Aljma ili zimski luk se na većim površinama uzgaja najčešće u Kini iz čijih severozapadnih krajeva vodi poreklo, ali studije ukazuju na to da njen predak divlja vrsta Alliumaltaicum Pall. koja se povremeno javlja u predelima Sibira i Mongolije. U tim krajevima se prikuplja kao povrće za potrebe lokalnog stanovništva, ali i za izvoz u Kinu. Uzgoj aljme prema prvim pisanim podacima iz prapostojbine datira još oko 200. godine p.n.e. U Japan je aljma stigla pre 500 godina, uporedo se šireći prema jugoistočnoj Aziji i Evropi. Evropsko ime „welsh luk″ je najverovatnije u vezi sa staronemačkom rečju „welcshe″, što znači strani, i nije u vezi sa britanskom pokrajinom Vels. U Kini aljma predstavlja jednu od najznačajnijih vrsta iz roda lukova, ispunjavajući ulogu koja u kulinarstvu Evrope pripada crnom luku i praziluku. U Japanu je prema potrošnji odmah iza crnog luka.
Za gajenje zimskog luka, najčešće se uzimaju dve vrste: japanski luk za vezice kao i velški luk. Luk za vezice se najviše gaji zbog svojih zadebljalih, izbeljenih lažnih stabala, dok se velški luk koristi kao začinsko bilje, dodavanjem zelenih listića salatama i kuvanim jelima. Zahvaljujući metodama sušenja povrća dehidracijom aljma je postala visoko kvalitetna sirovina koja se često dodaje instant-supama i drugim dodacima jelima. Svoje mesto zimski luk je uspešno pronašao i u medicini, zahvaljujući svojstvu poboljšavanja rada unutrašnjih organa, prevenciji kardio-vaskularnih poremećaja, kao i podsticanju funkcionisanja imuno sistema.
Kod aljme nije izražen miris koji je svojstven luku, njegov intenzitet je negde na polovini između jačine mirisa crnog luka i praziluka. Ipak, umnogome podseća na crni luk, ali osnovna razlika koja ovu vrstu odvaja od crnog luka je što ne formira krupne lukovice, što je i čini najpogodnijom za proizvodnju mladog luka.
Aljma je višegodišnja biljka koja se u komercijalnoj proizvodnji gaji kao jednogodišnja, dok u baštama može da se uzgaja i kao višegodišnja. Predstavlja široko prilagođenu biljnu vrstu, tolerantnu na veoma niske temperature, sposobnu da prezimi čak i u Sibiru. Pored niskih, aljma je tolerantna i na visoke temperature.
Autor: Dipl. ing – master Dušan Marinković, Poljoprivredni fakultet Novi Sad
Izvor: vikendica.net
B-Smart media servis. posvećuje veliku važnost zaštiti ličnih podataka naših korisnika. Politika zaštite privatnosti obuhvata korišćenje kolačića (COOKIES), korišćenje ličnih podataka dobijenih kroz kontakt formu ili newsletter. Za potpuni tekst Politike privatnosti posetite Pročitaj više. Klikom na dugme prihvati, postajete saglasni sa našom politikom korišćenja ličnih podataka.
Prihvati Privacy & Cookies Policy