autoimunom reakcijom). Simptomi autoimunog problema mogu biti slični, čak ih je ne moguće razlikovati od ostalih vestibularnih poremećaja; po nekad je prisutan Menierov sindrom.

Dijagnoza
Dijagnoza autoimunog oboljenja kao uzroka poremećaja u funkciji unutrašnjeg uva može biti teška. Osim anamneze o drugim autoimunim bolestima i laboratorijskim testovima krvi, po nekad se dijagnoza postavi samo na osnovu toga što se sluh popravio na terapiju.

Terapija
Rana dijagnoza je bitna jer terapija može biti efektna u zaustavljanju progresije i reverzibilnih oštećenja. Standardna terapija za autoimune bolesti su imunosupresivni lekovi, i po nekad predstavljaju dugoročnu te-rapiju. Takvi lekovi imaju uticaj na celo telo i uključuju steroide, hemioterapijske agente, citostatike. Pošto re-umatolozi imaju najviše iskustva u lečenju ovih bolesti, oni obično prepisuju terapiju u saradnji sa otorinola-ringologom i neurologom.

Dr Jovan Bubalo

Poslednji tekstovi